Kategorija: Politika

Iako je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH još u martu dao zeleno svjetlo za izmjene Zakona o akcizama u BiH, koje bi, prema procjenama, omogućile da gorivo u BiH pojeftini i do pola marke, to zakonsko rješenje “se kiseli” već četiri mjeseca i ne nazire se njegovo konačno usvajanje.

Ovaj propis, naime, još nije prošao u Domu naroda parlamenta BiH, iako su cijene na benzinskim pumpama ponovo počele da divljaju.

Poremećaji na tržištu

Nakon prijedloga da na sjednici Doma naroda, održanoj u ponedjeljak, budu razmatrane izmjene Zakona o akcizama, delegati SNSD-a zatražili su pauzu poslije koje se nisu pojavili u skupštinskoj sali.

Na taj način je ponovo srušen kvorum i to kod prijedloga kojim bi se Savjetu ministara BiH omogućilo da, u slučaju poremećaja na tržištu, smanji ili privremeno ukine akcize na gorivo.

Saša Magazinović, poslanik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su delegati SNSD-a izlaskom sa sjednice spriječili usvajanje izmjena Zakona o akcizama koje predviđaju nižu cijenu goriva za građane i privredu i to do 50 feninga po litru.

“Još jednom su pokazali koliko im je stalo do životnog standarda ljudi. Cijenu njihove političke neodgovornosti ponovo će plaćati narod, na svakoj benzinskoj pumpi”, rekao je Magazinović.

Ozbiljne najave

Delegat SDS-a u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković poručio je da su Nikola Špirić i delegati SNSD-a napuštanjem sjednice Doma naroda direktno spriječili usvajanje izmjena Zakona o akcizama, kojima bi cijena goriva bila niža i do 50 feninga po litru, upravo u trenutku kada cijene goriva ponovo bilježe nagli rast.

“Dok cijene goriva iz dana u dan rastu i već se približavaju iznosu od 3,5 KM po litru, a postoje ozbiljne najave da će tu granicu u narednim danima i preći, SNSD je odlučio da građanima uskrati jedinu konkretnu mjeru koja je mogla ublažiti taj udar na kućne budžete. To je neodgovorno i nedopustivo”, rekao je Nešković.

On ističe da je posebno licemjerno to što je upravo SNSD godinama podržavao uvođenje i zadržavanje akciza, dok u ponedjeljak nije dozvolio ni da se raspravlja o njihovom privremenom smanjenju. Dodaje da rast cijena goriva neminovno povlači i novi talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica i svih drugih proizvoda.

Novi talas poskupljenja

“Svaki put kada poskupi gorivo, poskupljuje prevoz, a onda i hrana, građevinski materijal, komunalne usluge i gotovo sve što građani svakodnevno plaćaju. Zato je privremeno smanjenje akciza bilo potrebno usvojiti odmah, a ne blokirati ga političkim igrama”, poručio je Nešković.

Inače, prije izjašnjavanja o predloženim dopunama dnevnog reda, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić kazao je da su u Kolegijumu razgovarali o redovnoj sjednici i o tačkama dnevnog reda.

“Taj dnevni red dobili smo prije sedam dana i za njega smo se pripremali, s tim što je jutros postignut dogovor da budu uvrštena u dnevni red i dva međunarodna sporazuma. Raspravom o dnevnom redu vidim da imamo novih 11 tačaka, prijedloga 11 tačaka dnevnog reda, od njih osam-devet zakona, i to sistemskih zakona, za koje treba ozbiljna priprema i opremljenost tih zakona. Došli smo danas da uradimo ono što smo se dogovorili u dnevnom redu. S obzirom na inicijativu da se dnevni red proširi, a mi se nismo pripremali za taj dnevni red, tražim pauzu od 15 minuta da održimo sjednicu Kluba”, kazao je Špirić.

Kvorum nije osiguran

Nakon pauze, predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović je rekao da imaju informaciju da se trojica kolega neće vratiti u planiranom vremenu te da nemaju uslove za nastavak rada. Kvorum, na kraju, nije osiguran.

“S obzirom na to da smo dobili rješenja za godišnji odmor, želim vam svima da se odmorite. O daljim mogućnostima nastavka bilo kakvog rada bit ćete pravodobno informirani”, kazao je Čović.

Podsjećanja radi, u martu ove godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izmijenio je Zakon o akcizama kojim se predviđa da Savjet ministara BiH, u slučaju da dođe do poremećaja na tržištu, privremeno smanji ili ukine akcize na gorivo kako bi se ublažile posljedice rasta cijena.

Te izmjene zakona podržala su 32 poslanika, a protiv je bilo šest poslanika SNSD-a.

Obrazloženje zbog čega su glasali protiv bilo je da se izmjenama Zakona o akcizama prenose nadležnosti te da se ne smije dozvoliti da Savjet ministara BiH samostalno odlučuje o tako bitnim pitanjima. Naglasili su i da se radi o populističkoj mjeri te da je Vlada Republike Srpske donijela svoje mjere.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić oštro je kritikovao aktuelni pravac Evropske unije, ocijenivši da se udaljava od vrijednosti na kojima je nastala i da sve više poprima obilježja, kako je naveo, „novog boljševizma“.

„Bog da nas čuva od jednoEUmlja i novog boljševizma. EU je nastala na dobrom obrazovanju, ekonomskom razvoju, boljem kvalitetu života i jeftinijim energentima. A sada klizi u raj za migrante i ratnu platformu sa visokim cijenama života, hrane, grijanja i liječenja, uz prizivanje atomskih bombi“, poručio je Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

Бог да нас чува од
једноЕУумља и новог бољшевизма.
ЕУ је настала на добром образовању, економском развоју,бољем квалитету живота и јефтиниим енергентима.А сад клизи у рај за мигранте и ратну платформу са високим цијенама живота-хране грејања,лечења,и још призива атомске бомбе. pic.twitter.com/IwirQ696ap

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) July 28, 2026

On smatra da je Evropska unija izgubila fokus sa ekonomskog razvoja i unapređenja životnog standarda građana, te da se sve više okreće politikama koje, prema njegovim riječima, donose nesigurnost, rast troškova života i jačanje ratne retorike.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić, reagujući na inicijativu Pokreta Sigurna Srpska “Zdravlje bez poreza”, istakao je da je riječ o populizmu i obmanjivanju građana.

Komentarišući inicijativu kojom se traži ukidanje PDV-a na lijekove, ortopedska pomagala, hranu za bebe i osnovne životne namirnice, kao i povećanje poreza na luksuznu robu, Ilić je poručio da SNSD godinama zagovara smanjenje poreskog opterećenja na lijekove, ali da za takvu odluku nije dovoljna volja jedne političke opcije.

– Dosta je populizma i obmana naroda. SNSD je u više navrata predlagao smanjenje stope PDV-a na lijekove, ali je za to potrebna saglasnost stranaka iz Federacije BiH – rekao je Ilić.

On je istakao da ni eventualno smanjenje ili ukidanje PDV-a ne znači automatski i niže cijene lijekova.

– Smanjenje poreza ne bi značilo automatsko smanjenje cijena lijekova, jer cijene diktiraju proizvođači. Republika Srpska i BiH uvoze 99 odsto lijekova, zbog čega domaće institucije nemaju mogućnost da određuju njihove cijene – naveo je Ilić.

Dodao je da je simptomatično što je ova inicijativa pokrenuta upravo u periodu kada Parlamentarna skupština BiH ne zasjeda.

– Kako se baš sada sjetio ove inicijative kada nema sjednica Parlamentarne skupštine BiH? – upitao je Ilić.

On je kritikovao i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručivši da bi, kako kaže, prije velikih obećanja trebalo riješiti probleme u Banjaluci.

– Posebno me zanima kako Stanivuković misli da se obračuna sa gigantima iz farmaceutske industrije, a ne može da očisti smeće i obezbijedi uredno vodosnabdijevanje u Banjaluci. Laganjem naroda ništa se ne postiže – zaključio je Ilić.

Građani Bosne i Hercegovine će na predstojećim Opštim izborima prvi put glasati uz primjenu biometrijske identifikacije i elektronskog skeniranja glasačkih listića. Ipak, uprkos uvođenju savremene tehnologije, ručno brojanje glasova neće biti ukinuto, već će ostati kao dodatna kontrola izbornog procesa.

Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović poručuje da nema razloga za bojazan da će glasanje biti komplikovanije nego ranije. Kako ističe, za birače će procedura biti gotovo identična dosadašnjoj, uz nekoliko novih koraka koji bi trebalo da dodatno zaštite regularnost izbora.

Po dolasku na biračko mjesto građani će, kao i do sada, morati pokazati važeći identifikacioni dokument – ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Nakon provjere identiteta slijedi nova faza, odnosno potvrda identiteta putem uređaja koji očitava otisak prsta.

Prema riječima Arnautovića, cilj ove novine jeste da se spriječi svaka mogućnost da pravo glasa iskoristi neko ko nije upisan u birački spisak ili glasa u tuđe ime.

Jedna od promjena odnosi se i na evidentiranje birača. Umjesto potpisivanja izvoda iz Centralnog biračkog spiska, uređaj će nakon uspješne identifikacije odštampati potvrdu koju će birač potpisati. Ti potpisani slipovi biće odloženi u posebnu kutiju i koristiće se prilikom utvrđivanja izlaznosti.

Nakon završene identifikacije birači će preuzeti glasačke listiće za nivoe vlasti na kojima imaju pravo da glasaju.

Listići za izbor članova Predsjedništva BiH, kao i predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, neće se razlikovati od onih korištenih na prethodnim izborima. Birači će i dalje zaokruživanjem označavati kandidata kojem daju podršku.

Najveće izmjene odnose se na glasačke listiće koji se koriste u proporcionalnom izbornom sistemu, odnosno za izbor poslanika i zastupnika u zakonodavnim tijelima. Njihov izgled prilagođen je radu skenera koji će evidentirati svaki glas.

Prilikom glasanja birač će najprije morati označiti politički subjekt kojem daje podršku. Tek nakon toga, ukoliko želi, moći će dati preferencijalne glasove kandidatima sa te liste. Maksimalno će biti moguće označiti tri kandidata.

Arnautović upozorava da će listić biti nevažeći ukoliko birač označi samo brojeve kandidata, a ne i politički subjekt, jer su brojevi kandidata isti na svim listama i bez prethodno označene stranke nije moguće utvrditi kojoj kandidatskoj listi pripadaju.

Ističe da davanje preferencijalnih glasova nije obavezno i da će birači koji to ne žele moći jednostavno označiti samo političku stranku ili koaliciju za koju glasaju.

Kako bi se građani lakše upoznali sa novim pravilima, Centralna izborna komisija pripremila je opsežan program edukacije uz podršku Misije OEBS-a u BiH i Savjeta Evrope. Planirani su promotivni spotovi, video-uputstva, tutorijali i druge informativne aktivnosti, a u kampanju će biti uključen i Populacioni fond Ujedinjenih nacija.

Paralelno će biti organizovana i obuka izbornih organa. Komisija je već imenovala 150 instruktora koji će obučavati predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, nakon čega će oni znanje prenositi ostalim članovima biračkih odbora.

Prva isporuka uređaja za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića očekuje se sredinom avgusta. Ti uređaji koristiće se za praktične obuke prije nego što budu raspoređeni na biračka mjesta za izbore zakazane za 4. oktobar.

Nakon popunjavanja glasačkih listića birač će ih, uz korištenje posebne zaštitne fascikle koja osigurava tajnost glasanja, pojedinačno ubacivati u skener. Uređaj će registrovati glas i napraviti digitalni zapis svakog listića.

Na taj način biće onemogućene naknadne izmjene glasačkih listića, jer će njihov sadržaj biti elektronski evidentiran odmah nakon glasanja.

Tokom cijelog izbornog dana skeneri će raditi bez internet veze. Tek nakon zatvaranja biračkih mjesta uređaji će odštampati rezultate, koje će potpisati članovi biračkog odbora. Nakon toga će biti uspostavljena internet veza i podaci poslati u Glavni centar za brojanje u Sarajevu.

Elektronsko brojanje neće biti jedini način utvrđivanja rezultata. Birački odbori će potom ručno prebrojati sve glasačke listiće i sačiniti zapisnike koji će biti dostavljeni nadležnim izbornim komisijama.

U slučaju razlika između elektronskog i ručnog brojanja, Centralna izborna komisija razmatraće svaki slučaj pojedinačno i odlučivati u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Posebna pažnja biće posvećena biračkim mjestima na kojima se utvrde zakonom propisana odstupanja, uključujući razliku od dva odsto ili više između broja birača koji su glasali i broja glasačkih listića.

Predviđene su i mjere za slučaj tehničkih problema. Skeneri će imati baterije dovoljnog kapaciteta za rad tokom cijelog izbornog dana, a u slučaju kvara biće moguće izvršiti popravku ili zamjenu uređaja. Ako uređaj ipak ne bude mogao funkcionisati, glasovi će biti obrađeni ručno.

Na svakom biračkom mjestu biće angažovan poseban tehnički operater koji neće biti član biračkog odbora, već će biti zadužen za instalaciju, nadzor rada uređaja i otklanjanje eventualnih tehničkih problema. Dodatnu podršku pružaće regionalni mobilni timovi.

Planirano je da skeneri budu raspoređeni na približno 5.300 redovnih biračkih mjesta širom Bosne i Hercegovine, dok će za pojedine posebne oblike glasanja, poput glasanja putem mobilnih timova ili nepotvrđenim glasačkim listićima, biti primijenjene posebne procedure.

Arnautović smatra da će primjena novih tehnologija značajno unaprijediti integritet izbora. Biometrijska identifikacija trebalo bi da onemogući glasanje u ime preminulih ili odsutnih osoba, kao i zloupotrebu tuđih identifikacionih dokumenata, dok će elektronsko skeniranje spriječiti naknadno dopisivanje glasova, izmjene glasačkih listića i druge oblike manipulacije.

On je pozvao političke subjekte i organizacije koje prate izborni proces da građanima prenose tačne informacije i ne stvaraju nepotrebnu konfuziju. Nakon završetka izbora biće urađena detaljna analiza primjene novih tehnologija, na osnovu koje će biti procijenjeno da li će u narednim izbornim ciklusima biti potrebno uvesti i dodatna tehnička rješenja radi daljeg unapređenja izbornog procesa.

Evropski zvaničnici su tradicionalno uvijek imali veći stepen povjerenja ili nade da će političari u BiH ipak na kraju sprovesti sve reforme koje su potrebne da bi BiH postala članica EU.

Zato je neuobičajeno kada evropski zvaničnici otvoreno iskažu sumnju u to da su čak i oni političari koji su javno i deklarativno uvijek za evropske integracije zaista opredijeljeni za EU.

Soreka otvoreno izrazio sumnju u bh. političare
Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, koji važi za briselskog insajdera i vrlo uticajnog diplomatu unutar evropskih službi, ovog vikenda je u intervjuu “Nezavisnim” priznao da i sam sve više ima sumnje u iskrenost bh. političara.

“Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje. Bilo je trenutaka kada su drugačiji pristup i spremnost na kompromis mogli pomoći da se prevaziđu prepreke. Nažalost, takav duh kompromisa nije postojao”, rekao je Soreka.

Kao primjer naveo je zakone koji su godinama na stolu, a koje blokiraju političke razmirice političara čelnika stranaka s centralama i u Banjaluci, i u Sarajevu, i u Mostaru.

Za svakog ko duži niz godina prati evropske integracije, ova izjava je značajna zato što istupa iz uobičajenog diplomatskog rječnika “briselskog engleskog” koji se uvijek koristi u zvaničnoj komunikaciji. U kojoj mjeri će to uticati na odnos EU prema BiH, ostaje da se vidi, ali je činjenica da ovakva upozorenja rijetko dolaze slučajno.

Šehić: EU mora biti direktnija prema političkim liderima
Da se radi o ozbiljnom upozorenju, slaže se i Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, i ističe da u privatnim razgovorima s njima često ističe da je potrebna veća direktnost i iskrenost.

“Zato smatram da se prema našim političarima moraju drugačije odnositi zvaničnici EU, da dobro razmisle kome mogu vjerovati, a kome ne mogu”, smatra Šehić i ističe da evropskim diplomatama preporučuje da što više vremena provedu u razgovoru s običnim građanima, pogotovo onima koji su otišli ili namjeravaju da odu.

“Jer ti ljudi odlaze u EU zato što žele državu u kojoj važe zakoni i u kojoj se poštuju pravila. Oni kada u ovoj državi vide ponašanje političara, onda nestaje i onog pravog patriotizma, odnosno poštovanja prema državi i njenim institucijama i ljudi razmišljaju da odu”, istakao je on za “Nezavisne”.

Šehić navodi primjer Islanda, za koji ističe da nije članica EU, ali njihovi političari sami od EU traže više strogosti.

“Svaki političar koji želi da radi u interesu svojih građana i svoje zemlje želi da poštuje zakone i da se oni najstrože primjenjuju prema njima. Kod nas je sve, nažalost, suprotno od toga”, navodi on.

Brisel pooštrava odnos prema BiH i reformama
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, sa druge strane, ističe da nema razumijevanja za takve vrste izjava.

“Moram biti kritična prema pojedinim evropskim zvaničnicima. Kada su im predstavnici civilnog društva ukazivali na nepostojanje volje među političkom elitom da BiH uvede u EU, oni su to doživljavali kao defetizam i ignorisali argumentovane kritike. Nastavili su da podržavaju iste političare koji su istovremeno zagovarali raspad EU”, naglašava ona.

Evropski zvaničnici, inače, imaju tešku ulogu u BiH, jer s jedne strane moraju raditi s legitimno izabranim političarima, a sa druge strane su suočeni s kritikama nevladinog sektora koji smatra da Brisel ima suviše blag odnos prema bh. političarima.

Da se stvari možda mijenjaju, ne svjedoči samo ova Sorekina izjava, nego i izjava Marte Kos, evropske komesarke za proširenje, koja je prije nekoliko mjeseci u intervjuu istom ovom listu naglasila da će BiH ostati bez evropskog novca ako ne sprovede reforme, što se ubrzo nakon toga i desilo.

BiH je sada u opasnosti da izgubi dodatnih 300 miliona evra, a ako se ni do kraja godine ništa ne promijeni, u opasnost će doći i cijela milijarda koja je iz Plana rasta bila namijenjena BiH.

Nakon Predstavničkog, i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je budžet institucija BiH za ovu godinu, a s obzirom na hitnu proceduru nije bilo moguće amandmanski djelovati na ovaj dokument.

Najveći dio budžeta ode na plate

Budžet je usvojen u iznosu od 1,58 milijardi KM, od kojih će 1,161 milijarda KM otići na plate zaposlenih. Za ove namjene izdvojeno je 125 miliona KM više nego prošle godine.

Očekivano, kao i u Predstavničkom domu, i delegati su najviše zamjerki imali na to što je budžet predložen po hitnoj proceduri i što nije bilo moguće amandmanski djelovati na njega. Osim toga, zamjerke bošnjačkih delegata bile su to što budžetom nije predviđen novac za BHRT i sedam institucija kulture. Mnoge zamjerke išle su i u smjeru da se ozbiljno kasni s budžetom i da je o njemu trebalo raspravljati krajem prošle godine.

„Zašto ne možemo amandmanski djelovati? Kako je ova vlast došla u poziciju da mi 27. jula usvajamo budžet za ovu godinu? To možemo pripisati praksi koja se dešava, ali to ne znači da tako moramo“, rekao je Nenad Vuković, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da je politička odgovornost na koaliciji koja je uspostavljena 2023. godine.

Budžet ima grešaka koje se žele prikriti

Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da je budžet fiskalna i proceduralna neodgovornost Savjeta ministara BiH.

„Ovo je svjesno narušavanje finansijske sigurnosti države i narušavanje Parlamenta, što postaje praksa. Budžet je predložen po hitnom postupku kako bi nam se onemogućilo da reagujemo. Predlagač je svjestan grešaka i na ovaj način to želi prikriti“, rekao je Ademović.

S druge strane, Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, kaže da se s budžetom kasnilo zbog kašnjenja u Fiskalnom savjetu BiH jer su kolege iz Federacije BiH čekale neke odluke Ustavnog suda BiH.

„Mi smo tek krajem aprila dobili fiskalni okvir. Polovinom maja Savjet ministara BiH završio je svoj dio posla i budžet uputio u Predsjedništvo. Dva mjeseca budžet je stajao u Predsjedništvu, a onda su, nakon ta dva mjeseca, isti taj dokument, bez ijedne intervencije, predložili po hitnoj proceduri“, rekao je Amidžić.

Rasprava o budžetu prešla u optužbe

Rasprava o budžetu delegatima je omogućila da se u svojim obraćanjima bave uglavnom predizbornom kampanjom, optužujući jedni druge za razne stvari. Delegati SNSD-a optužili su opoziciju iz Republike Srpske, odnosno njena dva delegata, da su dio Kluba Bošnjaka, dok su opozicioni delegati iz Srpske optužili SNSD da jača institucije Bosne i Hercegovine.

Istakli su da su mnogim institucijama, uključujući i Sud BiH i VSTS, povećani budžeti, navodeći da je budžet od 1,58 milijardi KM za 630 miliona KM veći nego 2018. godine, kada je SDS bio vlast.

„Budžet je nerealno veliki. To potvrđuje pogubnu politiku SNSD-a. Među budžetskim korisnicima najveći rast ima Ministarstvo odbrane i to 43 miliona KM“, rekao je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

SNSD tvrdi da budžet nije uvećan, osim za plate

Delegati SNSD-a tvrde da to nije tačno i da je cjelokupno povećanje budžeta otišlo na plate zaposlenih, a ne za institucije. Naveli su primjer da je budžet u odnosu na prošlu godinu povećan za svega deset miliona KM, a da je istovremeno za povećanje plata otišlo 125 miliona KM više nego što je bilo 2025. godine.

Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da je budžet strateška stvar BiH i da je Predsjedništvo BiH više od dva mjeseca držalo budžet kod sebe.

„Vi koji se zalažete za skraćenu proceduru, jasno vam je da bilo kakva korekcija budžeta znači da on neće biti usvojen“, rekao je Čović.

Prijedlog novog budžeta institucija Bosne i Hercegovine predviđa zapošljavanje gotovo 2.000 novih radnika, čime bi ukupan broj zaposlenih u zajedničkim institucijama mogao da dostigne oko 24.000.

Na to je upozorio delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković, navodeći da će za plate zaposlenih biti izdvojeno gotovo 950 miliona KM, dok je za ostala primanja i troškove zaposlenih planirano više od 210 miliona KM.

Nešković smatra da ovakva budžetska politika pokazuje da vlast prednost daje povećanju administracije umjesto efikasnijem upravljanju javnim sredstvima i rješavanju problema sa kojima se građani svakodnevno suočavaju.

– Umjesto racionalizacije javne uprave, prioritet je novo zapošljavanje i širenje administrativnog aparata, a ne unapređenje rada institucija – poručio je Nešković.

On ističe da je posebno zabrinjavajuće što se broj zaposlenih u institucijama povećava u vrijeme kada se BiH suočava s odlaskom stanovništva i hroničnim nedostatkom radne snage u privredi.

– Ostaje pitanje zbog čega je potrebno angažovati još skoro 2.000 službenika i ko će finansirati toliki administrativni aparat u narednim godinama – naveo je Nešković.

Kao primjer navodi Srbiju, koja ima približno dvostruko više stanovnika od Bosne i Hercegovine, a prema dostupnim podacima u njenim ministarstvima, agencijama, direkcijama, sekretarijatima i pratećoj administraciji zaposleno je oko 26.000 ljudi.

Slična je situacija i u Hrvatskoj, članici Evropske unije, gdje ukupan broj zaposlenih u državnoj upravi iznosi nešto više od 22.000.

Kada se, osim zajedničkih institucija BiH, uzmu u obzir entitetske i kantonalne vlade, procjenjuje se da u državnoj administraciji širom BiH radi približno 60.000 zaposlenih.

Prema nezvaničnim informacijama, samo u institucijama Vlade Republike Srpske, republičkim organima uprave, inspektoratima, sekretarijatima i stručnim službama zaposleno je između 10.000 i 12.000 ljudi.

Taj broj dodatno raste kada se uračunaju zaposleni u lokalnim upravama, javnim ustanovama, policiji, pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu i javnim preduzećima.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je jedan od glavnih razloga velikog broja zaposlenih u institucijama BiH način na koji je organizovan sistem javne uprave.

Prema njenim riječima, pri zapošljavanju se prvenstveno vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti, dok stručnost i stvarne potrebe institucija često ostaju u drugom planu.

– Princip raspodjele po nacionalnom ključu potiskuje kriterijume efikasnosti i opravdanosti broja zaposlenih. Dominira formula Bošnjak – Hrvat – Srbin, dok racionalizacija administracije ostaje po strani – ocijenila je Topićeva.

Ona dodaje da javne institucije već godinama predstavljaju prostor za zapošljavanje stranačkih kadrova, zbog čega se rijetko otvara pitanje koliko takav sistem košta poreske obveznike.

– Administrativni aparat postao je važan dio održavanja postojećeg političkog modela i interesa vladajućih struktura – zaključila je Topićeva.

Budžet Grada Doboja nakon rebalansa dostići će rekordnih 132,8 miliona KM, što je gotovo 50 miliona više u odnosu na prvobitno usvojeni plan od 83,02 miliona KM. Ovakvo povećanje izazvalo je oštre reakcije opozicije, koja smatra da je riječ o potezu usmjerenom na predizborne aktivnosti, a ne na unapređenje života građana.

Odbornik SDS-a u Skupštini grada Stefan Gavrić ocijenio je da usvojeni rebalans predstavlja “rebalans predizborne kampanje SNSD”, ističući da će vladajuća struktura raspolagati sa dodatnih gotovo 50 miliona KM neposredno uoči izbora.

Prema njegovim riječima, ovako veliko povećanje budžeta nije rezultat rasta lokalnih prihoda, već znatno većih transfera sa republičkog nivoa. Navodi da su poreski prihodi povećani tek neznatno, dok su sredstva koja Grad dobija iz budžeta Republike Srpske porasla sa 3,8 na čak 38,4 miliona KM.

Gavrić podsjeća da je Vlada Republike Srpske posebnim zaključkom Doboju odobrila dodatnih 17 miliona KM za kapitalne projekte, ali da javnosti nije predstavljeno koji će se projekti finansirati niti kada će biti realizovani.

On smatra da upravo način raspodjele novca izaziva najveće sumnje, jer su značajno povećane budžetske stavke koje, kako tvrdi, ostavljaju veliki prostor za netransparentno trošenje javnih sredstava.

Kao primjer navodi da su izdaci za izgradnju i nabavku objekata, zemljišta i drugih nekretnina povećani na više od 30 miliona KM, uz ocjenu da postoji bojazan da će gradska vlast nastaviti praksu kupovine zemljišta i poslovnih prostora od firmi bliskih vlastima po visokim cijenama.

U opoziciji ukazuju i na višestruko povećanje pojedinih grantova. Tako su sredstva za sportske klubove i društva povećana sa planiranih 500.000 na dva miliona KM, dok su za udruženja građana i vjerske zajednice predviđeni grantovi od po milion KM. Istovremeno su značajno uvećana i izdvajanja za pružanje stručnih usluga.

Gavrić podsjeća da se, prema njegovim riječima, sličan obrazac ponavlja pred gotovo svake izbore. Tvrdi da gradski budžet tada naglo raste, dok već narednih godina dolazi do problema sa likvidnošću, zbog čega kasne plate zaposlenima u javnom sektoru i naknade odbornicima.

Podsjeća i da je Doboj, kako su ranije upozoravali pojedini mediji, među najzaduženijim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini upravo zbog načina finansiranja velikih budžetskih povećanja.

Kao ilustraciju navodi da je u izbornoj 2022. godini budžet grada, zahvaljujući kreditnim zaduženjima, dostigao tada rekordnih 73 miliona KM, da bi već naredne godine uslijedili finansijski problemi i kašnjenja isplata.

Prema podacima koje iznosi opozicija, budžet Doboja je u posljednjih deset godina porastao sa 34,5 miliona KM iz 2016. godine na današnjih 132,8 miliona KM, odnosno gotovo četiri puta.

Gavrić poručuje da tako veliki rast budžeta sam po sebi ne znači i bolji život građana.

– Stanovnici Doboja će osjetiti stvarni napredak tek kada svaka marka iz gradskog budžeta bude trošena transparentno i u interesu građana, a ne u korist jedne političke partije. Doboj ne smije biti izborni bankomat SNSD – zaključio je Gavrić.

S obzirom na uvođenje novih tehnologija u izborni proces glasanje na sam dan opštih izbora, koji se održavaju 4. oktobra, biće značajno drugačije u odnosu na dosad, a možda i najveća novina koja će sasvim sigurno zakomplikovati glasanje biće izgled glasačkog listića.

Taj glasački listić još nije zvanično predstavljen od strane Centralne izborne komisije BiH, ali na pres-konferenciji Koalicije “Pod lupom” pojavili su se primjerci kako bi on “mogao izgledati”.

U suštini, za razliku od dosadašnjeg jednog izbornog listića za parlamente, građani će dobiti dva listića.

Dva listića, na jednom se glasa

Taj jedan listić izgledaće kao i sada, i na njemu će se naći stranke i imena kandidata, međutim na njemu se neće glasati, i on će služiti samo kao pomoćno sredstvo. Na tom glasačkom listiću građani će izabrati partiju i kandidata, a onda na drugom, praktično “pravom” glasačkom listiću koji će se brojati, bojiti kružiće ispred imena političke partije i brojeva na kojima se kandidat nalazi.

“Svi birači će morati ispuniti glasački listić, ne oznakom X kao nekad, nego treba kružić koji će biti za označavanje glasačkog listića dobro obilježiti, cijeli kružić, tako da ne bude sumnji da li ga je aparat dobro skenirao ili ne. Očekuje se da kružić bude ispunjen hemijskom olovkom ili flomasterom koji će biti dostupan u glasačkoj kabini. To ne znači da će glasački listić obilježen na stari način biti nevažeći. Zato se i radi ručno brojanje”, rekla je u maju Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

U principu, stari i nekadašnji glasački listić biće samo informativan, a građani će glasati na listiću formata A4 na način da će obojiti kružić ispred imena stranke i kružiće ispred brojeva kandidata za koje žele glasati. Glasački listić za člana Predsjedništva BiH s obzirom na mali broj kandidata biće isti kao i do sada.

Šta su preferencijalni glasovi

Podsjećanja radi, ranijim nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH birači mogu glasati za samo tri kandidata sa liste političkog subjekta, a ranije su mogli za sve. Ti “preferencijalni glasovi” samo za kandidate bitni su iz razloga tzv. stranačkog cenzusa. Unutarstranački cenzus iznosi 20 odsto.

U suštini, preferencijalni glas znači da kandidati sa bilo kojeg mjesta na listi mogu osvojiti mandat, s tim da moraju osvojiti najmanje 10 odsto glasova koje je dobila ta lista da bi uopšte ušli u raspodjelu.

Objašnjenja radi, da bi stranka ili lista uopšte ušle u raspodjelu za mandate, moraju preći cenzus od tri odsto, odnosno osvojiti najmanje tri odsto od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore u određenoj izbornoj jedinici. Ukoliko pređu taj cenzus i osvoje, recimo, dva mandata, ti mandati se raspoređuju na način da ih dobiju prvi i drugi na listi, ali samo ako niko od kandidata sa te liste nije osvojio više od 20 odsto glasova koje je dobila ta lista. Recimo, ako je lista osvojila 1.000 glasova i dobila dva mandata, a niko od kandidata nije osvojio 201 glas, mandat osvajaju nosilac liste i drugi na listi, ali u slučaju da neki kandidat ima 201 glas i nalazi se npr. na desetoj poziciji, mandat osvaja taj kandidat i nosilac liste, ali pod uslovom da drugi na listi ima manje od 201 glasa.

Ljudi će biti zbunjeni

“Očekujem da će ljudi biti poprilično zbunjeni i da ćemo imati velike redove na biračkim mjestima. Potpuno mi je nenormalno da se izbori održavaju za dva ili dva i po mjeseca, a da građani imaju tako malo informacija o samom procesu koji je prepun radikalnih novosti. S druge strane, vidimo da su u Centralnoj izbornoj komisiji naknadno prilagođavali glasačke listiće kako bi ih skeneri uopšte mogli očitati. Ne možete očekivati od bake koja ima više od 80 godina da stavi naočare i u onom mraku na biračkom mjestu traži sitne brojeve i bar-kodove. I nama koji smo mlađi biće potrebno vrijeme da sve to detaljno ispratimo”, rekla je nedavno Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, u intervjuu za “Glas Srpske”.

Inače, način glasanja izmijenjen je iz razloga što nije bilo dovoljno velikih skenera koji bi mogli skenirati klasični glasački listić, o čemu su “Nezavisne” ranije pisale. U slučaju da je ostao klasični listić, skener tih listića morao bi biti ogroman jer se za pojedine kantonalne skupštine na listićima nalazi nekoliko stotina imena. U principu, CIK je glasački listić morao prilagoditi proizvođaču opreme, odnosno “Smartmaticu”.

Veliki broj nevažećih glasova

Treba podsjetiti da u Bosni i Hercegovini na izborima bude između pet i 10 odsto nevažećih glasačkih listića. Na opštim izborima 2022. godine bilo ih je, recimo, 6,65, a ako se uzme u obzir da birači još nisu upoznati sa glasačkim listićem te poprilično komplikovan proces glasanja, može se očekivati da na ovim izborima to bude daleko više.

Ono što je zanimljivo jeste i da će uprkos uvođenju skenera na kraju glasovi biti prebrojani i ručno, a CIK još nije jasno odredio koji će rezultat biti relevantniji u slučaju “nepoklapanja”.