Kategorija: Politika

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da ne pravi saveze ni sa kim, da Republika Srpska ne treba trule kompromise već fer-plej, te da je zaštita Srpske njen jasan cilj.

Govoreći o odnosima u Predsjedništvu BiH i mogućnosti političkog savezništva sa Darijanom Filipović iz HDZ-a BiH, Cvijanović je istakla da postoje pitanja oko kojih se njihovi stavovi podudaraju, ali da to ne smatra savezništvom, već zajedničkim promišljanjem o zaštiti ustavnih prava konstitutivnih naroda.

„Ako je u pitanju zaštita prava konstitutivnih naroda, ja sam sigurna da nas dvije možemo, ne napraviti neki savez, nego mogu da kažem da imamo istovjetno mišljenje da su to prava i da su to stvari koje treba zaštititi i da se trebaju poštovati“, rekla je Cvijanović za portal Provjereno.

Naglasila je važnost poštovanja ustavnih mehanizama zaštite kolektivnih prava naroda i sprečavanja nametanja političke volje i dominacije jednih nad drugima. „Ustavni mehanizmi zaštite kolektivnih prava naroda, da niko nikome ne treba nametati svoju volju, da nikoga ne smijemo, ne možemo trpjeti ako želi da uspostavi dominaciju nad drugima. Ja mislim da se mi tu podudaramo, ali to ja ne zovem savezništvom, ja to zovem prosto političkim promišljanjem“, navela je.

Kako prenosi RTRS, Cvijanović je poručila da pokušava da, zajedno sa SNSD-om, pronađe tačke podudarnosti za konkretne rezultate u funkciji njihove politike, koja je zaštita Republike Srpske. Dodala je da Srpska ima pravo da štiti svoje interese, ali i da poštuje pravo drugih da koriste ustavne mehanizme.

„Ono što znam sigurno jeste da neće biti nikakvih trulih kompromisa. Ne želim da pravim nikakve trule kompromise. Znam šta je moja politika. Znam šta Republika Srpska očekuje od mene“, istakla je.

Osvrnula se i na izborne rezultate, navodeći da su birači Republike Srpske pokazali šta misle o SNSD-u i njegovoj sposobnosti da vodi Srpsku u kriznim, ali i stabilnijim vremenima. „Republika Srpska i njeni glasači su pokazali šta misle o SNSD-u, šta misle o našoj sposobnosti da preživimo, živimo i unapređujemo Republiku u doba krize, pa čak i onda kad su mirna vremena ili fina ili stabilnija vremena“, rekla je za Provjereno.

Cvijanović je zaključila da su ciljevi SNSD-a kristalno jasni. „Naš posao je kristalno jasan, ciljevi su kristalno jasni. Meni ne trebaju savezništva, niti trebaju bilo kome u SNSD-u. Nama ne trebaju truli kompromisi. Nama treba fer-plej. Mi smo raspoloženi da u takvoj jednoj utakmici učestvujemo čestito i normalno. A da li će neko drugi raditi nešto drugo, onda to treba pitati njih.“

Ona smatra da su priče o mogućem preglasavanju u Predsjedništvu BiH odnosom dva naprema jedan poslužile za mobilizaciju birača u predizbornom periodu, te da se takav scenario predstavljao kao razlog za strah ukoliko bi ona i Darijana Filipović bile članice Predsjedništva.

„Mislim da je to poslužilo za mobilisanje određenih glasača u predizborno vrijeme. Da li je to bila formula za plašenje? Nemojte dozvoliti da ove dvije gospođe budu u Predsjedništvu jer će biti dva naprema jedan“, rekla je, dodajući da postoje mehanizmi zaštite od preglasavanja, uključujući pitanja za koja je potreban konsenzus i zaštitu vitalnog interesa.

„Meni je ovdje smiješno što oni koji su tome pribjegavali sad kao tobože prave bauk od tog dva naprema jedan. Stalno to rade. Uvijek je bilo dva naprema jedan na određenim pitanjima“, poručila je Cvijanović.

Zbog razlike veće od dva posto u broju glasova koje je registrovao skener i broja glasača, CIK je naredio kontrolno ručno brojanje koje će obuhvatiti 246 biračkih mjesta. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 78. sjednici, održanoj 16. oktobra 2026. godine, donijela Naredbu kojom se Glavnom centru za brojanje nalaže da utvrdi tačan odziv na biračkim mjestima te izvrši kontrolno ručno brojanje glasačkih listića i utvrđivanje rezultata glasanja za biračka mjesta na kojima je, u skladu s izvještajima iz informacionog sistema, utvrđeno odstupanje i neslaganje između broja glasačkih listića koji premašuje broj glasača koji su glasali na biračkom mjestu za više od 2 odsto, saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH.

U saopštenju se navodi da je odluka donesena nakon što je CIK u sklopu svojih redovnih aktivnosti analizirala rezultate dobijene elektronskim putem, odnosno skeniranjem. „Kontrolno brojanje bit će provedeno u Glavnom centru za brojanje, u objektu ‘Zetra’. Dinamiku brojanja utvrdit će direktor Glavnog centra za brojanje, a javnost će o terminu njegovog održavanja biti blagovremeno obaviještena putem saopštenja“, navode u CIK-u, piše SrpskaInfo.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ponovio je da vlast na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH treba da formiraju stranke koje imaju većinu u nacionalnim klubovima domova naroda. Nakon sjednice proširenog Predsjedništva HDZ-a, Čović je rekao da je cilj da se što prije formira vlast i da vjeruje da će Vlada Federacije BiH biti izabrana prije aprila. Odgovarajući na pitanje hoće li partner HDZ-a biti SDA ili SDP, on je rekao da se već nazire odnos snaga te da onaj ko bude imao većinu u klubovima Doma naroda da su to partneri koji se ne mogu izbjeći.

„Prepoznatljive su tri stranke koje će imati većinu u tim klubovima. Može se igrati drugačije, ali to znači izigravanje sistema i onih koji su glasali“, rekao je Čović. Iako nije govorio konkretno o strankama, činjenica je da će većine u klubovima Srba, Hrvata i Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH imati SNSD, HDZ i SDA, dok će većine u klubovima Doma naroda Parlamenta FBiH imati HDZ u hrvatskom, SDA u bošnjačkom, a SDP u srpskom i klubu ostalih. „Uvjeren sam da rezultat koji imamo daje za pravo da je pristojno pozvati kolege iz srpskog i bošnjačkog naroda i sjesti s njima. To je razlog zašto sam prvo sjeo s Nikšićem, s kojim sam imao dobru saradnju. Njihov rezultat takođe otvara prostor za dogovor“, rekao je Čović.

On je rekao i da će nakon objave službenih rezultata izbora održati zajednički sastanak sa potencijalnim partnerima za formiranje vlasti u Federaciji, a zatim i na državnom nivou. Istakao je i da nema razloga da zakoni neophodni za nastavak evropskog puta BiH ne budu usvojeni, ali da je za njih Izborni zakon BiH i dalje prioritet. „Nema nijednog razloga da ne usvojimo zakone potrebne na našem evropskom putu. Izborni zakon je prioritet svih prioriteta. Jedan od prijedloga izmjena ovog zakona sada je u Domu naroda“, rekao je Čović dodajući da za spriječavanje preglasavanja nije potrebno mijenjati Ustav Bosne i Hercegovine, prenose Nezavisne.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša izjavio je da će nakon detaljne analize izbornog rezultata biti doneseni zaključci o tome šta u stranci treba mijenjati, ističući da je jedan od problema tokom kampanje bio izostanak jedinstva opozicije. Poručio je i da neće biti kandidat za predsjednika SDS-a na narednoj izbornoj skupštini. Govoreći o rezultatima izbora, Blanuša je kazao da analiza još nije završena te da je potrebno detaljno pregledati rezultate u svim lokalnim zajednicama, uključujući rezultate stranačkih lista i kandidata za pojedinačne funkcije. „Nama je jako važno da imamo jednu dobru analizu kako bismo na osnovu toga mogli izvesti zaključke, vidjeti šta to nije dobro, šta treba mijenjati i krenuti u jednu novu organizaciju“, rekao je Blanuša. Najavio je da će se kroz unutarstranačke izbore i novu izbornu skupštinu, koja bi trebala biti održana u prvom kvartalu 2027. godine, raditi na reorganizaciji stranke.

Blanuša je priznao da ga je izborni rezultat iznenadio, posebno jer su istraživanja prije izbora, kako je naveo, pokazivala znatno bolji rezultat. „U svim tim istraživanjima imao sam i nekoliko procenata bolji rezultat, odnosno bio sam ispred gospodina Save Minića, tako da s te strane mogu smatrati da je ovo iznenađenje i da me taj rezultat iznenadio, naravno negativno“, kazao je. Ipak, ocijenio je da se, kada se uzmu u obzir odnosi snaga između opozicije i stranaka na vlasti, moglo očekivati da rezultat bude nepovoljan. Prema njegovim riječima, sve četiri opozicione stranke zajedno imaju znatno manje glasova od SNSD-a. Istovremeno, naveo je da je kao kandidat za predsjednika Republike Srpske osvojio više od 60.000 glasova u odnosu na ukupan zbir glasova svih opozicionih stranaka. Blanuša smatra da su na rezultat uticali odnosi unutar SDS-a, saradnja s drugim opozicionim strankama i izostanak zajedničkog djelovanja tokom kampanje. „Nažalost, nije postignuto jedinstvo opozicije i zapravo su neki iz opozicije više radili za vlast nego za rezultat opozicionih kandidata“, rekao je. Dodao je da podrška nije bila potpuna ni unutar SDS-a, navodeći da su pojedini članovi i kandidati bili angažovani u kampanji za stranačke liste, ali ne i u kampanji za predsjednika Republike Srpske.

Govoreći o susretu s Miloradom Dodikom, čiji je snimak objavljen uoči izbora, Blanuša je ocijenio da je taj događaj previše medijski eksploatisan. Kazao je da je odmah nakon objavljivanja snimka javno potvrdio da je bio na sastanku i objasnio njegovu temu. „Da li je koštao izbornog rezultata? Sasvim sigurno nije koštao u konačnici, ali je koštao u nekom procentu glasova“, rekao je Blanuša. Naveo je da su pojedinci iz opozicije, umjesto da podrže kandidata za predsjednika Republike Srpske, širili priče o navodnoj izdaji i teorijama zavjere, što je, prema njegovoj ocjeni, izazvalo nepovjerenje dijela birača. Blanuša je pojasnio da je tema sastanka bila osiguravanje sredstava za funkcionisanje SDS-a koja toj stranci pripadaju iz budžeta, a koja su bila blokirana. Istakao je da predsjednik stranke, prema statutu SDS-a, ima odgovornost za finansije i trošenje sredstava u skladu sa zakonom, ali je naglasio da o važnim pitanjima odlučuju stranački organi. Govoreći o mogućim budućim razgovorima s drugim političkim strankama, rekao je da smatra kako su sastanci predsjednika stranaka normalan dio političkog djelovanja.

Blanuša je potvrdio da ne namjerava biti kandidat za predsjednika SDS-a na narednoj izbornoj skupštini. „Mislim da je vrijeme za neke druge ljude, možda neke mlađe, neke koji imaju više energije, koji će moći možda odvojiti više vremena i angažovati se da budu ti koji će voditi Srpsku demokratsku stranku u narednom periodu“, kazao je. Osvrnuo se i na informacije da je na sjednici predsjedništva SDS-a poručio da neće podnijeti ostavku. Objasnio je da je to rekao zbog medijskih navoda i objava na društvenim mrežama o mogućem zahtjevu za njegovu ostavku, ali da na samoj sjednici o tome nije bilo razgovora. „Moja ostavka, pogotovo, ja bih je vrlo rado dao sutra ako bi to bilo rješenje problema u SDS-u, ali moramo zaista uraditi analizu da vidimo šta su realno problemi u Srpskoj demokratskoj stranci, kako su prošli ovi izbori, šta je ko uradio u toku kampanje, kakav je rezultat postigao“, rekao je. Dodao je da će, ukoliko analiza pokaže da je on glavni krivac za rezultat, sam podnijeti ostavku, bez potrebe za smjenom ili opozivom.

Govoreći o formiranju vlasti na državnom nivou, Blanuša je kazao da SDS još nije donio odluku o tome da li će učestvovati u razgovorima o zajedničkom djelovanju stranaka iz Republike Srpske. Naveo je da će o tome prvo raspravljati predsjedništvo SDS-a, nakon čega će biti donesena odluka o daljim koracima. „Mi još nemamo ni konačne rezultate izbora, ne znamo kakva je situacija. Kada dođe do toga, imat ćemo sjednicu predsjedništva i na toj sjednici analizirati da li treba u tome učestvovati, šta su dobre strane, a šta nisu“, rekao je. Blanuša je ocijenio da je mogućnost formiranja vlasti na državnom nivou bez SNSD-a trenutno više teorijska nego praktična opcija. „Mislim da je to opcija koja je vrlo teško ostvariva i po meni nešto što je više u domenu teorije nego prakse“, kazao je. Istakao je da se nada dogovoru opozicionih stranaka kada je riječ o izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Vijeće naroda Republike Srpske, ali je naveo da razgovori o tome još nisu održani.

Komentarišući najave mogućih izmjena Ustava Republike Srpske, Blanuša je rekao da će SDS o svakoj takvoj inicijativi raspravljati unutar stranačkih organa i da će u odlučivanje biti uključeni i narodni poslanici. Poručio je da će stranka podržati prijedloge za koje procijeni da su u interesu građana Republike Srpske i u skladu s programskim principima SDS-a. „Našim programskim principima jeste da, naravno, ne ugrožava nikoga i da je to u skladu s našim programskim principima“, rekao je Blanuša. Dodao je da će stranka svakoj inicijativi pristupiti ozbiljno, ali da za ostale prijedloge neće biti podrške. Govoreći o lobiranju SNSD-a u Sjedinjenim Američkim Državama, Blanuša je ocijenio da Republika Srpska i njeni građani od toga nisu imali konkretnu korist. Kazao je da bi bilo dobro vidjeti konkretne rezultate utrošenih sredstava, poput ozbiljnih investicija koje bi građani mogli osjetiti. „Zaista bilo bi dobro da vidimo neke konkretne efekte utrošenih sredstava i lobiranja, barem neku ozbiljnu investiciju i nešto da smo vidjeli da je kroz ta lobiranja napravljeno, a da od toga vide korist stanovnici Republike Srpske“, rekao je. Blanuša je ukazao i na, kako je naveo, netransparentno trošenje budžetskih sredstava za lobiranje. „Ne zna se ni šta se daje, ni kome se daje, ni koliko se daje. Praktično svaki dan dobijamo informaciju o trošenju nekih sredstava za lobiranje, za lobističke kuće, za pojedince i tako dalje“, kazao je. Dodao je da će naredni period pokazati hoće li doći do promjena u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, ali je ponovio da do sada nije vidio konkretnu korist od lobiranja za Republiku Srpsku i njene stanovnike, prenosi RTV BN.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da se naziv „Studentska lista“ koristi kako bi se u javnosti stvorio pozitivan utisak i izazvala podrška, dok se, prema njegovim riječima, iza takvog predstavljanja krije agenda podjela i sukoba među Srbima.

Stevandić je u objavi na društvenim mrežama naveo da riječ „student“ u društvenoj percepciji ima posebno značenje i gotovo simbolički status, zbog čega smatra da je naziv „Studentska lista“ pažljivo odabran.

„Zato je i naziv ‘Studentska lista’ pažljivo i podmuklo odabran da bi proizveo emociju i utisak čistog i lepršavog što svi trebaju da podrže“, istakao je Stevandić.

On je ocijenio da se iza, kako je naveo, pozitivnog naziva nalaze političke ideje koje, prema njegovom mišljenju, podstiču podjele među Srbima. U tom kontekstu pomenuo je Dinka Gruhonjića, Nenada Čanka, Vesnu Pešić i Jovu Bakića, pripisujući njima i sličnim akterima stavove koje je okarakterisao kao autošovinističke i srbofobne.

Stevandić smatra da je prepoznavanje takvih političkih poruka važno bez obzira na političko opredjeljenje građana.

„Raskrinkavanje te podlosti i zamke nacionalni je zadatak svakog savjesnog Srbina, bez obzira na političko opredjeljenje“, poručio je Stevandić.

Govoreći o političkim ciljevima Ujedinjene Srpske, naglasio je da očekuje pobjedu te stranke.

„Zato mora da pobijedi Ujedinjena Srpska i zato smo tu“, zaključio je Stevandić.

Glasovi koji dolaze putem pošte, kao i oni iz odsustva, mobilnih timova i DKP-ova, mogli bi promijeniti rezultate kada je u pitanju Narodna skupština Republike Srpske, a najveću promjenu i korist mogla bi imati Koalicija za državu. Kada svi glasovi budu obrađeni i uneseni u sistem, prema riječima Mirsada Duratovića, aktuelnog poslanika u NS RS i kandidata na nedavno održanim izborima, Koalicija za državu bi trebalo u parlamentu Srpske da ima četiri poslanika.

„Na kraju ćemo dobiti tri direktna i jedan kompenzacioni mandat, odnosno ovi glasovi će nam donijeti još jedan direktan i jedan kompenzacioni mandat“, kaže Duratović za Nezavisne, dodajući da njima trenutno nedostaje oko 1.500 glasova za prelazak cenzusa. Prema podacima CIK BiH, u četvrtak popodne Koalicija za državu je imala 14.566 glasova, odnosno 2,76 odsto. Duratović ističe da Koalicija za državu može biti više zadovoljna nego nezadovoljna.

„Nezadovoljni smo odzivom dijaspore. Mi u Prijedoru imamo oko 22.000 Bošnjaka koji žive u inostranstvu, a za izbore se prijavilo samo oko 1.500 glasača. S te strane nezadovoljstvo postoji, ali svi mi snosimo odgovornost za to. Ne može se prebacivati odgovornost pojedinačno, niti na samu dijasporu, niti samo na stranke ovdje koje možda nisu radile dovoljno sa tom dijasporom“, kaže on. Pored četiri mandata u NS RS, oni će imati i četiri delegata u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda. „Izgubili smo jedan mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH, a razlog za to je što nije postojalo jedinstvo barem za taj nivo“, ističe Duratović.

Da glasovi iz inostranstva neće promijeniti rezultat kada je u pitanju izbor potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, smatra Ivan Begić, kandidat SDP BiH za ovu funkciju, a koji trenutno vodi u toj trci. Prema podacima CIK BiH, on je u četvrtak imao 2.720 glasova, dok je Igor Balukčić, kandidat HDZ 1990, imao 2.268 glasova. „Što se tiče mojih glasova i mog najbližeg protivkandidata, mislim da me ne može stići kada su u pitanju glasovi putem pošte. On očekuje nekih 300 glasova, a ja 200 glasova“, rekao je Begić.

Vrijedi podsjetiti da je prije četiri godine Centralna izborna komisija BiH na sjednici Ivana Begića, koji je i tada bio kandidat za potpredsjednika RS, proglasila pobjednikom. Međutim, vrlo brzo su održali novu sjednicu i ispravili grešku. „S obzirom na to da smo na prošloj sjednici, kako je evidentno, priopćili netočne rezultate za dopredsjednike Republike Srpske, ovim putem želim javnost obavijestiti da je greškom došlo do podataka u kojima je za dopredsjednika Republike Srpske po utvrđenim rezultatima proglašen Ivan Begić, ali za 111 glasova po izvješću naše kontrole u glavnom sjedištu za brojanje to je ipak Davor Pranjić“, rekao je Vlado Rogić, član CIK-a BiH. Takođe, svi ovi rezultati i dalje su podložni izmjenama, te se čekaju zvanični podaci Centralne izborne komisije BiH, prenose Nezavisne.

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko i razgovori na tu temu tek treba da počnu. Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da „trojka“ više ne postoji, su demantovani. Ipak, još niko od zvaničnika Trojke i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

„Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti“, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga. On je rekao i da oni imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što su napravili na početku ovog mandata. I sam Nikšić je demantovao da je rekao da Trojka ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

„Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili“, rekao je nedavno Nikšić. On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om. Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima. Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast – jedni se zalažu za SDP, drugi za DF i SBiH, dok postoji i grupa za najširu moguću koaliciju bošnjačkih političkih partija.

Dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje. „Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA“, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo. Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju, prenose Nezavisne.

Republika Srpska bi do kraja novembra trebalo da konstituiše Narodnu skupštinu i Vladu. Formiranje nove vlasti preduslov je i za usvajanje novog Ustava. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da bi se to moglo desiti 9. januara, na Dan Republike. Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić kaže da Srpska po Ustavu ima pravo na donošenje novog najvažnijeg pravnog akta i naglašava da niko u tome ne može da je spriječi. Usvajanjem novog Ustava stvorile bi se dodatne mogućnosti za očuvanje institucionalnosti Republike Srpske, a najavljeno je i redefinisanje načina rada i nadležnosti Vijeća naroda.

Rok za potvrdu izbornih rezultata je 3. novembar, a Narodna skupština i Vlada Srpske trebalo bi da budu konstituisani do kraja novembra. Novim Ustavom glavni grad Republike Srpske bila bi Banjaluka, a prijestonica – Istočno Sarajevo, sa sjedištem u Palama. „Novi Ustav treba da bude savremen, da uvažava konstitutivnost naroda, ali i da sprečava zloupotrebu funkcionisanja same Republike. Nama je bio problem Vijeće naroda gdje je muslimanska delegacija uvijek podizala veto na sve važne stvari“, rekao je Dodik.

Takvim zloupotrebama onemogućavano je i usvajanje novog Ustava svih ovih godina. Samo u prethodnom mandatu opstruisano je usvajanje Zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske, Izbornog zakona, Zakona o nepokretnoj imovini, Deklaracije o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH i mnogih drugih. „Vidjelo se da je Ustavni sud Republike Srpske samo u jednom slučaju, u izboru neke komisije za sukob interesa odlučivao da mi nismo proveli proceduru prema predviđenom zakonodavstvu i zbog toga smo to ponovili. Sve drugo se pokazala da su bile zloupotrebe. Sve blokade su nastale kao posljedice ugrožavanja prava Republike Srpske“, istakao je Stevandić.

Profesor ustavnog prava Radomir Lukić upozorava da ne treba zanemariti dosadašnju praksu djelovanja Ustavnog suda BiH. „Republika Srpska ima svoju ustavotvornu nadležnost i može da je konzumira u skladu sa Ustavom BiH. Prepreka je tu jedino Ustavni sud (BiH) koji može da cijeni sve i svašta kad god mu padne na pamet i da to obrazlaže takođe kako god mu padne na pamet“, ističe Lukić. Prema dosadašnjim rezultatima glasanja, u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda biće odnos 4:4. „Vrlo je izvijesno da će u Vijeću naroda u Klubu Bošnjaka biti odnos 4:4. Četiri delegata iz reda političkih subjekata okupljenih u ovoj koaliciji i četiri koji će doći iz SNSD-a. Bilo je pet, što je dovoljno da se pokrene procedura zaštite vitalnog nacionalnog interesa“, kaže Ramiz Salkić, narodni poslanik iz SDA.

Usvajanje novog Ustava podržala je i Asocijacija „Stvaraoci Republike Srpske“, ističući da je inicijativa predsjednika Dodika o proglašenju novog Ustava logičan nastavak državotvorne politike kojom se čuva Republika Srpska, prenosi RTRS.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je da Republika Srpska, nakon značajnih međunarodnih aktivnosti, u narednom periodu mora dodatno ojačati unutrašnju stabilnost, uz veći fokus na efikasnost institucija i realizaciju ključnih infrastrukturnih projekata.

„Nakon značajnih međunarodnih aktivnosti, Republika Srpska se mora dodatno posvetiti unutrašnjoj stabilnosti kako bi stabilna dočekala predstojeći period, za koji je već sada vidljivo da će biti turbulentan i na globalnom nivou i u ovom dijelu Evrope“, rekao je Stevandić.

Govoreći o političkim odnosima unutar BiH, Stevandić je ukazao na potrebu poštovanja dejtonskih principa i uspostavljanja uravnoteženijih odnosa između političkih aktera.

„Kada je riječ o mehanizmima koji su upotrebljavani protiv Srpske unutar BiH, prvenstveno mislim na visokog predstavnika koga trenutno nema ili na rad Ustavnog suda ili Predsjedništva BiH, koji su se temeljili na preglasavanju, potrebno je naći dobar balans i iznova uputiti poziv na uvažavanje dejtonskih principa i partnera u Federaciji“, istakao je Stevandić.

On je ocijenio da povoljna spoljnopolitička pozicija Republike Srpske mora biti praćena konkretnim rezultatima u radu izvršne vlasti, javne uprave i javnih preduzeća. Posebno je naglasio potrebu da se u narednom periodu ubrza realizacija važnih infrastrukturnih projekata.

„Pred Vladom je zahtjevan period jer dobra spoljnopolitička pozicija mora biti praćena unutrašnjom političkom stabilnošću, operativnijim radom i konkretnijim rezultatima u javnoj upravi i državnim preduzećima“, rekao je Stevandić.

Kao prioritete izdvojio je završetak puta Foča–Šćepan Polje, rekonstrukciju bolnice u Prijedoru i završetak auto-puta, naglašavajući da je za ostvarivanje tih ciljeva potrebno zajedničko djelovanje svih aktera vlasti.

„To zahtijeva da svi akteri ‘zavrnu rukave’ kako bi se postigla puna sinergija unutar koalicije i same Vlade“, poručio je Stevandić.

Formiranje nove vlade Republike Srpske otvara pitanje da li nas očekuje potpuni kontinuitet dosadašnje politike ili spremnost za rješavanje nagomilanih ekonomskih i društvenih izazova. Predsjednik PDP RS Igor Crnadak smatra da se bez zvaničnih imena ne mogu davati konačne procjene, ali ističe da u novom sastavu ne treba očekivati iznenađenja, samostalnost niti kreativnost. „Ono što je u ovom trenutku izvjesno jeste da ne možemo očekivati velike političke autoritete u vladi, niti značajniju samostalnost i kreativnost novih ministara. Iz izjava predsjednika SNSD nakon izbora jasno je da će kao primarni kadrovski kriterijum biti postavljena isključivo lojalnost“, navodi Crnadak.

O finansijama podsjeća da je transparentnost bila na izuzetno niskom nivou i da ni poslanici nisu mogli dobiti osnovne podatke o zaduženjima, troškovima i kamatama. Kao ključni zadatak koji aktuelna vlast sigurno neće sprovesti izdvaja borbu protiv korupcije. „Pitanje broj jedan, koje ova garnitura sigurno neće rješavati, jeste stvaranje ozbiljnog institucionalnog okvira za borbu protiv visoke korupcije. U Republici Srpskoj i dalje nema nijednog jedinog slučaja visoke korupcije koji je doveden do konačnog pravosudnog epiloga“, rekao je Crnadak.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić naglašava da je Srpska ostvarila zapažene međunarodne aktivnosti, ali da se fokus mora pomjeriti na unutrašnju stabilnost. „Nakon značajnih međunarodnih aktivnosti, Republika Srpska se mora dodatno posvetiti unutrašnjoj stabilnosti kako bi stabilna dočekala predstojeći period, za koji je već sada vidljivo da će biti turbulentan i na globalnom nivou i u ovom dijelu Evrope“, rekao je. Pred vladom je zahtjevan period u kojem je neophodno privesti kraju velike projekte poput puta Foča–Šćepan Polje, rekonstrukcije bolnice u Prijedoru i završetka auto-puta, uz operativniji rad i konkretnije rezultate u javnoj upravi i državnim preduzećima.

Poslanik SNSD-a Mladen Ilić podsjeća da je riječ o vladi kontinuiteta koja traje duže od dvije decenije, pa ne treba očekivati spektakularna iznenađenja. „Ono što je ključno u trenutnim okolnostima jeste da vlada nastavi sa politikom povećanja plata, penzija, socijalnih i svih drugih davanja, jer je to osnovno očekivanje naših građana“, istakao je, dodajući da je finansijsko tržište otvoreno i da nema blokada. Poslanik SDS-a Milan Petrović ističe da velika izborna podrška predstavlja obavezu prema narodu i da predizborna obećanja ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru. Među gorućim izazovima navodi akumulirani dug i visoke obaveze, te sistemsku borbu protiv kriminala i korupcije. „Krajnje je vrijeme da se taj pristup promijeni i da vođenje resora preuzmu obrazovani i odgovorni ljudi kojima je opšti interes ispred ličnog i partijskog“, poručio je, piše SrpskaInfo.