Kategorija: Politika

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da će general Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, za srpski narod ostati simbol borbe i, kako je naveo, „narodni heroj“, odbacujući optužbe da se time relativizuju zločini.

„Kada sam rekao da Srbi nikada nisu stajali iza zločinaca, odmah su u Sarajevu tvrdili da se nekoga odričem. Mladić je narodni heroj ovog naroda, shvatili oni to ili ne“, rekao je Dodik, podsjećajući da je svjedočio u Hagu u procesima protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

On je ocijenio da se međunarodne pravosudne institucije „nehumano odnose“ prema Mladiću i Karadžiću, ističući da su, prema njegovim riječima, vodili Republiku Srpsku u najtežim okolnostima.

Govoreći o političkim odnosima u BiH, Dodik je ponovio stav da je BiH „neodrživa zemlja bez budućnosti“ i da srpski narod treba da razmatra načine izlaska iz takvog okvira. „Smrtna presuda za Srbe je gubitak identiteta i opstanka, a to se, po mom mišljenju, zove BiH“, naveo je.

Istakao je da se politički odnosi u zemlji, prema njegovoj ocjeni, narušavaju kršenjem Ustava i Dejtonskog sporazuma, za šta je optužio političke aktere iz Sarajeva i dio međunarodne zajednice. Dodao je da Republika Srpska ostaje privržena Dejtonskom sporazumu, iako ga smatra nametnutim.

Dodik je kritikovao funkcionisanje institucija na nivou BiH, posebno pravosuđa, za koje tvrdi da je politički motivisano i pod dominacijom jednog naroda. „Ako sud ne radi po zakonu, postavlja se pitanje koja je mjera pravde“, rekao je.

Osvrćući se na međunarodne odnose, najavio je da će tokom predstojeće posjete Moskvi razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o daljem jačanju saradnje, koju je ocijenio strateškom. Naveo je da Republika Srpska želi privrednu saradnju i sa Rusijom i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Istakao je da su odnosi sa novom američkom administracijom „relaksiraniji“ nego ranije, te ocijenio da su prethodne administracije pokušavale centralizaciju BiH na štetu Republike Srpske.

Dodik je poručio da se Republika Srpska zalaže za mir, stabilnost i razvoj, naglašavajući da je, prema njegovim riječima, danas politički i institucionalno stabilna. Naveo je i da SNSD, prema istraživanjima, ima podršku između 36 i 40 odsto građana.

„Ne bavimo se opozicionim kandidatima, već realizacijom investicija vrijednih 6,6 milijardi i konkretnim mjerama za građane“, rekao je Dodik, dodajući da opozicija nema dovoljno kapaciteta za vođenje države.

Govoreći o međunarodnim pitanjima, izrazio je očekivanje da će se u Savjetu bezbjednosti UN raspravljati o statusu visokog predstavnika Kristijana Šmita, čije imenovanje smatra pravno spornim.

Dodik je zaključio da Republika Srpska ostaje posvećena očuvanju svojih nadležnosti i identiteta, uz insistiranje na poštovanju Ustava i međunarodnih sporazuma, te da će nastaviti političku borbu u tom pravcu.

Vlada Republike Srpske najavila je novo zaduženje od 250 miliona evra, dok istovremeno poziva roditelje njegovatelje na dijalog o rješavanju pitanja novčanih naknada za brigu o licima sa invaliditetom.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je novo zaduženje planirano i realizovano u skladu sa odlukom Narodne skupštine. Kako je naveo, svi kriterijumi su ispoštovani i nema razloga da se toj temi daje dodatna težina.

„Vlada je donijela odluku u skladu sa odlukom Narodne skupštine po svim kriterijumima koji su objavljeni“, rekao je Minić, ističući da zaduženje nije tajna, već unaprijed najavljena mjera.

Govoreći o drugoj temi, Minić je pozvao roditelje njegovatelje da učestvuju u razgovorima sa nadležnim institucijama kako bi se pronašlo rješenje za uvođenje novčanog prava za brigu o licima sa invaliditetom starijim od 30 godina.

„Roditeljima njegovateljima upućujem poziv da ne upadaju u zamke i dozvole da se ovo pitanje politizuje. Previše je važno da bi postalo sredstvo za prikupljanje dnevnopolitičkih poena“, naveo je Minić.

On je naglasio da se lično založio za pronalazak rješenja koje bi olakšalo položaj porodica koje, kako kaže, ovaj teret nose svakodnevno i kontinuirano.

„Ukoliko predložena rješenja nisu prihvatljiva roditeljima, nemam ništa protiv da zakon ide u redovnu proceduru i da se održi skupštinska rasprava“, dodao je Minić.

Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, koje je pripremilo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, predviđaju uvođenje novčanog prava za brigu o licu sa invaliditetom starijem od 30 godina. Tim rješenjem roditelji njegovatelji bi zadržali pravo na naknadu u istom iznosu kao i za brigu o djetetu do navršene 30. godine.

Vlada Republike Srpske tako paralelno otvara pitanja finansijske stabilnosti kroz zaduženje i socijalne zaštite kroz izmjene zakonskih rješenja, uz poruku da je dijalog ključan za donošenje konačnih odluka.

Gradonačelnik Banjaluke i lider PSS-a Draško Stanivuković poručio je da još nije donesena odluka o njegovoj kandidaturi, naglašavajući da je prioritet postizanje maksimalnog jedinstva opozicije pred naredne izbore.

On je naveo da je SDS već izašao sa konkretnim prijedlogom, te da će PSS biti domaćin narednog sastanka opozicionih stranaka. Istakao je da su tri od četiri opozicione partije usvojile sporazum koji je predložio SDS, ocijenivši to kao jasan pravac djelovanja. „Do danas nismo usvojili nijednu odluku, već želimo da dođemo do maksimalnog jedinstva opozicije“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, SDS, PSS i NF podržali su princip formiranja vlasti bez SNSD-a, dok će konačna imena kandidata biti određena na osnovu izbornih rezultata i istraživanja javnog mnjenja. „O imenima ćemo se dogovarati. To je ogroman vid konsenzusa. Ja želim biti podređen višem cilju“, poručio je.

Govoreći o spekulacijama da će već izaći sa kandidaturom, Stanivuković je rekao da su takve procjene bile pogrešne. „Pričalo se da ću u decembru izaći sa kandidaturom, ali promašili ste“, naveo je, dodajući da će svaki naredni korak PSS-a biti dio zajedničkog dogovora opozicije.

Istakao je da su razgovori u toku i da će naredni sastanci definisati dalji pravac, uključujući i zajednička imena kandidata. „Imperativ je pobjeda nad režimom“, rekao je Stanivuković, uz napomenu da su vrata opozicionog bloka otvorena i za druge političke aktere, uključujući Nebojšu Vukanovića.

On je naglasio da bi, ukoliko PSS bude imao kandidata, to mogao biti on, ali da takva odluka još nije donesena. „Mi se nismo dogovorili da li će PSS imati kandidata“, rekao je, dodajući da će dvije najveće opozicione stranke dalje definisati svoje djelovanje.

Stanivuković je istakao da će sa liderom SDS-a Brankom Blanušom razgovarati o tome ko je najbolji kandidat za koju funkciju, naglašavajući da lične ambicije nisu u prvom planu. „Moje lične želje nisu bitne, bitan je najbolji rejting“, poručio je.

Zaključio je da PSS neće žuriti sa odlukama i da će maj biti ključan mjesec za postizanje dogovora unutar opozicije. „Ja sam timski igrač i spreman sam lične afinitete podrediti opštem cilju“, rekao je Stanivuković.

Lider PSS-a Draško Stanivuković reagovao je na izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je kazao da bi mu on najviše odgovarao kao kandidat na predstojećim izborima poručivši mu da je “oktobar blizu”.

Stanivuković se oglasio na društvenim mrežama napisavši da kada čita takve izjave jasno mu je da na pravom putu

“Vladajući režim se najviše boji jedinstva opozicije i upravo na tome ćemo istrajati. Dogovor je blizu, a s njim i kraj višedecenijske vlasti SNSD-a. Gospodine Dodik, u istoriji Republike Srpske ostaćete upamćeni kao neko za čijeg mandata su prenesene najvažnije nadležnosti na nivo BiH, predata jasenovačka građa, a s njom i dio istorije stradanja srpskog naroda u NDH. Ali i kao neko za vrijeme čije vlasti se stanovništvo Republike Srpske gotovo prepolovilo”, rekao je Stanivuković.

On je poručio lideru SNSD-a da je oktobar blizu i da sa njim dolaze pobjeda i promjena, ono čega se najviše boje.

Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto požalio se zbog novog EES sistema na granici sa Evropskom unijom, te je naveo da se i on osjećao poniženo.

Naveo je da je i on prešao granicu prošli vikend, da je njih sedam čekalo pola sata i svi su izlazili da se fotografišu, “dok je druga linija slobodno prolazila, uključujući veliki broj bh. registracija”.

“To je neugodno i diskriminatorno”, naveo je Forto.

“BiH nesposobna”
Ali do ovoga je, dodao je Forto dalje, “došlo jer je BiH nesposobna da se priključi EU, a nesposobna je jer postoji politika u vrhu koja zna blokirati sve”.

“Ako se vratimo na sposobnu koordinaciju u vezi sa potpisivanjem sporazuma sa Hrvtaskom i investitorom SAD-om za (južnu) plinsku infrastukturu, da na taj način pristupamo zahtjevima EU-a davno bismo otvorili sva poglavlja i mnoga zatvorili. I ja sam se osjećao poniženo ovaj vikend na granici. Izvor tog poniženja je antievropska politika koja dolazi prije svega iz Banjaluke, koja odbija da radi reforme. Građani RS moraju znati da oni biraju tu politiku”, naveo je Forto, prenosi Faktor.

Zažalili što su krenuli kući
Podsjetimo, brojni građani BiH su tokom prvomajskih praznika zažalili što su krenuli u rodni kraj, jer su na granici sa Hrvatskom bile nesnosne gužve.

“Fijasko. Sramota. Rasulo. Haos. Debakl”, riječi su kojim su, u izjavu za “Nezavisne novine”, supružnici iz Švajcarske opisali agoniju kroz koju su prošli nadomak kuće – na graničnom prelazu u Gradišci.

Podsjećanja radi, od petka, 10. aprila, države članice Evropske unije započele su s potpunom primjenom sistema ulaska/izlaska – EES (Entry/Exit System), čime je završeno njegovo postepeno uvođenje i prešlo se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka spoljnih granica šengenskog prostora, što znači da se građanima BiH u pasoše više ne udaraju pečati.

Međutim, prilikom prvog ulaska u Hrvatsku, odnosno u Evropsku uniju, od državljana trećih zemalja prikupljaju se biometrijski podaci – otisci četiri prsta i fotografija lica – uz podatke iz putne isprave. Pri idućim prelascima se utvrđivanje dosijea obavlja poređenjem fotografije lica snimljene uživo s postojećim dosijeom u sistemu, što takođe oduzima vrijeme i graničnim policajcima i putnicima.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, istakao je da je opozicija u Republici Srpskoj beznadežan slučaj, te da je SNSD-u najbolje da kandidat bude Draško Stanivuković.

“Mislim da su oni beznadežan slučaj u mnogo čemu. Moje nije da ih ni integrišem ni dezintegrišem. Što se nas tiče, mi nemamo ništa protiv. Nama bi bio najbolji kandidat Draško Stanivuković. Ako ikako mogu da se okupe oko njega”, rekao je Dodik i nastavio:

“Zašto? Zato što mi vjerujemo da naša partija može da izgura pobjedu u bilo kojim okolnostima, a najbolji primjer za to su prijevremeni izbori koji su za nas bili potpuno nepovoljni i u nemogućim okolnostima. SNSD sa svojim koalicionim partnerima je izgurao pobjedu u kojoj smo morali da objašnjavamo zašto nema predsjednika koji se zove Milorad Dodik, zašto idemo na te izbore”, kazao je on.

Na pitanje novinara da li SNSD ima imena za izbore, istakao je da do izbora ima mnogo vremena.

“Samo oni koji ne znaju šta će od sebe pričaju danas o tome. Mi savršeno dobro znamo. Kada bude vrijeme, mi ćemo predložiti naše kandidate i ići u kampanju. Imamo najmanje pet imena”, rekao je Dodik.

Pet hrvatskih političkih partija odlučilo je da Zdenko Lučić bude njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH.

Ta odluka donesena je na sastanku predstavnika HDZ-a 1990, HRS-a, HSS-a, HNP-a i HDS-a, i Lučić će biti glavni protivkandidat Darijani Filipović, kandidatu HDZ-a za ovu poziciju.

Dosadašnji šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, registrovao je novu političku stranku pod nazivom PDP Republike Srpske.

Kako Srpskainfo saznaje, Osnovni sud u Banjaluci prije nekoliko dana pozitivno je riješio Crnatkov zahtjev za registraciju nove političke partije, tako da je dosadašnji šef kluba poslanika PDP u NS RS definitivno raskrstio sa Draškom Stanivukovićem, “starim” PDP i novoformiranim Stanivukovićevim pokretom.

Podsjećamo, Srpskainfo je 26. aprila prva objavila da je Igor Crnadak predao sudu zahtjev za registraciju nove političke stranke – PDP RS.

Time je, praktično, stavljena tačka na višemjesečne spekulacije oko toga da će Igor Crnadak zbog neslaganja s aktuelnim vrhom PDP i novoformiranog političkog pokreta gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, napustiti PDP u čijem je radu učestvovao od samog osnivanja.

Iako još nije poznato ko bi sve od dosadašnjih visokih funkcionera PDP, pored Crnatka, mogao da pređe u PDP Republike Srpske, odlično obaviješteni izvori našeg portala tvrde da će se u novoj partiji naći još „zvučnih imena“ kako iz PDP, tako i nekih drugih političkih stranaka.

Inače, prethodnih mjeseci aktuelni šef kluba poslanika PDP u NS RS u svojim izjavama nije skrivao da se ne slaže s politikom koju vode Draško Stanivuković i njegov novi pokret, da se protivi sve očiglednijoj saradnji Stanivukovićevog pokreta sa SNSD, kao i sve vidljivijim pokušajima da se PDP potpuno ugasi.

Govoreći još krajem septembra prošle godine o stanju u PDP, Crnadak je za Srpskainfo, podsjećamo, tada rekao da „ako se pred njega stavi dilema da mora da odustane od onoga u šta vjeruje“ da će se „vjerovatno razići sa aktuelnim rukovodstvom PDP“.

– Apsolutno ne želim nikakvu saradnju s onima koji su uništili Republiku Srpsku, uspostavili ovoliku korupciju, napravili sistem u kojem se radi za jedan mali, uski krug porodica, koji su okrenuli vrijednosti u društvu. Mi, jednostavno, moramo do kraja raščistiti ovu situaciju u narednom periodu – rekao je tada Crnadak.

Prisustvo neizabranog stranca sa diktatorskim ovlašćenjima ozbiljno je narušilo političku kulturu u BiH, umanjujući duh kompromisa koji je neophodan za razvoj zrele demokratije, upozoreno je u Izvještaju Vlade Republike Srpske dostavljenom Savjetu bezbjednosti UN.

– OHR se nadvija nad BiH kao sjenka i ozbiljno podriva ne samo vladavinu prava i suverenitet BiH, nego i njen politički razvoj – navedeno je u najnovijem izvještaju Vlade Republike Srpske.

U dokumentu koji se odnosi na period od oktobar 2025 – april 2026. godine ukazuje se da bošnjačke političke stranke u BiH, svjesne da u OHR-u imaju pouzdanog saveznika u pogledu centralizacije, odbijaju da uđu u iskren razgovor sa srpskim i hrvatskim političkim strankama, te ističu maksimalističke stavove u nadi da će OHR zaobići demokratske procedure i omogućiti im da ostvare svoje ciljeve – što se, nažalost, isuviše često i dešava.

– U pojedinim slučajevima, visoki predstavnici su čak intervenisali da osujete političke dogovore koje su postigli demokratski izabrani lideri u BiH, nepotrebno izazivajući političke krize, a zatim se na te krize pozivali kao na dokaz navodne potrebe za svemoćnim visokim predstavnikom – piše u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske.

U dokumentu se napominje da čak i Karl Bilt, koji je obavljao dužnost prvog visokog predstavnika, već godinama poziva na ukidanje OHR-a.

– On je 2023. godine izjavio da je “OHR dio problema u Bosni najmanje deceniju”, a i bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič, takođe, poziva na zatvaranje OHR-a, ističući da je visoki predstavnik danas “u svakom pogledu dio problema, a ne rješenja”. Oštro je kritikovao “krajnje nedemokratska” ovlašćenja visokog predstavnika – navodi se u Izjveštaju.

Iz Vlade Republike Srpske ističu da je Petrič upozorio da je nastavak primjene takozvanih bonskih ovlašćenja “recept za katastrofu” i ocijenio da, “zbog kontinuiranog postojanja OHR-a”, demokratski proces u BiH “ne funkcioniše”.

ŠMITOV REPRESIVNI PRISTUP

Kao što je istaknuto u Prilogu dva, uz 35. izvještaj, sadašnji, nelegitimni nosilac funkcije u OHR-u Kristijan Šmit zauzima posebno represivan pristup iako nikada nije legalno imenovan za visokog predstavnika.

Iz Vlade Republike Srpske napominju da Aneks 10 Dejtonskog sporazuma nalaže da imenovanje na funkciju visokog predstavnika, nakon zahtjeva strana potpisnica, odobri Savjet bezbjednosti UN, kao što je to bio slučaj sa prvim visokim predstavnikom Karl Biltom, prema Rezoluciji 1031.

– Sve Šmitove prethodnike na toj funkciji odobrio je Savjet bezbjednosti, dok njegova kandidatura nije dobila tu podršku. Umjesto toga, Šmita je izabrala neformalna grupa uticajnih država koja sebe naziva Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira iako Savjet za sprovođenje mira nije ni pomenut niti predviđen Dejtonskim sporazumom – podvlači se u Izvještaju.

U dokumentu se ukazuje da je Šmita imenovala šačica država ne zato što su imale pravno ovlašćenje da to učine, nego zato što su smatrale da ih niko ne može u tome spriječiti.

ŠMIT IZAZIVAO KRIZU ZA KRIZOM

Iz Vlade Republike Srpske ističu da, uprkos potpunoj nelegitimnosti, Šmit postupa daleko nepromišljenije nego njegovi prethodnici u OHR-u, te da je donio na desetine nezakonitih odluka i time izazvao krize, jednu za drugom.

U dokumentu se navodi da su Šmitove mjere posebno represivne, kao i da je pokušao da onemogući djelovanje SNSD-a, najveće srpske stranke u BiH, kojoj je administrativnom odlukom uskratio pristup javnim sredstvima, te ukazuje da njegov najrepresivniji potez predstavlja nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH.

– Šmit je pokazao takav prezir prema ustavnim i demokratskim procedurama u BiH da je svoj dekret objavio kao zakon na internet stranici OHR-a, bez ikakvog uvida, a kamoli debate i usvajanja od Parlamentarne skupštine, jedinog ustavom predviđenog zakonodavca na tom nivou vlasti – upozorava se u Izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti UN.

Tim dekretom, istaknuto je u dokumentu, Šmitova izmišljotina pod nazivom “neizvršavanje odluka visokog predstavnika” uvedena je kao krivično djelo, za koje je propisana kazna zatvora za sve koji ne postupaju prema njegovim hirovima kao da je riječ o zakonima donesenim u redovnoj zakonodavnoj proceduri.

– Očigledna meta ove nove krivičnopravne norme bio je tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Pod Šmitovim budnim okom, bošnjački tužioci i pravosuđe odmah su pristupili gonjenju legitimno izabranog predsjednika Republike Srpske. Nakon ubrzanog postupka obilježenog ozbiljnim nepravilnostima, sudija bošnjačke nacionalnosti osudio je predsjednika Srpske na kaznu zatvora od jedne godine i izrekao mu zabranu obavljanja funkcija koje se finansiraju iz javnih sredstava, u trajanju od šest godina – piše u Izvještaju.

Žalbeno vijeće, sastavljeno isključivo od bošnjačkih sudija, ubrzo je odbilo žalbu Dodikove odbrane, izričito odbijajući da razmotri ključno pitanje – da li je Šmit imao ustavno ovlašćenje da nametne krivičnopravnu normu na osnovu koje je legitimno izabrani predsjednik osuđen?

RUKOVODSTVO REPUBLIKE SRPSKE PREDUZELO MЈERE RADI SMIRIVANjA TENZIЈA

U Izvještaju se ukazuje da su flagrantno protivpravno suđenje, osuđujuća presuda i uklanjanje predsjednika Republike Srpske doveli BiH u duboku političku krizu, te da su, nakon razgovora sa međunarodnim prijateljima i saveznicima, rukovodstvo i institucije Republike Srpske preduzeli sveobuhvatne mjere, kao što su imenovanje vršioca dužnosti predsjednika i stavljanje van snage više spornih zakonskih akata, radi hitnog smirivanja političkih prilika i tenzija.

Kao priznanje za postupke Republike Srpske usmjerene ka očuvanju stabilnosti BiH, piše u dokumetu, SAD su u oktobru 2025. godine ukinule kontraproduktivne sankcije koje je Obamina, a potom i Bajdenova administracija uvela protiv zvaničnika i preduzeća iz Republike Srpske.

– Od tada, zvaničnici Republike Srpske sprovode aktivnu međunarodnu diplomatsku inicijativu, pozivajući na unutrašnji dijalog i ukazujući da je za uspjeh BiH neophodno da svi ključni akteri poštuju Dejtonski sporazum – navodi se u Izvještaju Vlade Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti.