VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Sejdić i Finci” se mora implementirati do 2030?

    “Sejdić i Finci” se mora implementirati do 2030?

    Iako je odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” do prije samo nekoliko godina bila ključan uslov za evropski put BiH, danas se o njoj gotovo više ni ne govori.

    Ključna promjena paradigme u EU desila se nakon usvajanja Britansko-njemačke agende 2015. godine, kada je fokus s ove odluke prebačen na ekonomiju i jačanje institucionalnog okvira BiH. Vjerovalo se da će u boljem ekonomskom ambijentu i s boljim i efikasnijim funkcionisanjem države kao posljedica ispunjavanja evropskih obaveza predmet “Sejdić i Finci” i grupa drugih srodnih presuda donesenih nakon ove odluke sami doći na red. Ipak, to se nije desilo, a i ekonomske i institucionalne reforme nisu ostvarile svoj rezultat, posebno nakon neuspjeha BiH da implementira uslove iz Reformske agende.

    Iako postoje neformalna obećanja da će nakon oktobarskih izbora ovo pitanje ponovo doći na dnevni red i da će opšti izbori 2030. biti sprovedeni u skladu s odlukom “Sejdić i Finci”, još nema konkretnih koraka koji bi vodili u tom smjeru.

    “Ne možemo u EU bez provođenja odluke”
    Jakov Finci, jedan od dvojice apelanata, ističe da je čekao 17 godina pa da mu neće biti teško sačekati i 21 ako će to značiti da će odluka konačno biti sprovedena, a njemu, kao građaninu BiH, biti omogućeno da se kandiduje za najvišu državnu funkciju.

    “Ja uvijek govorim da mi ne možemo postati članica EU dok se to ne uradi. Dakle, ako ništa, moraćemo prije implementirati ovu odluku da bismo mogli postati članica”, rekao je.

    Na naše pitanje vjeruje li da će BiH ući u EU, kako bi, prema njegovim tvrdnjama, bila implementirana i ova odluka, Finci kaže da ostaje da se vidi.

    “Ja ne znam koliko naši političari još uvijek misle da je realno da će Bosna ući u EU i koliko se oni za to bore. A očito je da je narod, kad god se postavi to pitanje, uvijek većinom za ulazak u EU. Izgleda da samo političari o tome drugačije razmišljaju, jer ovako se osjećaju komfornije, mogu donositi odluke kakve žele”, ističe on.

    Kako naglašava, više ga brine to što se kasni s evropskim zakonima jer bez tih reformi, kako kaže, ni ostali uslovi nemaju smisla.

    “Pogledajte odluke koje se ne donose kao što je ovo kašnjenje usvajanja Plana rasta, koje košta stotine miliona evra ovu zemlju. Ali mi smo država koja najviše kasni i opet ćemo ostati na repu zapadnog Balkana dok se raspravljamo kako će ko glasati i ko se može kandidovati. A ja ne gubim nadu da će ova zemlja jednog dana, kako kažu, ipak trijumfovati”, naglašava on za “Nezavisne”.

    Evropska komisija upozorava na obaveze
    Iako je odluka “Sejdić i Finci” nestala iz vokabulara evropskih diplomata, ipak nije iz evropskih izvještaja, koji nas redovno podsjećaju na neispunjene obaveze.

    U posljednjem izvještaju o napretku Evropske komisije krajem prošle godine naglašeno je da pripadnici nacionalnih manjina i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda i dalje ne mogu da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, što, kako je naglašeno, predstavlja kršenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, sve dok ne budu usvojene ustavne reforme kojima će se obezbijediti politička jednakost i zabrana diskriminacije svih građana.

    “Zemlja hitno treba da usvoji ustavne i izborne reforme kako bi svim građanima omogućila da efikasno ostvaruju svoja politička prava, naročito usklađivanjem svog Ustava sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Sejdić i Finci’, kao i sprovođenjem relevantnih odluka Ustavnog suda”, navedeno je, uz eksplicitno navođenje da je za to potrebna izmjena Ustava.

    Prije gotovo godinu dana jedan visoki evropski zvaničnik nam je u neformalnom razgovoru rekao da kada BiH počne s aktivnim pregovorima, onda će sva ta pitanja morati biti riješena, jer ne postoji način da pregovori napreduju bez toga, posebno što su pravna pitanja i pitanja temeljnih prava, kako nam je rečeno, stavljena u prvi plan pregovaračkog procesa.

    Ako se ovo uzme ozbiljno, uz pretpostavku da će naredni saziv na državnom nivou početi pregovore, gotovo je sigurno da će opšti izbori nakon ovih biti prvi na kojima će se za člana Predsjedništva moći kandidovati nacionalno neopredijeljeni i manjine.

  • Cvijanović: NSRS je, u skladu sa Ustavom, onemogućila stupanje na snagu štetne odluke Predsjedništva BiH

    Cvijanović: NSRS je, u skladu sa Ustavom, onemogućila stupanje na snagu štetne odluke Predsjedništva BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je pravo Denisa Bećirovića da se obraća kojoj god želi instituciji, kao što je njeno ustavno pravo da se obrati Narodnoj skupštini Republike Srpske, što je i učinila.

    – Time se sprečava stupanje na snagu odluke koju sam proglasila veoma štetnom po vitalni interes Republike Srpske, a koja je donesena preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva – rekla je Cvijanović za Srnu upitana da prokomentariše Bećirovićevo podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH nakon što je Narodna skupština Republike Srpske nedavno podržala veto srpskog člana Predsjedništva BiH u vezi sa imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

    Cvijanović je naglasila da je Narodna skupština Republike Srpske stavila tačku na proces donošenja takvih odluka, u skladu sa Ustavom.

    – Prilikom prethodnih obraćanja Ustavnom sudu BiH, on se proglašavao nenadležnim, jer je u pitanju Aneks osam Dejtonskog sporazuma koji nije u nadležnosti Ustavnog suda BiH, a ne Aneks četiri koji je Ustav BiH – rekla je Cvijanović.

    Ona je pojasnila da “Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nikada nije dobila pravo po Aneksu osam da se petlja u urbanizam, plansku dokumentaciju, da zaustavlja ili odobrava izgradnju i slična pitanja”.

    – Iz tog razloga su iz Uneska i tražili garancije da se strani predstavnik neće baviti time. Za tu aktivnost ne postoji ni zakonsko uporište. Ko se time bude bavio, bio on domaći ili strani član, čini nezakonito djelo. Pa ko voli, neka izvoli. Uz to, očekujem od nadležnih organa da ispitaju da li je došlo do zloupotrebe službenog položaja i prihvatanja i upravljanja donatorskim sredstvima mimo propisane procedure kad je riječ o postupanju izvršnog funkcionera ili članova Komisije iz FBiH – istakla je Cvijanović.

    Prema njenim riječima, mandat oko označavanja spomenika je davno iscrpljen, što je nekada u analizi i samog Uneska jasno navedeno.

    – Ovdje je očita namjera da se nastoji doći do komisije koja će preglasavanjem otimati imovinu i petljati se u ono što im nije posao. I da još jednom naglasim – Narodna skupština Republike Srpske još jednom je onemogućila stupanje na snagu te štetne odluke Predsjedništva – zaključila je Cvijanović.

  • Stevandić: Bećirović pokušava, da radi svojih snova, krši Ustav

    Stevandić: Bećirović pokušava, da radi svojih snova, krši Ustav

    Od Denisa Bećirovića ništa ne iznenađuje. Čovjek jednostavno živi u nekom potpunom srbofobnom ambijentu, on je isprojektovao sebe nekako u BiH u kojoj se Srbi ništa ne pitaju i nemaju Republiku Srpsku, nemaju imovinu, i u kojoj on glumi sultana, ali to su njegovi snovi, rekao je prdsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i dodao da je realnost potpuno drugačije, te da Bećirović pokušava da radi svojih snova krši Ustav.- On pokušava oteti nam imovinu i tražiti saveznike spolja BiH da bi ugrozio nekoga unutar BiH – rekao je Stevandić reagujući na Bećirovićevo podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH nakon što je Narodna skupština Republike Srpske nedavno podržala veto srpskog člana Predsjedništva BiH u vezi sa imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

    Naveo je da je riječ o jednom političkom malignitetu i osobi koja nema empatiju, osjećaj za zajedništvo i osjećaj o tome da svaki narod treba da doprinese da bi živeli bolje i zajedno.

    – Nisam primjetio da se oglasio kada su napali Srbe povratnike, a mi se svi oglasimo ukoliko neko napadne Bošnjake i Hrvate, i svojim životima, ako treba, branićemo budućnost i teritorijalnu i svaku drugu da kažem, subjektivitet i bezbijednost, ljudska prava Bošnjaka i Hrvata. Ne vidim da na taj naš stav imamo adekvatan ili istovjetan odgovor, nego uglavnom ćute kada se ugrožavaju Srbi, a to se i dešava zato što su oni promoteri politike koji pokušavaju da na velikom platnu obezmisle Republiku Srpsku i objavljuju po Službenom glasniku nešto što nije prošlo proceduru ni Ustavni sud – rekao je Stevandić.

    To je opasno, dodaje onm jer ti ljudi ne znaju da njihova dejstva mogu da izazovu sukobe sa nesagledivim posljedicama, a to nije u interesu ni srpskih, ni hrvatskih, ni bošnjačkih, ni političara, ni naroda.

  • Dodik: Rusija neće biti poražena, EU će dugo trpjeti posljedice svojih odluka

    Dodik: Rusija neće biti poražena, EU će dugo trpjeti posljedice svojih odluka

    EU je spremna da rat u Ukrajini traje do posljednjeg Ukrajinca. Zato se i neće uskoro završiti, rekao je predsjednik Milorad Dodik.

    Svoje ciljeve i interese, kaže Dodik, spremni su da probaju ostvariti tuđim životima i tuđom krvlju.

    – Rat se samo vodi na teritoriji Ukrajine, a suštinski je to borba EU da se slomi Rusija. Međutim, desio se obrnut proces. Insistirajući na nastavku rata, EU uništava svoju ekonomiju. Izjava kancelara Merca da je njemačka ekonomija u konstantnom padu jer je počivala na jeftinim energentima iz Rusije, bez kojih je ostala, to najbolje potvrđuje – istakao je Dodik na Iksu.

     

    Rusija neće biti poražena, dodaje Dodik, a EU će decenijama trpjeti posljedice svojih iracionalnih odluka.

    – Sreća po EU je da Rusijom rukovodi Vladimir Putin, jer da je neko drugi, posljedice bi bile drastično tragičnije – zaključio je Dodik.

  • Tadić: Odbrana Bećirovića u medijima, zapravo dokaz njegove krivice

    Tadić: Odbrana Bećirovića u medijima, zapravo dokaz njegove krivice

    U nastojanju da se prikrije ili opravda podvala člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirović o imenovanju članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, dio medija u FBiH je samo potvrdio njegovu krivicu, ocijenio je pravnik Ognjen Tadić.

    – U nastojanju da se prikrije ili opravda podvala koju je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović bacio na sto Predsjedništva prilikom donošenja odluke o imenovanju članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, dio medija u FBiH, pokušava da kaže da je neko u Unesku bio upoznat s tim što je umjesto prijedloga generalnog direktora, prijedlog za te strane članove dostavio Slaviša Šešum, šef kancelarije Uneska u Sarajevu – izjavio je Tadić Srni.

    Umjesto da su uspjeli da opravdaju protivzakonit čin i podvalu Denisa Bećirovića, Tadić je naveo da su oni koji ga brane i peglaju tu situaciju još jednom dokazali da je učinio ozbiljan krimen, dovodeći u zabludu i javnost u BiH, a pogotovo pokušavajući da prevari članove Predsjedništva.

    Tadić je precizirao da dva strana člana prema članu 5. stav 2. odluke o Komisiji, isključivo može predložiti generalni direktor Uneska.

    – Time se zapravo još jednom dokazuje da je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović bila potpuno u pravu kada je rekla da na Predsjedništvo BiH nikada nije došla zvanična nominacija stranih članova od strane generalnog direktora Uneska, što bi bila obaveza prema važećim propisima – zaključio je Tadić.

  • Bećirović preko Ustavnog suda BiH hoće da ospori odluku NS RS

    Bećirović preko Ustavnog suda BiH hoće da ospori odluku NS RS

    Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH uputio je apelaciju Ustavnom sudu BiH i to na odluku Narodne skupštine Republike Srpske koja je podržala veto Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH u vezi sa imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

    Bećirović je još ranije rekao da Republika Srpska odnosno Narodna skupština Republike Srpske u ovom konkretnom slučaju nema ustavnu nadležnost da vodi proceduru proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta.

    Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH preglasavanjem Cvijanovićeve i glasovima Bećirovića i Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH donijelo je odluku kojom se imenuju članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Tom prilikom “imenovani” su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi i Francesko Bandarini i Džordž Okelo kao međunarodni eksperti. Član te Komisije iz Republike Srpske tom prilikom nije imenovan.

    “Neće biti odluke u kojoj vi mene preglasavate, jer preglasavate Republiku Srpsku, preglasavate srpski narod koji ima pravo na svoju kulturnu baštinu i da je štiti onako kako želi”, rekla je Cvijanovićeva nakon što je preglasana u Predsjedništvu BiH.

    Cvijanovićeva je tu odluku proglasila destruktivnom za vitalni nacionalni interes, a Narodna skupština Republike Srpske 7. jula dvotrećinskom većiom podržala je takvu odluku Cvijanovićeve što znači da je odluka koju su donijeli Komšić i Bećirović ništavna.

  • Trišić Babić: Srpska ne pristaje da bude bilo čiji instrument

    Trišić Babić: Srpska ne pristaje da bude bilo čiji instrument

    Republika Srpska ne pristaje da bude bilo čiji instrument, sve više ljudi u međunarodnoj zajednici razumije da je model koji je nametan u BiH bio pogrešan, rekla je v.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Ana Trišić Babić.

    Trišić Babić je istakla da Republika Srpska politički značajna, geopolitički prepoznata i institucionalno zrela i da je to rezultat politike predsjednika Milorada Dodika i institucija, koje su odbile da budu pasivan objekat tuđih odluka.

    Ona je ukazala da geopolitički pristup Republike Srpske počiva na nekoliko osnova, navodeći da su to Dejtonski mirovni sporazum, ustavna pozicija Srpske, nacionalni i kulturni identitet, kao i racionalni interes, odnosno saradnja sa svima koji poštuju Republiku Srpsku, Dejton, dogovor i realnost.

    – Zato smo prisutni na važnim adresama, razgovaramo, gradimo odnose i na Istoku i na Zapadu, ne pristajemo da nam bilo ko određuje sa kim smijemo da razgovaramo. Srpska je mala, ali nije beznačajna. Ona je važna za regionalnu stabilnost, a njena stabilnost zavisi od toga da bude uvažena, a ne ponižena. To je suština naše politike”, rekla je Trišić Babić za Glas Srpske.

    Ona je ocijenila da je Republika Srpska regionalno i simbolički prepoznat geopolitički akter, jer ima jasnu političku volju, institucionalni kontinuitet, narod koji zna šta brani i rukovodstvo koje je pokazalo da neće trgovati suštinskim interesima.

    Na konstataciju da postoje kritičari koji tvrde da Srpska nema pravo na veću dozu samostalnosti u domenu spoljne politike, ona je navela da to najčešće nisu kritičari, nego političko Sarajevo koje u najvećem broju slučajeva polazi od potrebe da Srpskoj ospori svako pravo koje ne može da kontroliše.

    Naglasila je da Republika Srpska mora imati prostor za djelovanje, jer ima odgovornost prema narodu, da zna nadležnosti BiH i da ne traži haos.

    – Sve više ljudi u međunarodnoj zajednici razumije da je model koji je nametan u BiH bio pogrešan, a polazio je od ideje da je moguće postepeno isprazniti Srpsku od nadležnosti, prenijeti stvarnu moć na nivo koji nema unutrašnji konsenzus, a onda sve to nazvati funkcionalnošću. To je politička obmana – kaže ona.

    Ukazala je da povratak nadležnosti nije pitanje nečije političke tvrdoglavosti, nego vraćanja BiH u okvir koji može obezbijediti mir i stabilnost već da je to Dejton i uvjerena je da će ta ideja, korak po korak, dobijati sve više prostora.

    Trišić Babić je rekla da su Republika Srpska ne vodi politiku inata nego interesa, da su joj odnosi sa Ruskom Federacijom važni, istorijski, politički i diplomatski, ali da je važno da ima otvorene i sadržajne odnose sa SAD.

    – Srpska neće biti protiv Rusije da bi se nekom dokazala na Zapadu, niti će biti protiv Zapada da bi bilo kome slala poruku. Mi smo za Srpsku. To je naša polazna i završna tačka – naglasila je Trišić Babić.

    Za OHR je rekla da je civilizacijski nonsens, institucija bez demokratskog legitimiteta i presedana u savremenom svijetu po dužini trajanja i obimu političkog uticaja.

    – OHR nije samo kancelarija. On je koncept. Koncept kolonijalnog upravljanja, koncept suspendovane demokratije i koncept stalne krize. Da, smatram da je taj koncept na kraju. To ne znači da će nestati sutra ujutro, ali znači da istorijski ističe njegovo vrijeme – rekla je Trišić Babić.

    Ocijenila je da će završetak OHR-a biti dobar ne samo za Srpsku, nego i za BiH u cjelini, te dodala i da bi uklanjanje OHR-a iz dnevne politike i odlučivanja bio bi preduslov za racionalan pogled EU na BiH.

    – Evropski put može biti uspješan samo ako je zasnovan na realnosti BiH, a realnost BiH je Dejton – rekla je Trišić Babić.

    Ona je istakla kako vjeruje da će BiH postati dio EU i da su predstavnici Republike Srpske u ovom mandatu uradili najviše na evropskom putu.

    Za osnivanje Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske kaže da nije samo opravdano, nego i neophodno i da je prvi zadatak da Srpska bude prisutna tamo gdje se o njoj govori, da se čuje njen glas i argumentovano i dokumentovano predstavlja njena pozicija.

    – To nije paralelna diplomatija, kako neki zlonamjerno žele da predstave. To je odgovorna institucionalna komunikacija sa svijetom. Kancelariju vidim kao jedan od stubova međunarodnog pozicioniranja Srpske – rekla je Trišić Babić.

  • Konaković na udaru kritika: Otkriveno ko je sve dobio diplomatski pasoš BiH

    Konaković na udaru kritika: Otkriveno ko je sve dobio diplomatski pasoš BiH

    Hanka Paldum, pjevačica, Vahid Halilhodžić, fudbalski trener, Robert Dacešin, putopisac, reprezentativci Bosne i Hercegovine, Zdravko Čolić, pjevač, i Kristijan Iličić, putopisac, samo su neki od niza osoba koje su dobile u posljednjih nekoliko godina diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine.

    Česta dodjela diplomatskih pasoša na ovu listu dovela je i Mehmeda Baždarevića, fudbalskog trenera, Anura Mehića, skijaša, Edina Višću, fudbalera, Mirzu Bašića, tenisera, Raziju Mujanović, bivšu košarkašicu, Damira Džumhura, tenisera, Lejlu Njemčević, biciklistkinju, Edhema Čustovića, osnivača “BH Futures Foundation”, Elvira Karalića, osnivača organizacije “Pomozi.ba”…

    Na listi su se našli i brojni biznismeni, kao i drugi građani BiH za koje je Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova, smatrao da zaslužuju pasoš.

    Iako smo i zvanično zatražili podatke koliko je nadležno ministarstvo dodijelilo diplomatskih pasoša i kome, odgovor nismo dobili.

    Ko prema Pravilniku može dobiti diplomatski pasoš?

    Inače, diplomatski pasoš prema Pravilniku o diplomatskim pasošima izdaje Ministarstvo inostranih poslova BiH, a može se dodijeliti, između ostalog, članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ministrima u Savjetu ministara BiH, kao i predsjedavajućem Savjeta ministara, poslanicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH, predsjedniku Ustavnog suda BiH, predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine, predsjedniku Republike Srpske i Federacije BiH, potpredsjednicima, kao i predsjedniku vlade Republike Srpske i Federacije BiH i drugima.

    Takođe, u Pravilniku stoji da se diplomatski pasoš može dati i državljaninu BiH za koga ministar smatra da je od posebnog interesa za BiH.

    Zašto je praksa dodjele diplomatskih pasoša pod kritikama?

    Danijal Hadžović, novinar “Dnevnog avaza”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da diplomatski pasoš nije orden, nagrada za životno djelo niti priznanje za uspješnu sportsku ili umjetničku karijeru, već da je njegova svrha je isključivo funkcionalna, da omogući nesmetano obavljanje službenih diplomatskih ili državnih poslova osobama koje predstavljaju Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim odnosima.

    “Nažalost, posljednjih godina svjedočimo potpunoj banalizaciji tog instituta. Praksu dijeljenja diplomatskih pasoša estradnim umjetnicima, sportistima i drugim javnim ličnostima započela je Bisera Turković, a do svojevrsne perverzije doveo ju je Elmedin Konaković, koji je pasoše počeo dijeliti gotovo kao protokolarne poklone i sredstva za sticanje političkih simpatija”, navodi Hadžović.

    On dodaje da, naravno, mogu postojati izuzetne situacije u kojima će neka osoba koja nije karijerni diplomata dobiti diplomatski pasoš zbog konkretne državne misije ili posebnog interesa Bosne i Hercegovine.

    “Međutim, to mora biti rijedak izuzetak, jasno obrazložen i vezan za obavljanje službene funkcije, a ne pravilo. Kada diplomatski pasoš postane predmet populizma i promocije, država sama urušava ozbiljnost vlastite diplomatije”, ističe on.

    Kako dodaje, na kraju se šalje poruka da se radi o privilegiji koja se dijeli prijateljima, poznatim ličnostima ili politički podobnima, umjesto o službenom dokumentu namijenjenom isključivo onima koji u tom trenutku obavljaju državne i diplomatske poslove.

    Šta je poručila Bisera Turković?

    Diplomatski pasoši dijelili su se olako i u mandatu prije Elmedina Konakovića, odnosno dok je tu dužnost obavljala Bisera Turković, pa su tako tada, između ostalih, diplomatske pasoše dobili Lana Pudar, plivačica, Miralem Pjanić, bivši fudbaler, Amel Tuka, atletičar, Jusuf Nurkić, košarkaš, kao i Džanan Musa, košarkaš.

    Ipak, iako je i sama dijelila pasoše, Turkovićeva je nedavno javno prozvala Konakovića.

    Ona je istakla da javnost ima pravo da zna imena onih koji su dobili ovaj pasoš.

    “Iz Ministarstva vanjskih poslova sa zgražanjem kažu da je Konaković izdao oko 300 diplomatskih pasoša, dok su njegovi prethodnici tokom čitavog mandata izdavali dvadesetak, i to ljudima od ugleda i značaja koji su promovirali državu Bosnu i Hercegovinu. I dok Konaković ponekad objavi neko ime i osnov izdavanja, većinu krije k'o guja noge”, navela je ona.

  • Da li se nakon izbora sprema velika koalicija u Republici Srpskoj?

    Da li se nakon izbora sprema velika koalicija u Republici Srpskoj?

    Mogućnost da nakon opštih izbora u Republici Srpskoj dođe do saradnje SNSD i dijela opozicije ponovo je dospjela u fokus političkih rasprava.

    Takve spekulacije dodatno su podgrijale nedavne izjave pojedinih opozicionih lidera. Predsjednik PDP, Igor Crnadak, ocijenio je da određeni nastupi opozicionih političara djeluju kao priprema javnosti za eventualnu postizbornu saradnju sa SNSD.

    Slične tvrdnje iznio je i lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović. On smatra da se, kako kaže, dio vlasti i dio opozicije pripremaju za zajedničko formiranje vlasti nakon izbora, uz tvrdnju da iza takvog scenarija stoje isti politički centri iz Beograda.

    Podsjećanja radi, ideja o formiranju Vlade nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj nije nova. O mogućnosti da izvršnu vlast zajedno čine SNSD, SDS i PDP govori se već godinama, a ta tema povremeno se vraća u političku javnost.

    Lider SNSD Milorad Dodik ranije je u više navrata javno pozivao predstavnike najvećih opozicionih stranaka na razgovore o formiranju šire vlasti. Međutim, takve prijedloge opozicioni lideri su do sada odbacivali.

    Univerzitetski profesor i politički analitičar Drago Vuković smatra da bi ukrupnjavanje političke scene moglo imati pozitivne efekte za Republiku Srpsku.

    – Veće političke grupacije doprinijele bi smanjenju uticaja malih stranaka koje često imaju značajan ucjenjivački potencijal prilikom formiranja vlasti – ocijenio je Vuković.

    S druge strane, opozicione partije su na jednom od nedavnih sastanaka, na kojem su usaglašavale principe zajedničkog nastupa na predstojećim opštim izborima, usvojile stav da nakon izbora neće ulaziti u koaliciju sa SNSD ni na jednom nivou vlasti.

    Uprkos tome, u političkim krugovima i dalje kruže tvrdnje da bi poslije izbora moglo doći do drugačijeg raspleta i eventualne saradnje između SNSD i pojedinih opozicionih stranaka.

    Govoreći o tome, Vukanović je nedavno izjavio da nije slučajno što, prema njegovim riječima, Milorad Dodik obilazi pojedine načelnike i funkcionere SDS i PSS, te javno pokazuje bliske odnose s njima. On smatra da građani treba da obrate pažnju na, kako tvrdi, moguće postizborne političke dogovore.

    Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća da se o modelu vlade nacionalnog jedinstva govorilo i nakon opštih izbora održanih 2022. godine.

    Prema njenim riječima, ukoliko bi do takvog scenarija zaista došlo, zajednički imenitelj različitih političkih aktera mogao bi se tražiti u Beogradu.

    – Ostaje pitanje kakvi su interesi političkih struktura koje istovremeno održavaju dobre odnose i sa aktuelnom vlašću i sa dijelom opozicije u Republici Srpskoj – navodi Topićeva.

    Ona dodaje da nije izvjesno da će politički akteri iz Beograda uspjeti da očuvaju uticaj na manje koalicione partnere vlasti u Republici Srpskoj, ali smatra da određeni politički procesi trenutno idu u pravcu ponovnog otvaranja priče o vladi nacionalnog jedinstva.

    Topićeva podsjeća i da je Milorad Dodik sličnu ponudu opozicionim strankama iznosio i u periodu kada se protiv njega vodio sudski postupak, što dodatno potvrđuje da ova ideja već duže vrijeme postoji u političkom prostoru.

  • Stevandić: Ovaj saziv iznio je najveće izazove od stvaranja Republike Srpske

    Stevandić: Ovaj saziv iznio je najveće izazove od stvaranja Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpkse Nenad Stevandić izjavio je da je aktuelni saziv Narodne skupštine imao najveće izazove, te da od stvaranja RS i rata, kao što je to bio slučaj sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, nikada na potjernici nisu bili i predsjednik NS RS, i predsjednik Republike Srpske, i predsjednik Vlade Republike Srpske.

    “Šta god ko o njemu (ovom sazivu) mislio, on je to na svojim leđima izdržao i napravio, da kažemo, najveće spoljnopolitičke uspjehe. Uveo nas je na najveću moguću pozornicu da nam, kao što sam napisao – ‘razgovarajte sa nama, a ne o nama’, omogući međunarodnu verifikaciju svih naših dokumenata i svih naših politika”, rekao je Stevandić za “Nezavisne novine”.

    On se osvrnuo i na svađe kojim smo svjedočili kada je riječ o ovom sazivu NS RS, ističući da su pojedini narodni poslanici to vidjeli kao pozornicu za pljuvanje.

    “To je manje bitno. To je samo medijski zanimljivo, ili nekome grozno. Ali, objektivni rezultat je da je, uz prvi saziv NS RS, koji je bio sjajan, obrazovan, izdržao najveće terete i uspio da Republiku Srpsku pozicionira i na međunarodnom i na unutrašnjem planu. To je nesporna istina”, poručio je Stevandić.