Kategorija: Politika

  • Selektivna primjena Inckovog zakona – Srbima presude i zatvor, protiv Bošnjaka optužnice padaju

    Selektivna primjena Inckovog zakona – Srbima presude i zatvor, protiv Bošnjaka optužnice padaju

    Narodna skupština Republike Srpske, na posebnoj sjednici, mogla bi da razmatra posljedice primjene nametnutog člana Krivičnog zakonika BiH, koje je prije pet godina pred odlazak iz BiH, nametnuo Valentin Incko i da preduzme korake radi zaštite Srba od procesuiranja, rekao je za RTRS ministar pravde Goran Selak.

    Podrška za takvu inicijativu stiže iz Republičke organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila jer je, kažu, “dara prevršila mjeru”.

    Srbi se presuđuju zbog slike generala Ratka Mladića, dok nekažnjeno prolaze mnogi koji Srpsku nazivaju genocidnom, a Srbe genocidnim narodom.

    Ministar Selak kaže da Sud BiH selektivno primjenjuje Inckove nametnute odredbe zakona i kažnjava samo Srbe.

    Pet godina od nasilnog uvođenja verbalnog delikta, Valentin Incko može biti zadovoljan.

    Tužilaštvo BiH je zatrpano prijavama protiv negatora genocida.

    Restriktivni član 145-a Krivičnog zakona, ne dozvoljava ni pomen Ratka Mladića i Radovana Karadžića jer vrijeđa Bošnjake.

    Na srpske muke Sud i Tužilaštvo odavno nijemi. Od šest optužnica po Inckovom zakonu, dvije su pravosnažno okončane, protiv Srba.

    – Došli smo podataka da je bilo optuženih i Bošnjaka pored Srba ali da nijedna takva optužnica od strane Suda BiH nije potvrđena, što znači ili Tužilaštvo ne zna optuživati druge narode ili Sud potvrđuje optužnice samo protiv Srba i sude Srbe za verbalni delikt – kaže Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

    Iz Tužilaštva prstom pokazuju na Sud, ukazuju na različite aršine u primjeni famoznog člana 145a KZ.

    Naime, u predmetima protiv Srba, Sud BiH smatra da ima elemeneta za procesuiranje, dok u predmetima identične ili uporedive radnje gdje su optuženi Bošnjaci, nema krivičnog djela.

    – Imamo da ljude osude samo zato što nose sliku na majici nekoga lica osuđenog za ratni zločin bez ikakve poruke da li ga osuđuju ili veličaju. Ali sud tumači da je to veličanje naravno ako takve majice nose Srbi ali ako takve majice nose lica neke druge nacionalnosti to nije veličanje. Ovaj zakon je nestručno napisan i mislim da hitno, hitno mora da se stavi van snage – rekao je Milan Petković, advokat i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

    Za podignutu sliku Ratka Mladića i tri raširena prsta, revnosne bh sudije “ocijepile” su po tri, odnosno 3,5 godine godine robije Miodragu Maliću i Vojinu Pavloviću.

    Koliko je to pravično, dovoljan je primjer Mustafe Stovraga koji je za ratni zločin nad Srbima u Goraždu osuđen na tri godine zatvora.

    – Taj nametnuti zakon napravljen je isključivo da bi što više Srba stavio u zatvor. Tražimo od svih narodnih poslanika kako bi pomogli i Vladi Srpske i ministarstvu pravde da krenu u proceduru ukidanja tog zakona jer taj zakon čini sve da oslabi Republiku Srpsku i protjera Srbe posebno iz Podrinja – naglašava Branimir Kojić, predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

    Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske dodaje da već imamo dvije pravosnažne presude.

    – Imamo još postupaka koji se vode, što je nešto upalilo alarm nama u Srpskoj i Mi kao institucija Republike Srpske ćemo spremiti adekvatne odgovore zajedno sa Boračkom organizacijom Srpske, sa ministarstva za rad i boračka pitanja i unutrašnjih poslova, da li će to biti posebna sjednica Narodne skupštine – kaže Selak.

    Ipak, u političkom Sarajevu nisu zadovoljni tempom procesuiranja neposlušnih Srba.

    Pokrenuta je onlajn platforma gdje se anonimno mogu prijaviti lica koja se ogriješe o Inckov zakon.

    Već je stiglo više od 50.000 prijava koje će biti proslijeđene Tužilaštvu.

    Ovo je, kaže Branimir Kojić, pokušaj da se Srbima začepe usta i nametne istina po mjeri Bošnjaka.

  • Ovo su zamjerke revizora na Helezovo ministarstvo

    Ovo su zamjerke revizora na Helezovo ministarstvo

    Isplaćivanje mjesečnih stimulacija zaposlenima i do 1.263 marke bez detaljnih obrazloženja, potrošnja više novca za reprezentaciju nego što je planirano, te propusti u nabavkama šljemova i madraca za vojnike, samo su neke od zamjerki koje su revizori otkrili češljajući finansijski izvještaj Ministarstva odbrane BiH za prošlu godinu.

    Stimulacije bez detaljnih obrazloženja

    Kancelarija za reviziju institucija BiH dala je Ministarstvu odbrane BiH, na čijem je čelu Zukan Helez, mišljenje sa rezervom o usklađenosti propisa za prošlu godinu, jer ova institucija nije preduzimala aktivnosti na usaglašavanju Pravilnika o unutrašnjem uređenju s odlukama Savjeta ministara BiH.

    Na bruto plate i naknade armije zaposlenih u resoru odbrane potrošeno je prošle godine 258,23 miliona KM ili 99,32 odsto odobrenog budžeta. Od tog iznosa, na neto plate i naknade otišlo je 147,96 miliona, poreze i doprinose dodatnih više od 108 miliona, dok su stimulacije zaposlenih pojele 1,93 miliona maraka narodnog novca.

    Kada je riječ o novčanim nagradama njima je prošle godine obradovano čak 3.904 zaposlena, za šta je potrošeno 180.915 KM više nego godinu ranije.

    – Pojedinačne mjesečne neto isplate kretale su se u rasponu od 100 KM do 1.263 KM, dok su se pojedinačne godišnje isplate kretale u rasponu od 100 KM do 4.490 KM. Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati možemo zaključiti kako su određena obrazloženja uopštena i ista za većinu zaposlenih, bez detalja – naveli su revizori.

    Probijen limit za reprezentaciju

    Resoru kojim rukovodi Helez izgleda je malo 300.000 KM za reprezentaciju, koliko im je pravilnikom utvrđen maksimalni godišnji iznos.

    – Ukupni izdaci za reprezentaciju iznosili su 332.737 KM maraka. Prekoračenje planiranog iznosa za ove namjene ukazuje na slabosti u upravljanju troškovima, zbog čega je potrebno uspostaviti efikasnije mehanizme kontrole – savjetovali su revizori.

    Sporna plaćena odsustva i putni troškovi

    U Helezovom resoru utvrđeni su i propusti kod plaćenog odsustva, jer je Ministarstvo zaposlenima odobravalo korištenje do šest dana plaćenog odsustva godišnje radi zadovoljenja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, a ne dva dana kako je propisano zakonima.

    U resoru odbrane nije se štedjelo ni na putovanju pa je tako za putne troškove spiskano 4,36 miliona maraka novca poreskih obveznika, usput čineći određene propuste jer su revizori utvrdili da u nekim slučajevima nije dostavljana sva dokumentacija potrebna za obračun putnih troškova koja se prilaže uz putni nalog.

    Propusti kod nabavke šljemova i madraca

    Propusti su utvrđeni i kod nabavki šljemova, madraca i hrane za pripadnike Oružanih snaga BiH.

    Ministarstvo odbrane ugovor za nabavku šljemova sa izabranim ponuđačem nije potpisalo na vrijeme, dok je putem otvorenog postupka nabavilo vojničke madrace i deminerske trake, ali je u tenderskoj dokumentaciji izostavilo dimenzije madraca. Naime, nabavka je pokrenuta na osnovu referata čiji je sastavni dio bio i specifikacija kojom je predviđena nabavka 383 madraca dimenzija 190×80 centimetara.

    Međutim, izabrani ponuđač je tek tokom realizacije ugovora definisao i isporučio dvije različite dimenzije madraca (200 komada 190×80 cm i 183 komada 180×80 cm).

    – Nedostatak definisanih dimenzija u tenderskoj dokumentaciji ukazuje da nabavka nije izvršena u skladu sa stvarnim potrebama ugovornog organa koje su specificirane u referatu za pokretanje ugovaranja. Ovakav pristup može dovesti u pitanje poštovanje principa transparentnosti i jednakog tretmana ponuđača – naglasili su revizori.

    Nabavka hrane

    Propuste su revizori utvrdili i kod nabavke hrane za Oružane snage BiH, vrijedne 4,68 miliona KM. Od planiranog 31 lota, čak 18 je poništeno, jer ponude nisu ispunjavale uslove iz tenderske dokumentacije.

    Revizori su upozorili da Ministarstvo odbrane kod ove nabavke nije precizno definisalo tehničke zahtjeve u vezi sa HACCP sertifikatima za hranu, voće i povrće.

    – Nedovoljno precizno definisani tehnički zahtjevi u tenderskoj dokumentaciji mogu dovesti do različitog tumačenja uslova od strane ponuđača, što povećava rizik od nepravilne evaluacije ponuda, podnošenja žalbi i narušavanja principa transparentnosti i jednakog tretmana u postupcima javnih nabavki – navode revizori, piše Glas.

  • Soreka: Imam sumnje da vladajuće koalicije u BiH iskreno žele članstvo u EU

    Soreka: Imam sumnje da vladajuće koalicije u BiH iskreno žele članstvo u EU

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka ocijenio je da postoji razlika između deklarativnog zalaganja bh. političkih lidera za članstvo u EU i njihovih konkretnih postupaka, izrazivši sumnju u iskrenost te posvećenosti.

    “Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje”, izjavio je Soreka za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, u posljednjih 12 mjeseci nije bilo pomaka u ispunjavanju uslova za održavanje prve međuvladine konferencije. Da bi Savjet EU mogao donijeti takvu odluku, Evropska komisija mora pripremiti pregovarački okvir, a za to BiH treba da ispuni takozvanu formulu “dva plus jedan” – usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i zakona o sudovima kojim bi bilo uspostavljeno apelaciono odjeljenje Suda BiH, te imenovanje glavnog pregovarača.

    Šef Delegacije EU naveo je da imenovanje glavnog pregovarača, iako suštinski tehničko pitanje, u BiH predstavlja ozbiljan politički problem zbog stanja u državnoj koaliciji, uz napomenu da odluke ne donosi sam pregovarač, već institucije koje stoje iza njega.

    “Ja bih rekao da je to kao ispunjavanje uslova za ulazak u klub. Još niste ušli u klub, ali ste ispunili uslove da možete započeti proces ulaska. Ovo je kraj početne faze procesa, ali pravi posao tek slijedi”, rekao je Soreka, poredeći trenutnu fazu evropskog puta BiH sa upisom na fakultet.

    Osvrćući se na period od otvaranja pregovora u martu 2024. godine, Soreka je naveo da je BiH u međuvremenu prošla kroz jedan od najtežih političkih perioda u posljednjih 30 godina, uključujući raspad državne koalicije, što je, kako je rekao, otežalo dijalog i međusobno povjerenje among političkih aktera.

    Posebno je istakao izostanak sprovođenja Reformske agende, usvojene u novembru prošle godine, kao pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka, ali proces njihove realizacije, prema njegovim riječima, praktično nije ni počeo.

    “Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, kazao je Soreka.

    Upozorio je i na finansijske posljedice kašnjenja – ukoliko BiH do kraja 2026. godine ne ispuni obaveze iz Reformske agende, izgubiće 373 miliona evra evropskih sredstava, uz 108 miliona evra već izgubljenih prošle godine, dok bi neispunjavanje preostalih reformi do kraja 2027. godine značilo i gubitak ostatka predviđenih sredstava.

    Govoreći o sistemu EES, koji je na graničnim prelazima izazvao duge kolone i nezadovoljstvo građana, Soreka je naveo da je sistem prvenstveno osmišljen radi unapređenja bezbjednosti evropskog kontinenta i borbe protiv zloupotrebe identiteta i prekograničnog kriminala, te da je od početka njegove primjene identifikovano hiljade osoba koje su prekršile propise država članica, a izvršene su i stotine hapšenja.

    Naveo je da države članice, u ovom slučaju prije svega Hrvatska, imaju mogućnost da privremeno obustave primjenu sistema EES ukoliko čekanja na granici pređu određeni prag, kao i da njegova kancelarija radi na unapređenju rješenja, uključujući najavljenu aplikaciju za prijavu dolaska na granicu i mobilne policijske službenike, koja još nisu u potpunosti zaživjela.

    Na pitanje o utisku dijela javnosti da je BiH zapostavljena u odnosu na Ukrajinu, Soreka je ukazao na primjere Crne Gore i Albanije kao zemalja iz regiona koje ostvaruju napredak zahvaljujući spremnosti na kompromis i jasnom zajedničkom cilju.

    “Crna Gora je zatvorila 28 poglavlja, Albanija je otvorila sva i već napreduje ka njihovom zatvaranju. Šta se dogodilo? Jednostavno su uradili ono što je bilo potrebno”, rekao je Soreka, dodajući da takav duh zajedništva trenutno ne prepoznaje u BiH.

    Osvrćući se na američke investicije u BiH, uključujući projekat Južne gasne interkonekcije, Soreka je rekao da EU nije protiv tog projekta, ocjenjujući da on može doprinijeti smanjenju zavisnosti BiH od ruskog prirodnog gasa, uz napomenu da BiH kao zemlja kandidat ima obavezu da poštuje odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naveo je da EU svoje investicije u energetskom sektoru usmjerava prioritetno u solarnu energiju, energiju vjetra i druge obnovljive izvore, najavivši realizaciju dva projekta vjetroelektrana u različitim dijelovima BiH.

  • Kako će političke partije tražiti put do birača

    Kako će političke partije tražiti put do birača

    Sa približavanjem novog izbornog ciklusa u Republici Srpskoj, političke partije počinju da oblikuju kampanje, definišu glavne poruke i traže načine da privuku pažnju birača.

    Dok se dio političkih subjekata oslanja na već poznate metode i teme, posebna pažnja javnosti i političkih analitičara ponovo je usmjerena prema Banjaluci i potezima koje bi mogao povući lider PSS-a Draško Stanivuković, koji je prethodnih godina izgradio prepoznatljiv stil političke komunikacije.

    Pojedine stranke već su predstavile prve elemente kampanje. Ujedinjena Srpska u izborni period ulazi sa sloganom „Dobra, prava, zdrava“, dok je Socijalistička partija Srpske odabrala poruku „Porodica, pravda, ponos“. Od SNSD-a se, prema dosadašnjem političkom pravcu, očekuje nastavak insistiranja na temama zaštite interesa Republike Srpske i očuvanja njenih nadležnosti.

    Ipak, kada je riječ o kreiranju marketinških poruka i pokušaju da se napravi politički događaj koji će privući pažnju javnosti, Stanivuković i dalje zauzima posebno mjesto. Njegove ranije kampanje obilježili su potezi koji su često izazivali reakcije javnosti – od pojavljivanja u dresu uz poruku „Republika Srpska mora da se brani!“, preko simbolike „zavrtanja rukava“ i slogana „Djela“, do naglašavanja konkretnih projekata i rezultata rada.

    Politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da političke partije u Republici Srpskoj, ali i šire, sve češće imaju problem sa pronalaženjem novih ideja, zbog čega kampanje uglavnom počivaju na poznatim formulama i prilagođavanju ranije korišćenih modela.

    On navodi da savremeni politički marketing sve više ide ka kratkim, lako pamtljivim porukama koje treba da izazovu emociju kod birača.

    – Slogani se danas prilagođavaju prvenstveno društvenim mrežama i potrebi da budu što kraći i upečatljiviji. Međutim, njihova svrha uglavnom nije da objasne politički program, već da izazovu određenu emociju ili asocijaciju. Tako smo mogli vidjeti poruke koje se vezuju za porodicu, ponos, čast i slične vrijednosti. Takvi slogani mogu privući pažnju, ali sami po sebi ne govore mnogo o konkretnim politikama koje stranke nude. U narednom periodu možemo očekivati još više kratkih videoformata i kampanja koje će biti usmjerene na lidere i njihovu ličnost, dok će programi ostati manje vidljivi građanima – rekao je Bubonjić.

    Prema njegovoj ocjeni, veličina političke organizacije i dostupni resursi značajno utiču na kvalitet i obim kampanje, jer veće stranke mogu angažovati brojnije timove i ulagati više sredstava u kreiranje poruka.

    Jedan od ključnih elemenata političkog nastupa Draška Stanivukovića jeste njegova dugogodišnja prisutnost u digitalnom prostoru. Njegov tim među prvima je u značajnijoj mjeri koristio društvene mreže kao glavni kanal političke komunikacije, čime je uspostavljen model koji su kasnije počeli da primjenjuju i drugi politički akteri.

    Bubonjić smatra da je Stanivuković upravo kroz takav pristup promijenio standarde političkog predstavljanja na internetu.

    – Stanivuković je prvi napravio ozbiljniji iskorak kada je riječ o korišćenju društvenih mreža u političke svrhe. Dosegao je veliki broj pratilaca i postavio određene standarde u načinu komunikacije. Time je podigao ljestvicu i pokazao koliko digitalni kanali mogu biti važni u savremenoj politici – istakao je Bubonjić.

    Dodao je da su i drugi politički lideri vremenom počeli da ulažu više pažnje u društvene mreže, navodeći kao primjer Milorada Dodika i SNSD, čiji je tim nakon određenog perioda intenzivirao aktivnosti na digitalnim platformama, prepoznajući njihov značaj u komunikaciji sa biračima.

    Nova kampanja biće svojevrsni test za političke timove i njihove marketinške strategije. Iako stručnjaci upozoravaju da se efekat pojedinačnih slogana teško može direktno povezati sa brojem osvojenih glasova, jer na odluku birača utiču brojni faktori – od stranačke infrastrukture do rada na terenu – jasno je da u vremenu kada tradicionalni oblici promocije gube dio uticaja, kreativna poruka i upečatljiv politički nastup postaju sve važniji u borbi za pažnju javnosti.

  • Minić: Sud BiH podržava nelegalne radnje

    Minić: Sud BiH podržava nelegalne radnje

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da Sud BiH podržava nelegalne radnje, što je vidljivo i iz toga da je odgodio izvršenje rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

    Komentarišući to što je Sud BiH odgodio izvršenje rješenja kojim je IDDEEA bila zabranjena obrada ličnih podataka radi izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda, odnosno elektronskog potpisa, Minić je rekao da je ovaj sud uvijek podržavao sve što je loše, poručujući da IDDEEA mora da radi u okviru zakona da ne bi bilo problema i da se ne dođe do nenadoknadive štete.

    On je rekao da je Sud BiH jedva dočekao da Kristijan Šmit izmijeni Krivični zakon i da, kaže, nakon toga sudi mimo svih zakona.

    – Zato jačamo institucije Republike Srpske, a IDDEEA treba da ostane u okviru svojih nadleženosti – rekao je Minić u Banjaluci.

  • Dodik: Imovina uknjižena na Srpsku i niko ne može da je rasknjiži

    Dodik: Imovina uknjižena na Srpsku i niko ne može da je rasknjiži

    Predsjednik Milorad Dodik rekao je danas da je imovina Republike Srpske javno uknjižena i niko ne može da je rasknjiži, a da u FBiH obezvređuju i napadaju srpsku imovinu.

    Dodik je rekao da je pozicija Srba u FBiH jadna, za razliku od muslimana koje u Republici Srpskoj niko ne dira, a oni pokušavaju da iritiraju i izazivaju sa ratnim zastava koje ostaju zabranjena na teritoriji Srpske.

    Dodik je rekao da se sa zastavom Republike Srpske ne bi moglo otići u Sarajevo, gdje bi, akže, u najmanju ruku zbog toga bila razbijena glava.

    Dodik je naglasio da je Kristijan Šmit govorio kako su mu fioke pune zakonskih rješenja za imovinu koju može da nametne, ali da to nije smio da učini, što je pobjeda Republike Srpske

    – Imovina je Republike Srpske javna imovina uknjižena na Srpsku i niko ne može rasknjižiti. Nikada se neće desiti rješenja koja hoće da nametnu – rekao je Dodik u Banjaluci.

    On je rekao da nikakva primamljiva priča o EU, o centralizaciji BiH, ne može da se nametne.

    – Prvo su napali imovinu SPC i to je najnoviji događaj u Bugojnu, obezvređuju imovinu Srba u cijeloj FBiH. Računa se da je preko 80 milijardi vrijednosti imovine kojom su Srbi raspolagali u FBiH. Najviše su izgubili Srbi u Sarajevu gdje su stanovi – rekao je Dodik.

    Dodik je pozdravio dolazak američkih istražilaca-tužilaca u Derventu, navodeći da je glavni cilj da dođu u Sarajevo.

  • Cvijanovićeva o novom načinu glasanja: Ljudi će biti zbunjeni

    Cvijanovićeva o novom načinu glasanja: Ljudi će biti zbunjeni

    Potpredsjednik SNSD Željka Cvijanović očekuje od predstojećeg izbornog procesa za koji uvjeravaju da će donijeti veću regularnost da će ljudi biti prilično zbunjeni i da će na biračkim mjestima biti veliki redovi.

    vijanovićeva je rekla da je potpuno nenormalno da se izbori održavaju za dva ili dva i po mjeseca, a da građani imaju tako malo informacija o samom procesu koji je prepun radikalnih novosti.

    – S druge strane, vidimo da su u CIK-u naknadno prilagođavali glasačke listiće kako bi ih skeneri uopšte mogli očitati. Ne možete očekivati od bake koja ima više od 80 godina da stavi naočare i u onom mraku na biračkom mjestu traži sitne brojeve i bar-kodove – rekla je Cvijanovićeva za Glas Srpske.

    Ona je dodala da ljudima niko ne objašnjava da ako ne ispunite jednu kolonu na listiću, aparat uopšte neće očitati ni drugu, što smatra da je potpuno neozbiljno.

    Cvijanovićeva, koja je kandidat za novi mandat u Predsjedništvu, rekla je da su planovi direktna nadogradnja svega onoga što se radilo u proteklom periodu.

    Ona smatra da je Milorad Dodik trebalo i dalje da bude predsjednik i predsjednički kandidat, ali je donio adekvatnu odluku u interesu Republike Srpske.

    – Kada je riječ o Miloradu Dodiku, on je svojim političkim autoritetom odavno nadrastao svaku od tih funkcija – zaključila je Cvijanovićeva.

  • Stevandić: Ne volim sukobe, ali ne mogu da ćutim kada se napadaju porodice

    Stevandić: Ne volim sukobe, ali ne mogu da ćutim kada se napadaju porodice

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić poručio je da njegov karakter nije sklon sukobima, ali da smatra svojom obavezom da reaguje kada, kako je naveo, političke optužbe prelaze granicu i pogađaju porodice i ljude koji nemaju mogućnost da se javno brane.

    Stevandić je istakao da bi, umjesto političkih sukoba, mnogo radije razgovarao o kulturi, napretku i pozitivnim temama.

    „Moj karakter je mnogo drugačiji. Ja bih najviše volio da raspravljamo o kulturi, o divnim ljudima, divnim stvarima, o napretku i svemu ostalom“, rekao je Stevandić.

    On je naveo da oštre reakcije dolaze u situacijama kada smatra da su pojedinci neopravdano napadnuti.

    „Šta kad neko dođe i prozove 50 porodica? I ima 50 presuda da je lagao. Šta ja treba da pustim da on to radi, a ti ljudi ne mogu da se brane? Ja mogu da se branim“, rekao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, politička odgovornost podrazumijeva i zaštitu onih koji nisu u mogućnosti da odgovore na javne prozivke.

    „Drugi ljudi ne mogu. Druge porodice ne mogu. Druga djeca neće imati satisfakciju, nego će im oklevetati oca“, istakao je Stevandić.

    Govoreći o svakodnevnim obavezama, Stevandić je naglasio da njegov dan počinje rano i da, osim političke funkcije, ostaje posvećen i ljekarskom pozivu.

    „Ti ljudi koji to rade — oni spavaju do 10. Ja sam ustao u 7. Supruga ustaje prije mene. Ja sam već u 8 sati u Kliničkom centru, već sam neke ljude operisao, neke pregledao“, rekao je Stevandić.

  • Cvijanović: Urađen ogroman posao na pozicioniranju Srpske, rezultati jasno vidljivi

    Cvijanović: Urađen ogroman posao na pozicioniranju Srpske, rezultati jasno vidljivi

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je u protekle četiri godine urađen ogroman posao na pozicioniranju Republike Srpske na globalnoj sceni i da su rezultati tog posla jasno vidljivi.

    Naglasila je da niko iz Srpske to nije radio da bi nekog drugog blatio već da bi se pokazalo da u pogledu BiH ima previše nepravde, pogrešnih poteza i duboko ukorijenjenih stereotipa.

    Kaže da je zadovoljna tim dijelom posla, pojasnivši da se na samom početku stranim sagovornicima moralo detaljno objasniti u kakvom okruženju živimo, zašto im se obraća direktno i sa kakvim se sve blokadama suočava od resornog ministarstva i pojedinih diplomatskih misija.

    Ona je navela da ljudi ostanu u šoku kada im se predoči činjenica da pismo koje im je upućivala završi u kanti za smeće, dok pismo koje pošalje njen bošnjački kolega uredno stigne na njihovu adresu.

    “To ih je zaista šokiralo, da ne spominjem sada druge stvari i nejednak tretman s kojim smo se borili”, rekla je Cvijanovićeva za Glas Srpske.

    Naglasila je da je Republika Srpska sa radošću dočekala pobjedu Donalda Trampa.

    “Bez ikakvih pretenzija da se bavimo supervelikim globalnim temama, pažljivo smo pratili kako se poruke tadašnjeg kandidata, a potom i predsjednika SAD, odražavaju na našu mikrosredinu i naša očekivanja. Prepoznali smo da bi tu moglo biti dobrih rješenja i u skladu s tim smo se i ponašali, a tako su se i određene stvari ovd‌je odvijale”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ukazala je i da će se, ako dođe do određenih promjena u budućnosti, procesi koji su otpočeli nastaviti da se kreću svojim pravcima.

    “Razlike u globalnom pristupu su danas ogromne. Pristup mnogim pitanjima sa različitih svjetskih adresa je potpuno drugačiji. Zbog svega toga ne očekujem nikakve dramatične zaokrete na našu štetu, lično očekujem i da će se kontinuitet ove vlasti u Americi nastaviti”, dodala je ona.

    Osvrnuvši se na protekle četiri godine u Predsjedništvu i odnosima unutar te institucije, Cvijanovićeva je pojasnila da su odnosi veoma zategnuti jer bi suština Predsjedništva morala biti u trudu da se postigne konsenzus, a ne da se vodi logikom: “Ako nećeš kako ja želim, onda ne može nikako”, prenosi Srna.

    Ona smatra da bi te odnose trebalo popraviti, jer i Ustav i propisi nalažu da rješenja donosimo konsenzusom, ali da rad i ovog i ranijih nekoliko saziva opterećuje nedostatak usaglašenosti.

    “Suočavamo se s nastupima kojima se pretenduje na to da jedan član predstavlja cijelu BiH, što je posebno izraženo kod mog bošnjačkog kolege. Da on sam predstavlja BiH, ja ne bih ni bila tamo – bio bi samo on”, rekla je Cvijanovićeva.

  • CIK uvodi nove tehnologije, stručnjaci oprezni

    CIK uvodi nove tehnologije, stručnjaci oprezni

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine za sutra je najavila žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima za predstojeće opšte izbore. Istovremeno, javnost se upoznaje sa detaljima novog načina glasanja, koji će uključivati primjenu novih izbornih tehnologija.

    Prema najavama CIK-a, cilj uvođenja skenera i drugih tehničkih rješenja jeste unapređenje izbornog procesa, povećanje transparentnosti i smanjenje mogućnosti nepravilnosti. Međutim, dio stručne javnosti upozorava da svaka veća promjena izbornog sistema nosi određene izazove, posebno u pogledu prilagođavanja birača i kontrole novih tehnologija.

    Kao primjer mogućih rizika često se navode iskustva drugih zemalja koje koriste slične sisteme. U Sjedinjenim Američkim Državama tokom različitih testiranja izbornih uređaja bilo je slučajeva u kojima su stručnjaci ukazivali na moguće bezbjednosne propuste i potrebu za dodatnim kontrolama.

    Novi model glasanja koji se uvodi u BiH predviđa korištenje uređaja za skeniranje glasačkih listića. Prema dostupnim informacijama, opremu će na biračka mjesta postaviti kompanija „Smartmatic“, firma koja se bavi izbornim tehnologijama i koja je ranije bila predmet javnih rasprava u pojedinim državama.

    Dio stručnjaka postavlja pitanja o mogućnosti potpune kontrole procesa, posebno u dijelu zaštite tajnosti glasanja i provjere rada elektronskih uređaja.

    Direktor Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata Banjaluka Dane Branković smatra da je potrebno obezbijediti dodatne mehanizme provjere kako bi građani imali puno povjerenje u novi sistem.

    – Ako se obavi biometrijska identifikacija birača i skeniraju glasački listići, postavlja se pitanje na koji način se garantuje potpuna kontrola procesa i zaštita tajnosti glasanja. Smatram da se mora dokazati da sistem ne ostavlja prostor za bilo kakve zloupotrebe – rekao je Branković.

    U CIK-u BiH navode da se intenzivno radi na pripremama za primjenu novih tehnologija i da će javnost pravovremeno biti upoznata sa svim detaljima. Prema njihovim informacijama, prilagođavanje sistema zahtijeva određene promjene u izgledu glasačkih listića.

    Kako postojeći format listića nije prilagođen dimenzijama skenera, novi listići će biti drugačijeg izgleda i biće ih više nego ranije. Za izbor članova Predsjedništva BiH zadržaće se poseban format, dok bi na pojedinim drugim listićima trebalo da budu navedeni nazivi političkih subjekata i brojevi kandidata, dok će imena kandidata biti prikazana na zasebnom listiću.

    Takav način glasanja izazvao je različite reakcije. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra da bi novi sistem mogao predstavljati izazov za birače.

    – Smatram da će ovakav način glasanja zbuniti veliki broj građana. Birači će morati da pamte brojeve i povezuju ih sa kandidatima, što može dodatno komplikovati proces – rekao je Dodik.

    Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba poručio je da će građanima detalji novog načina glasanja biti jasniji nakon što budu predstavljene sve procedure i nakon što budu završene pripreme sa dobavljačima opreme.

    S druge strane, bivši član CIK-a BiH Branko Petrić upozorava da promjene moraju biti pažljivo uvedene kako bi se izbjegle nedoumice među biračima.

    – Najvažnije je da izborni sistem bude razumljiv građanima i da postoji mogućnost provjere svakog koraka. Ukoliko je proces previše udaljen od prosječnog birača, može doći do konfuzije i smanjenja povjerenja – rekao je Petrić.

    Prvo probno glasanje planirano je za 28. avgust. Do tog datuma trebalo bi da bude isporučeno oko 150 uređaja za testiranje, dok je za cijeli izborni proces planirana nabavka približno 6.000 skenera.