Put ka Evropskoj uniji i ispunjavanje evropskih standarda predstavljali su jedan od glavnih ciljeva nove vlasti na nivou BiH, koju čine SNSD, HDZ i „Trojka“, još od početka 2023. godine.
Međutim, u međuvremenu, BiH su u svom „evropskom putu“ prestigle čak i zemlje koje su pretrpjele ratna razaranja, poput Ukrajine i Moldavije. Političari iz vladajuće koalicije, koji su građanima nakon opštih izbora 2022. obećavali „svijetlu evropsku perspektivu“, sada djeluju razjedinjeno, nesposobni da koordinisano predstave zahtjeve Briselu i ubrzaju proces članstva BiH u EU.
U posljednje vrijeme problem postaje posebno vidljiv kroz pritiske na domaće profesionalne vozače. Kako je nedavno izvijestio portal Srpskainfo, bh. vozači počeli su biti privođeni u policijske stanice u Hrvatskoj, uz izricanje šestomjesečnih zabrana ulaska u Šengen zonu.
– „Nakon višesedmičnih problema na granici sa Hrvatskom i masovnog vraćanja profesionalnih vozača iz BiH, sada smo suočeni s novom fazom pritisaka. Iako formalno nije riječ o lišavanju slobode, sama činjenica da se vozači privode i da im se izriču zabrane ulaska, predstavlja alarmantan signal za cijeli transportni sektor BiH“, ističu domaći prevoznici.
Prevoznici upozoravaju da, ukoliko se pitanje boravka bh. vozača u Šengenu ne riješi, BiH može izgubiti vlastiti transportni sektor i postati tržište za strane kompanije. Procjene sugerišu da bi u prvoj fazi problem mogao rezultirati zatvaranjem mnogih domaćih transportnih firmi, gubitkom do 20.000 radnih mjesta i ozbiljnim ugrožavanjem izvoza i logističkog sistema.
– „Ako se hitno ne pokrene ozbiljan politički dijalog s institucijama EU i susjednim državama, posljedice će osjetiti cijela privreda BiH. Naša borba traje već 14 mjeseci i nastaviće se sve dok se ne ispune legitimni zahtjevi transportnog sektora“, navode prevoznici, najavljujući novu blokadu graničnih prelaza 23. marta zbog neriješenih problema s boravkom vozača.
Reakcija domaćih vlasti, međutim, nije ohrabrujuća. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, predložio je da prevoznici protestuju ispred Delegacije EU u Sarajevu, pokušavajući tako prebiti odgovornost. Prevoznici su mu ekspresno odgovorili pitanjem šta je vlast u BiH učinila u prethodnih 14 mjeseci da ne dođe do trenutnog scenarija.
Isto pitanje može se postaviti i predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, Borjani Krišto, kao i njenom stranačkom lideru Draganu Čoviću, koji se godinama hvale kako je HDZ „lokomotiva na evropskom putu BiH“. Među onima koji, navodno, zagovaraju evropski put, a u praksi djeluju suprotno, je i ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković. Umjesto da ubrza evropski put BiH, njegov mandat u Savjetu ministara obilježen je političkim sukobima s Miloradom Dodikom i vlastima Republike Srpske, te vođenjem spoljne politike bez konsultacija s legitimnim srpskim predstavnicima.
Političke svađe dovele su do toga da BiH ostaje uskraćena za desetine miliona evra iz prve tranše evropskog fonda za reformu i rast Zapadnog Balkana, ukupne vrijednosti oko milijardu evra.
Ekonomski stručnjak i bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, upozorava da su problemi bh. prevoznika tek početak, te da situacija za obične građane može postati sve gora.
– „Što se tiče mjera prema našim prevoznicima, sve je to povezano s tim da je BiH, posebno u posljednje tri godine, prema međunarodnoj statistici na ljestvici kriminala i korupcije u samom vrhu i taj problem se konstantno povećava“, ističe Aćimović.
Prema njegovim riječima, Brisel sumnja u ispunjavanje dogovora na nivou BiH. „Ljudi koji se bave transportom su jedan problem. Drugi problem je to što vidimo da se već na granicama iz BiH prema zemljama EU ljudi izvode iz automobila, da trpe razna poniženja, ulaze u sistem specijalne kontrole i da im se time pokazuje da su građani drugog reda. Treće, vidimo da već imamo i ogroman problem zbog toga što je BiH u tzv. petom evalucionom krugu, a to je krug posmatranja koji je trebalo već davno da bude završen. Taj peti krug se zasniva na usvajanju zakona i podzakonskih akata, a šesti krug, koji je i najvažniji, jeste krug ispunjenja tih zakona.“
Vlasti u BiH, napominje Aćimović, nisu ni blizu šeste faze i još uvijek raspravljaju o usvajanju jednog ili dva evropska zakona. – „Ta situacija dovela je do toga da se BiH nalazi na listi zemalja najvećeg rizika, gdje je peta zona ona najgora, i to su zemlje koje se nalaze u ratu. BiH se nalazi u četvrtoj zoni. Sljedeća stepenica je najgora. To su problemi zbog kojih EU više ne vjeruje BiH“, zaključuje Aćimović.
