Kategorija: Politika

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pohvalio je izborni rezultat Ujedinjene Srpske i njenog lidera dr Nenad Stevandića, ukazujući na to da je Stevandić na izborima nastupio samostalno, za razliku od pojedinih političkih stranaka koje su zajedničkim nastupom nastojale da objedine podršku birača.

Govoreći u intervjuu za Euronews, Dodik je ocijenio da izborni rezultat koalicije nije bio iznenađujući, ali je posebno izdvojio okolnosti u kojima je Ujedinjena Srpska nastupila na izborima.

„Neki su zajedno nastupali, a Stevandić je bio sam. Ostale partije su se koncentrisale. Čubrilović i Pero Đokić, Nešić i Banjac zajedno su išli sa jednom listom, a Stevandić je bio sam“, rekao je Dodik.

Dodik je ukazao na razliku između zajedničkog nastupa više političkih aktera i samostalnog izbornog nastupa Ujedinjene Srpske, čime je u prvi plan stavio rezultat koji je ta stranka ostvarila bez udruživanja sa drugim partijama na zajedničkoj listi.

Odgovarajući na pitanje novinara o Stevandiću i njegovom odnosu prema njemu, Dodik je pohvalno govorio o lideru Ujedinjene Srpske i njegovom odnosu prema Republici Srpskoj.

„Stevandić se pokazao kao patriota, prije svega kao čovjek koji je odan Republici Srpskoj i bori se za nju“, poručio je Dodik.

Dodik je posebno istakao značaj Stevandićevog samostalnog izbornog nastupa, a pohvalnim riječima govorio je i o njegovom političkom djelovanju, naglašavajući njegovu posvećenost Republici Srpskoj i zalaganje za njene interese.

Kada zagriju udobnu državnu fotelju, brojni političari iz BiH je i ne napuštaju. Poneki je samo zamijene prelaskom u drugi parlament ili instituciju, prenose Nezavisne.

I dok su pojedini, koje smo analizirali, na državnim jaslama više od 20 godina, ima i onih koji platu iz budžeta primaju čak i više od tri decenije.

Da bismo „prečešljali“ radne knjižice svih višegodišnjih političara, trebalo bi mnogo vremena, a u ovom tekstu izdvojena su pojedina imena koja su bila u trci za novi mandat na opštim izborima za nivo Bosne i Hercegovine, odnosno Predsjedništvo BiH i parlament BiH.

Kada je riječ o Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, u novom sazivu 2026–2030, prema svemu sudeći, biće Željka Cvijanović (SNSD), Darijana Filipović (HDZ BiH) i Denis Bećirović (SDP BiH).

Prema javno dostupnim podacima, Denis Bećirović u državnim foteljama se nalazi čak od 1998. godine, te će, sa završetkom novog mandata 2030. godine, u radnoj knjižici imati upisane 32 godine provedene na budžetu.

Tako je Bećirović od 1998. do 2000. godine bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a naredne dvije bio je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona. I četiri godine poslije toga proveo je u Skupštini Tuzlanskog kantona.

U periodu od 2006. do 2010. godine bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a u narednom mandatu obavlja dužnost predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg. I od 2014. do 2018. godine bio je poslanik u parlamentu BiH, a od 2018. do 2022. godine obavljao je dužnost delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Član Predsjedništva postaje 2022. godine, a na izborima 2026. godine osvaja više od 210.000 glasova i obnavlja mandat.

U biografiji Željke Cvijanović, koja je takođe javno dostupna, 2006. godine upisana je funkcija savjetnika predsjednika Vlade Republike Srpske za evropske integracije i saradnju sa međunarodnim organizacijama, nakon čega je izabrana i za šefa Kabineta predsjednika Vlade RS.

Od 2010. godine, pa sve do 2013. bila je ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju u Vladi RS, dok 2013. godine dolazi na mjesto predsjednika Vlade Srpske kao prva žena na toj funkciji. Mandat na toj funkciji dobija i na izborima 2014. godine i ostaje tu do 2018. kada postaje predsjednik Republike Srpske.

Od 2022. godine odlazi u Predsjedništvo BiH gdje obnavlja mandat i 2026. godine sa više od 300.000 glasova.

Za razliku od Cvijanovićeve i Bećirovića, Darijana Filipović ima nešto manji staž na budžetu, međutim, do kraja mandata koji je upravo dobila, i ona će se približiti broju od 20 godina.

Naime, Filipovićeva je 2014. godine dobila mjesto u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dok naredna dva mandata provodi u parlamentu BiH. Naredne četiri godine biće u Predsjedništvu BiH.

Već 20 godina Branislav Borenović (PSS) nije napustio državnu fotelju. Davne 2006. godine Borenović ulazi u Narodnu skupštinu Republike Srpske i tu ostaje do 2018. godine, kada biva biran u parlament Bosne i Hercegovine, gdje ostaje u dva mandata. I ove godine na opštim izborima osvojio je skoro 20.000 glasova, pa bi još četiri godine mogao dobijati platu iz budžeta.

U parlament će, prema svemu sudeći, ponovo i Darko Babalj (SDS), koji je na opštim izborima održanim u nedjelju, 4. oktobra, osvojio oko 11.000 glasova. Kada mu se završi mandat 2030. godine, Babalj će u radnoj knjižici imati upisano više od 20 godina radnog staža na javnim funkcijama.

I u mandatu koji još traje, Babalj je bio u parlamentu BiH. Od 2018. do 2022. godine sjedio je u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a četiri godine prije, odnosno od 2014. do 2018, bio je dio Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. I mandat prije toga, od 2010. do 2014. godine, sjedio je u parlamentu BiH. Prethodno je bio na javnim funkcijama na nivou lokalne zajednice.

Iako je na javnim funkcijama bio i prije, od 2006. godine bez prekida Marinko Čavara (HDZ BiH) sjedi u udobnim foteljama. Od 2006. do 2014. godine bio je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Na opštim izborima 2014. godine ponovo je osvojio mandat u ovom zakonodavnom tijelu, ali je za predsjednika Federacije BiH imenovan u februaru 2015.

Tri godine poslije, na izborima osvaja mandat u Parlamentu FBiH, koji nikada nije ozvaničio radi nastavka rada u Vladi FBiH, koja je bila u tehničkom mandatu. Od 2022. do 2026. godine dio je Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Sa nešto više od 7.000 glasova Čavara je, vjerovatno, obezbijedio sebi i u naredne četiri godine budžetsku platu koju zbog sankcija već dugo ne podiže.

Dvije decenije u klupama parlamenata je i Predrag Kožul (HDZ BiH), koji je od 2006. do 2010. bio dio Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona. Mandat nakon toga provodi u Parlamentu FBiH, a tri naredna, od 2014. do 2026. godine, sjedi u parlamentu BiH. Tu će, prema svemu sudeći, i ostati, jer je na izborima osvojio nešto više od 12.000 glasova.

Sa više od 13.000 glasova svoju fotelju nastaviće grijati i Saša Magazinović (SDP BiH), koji je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH još od 2010. godine bez prekida. Sa završetkom mandata u radnoj knjižici će imati 20 godina staža u parlamentu BiH, a na to treba dodati i mandat od 2006. godine, kada je izabran u Skupštinu Kantona Sarajevo, a nakon toga i u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Zasigurno jedan od rekordera na javnim funkcijama i u državnim foteljama je Šemsudin Mehmedović (Naprijed, ranije član SDA). Sa završetkom aktuelnog mandata, Mehmedović će nakupiti 20 godina rada u parlamentu BiH, međutim, iako je htio tu da sjedi još četiri godine, vjerovatno neće moći. Na izborima je osvojio nešto više od 3.300 glasova.

Na pomenutih 20 godina staža treba dodati da je prethodno od 1996. do 2006. godine bio u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da ne očekuje brzo formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, najavljujući razgovore sa HDZ-om BiH i mogućnost formiranja šire koalicije stranaka iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, prenose Nezavisne.

Poručio je da SNSD i HDZ BiH imaju iskustvo dosadašnje saradnje, uprkos određenim neslaganjima, te da je spreman da razgovara o budućem partnerstvu.

„Mi smo imali partnerstvo koje je dokazano, uz neke male ekskurzije koje su se desile u jednom trenutku kad su oni pokušali nešto da urade sa opozicijom, ali to se svelo na jedan sastanak negdje na Kupresu. I to je to“, rekao je Dodik.

Istakao je da SNSD i HDZ BiH imaju različite stavove o pojedinim pitanjima, uključujući evropski put BiH, ali da to ne mora predstavljati prepreku za saradnju.

„Mi imamo rezerve prema tom evropskom putu, ali smo rekli da se zbog toga po čemu se razlikujemo nećemo svakoga dana svađati. Hajde da probamo nešto da uradimo. Hoćemo da uradimo“, naglasio je Dodik.

Govoreći o pregovorima o formiranju vlasti, rekao je da mu niko neće određivati dnevni red sastanaka i da ga ne zanima koja će bošnjačka stranka učestvovati u razgovorima.

Podsjetio je na raniji proces formiranja Savjeta ministara BiH, tvrdeći da je tada strankama iz Republike Srpske oduzeto godinu i po dana mandata.

„Ali oni su nama ukrali godinu i po dana mandata kad je Zoran Tegeltija, kao Srbin, trebalo da bude predsjedavajući. Privlači me ta situacija da im nešto uzvratim“, izjavio je Dodik.

Naveo je da će stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj imati devet mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali da smatra da bi na nivou BiH trebalo formirati širu koaliciju.

Prema njegovim riječima, opozicione stranke trebalo bi da preispitaju svoje dosadašnje političko djelovanje.

„Ja mislim da i iz opozicije moraju da shvate da su gubili glasove zato što se stvorio utisak o njihovom podaništvu gore. Treba da se konačno vrate na srpske nacionalne pozicije i da vrate svoj politički kapacitet“, poručio je Dodik.

Izrazio je očekivanje da bi opozicija mogla učestvovati u široj koaliciji sa jednim, dva ili četiri poslanika.

„Vidim tamo neki kažu da će sada uzeti opoziciju i napraviti većinu. Pa neka naprave. Evo, ja se slažem da naprave. Samo ako mogu, neka naprave“, rekao je Dodik za Euronews BiH.

Izjavio je da na posljednjim izborima, prema njegovoj ocjeni, nije bilo zloupotrebe tehnologije, ali da takvu mogućnost ne isključuje na narednim izborima.

„Mi ne želimo da budemo zloupotrijebljeni“, naglasio je.

Najavio je redefinisanje izbornog zakona i izborne komisije, navodeći da će od tih pitanja zavisiti budući politički dogovori.

Govoreći o odnosima u Predsjedništvu BiH, oštro je kritikovao političke predstavnike iz Sarajeva, tvrdeći da je cilj pojedinih stranaka bio da obezbijede dva člana Predsjedništva koji bi mogli preglasavati Željku Cvijanović.

„A kada je ušla Darijana Filipović, sada je opšti jauk. Sada ne mogu dva odlučivati, sad odlučuju tri“, rekao je Dodik.

Dodao je da političari iz Sarajeva, prema njegovom mišljenju, očekuju da svi prihvate njihov politički narativ.

„I da mi ovdje u Banjaluci moramo da živimo njihove živote i njihove snove. To se, naravno, ne dešava“, istakao je.

Govorio je i o mogućnosti pomilovanja u Predsjedništvu BiH, koje bi mu omogućilo da preuzme funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske. Poručio je da ne dramatizuje zbog tog pitanja, ali da smatra da bi političkim predstavnicima u Sarajevu bilo pametnije da ga riješe.

Osvrnuo se i na izborni rezultat Igora Dodika, navodeći da je osvojio najviše glasova na parlamentarnim listama.

„On je ponosan na to što je moj sin, a i ja sam ponosan“, rekao je Dodik.

Na pitanje o budućem predsjedniku Vlade Republike Srpske, istakao je da će odluku o kandidatu donijeti SNSD.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH naredila je ručno brojanje glasačkih listića na četiri biračka mjesta za pojedine nivoe vlasti, te otvaranje vreća sa izbornim materijalom na više biračkih mjesta radi provjere sadržaja i pronalaska SIT obrazaca.

Ručno brojanje naloženo je za biračko mjesto 025A001 za nivo Skupštine kantona u Federaciji BiH, dok će na biračkom mjestu 047A028 listići biti brojani za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i skupštinu kantona u Federaciji BiH.

Na biračkom mjestu 106A005 ručno brojanje biće obavljeno za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a na biračkom mjestu 153A029 za isti nivo vlasti.

Naredbom je naloženo otvaranje vreća sa biračkim materijalom sa više biračkih mjesta radi provjere njihovog sadržaja, pronalaska SIT obrazaca i unosa rezultata sa tih obrazaca.

Na biračkom mjestu 025A013 provjera će biti obavljena za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i skupštinu kantona u Federaciji BiH, dok će na biračkom mjestu 025A034 biti provjeren materijal za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Isti postupak naložen je za biračko mjesto 025A045A za tri navedena nivoa vlasti, kao i za biračka mjesta 034B015 i 034B091 za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

Na biračkom mjestu 034B034 provjera se odnosi na nivo Predsjedništva BiH, dok će na biračkom mjestu 047A004 biti provjeren materijal za skupštinu kantona u Federaciji BiH.

Za biračko mjesto 047A033 naložena je provjera za više nivoa vlasti, i to Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i skupštinu kantona u Federaciji BiH.

Otvaranje vreća naloženo je i za biračko mjesto 135A001 za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, te za biračka mjesta 118A023 i 118A022 za nivoe vlasti u Federaciji BiH.

Na mjestu 118A023 provjera obuhvata Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i skupštinu kantona, dok se na mjestu 118A022 odnosi na skupštinu kantona.

Provjera je naložena i za biračko mjesto 156A006 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i skupštinu kantona, kao i za biračko mjesto 200C091 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko SIT obrasci ne budu pronađeni i rezultati sa njih ne budu mogli biti uneseni, Glavni centar za brojanje dužan je da ručno prebroji glasačke listiće za navedena biračka mjesta i nivoe vlasti.

CIK BiH naložio je i uvid u cjelokupni izborni materijal sa biračkog mjesta 200C019 radi utvrđivanja sadržaja glasačkih listića dostavljenih sa tog mjesta.

Ponovno brojanje biće obavljeno danas od 15.30 časova u objektu “Zetra” u Sarajevu.

Brojanju mogu prisustvovati kandidati i politički subjekti koji se nalaze na glasačkim listićima za koje se vrši brojanje i utvrđivanje izbornih rezultata, kao i akreditovani posmatrači za Glavni centar za brojanje.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić osvojio je 289.498 ili 52,34 odsto glasova, dok je kandidat SDS-a Branko Blanuša dobio 231.010 ili 41,76 odsto glasova, pokazuju najnoviji preliminarni podaci Centralne izborne komisije /CIK/ BiH.

Razlika između Minića i Blanuše iznosi 58.488 glasova.

Kandidat SDA Ramiz Salkić osvojio je 9.595 ili 1,73 odsto glasova, a nezavisni kandidat Ćamil Duraković 6.224 ili 1,12 odsto.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, dobio je 4.399 ili 0,79 odsto glasova, Ivan Begić, kandidat SDP-a BiH, 2.724 ili 0,49 odsto, a Jusuf Arifagić, kandidat stranke Narod i pravda, 2.682 ili 0,48 odsto glasova.

Kandidat HDZ-a 1990 Igor Balukčić osvojio je 2.262 ili 0,40 odsto glasova, nezavisni kandidat Marko Jorgić 1.819 ili 0,32 odsto, dok je kandidat koalicije okupljene oko HDZ-a BiH Franjo Jukić dobio 1.188 ili 0,21 odsto glasova.

Do sada su obrađeni podaci sa 2.046 ili 98,27 odsto biračkih mjesta, dok nisu primljeni podaci za još 36 biračkih mjesta.

Važećih listića bilo je 553.097, nevažećih praznih 20.157, dok je nevažećih iz drugih razloga bilo 7.302.

Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović osvojila je 306.123 ili 55,58 odsto glasova, što je za 160.499 više u odnosu na kandidata SDS-a Marinka Božovića, pokazuju najnoviji preliminarni podaci Centralne izborne komisije /CIK/ BiH.

Za Božovića je glasalo 145.624 ili 26,44 odsto birača, a za kandidata Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića 98.978 ili 17,97 odsto glasova.

Do sada su obrađeni podaci sa 2.046 ili 98,27 odsto biračkih mjesta, dok nisu primljeni podaci za još 36 biračkih mjesta.

Važećih listića bilo je 550.725, nevažećih praznih 24.063, dok je nevažećih iz drugih razloga bilo 4.966.

Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti uvođenje različitih izbornih pragova za stranke i koalicije, spajanje lokalnih i opštih izbora, kao i druge promjene izbornog sistema, naglašavajući da je riječ o njegovim ličnim stavovima, a ne zvaničnom stavu CIK-a BiH, prenose Nezavisne.

U razgovoru za Federalnu novinsku agenciju rekao je da su specifične izborne tehnologije na ovogodišnjim opštim izborima položile ispit, ali da bi trebalo razmotriti njihovu nadogradnju, uključujući mogućnost uvođenja kamera na biračka mjesta. Predložio je i uvođenje obaveznog glasanja, kao i izdavanje posebnih identifikacionih kartica biračima. Smatra da bi članovi biračkih odbora trebalo da budu isključivo državni službenici, namještenici i zaposleni u javnim ustanovama čije se naknade isplaćuju iz budžeta.

Rekao je da bi donosioci odluka trebalo da razmotre mogućnost održavanja lokalnih i opštih izbora u istoj godini, ali u različitim terminima.

„Po meni, donosioci odluka trebaju da obave sadržajnu raspravu i ocjene koliko bi bilo svrsishodno, a ja mislim da bi, da se spoje i u jednoj izbornoj godini održe i lokalni i opšti izbori, da lokalni budu u aprilu mjesecu izborne godine, a da opšti budu, kao i do sada, u prvoj nedjelji oktobra“, kazao je Arnautović.

Kao jednu od mogućih reformi naveo je i uvođenje aktivnog i pasivnog biračkog prava za mlade od 16 godina, navodeći Njemačku i Austriju kao primjere zemalja u kojima je omogućeno glasanje od 16 godina na određenim izborima. Predložio je i da članove opštinskih i gradskih izbornih komisija imenuje CIK BiH, a da se njihove naknade isplaćuju iz budžeta ove institucije.

Smatra da bi promjena formule za preračunavanje glasova u mandate, sa Sainte-Laguëove na d'Ontovu formulu, kao i uvođenje trostepenog izbornog praga, mogli doprinijeti okrupnjivanju političkog spektra u BiH.

Prema njegovom prijedlogu, izborni prag za jednu stranku mogao bi biti četiri ili pet odsto, za koaliciju dvije stranke šest odsto, a za koalicije tri ili više stranaka sedam odsto.

„Nije fer da jedan i drugi politički subjekt (nezavisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka) ima isti izborni prag“, smatra Arnautović.

Govoreći o izbornim jedinicama, ukazao je na potrebu njihovog pojednostavljivanja i objedinjavanja, uz sprečavanje mogućih političkih manipulacija pri određivanju njihovih granica. Kao primjere takvih pojava naveo je gerrymandering i malapportionment, odnosno politički motivisano prekrajanje izbornih jedinica i nesrazmjer u zastupljenosti birača.

Kao primjer naveo je izborne jedinice 1b, 2b i 3b u Republici Srpskoj, iz kojih se biraju ukupno devet direktnih poslanika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U svakoj od tih izbornih jedinica biraju se po tri poslanika, ali se broj upisanih birača znatno razlikuje.

Naveo je da je u izbornoj jedinici 1b, koja obuhvata banjalučku regiju, 4. oktobra 2026. godine bilo upisano 570.725 birača, dok je u izbornoj jedinici 3b, koja obuhvata trebinjsku regiju, taj broj iznosio 296.496. Razlika je, prema njegovim podacima, 274.229 birača.

Smatra da takve razlike dovode do nejednake težine glasa i da bi granice izbornih jedinica trebalo urediti tako da se obezbijedi ravnopravnija zastupljenost birača.

„Podsjećam da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora i ako ono nije ostvareno ne može se reći da su izbori, u cjelini gledano, fer i pošteni“, rekao je Arnautović.

Govoreći o Centralnom biračkom spisku, ocijenio je da on ne odgovara stvarnom stanju na terenu, posebno zbog osoba koje posjeduju lične dokumente BiH, ali ne žive u zemlji. Kao moguća rješenja naveo je uvođenje obaveznog glasanja ili povratak na aktivnu registraciju birača, uz obavezno izdavanje posebnih identifikacionih kartica registrovanim biračima.

Naglasio je da iznosi lične prijedloge za unapređenje izbornog procesa, a ne zvanične stavove Centralne izborne komisije BiH.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da je velika pobjeda koju je ta stranka ostvarila na opštim izborima dio osjećaja naroda, te da je narod odlučio u Republici Srpskoj, prenose Nezavisne.

Istakao je da je teško prevariti i izmanipulisati narod, te da oni koji igraju na manipulaciju kratko traju i ne dočekaju ni kraj mandata.

„Oni koji igraju na spin, koji igraju na pozu, i tako dalje, jednako tako nestaju. Ali, dolaziti pred narod 20 godina i ponuditi ponovo politike koje smo vodili, i dobiti ovakvu podršku, to zaista ne možete da uradite ako ne vrijedite“, rekao je Dodik za RTS, prenosi Srna.

Istakao je da će Republike Srpske biti dok narod bude odlučivao.

„Da su odlučivali političari, pod pritiskom međunarodnog faktora, Republika Srpska bi se sigurno do sada ugasila. Ali, mi nismo tako radili. Mi smo bili na istom putu kao što je narod u Republici Srpskoj“, poručio je Dodik.

Naglasio je da BiH ostaje jednako neuspješan projekat i poslije ovih izbora.

„Nju ne može da popravi ništa. Ovdje su probali sve da urade, od međunarodne intervencije, dovođenja Kristijana Šmita, čak su organizovali protiv mene to suđenje, zato što ne poštujem njega. A ako poštujete njega, onda potpisujete smrtnu presudu Republici Srpskoj. Pa bolje da ja imam sudsku presudu nego da bude smrtna presuda Republici Srpskoj. To je moj bio pristup borbi protiv takvih nastojanja“, rekao je Dodik.

Dodao je da mentalitet koji, prema njegovim riječima, imaju Bošnjaci u Sarajevu, smatrajući da je BiH njihova, nikada nije dozvolio da BiH bude zajednica tri konstitutivna naroda.

„Nisu dozvolili da se izgradi stav o nečemu i da se sa takvim stavom ide u svijet“, rekao je Dodik i dodao da bošnjački zvaničnici, zloupotrebljavajući položaj, odlaze na međunarodne adrese i iznose isključivo svoje stavove.

Rekao je da upravo oni takvim pristupom ruše BiH.

„Ne rušimo BiH mi koji pokušavamo da kažemo mi želimo da budemo dio zajedničkog stava, ali nama ne dozvoljavate. I šta nam preostaje? Mi imamo naše politike“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, ne može neko otići u Generalnu skupštinu UN i napasti Srbiju, njene zvaničnike, srpski narod u cjelini i Republiku Srpsku, a očekivati da ima podršku bilo kog Srbina.

„Vladajuće srpske političke strukture u Republici Srpskoj nikada neće stati iza tih laži. Prema tome, oni razgrađuju BiH. Ona ne može da uspije zbog njih. Mi smo naše politike usmjerili na to da gradimo Republiku Srpsku i to smo pokazali“, naglasio je Dodik.

Naveo je da Republika Srpska danas sigurno stoji bolje nego ranije.

„Deblokirali smo međunarodne sankcije. Sarađujemo sa novom američkom administracijom, sarađujemo sa Rusijom, sa Srbijom imamo bratske veze i zahvaljujući predsjedniku Aleksandru Vučiću izgradili smo najbolje moguće veze ikada“, rekao je Dodik.

Novi granični prelaz u Gradišci više niko nikada neće moći da zatvori, istakao je za RTRS ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić, prenosi BL Portal.

„Urušavanje starog graničnog prelaza bila je razlog da se otvori novi granični prelaz. Mi smo to uradili bez saglasnosti Krnjića i postigli protok roba i usluga, jer smo bili dovedeni u situaciju da mi kao Srpska budemo izolovani“, dodaje Amidžić.

Kaže da nisu mogli da pristanu na zatvaranje novog graničnog prelaza.

„Ono što je nama išlo na ruku i što smo taktički uradili jeste činjenica da Krnjić ističe mandat i pratili smo dinamiku kada ćemo imati novog ekspertskog člana iz FBiH. Mi smo pronašli prostor i iskoristili. Sazvali smo sjednicu i usvojili sistematizaciju koja znači da novi granični prelaz više nije u nekom privremenom režimu. Ne treba da se pozivate na neku diplomatsku notu iz Hrvatske“, dodaje Amidžić.

Ističe da novi granični prelaz više niko nikada ne može da zatvori.

„Takođe, imamo i pretpostavku da će stari granični prelaz da se otvori nakon završetka dijela rekonstrukcije i taj dio rekonstrukcije ćemo završiti na posebno zadovoljstvo svih onih koji su živjeli uz tok starog graničnog prelaza. To je za nas veoma bitno“, navodi Amidžić.

Komentarišući najavljene tužbe bivšeg člana Upravnog odbora UIO BiH Zijada Krnjića u vezi sa novim graničnim prelazom u Gradišci, ističe da je istina da su dobili krivične prijave.

„Krivi smo jer nismo dali nekome kome je istakao mandat da učestvuje u sjednici. Јa sam rekao da Krnjić može da glasa samo iz kućnog ‘špajza’ i da ga mi više nikada nećemo pozvati na bilo koju sjednicu. Krnjić jedino što je uradip, imao je najskupnju kampanju u BiH, samo da bi bio nosilac neke liste na izborima, opstruisao je ono što je od važnosti i ljudima iz Srpske, ali i FBiH“, dodao je Amidžić.

Finansijska i ekonomska stabilnost Radio-televizije Republike Srpske se mora obezbijediti, jer ne smijemo dopustiti pokušaj gašenja RTRS, kao ni Republike Srpske, istakao je ministar. Glavni cilj je, kaže, gašenje RTRS-a i FTV-a.

„BHRT nema ništa protiv tog da se ugasi FTV, ali mi imamo protiv toga da se ugasi RTRS. Ovo se može riješiti tako što će se vratiti finansijska samostalnost RTRS-u, FTV-u, a da BHRT nađe način kako će se finansirati“, navodi Amidžić.

Ukoliko to ne bude stvar dogovora političkih aktera, mora postojati kapacitet unutar Republike Srpske da se pronađe rješenje, koje će u konačnici ostvariti finansijsku stabilnost RTRS-a.

„Zašto bismo mi plaćali BHRT na čiju uređivačku politiku nemamo nikakav uticaj, ako ćemo imati prilogu koji nikada neće biti afirmativan u odnosu na dobre stvari koje se rade u Republici Srpskoj. Nama takav javni servis ne treba. Moramo obezbijediti finansijsku i ekonomsku stabilnost RTRS-a“, napominje Amidžić.

Savo Minić, kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, najavio je šta će prvo napraviti kada preuzme ovu funkciju, prenose Nezavisne.

„Jedna od prvih stvari koju ću uraditi u mandatu predsjednika Republike Srpske jeste pokretanje aktivnosti da naša djeca upoznaju sve krajeve svoje Republike“, napisao je na društvenoj mreži X.

Objasnio je da to konkretno znači da mladi iz Hercegovine trebaju upoznati Banjaluku i doživljavati je kao svoj grad, a djeca iz Krajine vidjeti svu ljepotu Posavine, Hercegovine i istočnog dijela Srpske.

Savo Minić, kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, osvojio je 289.287 glasova, odnosno za 58.424 glasa više od Branka Blanuše, protivkandidata iz SDS-a, preliminarni su podaci Centralne izborne komisije BiH.