Kategorija: Politika

Istekao je rok za dostavljanje glasačkih listića iz inostranstva, i poslije što bude prebrojan i taj dio glasova, stvoriće se mogućnosti za utvrđivanje rezultata izbora, prenose Nezavisne.

Prema uputstvima CIK-a izdatim prije održavanja izbora, koverte sa glasačkim materijalom moraju imati poštanski žig sa datumom najkasnije 4. oktobar, dok je krajnji rok za njihovu fizičku dopremu u CIK pet dana od dana završetka izbora, a to je bio petak, 9. oktobar.

Za glasanje iz inostranstva prijavljeno je 48.078 birača. Putem pošte trebalo je da glasa 45.457 građana, dok je 2.621 osoba bila prijavljena za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine.

Procedura je takva da poslije što pristignu glasovi putem pošte, oni budu prebrojani u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu. Ti rezultati ne bi trebalo znatnije da utiču na već objavljene preliminarne rezultate. Poslije toga, i poslije kompletnog završetka brojanja, slijedi procedura utvrđivanja rezultata.

Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH, rekao je da je rok za utvrđivanje rezultata 20 dana od dana održavanja izbora. To znači da bi CIK najdalje do 24. oktobra trebalo da utvrdi izborne rezultate. Prema nezvaničnim informacijama, to bi se moglo dogoditi i nekoliko dana ranije, oko 20. oktobra.

Poslije toga političkim subjektima biće ostavljen rok od tri dana za podnošenje žalbi i eventualnih zahtjeva za ponovno brojanje.

„CIK može narediti ponovno brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti li na osnovu zahtjeva političkih subjekata. Međutim, takvi zahtjevi moraju biti potkrijepljeni materijalnim dokazima i sadržavati precizno navedena biračka mjesta na koja se odnose“, rekao je Bakalar.

Ukoliko bude eventualnih žalbi, CIK će po njima postupati i donositi odluke na koje takođe postoji mogućnost žalbe, a poslije pravosnažnosti takvih odluka slijedi potvrđivanje rezultata. Rok za potvrđivanje je 3. novembar, u izuzetnim slučajevima može se produžiti za još 15 dana, ali ne očekuje se da će do toga doći.

Poslije potvrđivanja CIK ulazi u postupak dodjele mandata, odnosno sertifikata, i to je manje-više tehnički dio posla.

Za političke subjekte dan potvrđivanja bitan je i zato što od tada počinju da teku rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Kada se potvrde rezultati, Narodna skupština Republike Srpske i Predsjedništvo BiH treba da se konstituišu u roku od 15 dana, a Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u roku od 20 dana.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH treba da se konstituiše u roku od 30 dana od dana održavanja izbora, a kantonalne skupštine u roku od 20 dana. Uglavnom, sve ove institucije budu konstituisane na vrijeme, ili uz minimalna kašnjenja, dok se na formiranje vlasti na nivou BiH čeka, iako su i ti rokovi propisani zakonom.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić osvojio je 289.287 glasova, odnosno za 58.424 glasa više od protivkandidata iz SDS-a Branka Blanuše, preliminarni su podaci Centralne izborne komisije /CIK/ BiH na osnovu rezultata sa 98,22 odsto biračkih mjesta.

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša osvojio je 230.863 glasa.

Važećih glasačkih listića bilo je 552.731, nevažećih praznih 20.150, a nevažećih po drugom osnovu 7.299.

SNSD ubjedljivo vodi na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske sa 206.227 osvojenih glasova ili 39,13 odsto, pokazuju novi preliminarni rezultati Centralne izborne komisije /CIK/ BiH.

Na drugom mjestu je Pokret Sigurna Srpska /PSS, PDP, NPSP/ sa 74.278 glasova ili 14,10 odsto, dok je SDS – Volja naroda osvojio 63.838 glasova ili 12,11 odsto.

DNS-NPS Banjac-Nešić osvojio je 29.430 glasova ili 5,59 odsto, Socijalistička partija-Petar Đokić-DEMOS-NDP 28.586 glasova ili 5,42 odsto, a Ujedinjena Srpska 27.734 glasa ili 5,26 odsto.

SPS-Goran Selak-Pokret Jedinstvena Srpska osvojio je 24.322 glasa ili 4,62 odsto, dok je lista Za pravdu i red-Nebojša Vukanović-PDP RS-Igor Crnadak dobila 24.260 glasova ili 4,60 odsto.

Koalicija za državu osvojila je 14.465 glasova ili 2,75 odsto, Narodni front-Jelena Trivić 11.693 glasa ili 2,22 odsto, a Republička stranka Srpske 8.783 glasa ili 1,67 odsto.

Volja naroda Srpske-dr Vlado Đajić osvojila je 6.914 glasova ili 1,31 odsto.

Narod i pravda /NiP/ osvojila je 1.898 glasova ili 0,36 odsto, Stranka za BiH 1.870 glasova ili 0,36 odsto, dok je koalicija okupljena oko HDZ BiH osvojila 1.094 glasa ili 0,21 odsto.

Prema podacima CIK-a BiH, obrađeni su rezultati sa 2.046 od ukupno 2.082 biračka mjesta, odnosno 98,27 odsto, dok podaci sa 36 biračkih mjesta, ili 1,73 odsto, još nisu primljeni.

Prema dosad obrađenim rezultatima, važeća su 526.972 glasačka listića ili 90,85 odsto.

Praznih nevažećih listića bilo je 10.604 ili 1,83 odsto, dok je iz drugih razloga nevažećim proglašeno 42.478 listića ili 7,32 odsto.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH naredila je ponovno elektronsko i ručno brojanje glasačkih listića sa redovnog biračkog mjesta 029B126 u Bijeljini, nakon što je utvrđeno da su memorijske kartice sa uređaja na tom biračkom mjestu prazne.

Iz CIK-a je saopšteno da 4. oktobra nije izvršen elektronski transfer rezultata sa ovog biračkog mjesta, zbog čega je neophodno ponovo prebrojati glasačke listiće i utvrditi izborne rezultate.

Ponovno brojanje biće obavljeno danas od 15.00 časova u objektu “Zetra” u Sarajevu.

Kandidati i politički subjekti koji se nalaze na glasačkim listićima za koje se vrši brojanje, kao i akreditovani posmatrači za Glavni centar za brojanje, mogu prisustvovati ovom postupku.

Naredba je donesena u skladu sa članom 5.29 stav četiri i članom 5.30 stav sedam Izbornog zakona BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić komentarisao je medijske navode o dogovoru američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporuci velikih količina ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama.

Stevandić je na društvenoj mreži Iks podijelio medijske izvještaje o ovoj temi uz komentar: „Osjeća li Brisel kako mu ubrzano raste nos i magareće uši?“, aludirajući na, kako sugeriše njegova objava, nedosljednost politike Evropske unije prema Rusiji u svjetlu poteza Vašingtona.

Sjednica Predsjedništva SDS na kojoj će biti razmatrani rezultati i izvršena analiza nedavno završenih opštih izbora u Republici Srpskoj i BiH biće održana u srijedu, 14. oktobra u Banjaluci, piše Srpska info.

Kako Srpskainfo saznaje, iako nije na dnevnom redu, odluka predsjednika SDS Branka Blanuše da dan poslije završetka izbora izbaci iz stranačkog članstva gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića takođe će biti jedno od gorućih pitanja.

O isključenju i posljedicama koje će taj potez izazvati, juče su pokušali razgovarati s brojnim najvišim funkcionerima. Međutim, pristalice obje žestoko podijeljene struje – oni koji podržavaju Blanušu i oni koji su uz Petrovića – kategorično su odbili da stavove o raskolu iznesu javno, imenom i prezimenom.

„Blanuša, očigledno, nema namjeru da podnese ostavku na mjesto predsjednika SDS uprkos tome što je za manje od godinu dana doživio tri izborna poraza. Umjesto toga, po nagovoru ‘sarajevske struje’, krenuo je u obračun s Ljubišom Petrovićem, kao i ostalim funkcionerima stranke koji su se protivili politici poltronstva prema PSS i Drašku Stanivukoviću“, kažu pristalice struje koja podržava Petrovića.

Tvrde, između ostalog, da Izborna skupština SDS, na kojoj bi se trebalo birati novo rukovodstvo, najvjerovatnije neće biti održana do juna sljedeće godine.

„To je bio i cilj onih koji su Blanušu nagovorili da se obračuna s Petrovićem i da ne podnosi ostavku zbog loših izbornih rezultata njega lično, kao i stranke u cjelini. Do juna, kako planiraju, iz stranke žele da odstrane sve koji se protive utapanju SDS u Stanivukovićev pokret, što im je bio cilj mjesecima prije izbora“, tvrde sagovornici.

S druge strane, pristalice struje koja podržava politiku lidera, a koji su takođe insistirali na anonimnosti, postavljaju pitanje da li bi bilo koja politička stranka, bez obzira na veličinu i moć, tolerisala da njen funkcioner na izborima otvoreno podržava kandidata druge stranke i radi protiv kandidature svog partijskog kolege.

„Priča sa Ljubišom Petrovićem je završena i na njoj insistiraju samo oni koji su svoju političku sudbinu vezali s njegovom. U Statutu SDS jasno stoji da ne može neko ko je funkcioner i član SDS raditi u predizbornoj kampanji za kandidata druge političke stranke, a da to prethodno ne odobre organi stranke. Petrović je otvoreno davao podršku Nebojši Vukanoviću kao kandidatu za člana Predsjedništva BiH, a isto tako otvoreno je radio protiv kandidature Marinka Božovića. To nijedna ozbiljna stranka, bilo gdje u svijetu, ne bi tolerisala“, ističu sagovornici.

Politički analitičar Radomir Nešković ocjenjuje da se SDS već dugo nalazi u ozbiljnoj krizi koja je, prije svega, uzrokovana unutrašnjim svađama i razdorima.

„Ovo što se dešava sa Ljubišom Petrovićem predstavlja nastavak te krize i unutrašnjih raskola. Očigledno je da u SDS nisu u stanju da se izbore sa tom situacijom zbog čega toj stranci, koja je imala presudnu ulogu u stvaranju Republike Srpske, prijeti realna opasnost da se pretvori u minornu političku organizaciju“, tvrdi Nešković.

Poslije odluke Blanuše da Petrovića izbaci iz članstva, četiri odbornika SDS u Skupštini Grada Bijeljina otvoreno su stali na Petrovićevu stranu. Pozive da preispita odluku prethodnih dana slali su i najviši funkcioneri, poput bivšeg predsjednika SDS Milana Miličevića i članova Predsjedništva Aleksandre Pandurević i Želimira Neškovića.

U trci za novi mandat na različitim nivoima vlasti i u različitim institucijama bili su brojni narodni poslanici iz aktuelnog saziva Narodne skupštine Republike Srpske, a donosimo koliko glasova su osvojili, prenose Nezavisne.

Poslanici iz gotovo svih klubova učestvovali su na izborima za različite nivoe. Najviše glasova među aktuelnim poslanicima osvojio je Nebojša Vukanović kao kandidat za Predsjedništvo BiH. Dio poslanika nije bio na listama, dok su neki tražili mandate u parlamentu BiH. Konačni rezultati još nisu zaključeni jer se čekaju glasovi iz inostranstva.

U klubu SNSD-a u aktuelnom sazivu djeluju 32 narodna poslanika. Dok su neki htjeli obnoviti mandat za parlament Srpske, drugi su bili kandidati za parlament BiH, a treći nisu ni bili na listama.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH od petka, u trci za novi mandat u NS RS bili su Aleksandar Krsmanović koji je osvojio 5.251 glas, Aco Stanišić 6.338, Damjan Škipina 3.510, Danijel Jošić 11.376, Denis Pijetlović 2.737, Zoran Blagojević 714, Ilija Tamindžija 7.263, Milan Dakić 6.001, Milica Ijačić 1.508, Mladen Ilić 6.492, Nataša Radulović 3.590, Nenad Lalović 5.803, Nina Bukejlović 8.346, Petar Jelić 2.357, Radojica Vidović 2.931, Spomenka Stevanović 3.886, Srđan Mazalica 1.003 i Suzana Gašić 444.

Ranka Perić Romić i Sandra Erkić bile su na listi za parlament BiH i osvojile su 6.225, odnosno 17.231 glas.

Na listama se nisu našli Aleksandra Stupar Radić, Anja Ljubojević, Biljana Petković, Borivoj Obradović, Boris Pašalić, Dražen Vrhovac, Milica Lovrić, Milutin Tasovac, Nataša Kulašinac, Ognjen Vukojević i Saša Dragić.

U SNSD-ovom poslaničkom klubu u aktuelnom sazivu je i Slavenko Ristić, koji je na opštim izborima bio na listi Republičke stranke Srpske i osvojio 3.694 glasa.

Iz aktuelnog kluba PDP-a, odnosno PSS-a, Bojan Kresojević osvojio je 3.073 glasa, Diana Čekić 376, Dragan Galić 1.109, Maja Dragojević Stojić 1.995, Milanko Mihajilica 689, Mirna Savić Banjac 4.391, Slaviša Marković 3.479, a Tanja Vukomanović 2.133. Nakon izlaska iz „Za pravdu i red“ Milan Savanović se priključio PSS-u, na čijoj se listi i nalazio, te je osvojio 575 glasova.

Jedanaest poslanika čini klub SDS-a. Veselin Vujović osvojio je 1.676 glasova, Darko Berjan 2.260, Dragomir Vasić 1.796, Milan Petrović 2.473, Mirjana Orašanin 2.370, Pero Đurić 1.630, Tomica Stojanović 2.529, a Ognjen Bodiroga 3.501. Nedeljko Glamočak bio je kandidat za parlament BiH i dobio 3.917 glasova. Milan Kasapović i Milka Savić nisu bili na listama.

Od pet aktuelnih poslanika Ujedinjene Srpske, četvoro je bilo na listama. Nenad Stevandić osvojio je 3.668, Aleksandar Trninić 2.085 glasova, Milan Trninić 2.033, a Mirela Kajkut Zeljković 301 glas. Nikolina Šljivić nije bila kandidat.

Pet poslanika čini klub Socijalističke partije. Zoran Kokanović dobio je 2.832 glasa, Boris Šljivić 1.711, Ognjen Kuljić 1.675, Petko Rankić 1.200, a Velibor Stanić, koji je htio u parlament BiH, 639.

U klubu NPS – DNS najviše glasova osvojio je Darko Banjac, i to 2.045, a slijedi ga Predrag Nešić sa 2.016. Dragan Brdar osvojio je 1.417, Kostadin Vasić 952, a Bobana Marelj 719.

U klubu SPS-a najviše glasova dobio je Maksim Skoko 3.020, a njega slijedi Siniša Mijatović sa 2.131 glasom. Milan Milaković i Tamara Damjanović nisu bili na listama.

Probosanske stranke u NS RS u ovom sazivu djeluju u dva kluba, poslanička grupa Pokret za državu i SDA – BH Zeleni. Na nedavno održanim izborima poslanici iz ovih grupa bili su na jednoj listi Koalicija za državu. Amir Hurtić osvojio je 1.864 glasa, Mirsad Duratović 1.259, a Andrea Gajić samo 66. Ramiz Salkić bio je kandidat za (pot)predsjednika Srpske i osvojio 9.592 glasa. Saša Grbić nije bio na listama.

Iako je u klub „Za pravdu i red“ došao nedavno, najviše glasova osvojio je Igor Crnadak, i to 3.020. Njega slijedi Đorđe Vučinić sa 1.269, te Zagorka Grahovac sa 908. Nebojša Vukanović, koji je poslaničke klupe htio zamijeniti za fotelju u Predsjedništvu BiH, dobio je 98.809 glasova.

Željko Dubravac i Radislav Dončić aktuelni su poslanici Narodnog fronta, a na izborima 2026. bili su na listama za različite nivoe. Dončić je htio ostati u NS RS, međutim to mu nije uspjelo jer je osvojio samo 543 glasa. Dubravac je htio u parlament BiH i osvojio 2.112 glasova.

Poslije izlaska iz SNSD-a, Vlado Đajić nije bio ni u jednom klubu, a na izborima ispred svoje stranke za novi mandat osvojio je 2.569 glasova.

Ukupan broj glasova još se mijenja, čekaju se i glasovi koji dolaze putem pošte. Podaci korišćeni u tekstu uzeti su u petak sa sajta CIK BiH.

Tek što su se ohladili skeneri poslije opštih izbora 2026, održanih 4. oktobra, stranke u Republici Srpskoj spremaju se da prave taktiku za borbu za naklonost birača, koja ih očekuje 2028, kada će građani birati lokalnu vlast, prenose Nezavisne.

Neke su već počele sa pripremama, u drugim potvrđuju da uskoro pale motore, a u trećim da će se posla prihvatiti poslije analize rezultata. U četvrtim naglašavaju da rade tokom cijele godine, a u petim da je o 2028. još rano razmišljati.

U SNSD-u izjavu nismo uspjeli dobiti, ali, kako saznaju Nezavisne, iz vrha su već zvanično obavijestili gradske i opštinske odbore da sada počinju sa pripremama za lokalne izbore 2028.

Tanja Vukomanović, član Glavnog odbora Pokreta „Sigurna Srpska“, kaže da oni ne razmišljaju o politici od izbora do izbora, niti im rad počinje i završava kampanjom.

„PSS bilježi kontinuiran rast, što potvrđuju i rezultati posljednjih izbora, na kojima smo postali druga najveća politička snaga u Republici Srpskoj i povećali broj poslanika i postali drugi najveći klub“, poručila je Vukomanovićeva.

To je, dodala je, veliki uspjeh, ali i velika odgovornost.

„Naš zadatak je da opravdamo povjerenje građana, nastavimo jačati organizaciju i taj rast sa republičkog nivoa prenesemo i na lokalne zajednice. Prirodno je da težimo većem broju odbornika, načelnika i gradonačelnika na lokalnim izborima 2028. godine, to je naš cilj, ali ne bih to nazvala početkom nove kampanje, već nastavkom ozbiljnog i kontinuiranog političkog rada. Pred nama su dvije godine u kojima treba pokazati konkretne rezultate jer su upravo rezultati najbolja priprema za svake naredne izbore“, kaže Vukomanovićeva.

SDS će, kako je rekao lider Branko Blanuša, do kraja ovog mjeseca održati sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora. Analiziraće rezultate i trasirati put budućeg djelovanja.

„Svakako, odredićemo strateške pravce kada su u pitanju naredni lokalni izbori i odmah krenuti da se pripremamo za njih, sa ciljem da značajno podignemo rezultat Srpske demokratske stranke i dobijemo povjerenje građana. Imamo mlade i perspektivne ljude i ljude koji su već dokazani u svom poslu. Siguran sam da ćemo pred građane 2028. godine izaći sa kvalitetnim kandidatima koji će biti prepoznati u svojim lokalnim sredinama“, rekao je Blanuša.

Pred njima je, dodaje, mnogo posla, ali su spremni i vrijedno će raditi.

„Nemamo komoditet da odmaramo. Moramo raditi neprestano da SDS-u vratimo ugled, poštovanje i rezultat kakav državotvorna stranka treba da ima“, kaže Blanuša.

Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, naglašava da imaju stalna tijela koja se bave analitikom.

„Prvo moramo da vidimo ko je na ovim izborima zaslužio napredak i podršku, a ko nije, pa onda slijede pripreme“, naveo je Stevandić.

I Nikola Vukčević, izvršni sekretar Socijalističke partije, kaže da čekaju rezultate opštih izbora 2026.

„Nakon toga ćemo uraditi individualnu analizu, da vidimo šta i na koji način možemo da unaprijedimo. Iz te analize će biti započete aktivnosti za lokalne izbore“, naveo je Vukčević.

Pripreme je najavio i predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak.

„U narednim danima obići ćemo sve naše gradske i opštinske odbore, stisnuti ruku i čestitati svakom našem članu, te zajedno analizirati rezultate koje je ostvarila partija, ali i rezultate svakog odbora pojedinačno“, rekao je Selak i dodao da će na osnovu te analize „napraviti konkretne planove za svaki lokal i krenuti u aktivnu pripremu za lokalne izbore“.

U nekim strankama kažu da je rano.

„Mi radimo stalno, ali pričati o lokalu dok nisu objavljeni ni rezultati ovih izbora isuviše je rano“, rekao je lider Liste „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović.

Stav su pokušali dobiti i u još nekoliko stranaka, ali do zaključenja broja nisu odgovorili.

Srpska demokratska stranka do kraja ovog mjeseca održaće sjednice najvažnijih organa, Predsjedništva i Glavnog odbora, analiziraće rezultate prethodnih izbora i trasirati put budućeg djelovanja, rekao je za Nezavisne predsjednik SDS-a Branko Blanuša, te dodao da nemaju komoditet da odmaraju, prenose Nezavisne.

„Svakako, odredićemo strateške pravce kada su u pitanju naredni lokalni izbori i odmah krenuti da se pripremamo za njih, sa ciljem da značajno podignemo rezultat Srpske demokratske stranke i dobijemo povjerenje građana. Imamo mlade i perspektivne ljude i ljude koji su već dokazani u svom poslu. Siguran sam da ćemo pred građane 2028. godine izaći sa kvalitetnim kandidatima koji će biti prepoznati u svojim lokalnim sredinama“, naveo je Blanuša.

Pred njima je, dodaje, mnogo posla, ali su spremni i vrijedno će raditi.

„Nemamo komoditet da odmaramo. Moramo raditi neprestano da SDS-u vratimo ugled, poštovanje i rezultat kakav državotvorna stranka treba da ima“, istakao je Blanuša.

SDS je na opštim izborima, održanim 4. oktobra, izgubio poziciju najjače opozicione stranke u Republici Srpskoj. Blanuša je bio kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali je pobjedu odnio kandidat SNSD-a Savo Minić. Stranka nije osvojila ni poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, jer je njihovog kandidata Marinka Božovića pobijedila Željka Cvijanović, kandidat SNSD-a.

Dan poslije izbora Blanuša je iz stranke isključio gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića, koji je u kampanji podržavao kandidata Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića u trci za Predsjedništvo BiH. Uz Petrovića su potom stale mnoge dotadašnje kolege i, između ostalog, zatražile da Blanuša sazove sjednicu Glavnog odbora i Skupštine SDS-a.

Lider je poslije toga izjavio da će naredne sedmice, u srijedu, biti održana sjednica Predsjedništva SDS-a, a ubrzo zatim i sjednica Glavnog odbora.

Globalistički mediji pokušavaju da se preko Republike Srpske obračunaju sa predsjednikom Donaldom Trampom, a sarajevski mediji se obračunavaju sa Republikom Srpskom, preko predsjednika Trampa kojeg otvoreno mrze, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, prenosi RTRS.

„Republika Srpska poštuje politiku i pristup aktuelne američke administracije i zbog toga smo izloženi napadima njenih protivnika iz Vašingtona i iz Sarajeva. Globalističke elite su trideset godina destabilizovale BiH i sada ponovo žele da ugroze stabilnost koja je postignuta zahvaljujući administraciji predsjednika Trampa“, istakla je Cvijanovićeva.

Što se tiče lažnih tvrdnji da su Republika Srpska i njeni predstavnici eksponenti stranog uticaja, dodaje, jasno poručuju da su isključivo prosrpski orijentisani i da sarađuju sa svima koji poštuju njih i ustavni kapacitet zasnovan na Dejtonskom sporazumu.

„U moru laži koje se plasiraju ovih dana, najveća laž je da su predstavnici Republike Srpske nekome plaćali za sastanke sa zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država. Republika Srpska nastoji da zaštiti svoj identitet, ustavne nadležnosti i hrišćanske vrijednosti. Očigledno je to nekima problem, ali nama nije, jer vjerujemo u ono za šta se borimo. Republika Srpska je mirna, stabilna, okrenuta budućem razvoju i zahvalna svima koji nas u tom nastojanju ne ometaju, a posebno onima koji nam u tome pomažu“, navodi Cvijanovićeva u objavi na društvenoj mreži Iks.