Kategorija: Politika

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da se prilikom formiranja vlasti na nivou BiH mora poštovati izborna volja konstitutivnih naroda i njihovih legitimnih predstavnika.

“Rezultati izbora jasno su pokazali kome su građani dali povjerenje, a SNSD i HDZ BiH ostaju nezaobilazni politički faktori”, poručio je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

Приликом формирања власти на нивоу БиХ мора се поштовати изборна воља конститутивних народа и њихових легитимних представника. Резултати избора јасно су показали коме су грађани дали повјерење, а СНСД и ХДЗ БиХ остају незаобилазни политички фактори.

Са предсједником ХДЗ-а БиХ Драганом Човићем током седмице разговарао сам о формирању власти. СНСД и ХДЗ БиХ неће једни без других, јер желимо да институције функционишу у складу с Уставом и принципом конститутивности.

— Милорад Додик (@MiloradDodik) October 18, 2026

U osvrtu na proteklu sedmicu Dodik je podsjetio da je sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem razgovarao o formiranju vlasti.

“SNSD i HDZ BiH neće jedni bez drugih, jer želimo da institucije funkcionišu u skladu s Ustavom i principom konstitutivnosti”, naglasio je Dodik.

U brčanskom naselju Bukvik danas će biti ponovljeno glasanje na opštim izborima.

Centralna izborna komisija BiH je poništila glasanje na ovom biračkom mjestu, jer birači sa državljanstvom Republike Srpske nisu imali kompletne glasačke listiće i nisu mogli da glasaju za Parlamentarnu skupštinu BiH, prenosi RTRS.

Od 406 upisanih birača u Bukviku, njih 322 imaju entitetsko državljanstvo Republike Srpske.

Nikada u životu nikoga nisam podrivala i zato se borim da niko više ne može da podriva Republiku Srpsku, rekla je srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović. „Želim da me pamte kao nekoga ko je svoje vrijeme i svoj angažman posvetio tome da Republici Srpskoj bude bolje i da se prema njoj odnose pravednije oni koji su joj nanijeli strašno velike nepravde tokom 30 godina“, rekla je Cvijanović, prenosi RTRS.

Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević istakla je da odluka o isključenju gradonačelnika Bijeljine LJubiše Petrovića iz ove stranke mora da se povuče, jer bi suprotnom naredna sjednica Glavnog odbora SDS-a mogla biti i posljednja.

Ona je izrazila bojzan da bi nakon toga moglo doći do potpunog uništavanja stranke.

“S obzirom na ovakav katastrofalan izborni rezultat, ne želim reći da je baš za sve odgovoran predsjednik Branko Blanuša, ali jeste za mnogo toga što se dešavalo u proteklih osam, devet mjeseci. Potpuno pogrešno pozicioniranje stranke, razvlačenja stranke oko PSS-a, pa čak i pokušaja potpuno van statutarnog utapanja stranke u PSS, odnosno fuzije sa PSS-om”, rekla je Pandurevićeva za RTRS.

Ona je navela da Blanuša snosi ogromnu odgovornost, kao i da su građani rekli šta o svemu misle.

“Mi to ne možemo mijenjati ni narod kriviti, narod je ocijenio i politiku SDS-a, ali i naše ponuđene kandidate. Sasvim je demokratski i normalno i bilo bi odgovorno i moralno da oni koji su odgovorni za ovakav rezultat podnesu i ostavke ili ih makar ponude na provjeru. Blanuša to kategorično odbija”, istakla je Pandurevićeva.

Prema njenim riječima, pojedini ljudi koji su osnivali stranku i koji žive njen život, rekli su da će ukoliko Petrović ne bude vraćen, podnijeti ostavke i to dobija masovni karakter.

“SDS treba da se vrati svojim korijenima i da bude ono što je po svom statutu, a to je da bude i srpska i demokratska stranka. Čini mi se da smo mi već dugo taoci interesa pojedinačnih ličnih interesa, da smo zaboravili, izgubili kontakt i sa narodom, a i sa politikama”, rekla je Pandurevićeva.

Ona je dodala da stranku treba osnažiti programom, otvoriti, vratiti je narodu jer, kako je navela, ona je sada potpuno otuđena od realnosti.

„Mislim da je vrijeme za neke druge ljude, možda neke mlađe, neke koji imaju više energije, koji će moći možda odvojiti više vremena i angažovati se da budu ti koji će voditi SDS u narednom periodu.“ Ovo je izjavio predsjednik SDS, Branko Blanuša, otkrivajući da nema namjeru da se kandiduje za još jedan mandat na čelu do juče najveće opozicione stranke u Srpskoj. Između ostalog, Blanuša je najavio da bi Izborna skupština SDS, na kojoj će se birati novi predsjednik stranke, trebalo da bude održana u prvom kvartalu 2027. godine.

Ko su ti „drugi ljudi, možda mlađi s više energije“, koji bi, prema Blanušinim riječima, trebalo da preuzmu lidersku palicu u SDS, pokušali smo da dobijemo odgovor u razgovoru s brojnim najvišim aktuelnim funkcionerima SDS. Međutim, zanimljivo je to da nijedan od naših sagovornika nije želio da izjavu daje pod imenom i prezimenom, te da su insistirali na anonimnosti. Kako bilo, izvori Srpskainfo iz vrha SDS otkrivaju da je aktuelni načelnik Istočne Ilidže i kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na proteklim opštim izborima, Marinko Božović, sigurno jedan od najozbiljnijih kandidata da preuzme predsjedničku funkciju od Branka Blanuše.

„Božović je i prije prošlogodišnjeg izbora Branka Blanuše za predsjednika stranke važio kao jedan od najozbiljnih kandidata da naslijedi Milana Miličevića, nakon što je on podnio ostavku na mjesto stranačkog šefa. Sigurno je da će Božović istaći svoju kandidaturu za predsjednika SDS na Izbornoj skupštini sljedeće godine“, tvrde naši sagovornici. Kao gotovo siguran kandidat za Blanušinog nasljednika u fotelji predsjednika SDS, takođe, pominje se i Želimir Nešković, član Predsjedništva SDS i delegat te stranke u Domu naroda parlamenta BiH u odlazećem sazivu.

„Nešković pripada stranačkoj struji koja je bliska gradonačelniku Bijeljine, Ljubiši Petroviću, a koja je oštro suprotstavljena tzv. sarajevskoj frakciji u SDS. Ukoliko ostane na snazi odluka Branka Blanuše o isključenju Ljubiše Petrovića iz stranke, Nešković će sigurno biti kandidat za predsjednika stranke sljedeće godine“, ističu izvori Srpskainfo. Na kraju, kao potencijalni kandidat za novog predsjednika SDS u krugovima iz vrha te stranke pominje se upravo Ljubiša Petrović, aktuelni gradonačelnik Bijeljine.

„Petrović se žalio na odluku o isključenju iz stranke koju smatra nestatutarnom. O tome će se izjasniti članovi Glavnog odbora SDS na sjednici koja bi trebalo da bude održana sljedećeg mjeseca. Ako Glavni odbor ne poništi Blanušinu odluku, u tom slučaju će Petrović pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudovima. U slučaju pozitivnog ishoda za Petrovića, on će sigurno biti kandidat za novog predsjednika SDS. U tom slučaju, vjerovatno bi Želimir Nešković povukao svoju kandidaturu“, tvrde izvori našeg portala, piše SrpskaInfo.

Poziv lidera SNSD-a Milorada Dodika da svi politički predstavnici iz Republike Srpske imaju zajednički nastup u Sarajevu na klimavim je nogama, jer su u pojedinim strankama takvu ideju već isključili, a u drugim su i dalje neodlučni ili se uopšte ne oglašavaju. Iako je Dodik takvu zamisao iznio krajem prošle sedmice, ni iz jedne opozicione stranke u Republici Srpskoj mu nije stigao pozitivan odgovor. Predsjednik najjače stranke u Republici Srpskoj izjavio je da bi političke stranke iz Republike Srpske trebalo zajednički da nastupaju na nivou institucija BiH, ali da za to prethodno moraju biti usaglašene politike.

Dodik je rekao da SNSD-u, nakon ostvarenog izbornog rezultata, predstoji izbor četiri delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, uz mogućnost za petog delegata, a da on može bude i iz opozicije. „Ponudiću jednu široku platformu svima. Kad kažem pet, ja to mislim da može i opozicija da ima“, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, politički predstavnici iz Republike Srpske trebalo bi da imaju zajednički nastup u Sarajevu, bez obzira na to koje stranke će činiti vlast na nivou BiH. Upitan o mogućnosti formiranja zajedničkog Savjeta ministara u kojem bi učestvovali SNSD i opozicione stranke iz Republike Srpske, Dodik je rekao da nema ništa protiv takvog rješenja, ali je naglasio da je neophodan dogovor o politikama. „Neka bude zajednički, što da ne. Nisam protiv, ali moraju se dogovoriti politike. Nema povjerenja bjanko“, naveo je Dodik.

Govoreći o formiranju vlasti na nivou BiH, Branko Blanuša, lider SDS-a, rekao je da SDS još nije donio odluku o tome da li će učestvovati u razgovorima o zajedničkom djelovanju stranaka iz Republike Srpske. Naveo je da će o tome prvo raspravljati Predsjedništvo SDS-a, nakon čega će biti donesena odluka o daljim koracima. „Kada dođe do toga, imaćemo sjednicu Predsjedništva i na toj sjednici analizirati da li treba u tome učestvovati, šta su dobre strane, a šta nisu“, rekao je Blanuša. Zanimljivo je da je bivši predsjednik SDS-a Mirko Šarović prije nekoliko dana izjavio da zajedničko učešće na nivou BiH ne bi automatski značilo ulazak opozicije u vlast u Republici Srpskoj. „Ja, na primjer, ne bih bježao od toga da idemo u tom pravcu“, rekao je Šarović. Podjednako je interesantno i to što je Marinko Božović, koji je bio SDS-ov kandidat za člana Predsjedništva BiH, tokom kampanje odbacio scenario da sve stranke iz RS na nivou BiH formiraju zajedničku vlast. „U tom slučaju, sve ono što smo mi radili i protiv čega smo se borili dvije decenije bi izgubilo smisao, a sve njihove izdaje, mutni poslovi i uništavanje Republike Srpske bi dobilo legitimitet. Tako da, ne – ne mogu zamisliti“, rekao je Božović.

Nebojša Vukanović, lider Liste „Za pravdu i red“, poručuje da, što se tiče ulaska u vlast, nigdje i nikada neće sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. „To su ljudi koji su rušitelji Republike Srpske i BiH. Mi smo političku borbu zasnovali na promjeni i vlasti i sistema. Ni pod kojim uslovima ne bismo pravili vlast sa Dodikom i SNSD-om, jer bi to predstavljalo izdaju glasača“, rekao je Vukanović. Stav iz Pokreta „Sigurna Srpska“ nismo uspjeli saznati. Rekli su da će lider stranke Draško Stanivuković u ponedjeljak dati izjave medijima, na obilježavanju godišnjice postojanja Pokreta.

Politikolog Stefan Ličina kaže da nacionalni konsenzus na nivou BiH nije isto što i koalicioni sporazum, jer se interesi Republike Srpske mogu zastupati zajednički i bez odricanja od opozicionih principa. Prema njegovim riječima, takva zajednička vlast mogla bi SNSD-u donijeti jaču pregovaračku poziciju i slabiju političku konkurenciju, dok bi opozicija rizikovala da preuzme odgovornost bez srazmjernog uticaja na odluke. „Stoga bi taj dogovor, ukoliko bi do njega i došlo, trebalo definisati jasnom javnom platformom, jasnim obavezama i koristima za građane, a ne brojem podijeljenih funkcija. Republici Srpskoj je nužno potrebna sposobnost vladajućih i opozicionih aktera da se dogovore o ključnim pitanjima, ali jedinstvo ne smije postati izgovor za uklanjanje političke alternative“, rekao je Ličina, prenose Nezavisne.

Ko će činiti vlast na nivou BiH? Dok su jasne pozicije iz reda srpskog i hrvatskog naroda, u FBiH se uveliko kalkuliše o savezništvima unutar bošnjačkog bloka. Ključnu ulogu mogle bi odigrati pozicije unutar klubova naroda u federalnom parlamentu, ali i u Predsjedništvu BiH. SNSD i HDZ zasad su jedini sigurni da će biti dio vlasti na nivou BiH. Iz bošnjačke komponente vjerovatno SDA, koji bi trebao naći još jednog partnera iz Federacije. Nakon sastanka Dodika i Čovića jasnije je ko bi to mogao biti.

„Sad smo dobili obaviještenje da će SDP. Vidjećemo. Ne zavisi to samo od njih hoće li oni u vlast ili neće u vlast“, istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a. Izvjesno je tek da u vlasti neće biti DF koji se, kaže Dodik, sam diskvalifikovao. Ko je zapravo „u igri“ naznačili su odvojeni razgovori Čovića sa Bakirom Izetbegovićem i Nerminom Nikšićem. „Biće još jako puno bilateralnih sastanaka, sada ću se čuti sa kolegom Izetbegovićem, dogovorili smo se da se čujemo telefonom, ali bi realno bilo sačekati 4. novembar, konačne, službene rezultate da onda kada sjednemo da možemo razgovarati i pojedinačno, ali ja ću nastojati da imamo i zajednički sastanak potencijalnih partnera za Federaciju da vidimo da li možemo to dogovoriti, pa onda naravno partnera za BiH. To neće trebati dugo čekati“, poručio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Za predstojeće pregovore SDA je formirao pregovarački tim. U njemu Halid Genjac, Edin Ramić, Mirsad Zaimović i Mirsad Mujić. Nezvanično, vrh stranke podijeljen. Dok su jedni za moguće koaliranje sa SDP-om, drugi izričito za saradnju sa Strankom za BiH i DF-om. Sa Semirom Efendićem i Željkom Komšićem Izetbegović je već razgovarao. Međutim, ko im je trenutno poželjniji i približniji partner u SDA ne otkrivaju. „Izborni rezultat daje pravo i obavezu Stranci demokratske akcije da, u skladu s povjerenjem koje su joj ukazali građani, preuzme odgovornost i predvodi zakonodavnu i izvršnu vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona, s ciljem osiguranja političke stabilnosti, efikasnog funkcionisanja institucija, provođenja neophodnih reformi i unapređenja kvaliteta života građana“, saopštili su iz SDA.

U pogodnijem položaju zasad SDP. I to zbog kontrole u Klubu Srba i ostalih u federalnom parlamentu. Ta stranka bi mogla predložiti potpredsjednika Federacije iz reda srpskog naroda, bez čijeg potpisa neće biti moguće imenovanje federalne Vlade. Ne zanemaruje se ni uloga SDP-ovog Denisa Bećirovića u Predsjedništvu BiH. U takvoj političkoj slagalici ostaju male šanse Stranci za BiH da uzme dio „političkog kolača“. „S obzirom na pobjedu Denisa Bećirovića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva te da je prema ustavnom običaju na rotaciji red da Bošnjak bude predsjedavajući Savjeta ministara isto ga za predsjedavajućeg može kandidovati samo bošnjački član Predsjedništva, ponovo prema ustavnom običaju, te je shodno tome izvjesno očekivati participaciju SDP-a u vlasti i na nivou BiH“, rekao je Damir Sakić, pravnik iz Sarajeva.

A u njoj, sasvim jasno, više nema mjesta za sve članice dobro poznate „trojke“. Nermin Nikšić demantuje medijske navode da je Elmedinu Konakoviću i sad već bivšoj predsjednici „Naše stranke“ Sabini Ćudić saopštio da takav projekat više ne postoji. Istovremeno, posljednjim oglašavanjem nije stavio tačku na eventualnu koaliciju sa dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SDA. Interesantno, u tome ne vidi problem ni potpredsjednik stranke i aktuelni ministar odbrane u Savjetu ministara. Zukan Helez sada poziva na formiranje, kako kaže, široke koalicije i saradnju sa SDA. A za ponovni ulazak u vlast, čini se, nije više sporan ni toliko mu mrski SNSD, prenosi RTRS.

Dok su rezultati izbora u Republici Srpskoj uglavnom poznati, u pojedinim strankama i izbornim jedinicama i dalje traje neizvjesna borba za poslaničke mandate. Posebno je neizvjesno na listi SP-DEMOS-NDP, gdje se za poslanička mjesta vode tijesne borbe između stranačkih kolega. Konačan rasplet mogao bi uticati i na političku sudbinu lidera dvije partije Nedeljka Čubrilovića i Petra Đokića. Glasovi pristigli putem pošte, kao i oni iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), mogli bi promijeniti trenutni odnos snaga i uticati na konačnu raspodjelu mandata.

Posebno neizvjesna situacija je u Izbornoj jedinici 5, gdje se za poslanički mandat bore bivši direktor „Željeznica Republike Srpske“ Slađan Jović i aktuelni narodni poslanik Boris Šljivić. Prema trenutno dostupnim podacima Centralne izborne komisije BiH, Jović ima 1.714 glasova, odnosno 35,15 odsto, dok je Šljivić osvojio 1.713 glasova, odnosno 35,13 odsto. Razlika između njih iznosi svega jedan glas, pa bi svaki novi obrađeni glas mogao biti presudan za konačan ishod ove trke. Iako je Jović, koji se nalazi na prvom mjestu kandidatske liste, trenutno u minimalnoj prednosti, konačan poredak još nije poznat. Glasovi koji budu naknadno obrađeni mogli bi promijeniti odnos snaga između dvojice kandidata. Budući da obojica imaju više od 20 odsto glasova svoje liste, njihov međusobni plasman mogao bi biti presudan za raspodjelu direktnog mandata.

Ishod ove trke važan je i za lidera DEMOS Nedeljka Čubrilovića, koji se nalazi na prvom mjestu kompenzacione liste SP–DEMOS–NDP. Njegov ulazak u Narodnu skupštinu Republike Srpske, međutim, zavisi od konačne raspodjele mandata i primjene zakonskih pravila o zastupljenosti konstitutivnih naroda. U toj računici važnu ulogu ima i Zdenka Gojković, koja je na drugom mjestu kompenzacione liste. Njen položaj u raspodjeli mandata mogao bi uticati na to ko će dobiti poslaničko mjesto u okviru zakonom predviđene zastupljenosti pripadnika hrvatskog naroda. Ukoliko direktni mandat pripadne Joviću, koji se izjašnjava kao Srbin, moglo bi se otvoriti pitanje Čubrilovićevog ulaska u parlament, odnosno mogućnosti da njegovo mjesto pripadne Gojkovićevoj, koja se izjašnjava kao Hrvatica. S druge strane, ako Šljivić, koji se izjašnjava kao Hrvat, osvoji direktni mandat, to bi moglo uticati na raspodjelu kompenzacionih mandata i povećati mogućnost da Čubrilović uđe u NSRS.

Ništa manje neizvjesno nije ni u Izbornoj jedinici 6, gdje se za poslanički mandat bore lider Socijalističke partije Petar Đokić i njegov stranački kolega Zoran Kokanović. Prema trenutno dostupnim podacima, Kokanović ima 2.844 glasa, odnosno 47,18 odsto, dok je Đokić osvojio 2.818 glasova, odnosno 46,75 odsto. Razlika između njih iznosi 26 glasova. To znači da se i lider SP nalazi u neizvjesnoj poziciji, a konačan rezultat mogao bi odrediti da li će Đokić ući u parlament ili će ga u tome preteći stranački kolega.

Zbog tijesnih razlika u pojedinim izbornim jedinicama, glasovi koji se obrađuju naknadno mogli bi značajno uticati na konačan sastav Narodne skupštine Republike Srpske. Dok se političke partije pripremaju za naredni saziv parlamenta, u pojedinim strankama još nije izvjesno koji će kandidati osvojiti mandate, a koji će ostati ispod crte. Za Čubrilovića i Đokića konačni rezultati neće biti važni samo zbog njihovog ličnog političkog statusa već i zbog raspodjele poslaničkih mjesta unutar njihovih partija. Do konačnog utvrđivanja izbornih rezultata, borba za poslaničke klupe ostaje otvorena. Razlika od jednog glasa u Izbornoj jedinici 5 i svega 26 glasova u Izbornoj jedinici 6 najbolje pokazuje koliko se izborna računica može promijeniti do posljednjeg prebrojanog glasa, piše SrpskaInfo.

Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da će u Republici Srpskoj, čim budu saopšteni zvanični rezultati izbora, brzo biti formirana vlast, i to u ovoj kalendarskoj godini, a možda i mnogo prije toga. „Takođe, ove godine ćemo usvojiti sve strateške dokumente za narednu godinu – budžet, program ekonomskih reformi i druge“, najavila je Cvijanovićeva, koja je na proteklim opštim izborima ponovo izabrana za srpskog člana Predsjedništva BiH. Ona je ocijenila da ljudi prepoznaju i vrednuju rad SNSD-a, što je pokazano na proteklim izborima.

„Vjerovala sam u svoju i pobjedu SNSD-a na izborima jer imamo dobar odnos sa građanima i timski rad predvođen liderom Miloradom Dodikom“, rekla je Cvijanovićeva. Cvijanovićeva je istakla da nije obećavala da će nakon izbora teći med i mlijeko, ali će raditi u interesu građana, ukazujući da svi moraju da zasuču rukave i da rade. „Ako su mi građani poklonili povjerenje, neću posustati. To je bila i poruka, ne samo u kampanji, nego i u prethodnom radu. Zadovoljna sam sa trenutno osvojenih 306.000 glasova. To znači da su se ljudi opredijelili za našu politiku“, naglasila je ona.

Prema njenim riječima, najveći test za Republiku Srpsku u narednom periodu biće održavanje mira, stabilnosti i funkcionalnosti njenih institucija, što je moguće ako postoji tim. „To znači da morate imati stabilnu i funkcionalnu Vladu koja će izvršavati svoje obaveze prema građanima, moći da doskoči svakom izazovu i da nešto što je doskoro izgledalo kao nemogućnost pretvori u mogućnost“, ukazala je Cvijanovićeva. Ona je istakla da su za sve to potrebni ljudi koji će obavljati sve svoje poslove u Narodnoj skupštini Republike Srpske i zajedničkim institucijama BiH, kao i u Predsjedništvu BiH, piše BL Portal.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da Republika Srpska ima puno pravo da u Sjedinjenim Državama lobira za svoje interese, te da taj legitiman i legalan pristup izaziva nervozu onih koji ne žele promjenu stereotipa o Srpskoj. Cvijanovićeva je navela da Republika Srpska i u ključnim institucijama na svjetskom nivou, poput UN i Savjeta bezbjednosti, ima pravo da promoviše svoje interese.

„Osim toga, želimo da imamo više investicija u Republici Srpskoj, te da se pozicioniramo na globalnom nivou da bismo imali bolje razumijevanje za naše interese. Želimo i da konačno izađemo iz stereotipa u koje su nas trpali i držali nas tamo najmanje 30 godina“, naglasila je Cvijanovićeva. Ona je navela da takav pristup Republike Srpske očigledno izaziva galamu kod onih koji ne žele promjenu tog stereotipa. „Kako god, u BiH i Republici Srpskoj su sprovedeni izbori. Dobili smo podršku naroda i njegovu poruku šta treba da radimo, a to je da gradimo odnose sa ključnim faktorima u svijetu, te da zastupamo vlastite interese“, rekla je Cvijanovićeva. Ona je napomenula da to sa nivoa BiH nije bilo moguće raditi, jer je političko Sarajevo koristilo sve resurse da okalja i oblati Republiku Srpsku, te pozove na sankcije njenim liderima preko nelegalnih visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH u kome sjede stranci.

Cvijanovićeva je konstatovala da je, uprkos svemu tome, Republika Srpska stabilna i da će nakon izbora vrlo brzo formirati izvršnu vlast, radeći na daljem unapređenju materijalnog statusa građana uz privlačenje stranih i domaćih investicija. „Želimo i tražimo finansijsku podršku za našu privredu i institucije. Gledamo kako ćemo finansijski ući u narednu godinu sa namjerom da ona bude stabilna. Bavimo se realnom politikom i ekonomijom. Nećemo nikom ništa da oduzimamo, ali branićemo svoje nadležnosti ne puzeći ni pred kim“, rekla je Cvijanovićeva, koja je prema preliminarnim rezultatima izbora ubjedljivo osvojila drugi mandat na funkciji srpskog člana Predsjedništva BiH, prenosi RTRS.