VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Bez prelaza na Savi nema podrške: Petković protiv ratifikacije ugovora sa Hrvatskom

    Bez prelaza na Savi nema podrške: Petković protiv ratifikacije ugovora sa Hrvatskom

    Šef Kluba poslanika Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković glasao je protiv ratifikacije Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima, o kojem je danas raspravljala Komisija za spoljne poslove Predstavničkog doma PS BiH.

    Petković je svoj stav obrazložio činjenicom da ugovorom nije predviđen granični prelaz na rijeci Savi između opštine Srbac i opštine Davor u Republici Hrvatskoj, za koji smatra da ima veliki značaj za razvoj ovog dijela Republike Srpske i unapređenje prekogranične saradnje.

    Vršilac dužnosti ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak, odgovarajući na Petkovićevu primjedbu, rekao je da će u narednom periodu biti formirana međuresorna radna grupa Bosne i Hercegovine i Hrvatske koja će razmatrati mogućnost otvaranja novih graničnih prelaza, uključujući i prelaz na Savi između Srpca i Davora.

    Petković je podsjetio da je Savjet ministara BiH ranije usvojio njegovu inicijativu kojom je zaduženo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da razmotri mogućnost izgradnje mosta na ovoj lokaciji i otvaranja graničnog prelaza.

    Savjet ministara BiH je, postupajući po inicijativi Milana Petkovića, zadužio Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da razmotri predmetnu inicijativu i njenu provodivost te o tome izvijesti Savjet ministara BiH.

    Petković je najavio da će pitanje otvaranja graničnog prelaza Srbac–Davor otvoriti i na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ističući da je riječ o infrastrukturnom projektu od velikog značaja za građane i privredu ovog dijela Bosne i Hercegovine.

  • Šta danas čeka poslanike u Parlamentu BiH?

    Šta danas čeka poslanike u Parlamentu BiH?

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH će danas, 22.jula, na hitnoj sjednici razmotriti Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu, a potom održati redovnu sjednicu na čijem je dnevnom redu prijedlog zakona koji predviđa zatvorsku kaznu za veličanje ustaštva.

     

    Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH u parlamentarnu proceduru uputilo je Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

    Predsjedništvo BiH usvojilo je Prijedlog budžeta 10. jula, a za izvjestioca je imenovan ministar finansija i trezora u Savjetu ministar Srđan Amidžić, prenosi Srna.

    Budžet institucija BiH prvi na dnevnom redu

    Prijedlog ovogodišnjeg budžeta iznosi 1,58 milijardi KM.

    Početak sjednice planiran je u 11.00 časova.

    Poslanici razmatraju dopune Krivičnog zakona BiH

    Po završetku hitne sjednice, biće održana redovna sjednica na kojom bi u drugom čitanju trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH kojim je predviđeno uvođenje zatvorske kazne od tri godine za veličanje i upotrebu slogana, simbola i oznaka NDH.

    Ova zakonska izmjena, kojom je predviđena zabrana veličanja ustaštva, upotreba simbola NDH i slogana “Za dom spremni”, prijedlog je poslanika Branislava Borenovića.

    Ovaj zakonski prijedlog Predstavnički dom je usvojio u prvom čitanju, po skraćenom postupku, 19. maja.

    Na dnevnom redu i električni romobili, državljanstvo i SIPA

    Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

    Izmjene i dopune se odnose na regulisanje upravljanja električnim romobilima u saobraćaju.

    Pred poslanicima će se navi i Prijedlog zakona o zaštiti oznaka geografskog porijekla. Ovaj zakonski prijedlog ima oznaku EI, a predlagač je Savjet ministara.

    Poslanici bi trebalo da razmotre i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH, a koji se odnosi na lica koja su se ranije odrekla državljanstva BiH, te da im se omogući lakši način ponovnog sticanja.

    Dnevnim redom je predviđen i razmatarnje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Agenciji za istrage i zaštitu BiH, a cilj je prema obrazloženju, osiguranje kontinuiteta zakonitog rukovođenja institucijom u situacijama kada direktor ili zamjenik direktora ne mogu da obavljaju svoje dužnosti ili ih samovoljno napuste.

    Više zakonskih prijedloga pred poslanicima

    Pred poslanicima će se naći i nekoliko izvještaja komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti za više poslaničkih inicijativa i zahtjeva.

    Početak redovne sjednice planiran je za 13.00 časova.

  • Dijasporu ne zanimaju izbori

    Dijasporu ne zanimaju izbori

    Rok za registraciju birača izvan BiH za opšte izbore koji se održavaju u oktobru istekao je juče, i sudeći po juče objavljenim nepotpunim podacima, za glasanje iz inostranstva prijavio se rekordno mali broj glasača.

    Koliko se birača iz inostranstva prijavilo za glasanje?

    Neposredno pred istek roka, 49.974 osobe iz inostranstva koje imaju državljanstvo BiH otvorile su korisnički nalog za prijavu. Od tog broja njih malo više od 31.000 ispunjava uslove, a ostali su bili u postupku obrade.

    Prijavu za glasanje na ovim izborima imali su pravo podnijeti svi državljani BiH koji žive ili privremeno borave u inostranstvu, a koji žele glasati van Bosne i Hercegovine.

    Nakon isteka roka CIK BiH će izvršiti obradu i potvrdu pristiglih prijava, nakon čega će biti objavljen konačan broj birača registrovanih za glasanje izvan Bosne i Hercegovine na opštim izborima koji se održavaju 4. oktobra ove godine.

    Registrovanim biračima potom će biti dostavljen glasački materijal ili uputstva za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u skladu s odabranim načinom glasanja.

    Kako se ovogodišnje prijave porede sa prethodnim izborima?

    Kada je riječ o ranijim godinama, recimo, za izbore 2018. godine bila su prijavljena 76.682 birača iz inostranstva, a 2020. čak njih 130.000, da bi na izborima 2022. godine bilo prijavljeno 70.000 birača koji su imali pravo glasa van Bosne i Hercegovine.

    Registracija birača za glasanje izvan BiH mala je uprkos tome što je Centralna izborna komisija BiH “realizovala edukacije i informisala birače” izvan Bosne i Hercegovine.

    Članovi CIK-a edukaciju su vršili od 7. juna do 8. jula, a sve su radila četiri tima. Prvi tim, na čijem čelu je bio Vlado Rogić, edukovao je birače u Kanadi i Sjedinjenim Američkim državama, dok je drugi tim, na čijem čelu je bio Ahmet Šantić, edukovao i informisao birače u Velikoj Britaniji.

    Treći tim, kojim je rukovodio Sead Arnautović, član CIK-a, vršio je edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok je četvrti tim na čijem čelu je bio ponovo Rogić, edukovao birače u Hrvatskoj i Sloveniji.

    Zanimljivo, prilikom glasanja o ovoj odluci o edukaciji birača, Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, bila je protiv, ali nije željela javno da saopšti svoje razloge.

    Zašto analitičari očekuju nastavak pada interesa?

    “Mislim da se, prije svega, radi o tome da naši ljudi koji žive u inostranstvu polako dižu ruke od Bosne i Hercegovine. Ovo je sasvim prirodan i očekivan proces i mislim da će na svim sljedećim izborima biti sve manje glasača iz inostranstva. Mnogi od tih ljudi godinama pa i decenijama živi u drugim zemljama i polako gube interesovanje za Bosnu. Ko ne vidi svoju budućnost u Bosni, sigurno će taj izborni dan provesti na produktivniji način, a ne gubeći vrijeme na odlazak u ambasadu, konzulat ili poštu da bi glasao”, rekao je za “Nezavisne” Velizar Antić, politički analitičar.

    Kako funkcioniše registracija birača izvan BiH?

    Centralna izborna komisija BiH još ranije usvojila je odluku o zaključivanju centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 6. maja, 2026. godine u 24 časa, prema kojoj je u Centralni birački spisak upisano 3.414.364 birača.

    Kada je riječ o biračkom spisku, svaki punoljetni državljanin BiH vađenjem lične karte upisuje se u Centralni birački spisak. Državljani BiH koji su u inostranstvu, ukoliko su se planirali prijaviti za glasanje iz inostranstva, bili su dužni podnijeti prijavu za glasanje izvan BiH na zvaničnoj internet stranici CIK-a putem portala “e-izbori”. Uvođenjem tog portala značajno se smanjio broj manipulacija sa glasovima iz inostranstva, a dokaz tome je, recimo, da je za lokalne izbore bilo prijavljeno čak 130.000 birača, a samo dvije godine kasnije malo manje od 70.000.

  • Petković u Palama: Rad na terenu je garancija rasta Ujedinjene Srpske

    Petković u Palama: Rad na terenu je garancija rasta Ujedinjene Srpske

    Potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković održao je danas sastanak sa rukovodstvom Izborne jedinice 8, te sa članovima i rukovodstvom Opštinskog odbora US Pale.

    Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji, daljem jačanju stranačke organizacije i pripremama za predstojeći period.

    Istaknuto je da Opštinski odbor Ujedinjene Srpske Pale predstavlja jedan od najorganizovanijih odbora u okviru Izborne jedinice 8, te da će zajedničkim radom, odgovornim pristupom i jedinstvom biti nastavljeno dodatno jačanje stranke i njenog političkog uticaja.

    Petković je naglasio da su snažna organizacija na terenu, neposredan kontakt sa građanima i prepoznavanje njihovih potreba, temelj uspješnog političkog djelovanja. Izraženo je uvjerenje da će Ujedinjena Srpska, zahvaljujući posvećenom radu svojih članova i rukovodstva, nastaviti da bilježi rast podrške i ostvaruje značajne rezultate u narednom periodu.

  • Amidžić: Kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada

    Amidžić: Kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada

    Predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Srđan Amidžić izjavio je da su kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada.

    – Kilometarske kolone na graničnim prelazima nisu slučajnost. To su slike koje mjesecima gledamo. I nisu posljedica većeg broja putnika, već političkih blokada – naveo je Amidžić na društvenoj mreži Iks.

    Amidžić je istakao da ni danas nije usvojen Pravilnik UIO o sistematizaciji, koji je, između ostalog, neophodan za dosljednu primjenu međunarodnog sporazuma sa Republikom Hrvatskom.

    – Nova sistematizacija i kategorizacija na devet graničnih prelaza značila bi brži protok saobraćaja i znatno manje gužve – naglasio je Amidžić.

    Prema njegovim riječima, iza svakog čekanja na granici stoje stvarni ljudi – porodice kojima odmor počinje u koloni, djeca koja sate provode u automobilima i privrednici koji svakodnevno gube vrijeme i novac.

    – Rješenje postoji. Nedostaje samo politička odgovornost! – poručio je Amidžić.

  • Kovačević: Samo uz prihvatanje amandmana, izmjene Zakona o Sudu i VSTS-u prolaze drugo čitanje

    Kovačević: Samo uz prihvatanje amandmana, izmjene Zakona o Sudu i VSTS-u prolaze drugo čitanje

    Samo ako budu prihvaćeni amandmani SNSD-a biće podržani prijedlozi zakona o Sudu i VSTS-u BiH u drugom čitanju. Ova stranka samo traži da se poštuje Ustav BiH, poručio je na konferenciji za novinare srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    – SNSD je pripremio sedam amandmana na izmjene Zakona o Sudu, i 17 amandmana na prijedlog zakon o VSTS-u. Prvi amandman se odnosi na to kako se bira predsjednik apelacionog odeljenja i još 15 sudija, odnosno da to ide putem javnog konkursa koji sprovodi VSTS – rekao je Kovačević.

    Kovačević je naveo da više od pola sudija ne može biti sa prostora jednog od entiteta u BiH, odnosno da šest sudija treba biti iz reda Bošnjaka, pet Srba, četiri Hrvata i jedan iz reda ostalih.

    – To je ono što je poštovanje ustavne strukture i Ustava u BiH – dodao je Kovačević.

    On je naveo da je usaglašeno da sjedište Apelacionog odjeljenja treba biti u Republici Srpskoj, odnosno u Banjaluci, istakavši da su za sve u Srpskoj uvredljivi komentari “ko će normalan ići u Banjaluku”.

    Kada je u pitanju VSTS, Kovačević je podsjetio na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske iz 2004. godine kada je dala uslove pod kojima dozvoljava da se potpiše sporazum o osnivanju Savjeta, navodeći da je u njima stajalo da VSTS mora da bude u Istočnom Sarajevu.

    – Tražimo da se to poštuje. Piše isto tako da mora da se poštuje ustavna struktura. Tražimo da se to poštuje, i to smo sve predvidjeli kroz ove amandmane, o kojima je dosta govorio i delegat Sredoje Nović – istakao je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, govori se o 24 člana VSTS-a koje biraju institucije sa svih nivoa, odnosno Savjet ministara, Parlamentarna skupština, vlade Republike Srpske i FBiH, Narodna skupština Republike Srpske, federalni Parlament kao i institucije iz Brčko distrikta.

    – Ono što piše isto tako u zaključcima Narodne skupštine, da mora da postojo podsavjet za Republiku Srpsku. Zašto je Dragan Mikerović potpisao sporazum bez toga, to je drugo pitanje – kaže Kovačević.

    Dodao je da je riječ o podsavjetu Republike Srpske, FBiH i podsavjetu za imenovanje na nivou BiH i u Brčko distriktu, te naglasio da u odlučivanju moraju da učestvuju dvije trećine članova svakog podsavjeta.

    Pojasnio je da ne može bez dvije trećine članova podsavjeta, na primjer iz Republike Srpske, biti izvršeno nijedno imenovanje sudija ili tužilaca u Republiku Srpsku, isto tako za FBiH, za nivo BiH i za Brčko distrikt.

    – Ovo su rješenja koja uvažavaju Ustav, ustavnu strukturu i ustavni poredak u BiH, sasvim realna i prihvatljiva za svakoga. Ne tražimo ništa za Republiku Srpsku, što ne dajemo i FBiH – naglasio je Kovačević

    On je istakao da SNSD traži samo ono što je osnovni princip BiH, a to je ravnopravnost.

    – Sa ovim rješenjima Republika Srpska nema problem, sa ovim rješenjima možemo ići naprijed, bez ovih rešenja teško da ćemo ići naprijed – zaključio je Kovačević.

  • Dodik odgovorio Blanuši: SDS je privatizovao PIK, a nikada se nije borio protiv OHR-a

    Dodik odgovorio Blanuši: SDS je privatizovao PIK, a nikada se nije borio protiv OHR-a

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da lider SDS-a Branko Blanuša u javnim nastupima iznosi tvrdnje o kojima, kako kaže, nije dovoljno upućen, navodeći da su neistinite njegove ocjene o privatizaciji PIK “Mladen Stojanović”, stanju budžeta Republike Srpske i odnosu SNSD-a prema OHR-u.

    Govoreći o privatizaciji Privredno-industrijskog kombinata “Mladen Stojanović” u Novoj Topoli kod Gradiške, Dodik je istakao da je ona sprovedena za vrijeme vlasti SDS-a i PDP-a.

    • Ta vlast je svojevremeno prodala najprofitabilniji dio ove firme “Farmalendu” za 10.000 KM, a to je bilo 2005. godine. Kasnije su na ovu firmu prebacili sve obaveze PIK “Mladen Stojanović” – rekao je Dodik.

    On je naveo da su mali akcionari kasnije, zajedno sa advokatima iz Sarajeva, pokušali da dođu do zemljišta firme koje obuhvata oko 5.000 hektara, te dodao da je aktuelna vlast u Republici Srpskoj deset godina vodila pravnu borbu kako bi to zemljište bilo vraćeno Srpskoj.

    Osvrćući se na Blanušine tvrdnje o finansijskom stanju Republike Srpske, Dodik je rekao da je budžet stabilniji nego ikada.

    • Komično je gledati kako se ne snalazi u stvarima za koje mu je neko rekao da su tačne. Budžet Republike Srpske nikada nije bio stabilniji niti izdašniji. Vidljivo je da povećanje plata i penzija pokušavaju da predstave kao problem u budžetu. Izgleda da Blanuša ne zna šta je budžetski deficit, a šta suficit – rekao je Dodik.

    Dodao je da je Republika Srpska najmanje zadužena na prostoru bivše Jugoslavije, da ima najmanji budžetski deficit i da se odgovorno upravlja javnim finansijama.

    Predsjednik SNSD-a kritikovao je i stavove SDS-a prema OHR-u, poručivši da se ta stranka, za razliku od SNSD-a, nikada nije željela boriti protiv visokog predstavnika.

    • Lidera SDS-a Branka Blanuše nije bilo nigdje kada smo vodili političke borbe sa OHR-om. Čak su mu dali i podršku. I sam Šmit je govorio kako je SDS molio njega da smijeni Dodika – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, da se SNSD nije suprotstavio odlukama OHR-a, Republika Srpska danas ne bi sačuvala svoju imovinu.

    • U trenutku kada smo ih imali stjerane uz zid, SDS je pokazao pravo lice i stao na stranu da sa “Trojkom” pravi vlast i na taj način spasava cijeli koncept BiH – naveo je Dodik.

    On je ocijenio da Blanuša dozvoljava da se njime manipuliše i pozvao ga da prije javnih istupa provjeri informacije koje iznosi.

    Podsjećamo, Blanuša je ranije izjavio da je PIK “Mladen Stojanović” najočitiji primjer propadanja privrede i državnih resursa, te da je “budžet prazan i da Republika Srpska živi na kredit”.

  • Nović zatražio da sjedištva pravosudnih institucija budu u Srpskoj

    Nović zatražio da sjedištva pravosudnih institucija budu u Srpskoj

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović predstavio je amandamane SNSD-a na predložene zakone o Sudu BiH i VSTS-u koji predviđaju da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci, a VSTS-a u Istočnom Sarajevu.

    Nović je istakao da je sadašnjim prijedlogom Zakona o VSTS-u predviđeno da ga čini 20 članova različitih struka, a da SNSD predlaže 24 člana pri čemu bi po jednog predložili Vlada i Narodna skupština Republike Srpske, kao i Vlada i Parlament FBiH.

    On je rekao da su delegati iz SNSD-a u Srpskom klubu delegata u Domu naroda podržali predložene zakone o sudu i VSTS-u kako bi se dala mogućnost da se u amandmanskoj fazi poboljšaju i da se pokušaju usaglasiti.

    – Smatramo da je jedini pravi put da se unutar BiH razgovara o svakom dokumentu i svakom zakonu. Ne prihvatamo nikakve nametnute odluke ni OHR-a, ambadsada, legalnih i nelegalnih predstavnika ali smo spremni da čujemo sve prijedloge i da o njima odlučujemo mi unutar BiH – kazao je Nović.

    On je izrazio očekivanje da će predloženi amandmani SNSD-a naići na podršku i ozbiljno ratmatranje komisija Doma naroda.

  • Stevandić poslao oštru poruku međunarodnoj zajednici: Zašto ćutite dok traje teror nad Srbima?

    Stevandić poslao oštru poruku međunarodnoj zajednici: Zašto ćutite dok traje teror nad Srbima?

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić upitao je zašto OHR, kancelarije Evropske unije i ambasade zemalja EU u Bosni i Hercegovini ne reaguju na sve učestalije napade na Srbe u Federaciji BiH, ocijenivši da se nad srpskim narodom sprovodi teror bez odgovora međunarodne zajednice.

    Stevandić je u objavi na društvenoj mreži X poručio da, prema njegovim riječima, srbofobija, napadi na srpske povratnike i otimanje imovine Srpske pravoslavne crkve u Federaciji BiH postaju legalizovana praksa.

    “Srbofobija, napadi na Srbe povratnike i otimačina imovine Srpske pravoslavne crkve u FBiH postaju legalni. Šmitovo nasljeđe da se samo Srbi osuđuju i da je protiv Srba sve dozvoljeno metastazira bez reakcije ostatka OHR-a i kancelarije i ambasada EU u BiH. Ekselencije, da niste otišli?”  napisao je Stevandić.

    Podsjećamo, u Lušci Palanci kod Sanskog Mosta srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića napali su Bošnjaci Suvad Bašić, Hasan Rekić i Muharem Bašić iz Fajtovaca. Ovaj napad, kako ističu zvaničnici Republike Srpske, predstavlja samo jedan u nizu slučajeva nasilja, pritisaka i zastrašivanja Srba u Federaciji BiH, na koje međunarodna zajednica, prema njihovim ocjenama, uporno izostavlja reakciju.

  • Da li su kazne postale samo trošak kampanje?

    Da li su kazne postale samo trošak kampanje?

    Centralna izborna komisija BiH ponovo je izrekla novčane kazne političkim subjektima zbog preuranjene izborne kampanje. Među kažnjenima je i SNSD, kojem su izrečene dvije novčane sankcije u ukupnom iznosu od 18.000 KM, ali ova stranka nije jedina koja se našla na udaru CIK-a.

    Zbog kršenja izbornih pravila novčane kazne dobili su i SDP BiH, Demokratska fronta, PDP, stranka koju predvodi Vlado Đajić, kao i Zdenko Lučić, kandidat kojeg za hrvatskog člana Predsjedništva BiH podržava pet političkih stranaka. Njima su izrečene kazne od 3.000 do 3.500 KM.

    Najveću pojedinačnu sankciju među ostalim kažnjenim političkim subjektima dobila je Hrvatska republikanska stranka, kojoj je određena kazna od 7.000 KM.

    Iako se na prvi pogled ne radi o milionskim iznosima, pitanje je koliko takve sankcije zaista predstavljaju prepreku političkim subjektima u izbornoj kampanji. Dok jedni smatraju da ih bez problema mogu platiti, drugi upozoravaju da ni znatno manji prekršaji nisu opcija za organizacije sa skromnim budžetom.

    – Stranke koje raspolažu velikim finansijskim sredstvima mogu sebi priuštiti ovakve kazne. Za manje političke subjekte svaka marka je važna, pa moramo pažljivo voditi računa o svakoj izjavi i svakom potezu – rekao je za Srpskainfo kandidat jedne manje opozicione stranke iz Republike Srpske.

    Takvi primjeri ponovo su otvorili pitanje da li postojeće sankcije imaju stvarni efekat ili su za najveće političke partije postale tek jedan od troškova izborne kampanje.

    Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić smatra da novčane kazne za pojedine političke subjekte nemaju ozbiljan odvraćajući efekat.

    – Kada se pogleda koliko će poslaničkih mandata osvojiti i kolika sredstva će kasnije dobiti iz budžeta, jasno je da ovakve kazne za njih predstavljaju zanemariv trošak – rekao je Šehić za N1.

    Zbog toga smatra da bi Izborni zakon BiH trebalo dodatno pooštriti. Kao moguće rješenje predlaže da se političkim subjektima koji više puta ponove iste prekršaje uskrati pravo učešća na izborima, odnosno da im se poništi ovjera za kandidovanje.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi takva mjera mogla imati snažan preventivni efekat, ali istovremeno sumnja da bi u praksi mogla biti usvojena.

    – To bi svakako predstavljalo ozbiljan test za političke stranke i njihov odnos prema izbornim pravilima. Međutim, teško je očekivati da će do takvih izmjena doći, jer upravo najveće i najuticajnije partije imaju ključnu ulogu u kreiranju izbornog zakonodavstva, pa nije realno očekivati da će donositi propise koji bi im otežali političko djelovanje – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Prema njenim riječima, vodeće političke stranke svjesno ulaze u rizik kršenja izbornih pravila, procjenjujući da će politička korist biti znatno veća od iznosa eventualnih kazni.

    – Takav odnos pokazuje određenu dozu političke bahatosti i uvjerenja da ozbiljnijih posljedica neće biti. Tome doprinosi i odnos prema Centralnoj izbornoj komisiji, kao i činjenica da izostaje odlučnija reakcija drugih institucija. Ostaje pitanje kako natjerati političke subjekte da poštuju pravila koja su sami usvojili, ako kontinuirano pokušavaju pronaći način da ih zaobiđu – ocjenjuje Topićeva.

    Dio analitičara i novinara koji godinama prate izborni proces smatra da bi najefikasniju kaznu mogli izreći sami građani na dan izbora.

    Ipak, Tanja Topić upozorava da takav mehanizam funkcioniše samo u društvima u kojima birači donose odluke nezavisno od političkih i ekonomskih pritisaka.

    – Naše društvo još nije dostiglo taj nivo. Veliki broj birača ostaje dio klijentelističkih mreža ili je podložan različitim oblicima političkog uticaja, zbog čega će proces stvaranja odgovornijeg biračkog tijela trajati mnogo duže – zaključuje ona.