Kategorija: Politika

Ovih sedmica više puta smo pisali o promjeni evropske politike prema regionu, koja poprima nove obrise i koja bi, prvi put nakon gotovo dvije decenije, mogla donijeti istinski pozitivne vijesti za region. Diplomate u Briselu i zemljama članicama sve više shvataju da pitanje proširenja EU na zapadni Balkan više nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje koje se duboko tiče suštinskog opstanka bloka, kako prenose Nezavisne.

Prvi obrisi nove političke realnosti pojavili su se nakon početka rata punog obima u Ukrajini u februaru 2022. godine, ali je prava prekretnica uslijedila tek u trenutku kada je administracija Donalda Trampa, predsjednika SAD, razvila svoju novu političku strategiju u kojoj Evropu više ne vidi kao partnera, već kao potencijalnog geopolitičkog konkurenta. Istina, ovaj stav nije u potpunosti pretočen u američku politiku jer mnogi uticajni Trampovi saradnici, poput Marka Rubija, američkog državnog sekretara, smatraju da je u američkom interesu održati tijesno partnerstvo s evropskim saveznicima, što je ovaj diplomata pokazao i u nedavnom govoru koji je održao u Atini.

Bilo kako bilo, evropski zvaničnici, čak i u zemljama bliskim Trampu, shvataju da je jača diplomatska prisutnost na globalnom nivou pitanje suštinskog opstanka EU. U tom smislu, postoji jasno shvatanje da EU, ako nije u stanju da riješi problem zapadnog Balkana, regiona koji se praktično nalazi u njenom unutrašnjem dvorištu, gubi kredibilitet na globalnom nivou. Ovo je dobra vijest za zemlje zapadnog Balkana, uključujući potencijalno i BiH, ako nove vlasti pokrenu evropske reforme, jer prvi put nakon dugo vremena pitanje proširenja više nije samo kurtoazna izjava koju povremeno daje evropski komesar za proširenje.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže da je Antonio Košta, predsjednik Evropskog savjeta, u dnevni red narednog samita zemalja članica uključio i ozbiljnu raspravu o pitanju proširenja. Ćerimagić ocjenjuje da se radi o značajnom sastanku od kojeg ne treba imati prevelika očekivanja, ali smatra da bi on mogao dati i ozbiljan podsticaj.

„Ovaj samit bi mogao da na neki način pomogne da u decembru imamo puno konkretniju sliku, prije svega šta će biti s Crnom Gorom i njenim članstvom, pa onda i u kom pravcu će se kretati proces sa drugim zemljama – da li se ostaje pri trenutnom pristupu da zemlje imaju kompleksan, parcijalan ili stepenasti pristup jedinstvenom tržištu EU, institucijama i budžetu EU, ili će to biti neki konkretniji, jednostavniji i punoznačajniji okvir za te zemlje“, smatra Ćerimagić.

Ovo, praktično, znači da činjenica da je EU svjesna značaja regiona i korištenja procesa proširenja kao instrumenta jačanja uticaja na region ne znači ujedno da je riješila problem kako taj pristup ostvariti u praksi i postići konsenzus unutar EU. „Da li će biti političke sposobnosti, mudrosti i volje da se ide u tom pravcu, barem iz ovog dokumenta koji je od strane Komisije prošao i sad se objavljuje, još uvijek nije jasno“, smatra Ćerimagić.

Kada je riječ o BiH, sada je na domaćim liderima da li će iskoristiti ovu priliku i odblokirati proces funkcionisanja vlasti na nivou BiH. Motiv koji je SNSD imao za blokadu – miješanje američke administracije – sada je nestao jer je barem zvaničan stav Vašingtona da se više neće miješati u unutrašnje odnose u BiH i da će se fokusirati isključivo na partnerstvo i biznis. I HDZ je na neki način imao interes u blokadi jer je bio nezadovoljan statusom Hrvata, posebno kada je u pitanju činjenica da je u Predsjedništvu BiH sjedio Hrvat kojeg većina Hrvata ne vidi kao svog političkog predstavnika.

S obzirom na to da su sve ove prepreke nestale, ostaje da se vidi da li je blokada evropskog puta bila motivisana miješanjem sa strane ili postoji suštinska želja da se spriječi evropski put BiH.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović odbacio je odluku o svom isključenju iz SDS-a, ocjenjujući je sramnom i nestatutarnom, a bijeljinski odbornici odbili su nametnuta rješenja i zatražili ostavku predsjednika stranke Branka Blanuše.

Petrović je u obraćanju novinarima rekao da je Blanuša pola godine dezavuisao SDS, da se nećkao i “mečkario”, da je baba sa sokaka i strina, sirotan i plašnjivi zec, te da ga je predsjednik PSS-a Draško Stanivuković “vodao kao mečku” i ismijavao.

“Svaki potez Blanuše vodio je u propast”, rekao je Petrović i dodao da su mu građani govorili da je to čovjek koji ne uliva povjerenje, a da je sam ocijenio da je Blanuša čovjek bez časti, morala i hrabrosti.

On je dodao da je “lift afera” pokazala da je “car go”, da je ogolila Blanušino sramno ponašanje i licemjerstvo, te da je posljedica toga da je SDS na izborima prošao kao “bos po trnju”.

Prema njegovim riječima, put ka ozdravljenju SDS-a je mukotrpan i dugoročan, ali neophodan.

“Moramo se izboriti protiv unutrašnjih krtica u SDS-u koje decenijama sarađuju sa SNSD-om, imaju na papiru stranačke odbore, nemaju nikakve rezultate, nego koriste pozicije da se dogovaraju sa vladajućom strankom”, rekao je Petrović na konferenciji za novinare u prostorijama Gradskog odbora SDS-a u Bijeljini.

Kritikovao je loš izborni rezultat SDS-a u Bijeljini, koji je duplo manji nego na ranijim izborima, kao i rad u stranci kandidata Mirjane Orašanin, a za način sastavljanja stranačke liste u Izbornoj jedinici šest je rekao da postoji sumnja u krivično djelo i da će zatražiti da se to ispita.

“Krah SDS-a počeo je progonom Milana Miličevića”, naveo je Petrović i dodao da je glasove za to skupljao Marinko Božović, a potpisala oba narodna poslanika SDS-a iz Bijeljine.

Šef Kluba odbornika SDS-a u Bijeljini Slavko Jović rekao je da je odluka Blanuše o isključenju Petrovića iz SDS-a osvetoljubiva, unaprijed planirana i dogovorena, da je
donesena još prije nekoliko mjeseci i da se samo čekao formalan povod.

Jović je rekao da su odbornici najoštrije osudili potez Blanuše i da ne prihvataju njegovu nametnutu odluku, te da traže da zbog izbornog rezutata ponudi ostavku.

Pravnik Miodrag Bešlić je naveo da je odluka o isključenju Petrovića iz SDS-a osporena, da je Blanuša zanemario da postoje tri disciplinske sankcije, a ne samo isključenje, te se samovoljno odluke ne mogu donositi, jer predsjednik stranke za to nema ovlaštenja.

On je dodao da se u odluci ne zna ni ko je apelacioni organ, ni rok, ni način iskazivanja žalbe.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša donio je 5. oktobra odluku o isključenju LJubiše Petrovića iz stranke, uz obrazloženje da je prekršio Statut javnom podrškom kandidatima drugih političkih organizacija na izborima 4. oktobra.

Petrović je proteklim izborima podržao kandidata Liste za pravdu i red za srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojšu Vukanovića, iako je SDS imao svog kandidata.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH saopštila je da su se pojavile opasne dezinformacije o specifičnim izbornim tehnologijama koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa, među kojima je manipulacija izbornim rezultatima dobijenim transmisijom sa uređaja za skeniranje glasačkih listića.

“Javnost je već ranije bila obaviještena da uređaj za skeniranje glasačkih listića nije u onlajn modu dok god se ne zatvori biračko mjesto i dok se sa skenera ne odšampaju izborni rezultati, odnosno dok štampani izvještaj dobijen u procesu skeniranja glasačkih listića i automatskog brojanja po završetku procesa glasanja ne potpišu predsjednik i članovi biračkog odbora”, navodi se u saopštenju.

Dodaju da tek nakon toga slijedi transmisija izbornih rezultata prema CIK-u.

Iz CIK-a podsjećaju da su 7. avgusta donijeli odluku o upravljanju glavnom pristupnom šifrom, infrastrukturom javnih ključeva i imenovanju administratora za potrebe implementacije specifičnih izbornih tehnologija, kojom je imenovana i Komisija za upravljanje kriptografskim materijalom Izbornog informacionog sistema.

U saopštenju se pojašnjava da se glavna pristupna šifra dijeli na tri međusobno nezavisna dijela, pri čemu svaki član Komisije za upravljanje kriptografskim materijalom preuzima i čuva isključivo jedan dio glavne pristupne šifre, te ne može samostalno da rekonstruiše niti koristiti glavnu pristupnu šifru.

“Javnost smo blagovremeno informisali i da uređaj za skeniranje glasačkih listića neće prihvatati oštećen glasački listić, glasački listić koji pripada drugom biračkom mjestu sa različitim kju-ar kodom, u šta ne spadaju nevažeći glasački listići”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da CIK statistike u vezi sa nevažećim glasačkim listićima izrađuje nakon što potvrdi izborne rezultate, a preliminarni rezultati pokazuju da se podaci o nevažećim glasačkim listićima razlikuju po nivoima vlasti i izbornim jedinicama i kao takve ih treba i analizirati.

“Sabiranje svih nevažećih glasačkih listića za sve nivoe vlasti i sve izborne jedinice daje pogrešne i netačne informacije”, napominju iz CIK-a BiH.

SNSD i HDZ BiH ostaju snažni politički partneri i nastavljaju zajedničko djelovanje na svim nivoima vlasti, poručio je lider HDZ-a Dragan Čović nakon održanog sastanka sa delegacijom SNSD-a u Banjaluci koju je predvodio Milorad Dodik predsjednik stranke.

– Ostajemo snažni partneri sa SNSD-a, rekao je Čović i naglasio da su razgovarali o tri ključne stvari.

Naglasio je da su ključne stvari unutrašnji mir i stabilnost u BiH, poštovanje Ustava i kontitutivnost tri naroda, kao i evropski put.

– Evropski put po pomjeri nas u BiH i naših interesa, s obzirom na sve ovo što se dešava u Evropskoj uniji. To je osnova rada – rekao je Čović i dodao da će Predsjedništvo BiH će vjerovatno u narednih dvadesetak dana biti u poziciji da se konstituiše, a to je sredina novembra.

Konstruktivan sastanak s kolegama iz @SNSDDodik na čelu s @MiloradDodik u Banja Luci, gdje smo razgovarali o aktualnim temama i uspostavi vlasti nakon Općih izbora.

Očuvanje stabilnosti političkog dijaloga od ključne je važnosti za postizanje potrebnih iskoraka – kako na unutarnjem tako i na europskom putu.

Posvećeni smo definiranju zajedničkih prioriteta za predstojeće razdoblje kao nužnom preduvjetu za nesmetano funkcioniranje institucija i ostvarenje važnih razvojnih iskoraka.

— Dragan Čović (@Dragan_Covic) October 12, 2026

On je dodao da sadašnji Savjet ministara već treba da pokrene pitanje usvajanja budžeta BiH kako bi ga novi saziv Predsjedništva BiH stavio u proceduru.

Čović je čestitao predsjedniku Dodiku pobjedu na izborima kao i Željki Cvijanović koja je reizabrana za člana Predsjedništva u BiH.

– Mislim da su rezultati izvrsni, neki će reći izvan očekivanja, moguće da i tako, ali oni nam govore da možemo pokrenuti sve procese – poručio je Čović.

Sastanku u SNSD-a prisustvali su potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović, generalni sekretar Srđan Amdžić, funkcioneri stranke Ana Trišić Babić, Željko Budimir i portparol Radovan Kovačević.

U delegaciji HDZ-a BiH su zamjenik predsjednika stranke Borjana Krišto, kao i Darijana Filipović koja je na opštim izborima kao hrvatski član Predsjedništva BiH ispred HDZ-a BiH dobila najviše glasova, prenosi RTRS.

Razumijemo napore i situaciju u kojoj se HDZ BiH nalazi i nastavljamo zajedno da radimo, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH.

– Poštujemo činjenicu da smo se ovdje sastali u ime rukovodstva, održavamo redovnu komunikaciju, nakon ovih izbora koji su i za SNSD i za HDZ prošli veoma uspješno. Ostvarili odlične rezulate i locirali se kao nezaobilazni faktor politučkog života u Republici Srpskoj, FBiH i cijele BiH. Posebno je obilježje da je hrvatski narod dobio svog predstavnika koji je autentičan. Razumijemo HDZ i njihove napore da dođu da jasno definisanih odnosa. Danas smo rekli da nastavljamo zajedno da radimo – dodaje Dodik.

Ističe da SNSD želi da se dođe do formiranja vlasti na nivou BiH.

– Danas smo razgovorali o tome da jasno utvrdimo naše prioritete. Oni nisu okrenuti protiv trećih koji nisu ovdje prisutni. Mi smo uvijek bili konstituivni, nastavljamo zajedno da radimo. Nismo protiv evropskog puta, ali jesmo protiv iskorištavanja tog. Sve ono što su Bošnjaci do sada zloupotrebljavali, sa tim je završeno – istakao je Dodik.

Састанак делегација СНСД-а и ХДЗ-а БиХ потврдио је да имамо редовну и отворену комуникацију и да желимо да наставимо заједно да радимо.

Честитао сам руководству ХДЗ-а БиХ на резултату оствареном на изборима. И СНСД и ХДЗ су остварили добар резултат и потврдили да су незаобилазaн политички фактори у Републици Српској, Федерацији БиХ и заједничким институцијама. Посебно је важно што је хрватски народ добио свог аутентичног представника, јер се само уз поштовање изборне воље сва три конститутивна народа може градити стабилна БиХ.

Разговарали смо о приоритетима и потреби да се формира власт на нивоу БиХ. Наши ставови нису усмјерени против било кога ко данас није био за столом. Они полазе од уставног поретка, равноправности конститутивних народа и обавезе да се поштује оно што су грађани и народи изабрали.

СНСД није против европског пута, али јесмо против његове злоупотребе и покушаја да се под европским именом намећу рјешења мимо Устава и договора. Европски пут мора бити заснован на разговору, равноправности и поштовању надлежности. Вријеме једностраних одлука и политичких притисака мора да остане иза нас.

Изборне побједнике сва три конститутивна народа треба поштовати. Ми не желимо да бирамо представнике бошњачког народа – бошњачки народ је изабрао оне које жели. Исто тако, очекујемо да се поштује изборна воља српског и хрватског народа. То је основа за формирање власти и за сваки озбиљан договор о будућности БиХ.

Позивам и странке опозиције из Републике Српске да разговарамо о заједничком наступу у Сарајеву.

— Милорад Додик (@MiloradDodik) October 12, 2026

Dodao je da izborni pobjednici sva tri konstitutivna naroda se moraju poštovati.

– Mi ne želimo da biramo nikoga kod bošnjaka, bošnjački narod je izabrao onog koga želi. Želimo da dođe do formiranja vlasti na nivou BiH, da se poštuje Ustav i konstitutivnost – navodi Dodik.

Dodao je da imaju pravo reći ko su prihvatljivi partneri.

– Neki kao DF, koji su pokazali neke rigidne stavove, oni su se sami diskvalifikovali. Sad smo dobili obavještenje da će SDP, vidjećemo, ne zavisi samo od njih. Želimo da dođe do formiranja vlasti u BiH, ali je potreban dogovor. Oni koji su srušili vanjsku politiku BIH nemaju šansu, to je prije svih Komšić – rekao je Dodik.

Rekao je da će se morati preispitati odluke koje su donijeli visoki predstavnici.

– Sve odluke koje su donijeli visoki predstavni, takozvani legalni, a nisu potvrđene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH moraju biti sklonjene iz pravnog prometa – istakao je Dodik.

On je dodao da će SNSD podržati napore koji će ići ka tome da se napravi normalan sistem rada u Predsjedništvu BiH.

– Nama su potrebne odluke koje uvažavaju konstitutivnost naroda i Ustav BiH. Spoljnu politiku u BiH vodi Predsjedništvo, a ne ministar – rekao je Dodik i dodao da su onda na redu Centralna banka BiH i sistem odbrane.

On je istakao da je HDZ BiH dokazao da održava pažnju svojih birača i pokazao uspjeh imajući u vidu okolnosti u kojima su radili tokom proteklih godina u FBiH.

Dodik je naveo da su danas razgovarali da utvrde određene prioritete koji nisu upereni protiv trećih.

– Nastavljamo zajedno da radimo, jedni bez drugih nećemo pristupiti spekulativnim koalicijama koje ne daju ništa. Pobjednici izbora se moraju poštovati. Prošli smo uspješno i locirali se kao nezaobilazan faktor političkog života – rekao je Dodik.

Naglasio da je da imaju pravo da biraju partnere, navodeći da su se neki koji su pokazivali rigidne stavove sami diskvalifikovali.

– Želimo da se dođe do formiranja vlasti na nivou BiH, da se poštuje ustav i konstitutivnost naroda, nismo protiv evropskog puta, ali jesmo protiv zloupotrebe. Za to je potreban dogovor – rekao je Dodik i najavio da će sljedeći sastanak biti u Mostaru.

On je istakao da je u ovom mandatu neophodno usvojiti zakon o Ustavnom sudu BiH.

– U Republci Srpskoj i kod Hrvata ne stanuje priča o sukobima. Preporučujem Bošnjacima da se malo racionalizuju, jer njihovi zahtjevi i snovi nisu naši. Nemam ništa protv Bošnjaka, ali imam protiv rigidnih politika – dodao je Dodik.

On kaže da je zloupotreba Suda i Tužilaštva BiH viljdiva od muslimana i da zato pitanje o ovim institucijama mora biti regulisano zakonom.

– Nas ganjaju za rušenje ustavnopravnog poretka a ne suduje kao što je Sena Uzunović. Za dijalog smo, a ne za nametanja – rekao je Dodik i podsjetio da je Savjet ministara pomoći organ.

Podsjećamo, u Banjaluci se održao sastanak delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH koje će predvoditi Milorad Dodik i Dragan Čović.

Sastanku u SNSD-a su prisustvovali potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović, generalni sekretar Srđan Amdžić, portparol Radovan Kovačević i funkcioneri stranke Ana Trišić Babić i Željko Budimir.

U delegaciji HDZ-a BiH su bili zamjenik predsjednika stranke Borjana Krišto, kao i Darijana Filipović koja je na opštim izborima kao hrvatski član Predsjedništva BiH ispred HDZ-a BiH dobila najviše glasova, prenosi RTRS.

U Glavnom centru za brojanje Centralne izborne komisije /CIK/ BiH danas počinje brojanje kategorija glasačkih listića koje su u nadležnosti ovog centra, čemu mogu da prisustvuju kandidati i politički subjekti sa tih listića.
Osim njih, brojanju mogu da prisustvuju i akreditovani posmatrači za Glavni centar za brojanje, saopšteno je iz CIK-a.

Otvaranje vreća i eventualno brojanje glasačkih listića sa biračkih mjesta za koje je danas donesena naredba o ponovnom brojanju počelo je u 14.30 časova u objektu “Zetra” u Sarajevu.

U skladu sa ovom naredbom, Glavnom centru za brojanje je naloženo da otvori vreće sa biračkim materijalom radi provjere sadržaja, pronalaska SIT obrasca i unošenja rezultata sa SIT obrazaca.

Riječ je o biračim mjestima 025A024 za nivo Predstavnički dom Parlamenta FBiH, 096A009 za nivo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Skupštine kantona u FBiH.

Biće otvorene vreće sa biračkog mjesta 098A007 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Predstavnički dom Parlamenta FBiH, 111A016 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Skupštine kantona u FBiH, 150A021 i 150A025 za Skupštine kantona u FBiH, 152A001B za nivo Parlamentarna skupština BiH, 153A015 za Predsjedništvo BiH i Skupštine kantona u FBiH.

Otvaraće se i vreće sa biračkih mjesta 153A016 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Skupštine kantona u FBiH, 156A001 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Skupštine kantona u FBiH, 156A006 za Skupštine kantona u FBiH, 156A026 za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Skupštine kantona u FBiH.

Sa biračkih mjesta 161B017 i 161B018 biće otvorene vreće za brojanje glasova za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Sa biračkog mjesta 200C050B biće otvorene vreće za Narodnu skupštinu Republike Srpske, a sa biračkog mjesta 200C071 za Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Sjednica Predsjedništva SDS-a trebalo bi da bude održana sutra, u utorak, 13. oktobra, u Banjaluci, dok će se danas medijima obratiti njen isključeni član Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

„Najavljujem veliku pres konferenciju za 12. oktobar 2026. godine u 16 časova. Obratiću se medijima zajedno sa svojim saborcima povodom nestatutarne odluke o mom isključenju iz Srpske demokratske stranke i svim aktuelnim postizbornim dešavanjima!“, poručio je Petrović, kako prenose Nezavisne.

Njega je iz stranke isključio stranački šef Branko Blanuša, koji je izjavio da će SDS do kraja ovog mjeseca održati sjednice najvažnijih stranačkih organa, Predsjedništva i Glavnog odbora, na kojima će stranački organi analizirati rezultate prethodnih izbora i trasirati put budućeg djelovanja.

„Svakako, odredićemo strateške pravce kada su u pitanju naredni lokalni izbori i odmah krenuti da se pripremamo za njih, sa ciljem da značajno podignemo rezultat Srpske demokratske stranke i dobijemo povjerenje građana. Imamo mlade i perspektivne ljude i ljude koji su već dokazani u svom poslu. Siguran sam da ćemo pred građane 2028. godine izaći sa kvalitetnim kandidatima koji će biti prepoznati u svojim lokalnim sredinama“, naveo je Blanuša.

Sjednice doskorašnje najjače opozicione stranke biće jako zanimljive, jer u SDS-u praktično postoje dvije struje – jedni smatraju da je isključenje Petrovića opravdano, dok drugi pozivaju stranačkog lidera da povuče svoju odluku.

Podsjećamo, SDS je tokom Opštih izbora, održanih 4. oktobra, izgubio poziciju najjače opozicione stranke u Republici Srpskoj. Blanuša je bio kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali je pobjedu odnio SNSD-ov kandidat Savo Minić. SDS nije uspio osvojiti ni poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, jer je njihovog kandidata Marinka Božovića pobijedila Željka Cvijanović, kandidat SNSD-a.

Blanuša je, dan nakon izbora, iz stranke isključio Petrovića, koji je u kampanji podržavao kandidata Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića, u trci za Predsjedništvo BiH. Uz Petrovića su potom stale mnoge dotadašnje stranačke kolege, te su, između ostalog, zatražile da Blanuša sazove sjednicu Glavnog odbora i Skupštine SDS-a.

Evropska komisija očekuje od BiH da do kraja godine ispuni početne uslove za dobijanje prve tranše sredstava iz Reformske agende, međutim problem je što se do isteka roka neće moći uspostaviti nova vlast, dok se postojeća nalazi u potpunoj paralizi i nije u stanju da ispuni uslove koji su traženi, prenosi BN.

BiH treba da ispuni početne uslove povezane s Reformskom agendom. Prema tekstu, pristup iznosu od oko 300 miliona evra je pod znakom pitanja. Evropska komisija traži ubrzanje sprovođenja reformi.

Luiđi Soreka navodi da je približno pola milijarde KM podrške predviđeno kao grant. Dio finansiranja obuhvata i kredite pod povoljnijim uslovima od komercijalnih. Cilj Plana rasta nije samo isplata novca, već i ekonomske reforme i približavanje jedinstvenom tržištu EU.

Naime, ako uslove nije uspjela ispuniti praktično godinu dana, teško je očekivati da će to biti moguće za nešto više od dva mjeseca, koliko je ostalo do kraja godine.

Diplomata jedne zemlje članice EU nedavno je rekao da svi imaju razumijevanje za komplikovane odnose u BiH, ali da je sve teže zagovarati evropski put zemlje koja sama ne želi da se tim putem kreće.

Ako takvo stanje ostane, izvjesno je da će BiH ostati uskraćena za oko 300 miliona evra, a dodatni problem predstavlja činjenica da javnost i dalje nije shvatila posljedice koje će uslijediti za BiH ako nastavi stagniranje na evropskom putu.

EU je priželjkivala da bi nova vlast, koja neće biti opterećena svime što se dešavalo protekle četiri godine, mogla konačno do proljeća ispuniti sve preduslove da počne pregovore o članstvu.

U razgovoru za Fenu iz Evropske komisije su naveli da BiH treba da ubrza sprovođenje reformi i ispuni uslove u preporukama Evropske komisije iz oktobra 2022. godine kako bi Savjet EU mogao usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje prve međuvladine konferencije.

Nedavno je i Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, govorio u sličnom tonu, podsjetivši da je čak pola milijarde maraka iz ovih sredstava predviđeno u obliku granta.

„Radi poređenja, Nacrt godišnjeg budžeta institucija BiH, koji je Savjet ministara usvojio 21. maja 2026. godine, iznosi 1,58 milijardi maraka. Samo bespovratna sredstva iz Plana rasta EU premašuju trećinu ukupnog godišnjeg državnog budžeta BiH. Zbog toga je teško razumjeti odricanje od ovako značajne finansijske podrške. BiH je u ovoj fazi jedina zemlja zapadnog Balkana koja još nije povukla nijedan evro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU“, rekao je on.

Ono što je takođe zanimljivo i nije se dešavalo ni u jednoj zemlji, ne samo na zapadnom Balkanu nego u cijeloj istoriji procesa proširenja od samih začetaka EU početkom pedesetih godina prošlog vijeka, jeste da evropski zvaničnici više insistiraju na evropskom putu BiH nego domaći političari, pa čak i domaća javnost.

Soreka je objasnio da su EU i zemlje članice ubjedljivo najveći pružaoci podrške BiH, ali je i objasnio da nije riječ samo o dobrim gestama, već i o strateškim investicijama.

I u dijelu pomoći koja se odnosi na kredite, Soreka je pojasnio da je riječ o vrlo povoljnim sredstvima do kojih se ne može doći kroz komercijalne kredite.

„Uz izuzetno povoljne kamatne stope, znatno niže od onih koje nude tržište i drugi partneri, EU nudi izvanredno dobre finansijske uslove. Druge zemlje regiona već koriste ovu priliku u korist svojih građana. Međutim, u raspravama o kamatnim stopama i višemilionskim paketima pomoći važno je imati na umu da Plan rasta nije samo pitanje finansijskih ulaganja. Finansiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Mjere predviđene Reformskom agendom osmišljene su da pokrenu sveobuhvatnu ekonomsku transformaciju i ubrzaju integraciju u jedinstveno tržište EU“, rekao je Soreka. Vijest prenose Nezavisne.

Ministre u Vladi Republike Srpske i Savjetu ministara Bosne i Hercegovine koji tek treba da budu izabrani čekaju pozamašna primanja koja su od prosječne plate u Republici Srpskoj veća od 2,5 do 3,5 puta, a uz dodatne naknade i višestruko veća, prenosi Srpska info.

Novi ministri biće izabrani poslije objave konačnih rezultata opštih izbora održanih 4. oktobra i formiranja novog saziva u Narodnoj skupštini RS i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

S obzirom na to da osnovica za obračun plata u institucijama BiH iznosi 690,86 KM, a da se primanja funkcionera obračunavaju množenjem te osnovice sa zakonski propisanim koeficijentima, poznate su cifre osnovnih plata koje će novoizabrani funkcioneri dobijati svakog mjeseca.

Najveću osnovnu platu u novom sazivu imaće predsjedavajući Savjeta ministara BiH. Za ovu poziciju zakonom je utvrđen najveći koeficijent od 9,00, što znači da će osnovna mjesečna plata predsjedavajućeg iznositi 6.217,74 KM. Njegovi zamjenici (sa koeficijentom 8,80) ostvarivaće osnovnu mjesečnu platu od 6.079,57 KM.

Novoizabrani ministri u Savjetu ministara BiH, za koje je propisan koeficijent 8,50, za svoj rad na čelu ministarstava mjesečno će dobijati osnovnu platu od 5.872,31 KM.

A to je sve samo osnovna neto plata. Na ove cifre novoizabranim članovima Savjeta ministara dodaje se i naknada za minuli rad u iznosu od 0,5 odsto po svakoj godini radnog staža, pa će konačne plate funkcionera sa više godina staža biti i za nekoliko stotina maraka veće.

Pored toga, ministri ostvaruju pravo i na ostale pripadajuće naknade, poput toplog obroka, regresa, te troškova smještaja i odvojenog života ukoliko nemaju prebivalište u mjestu sjedišta institucije.

Kada su u pitanju nosioci izvršne vlasti u Republici Srpskoj primanja su manja, ali se i dalje radi o ciframa koje su tri puta veće od prosječnih primanja običnih građana.

Od avgusta u Republici Srpskoj su povećane plate, a sa njima i primanja ministara i premijera Srpske.

Plata koja liježe na račun premijera Srpske je 5.706 KM, dok potpredsjednici Vlade RS primaju 5.015 KM. „Obični“ ministri dobijaće 4.325 KM.

Takođe, osnovna mjesečna bruto plata predsjednika Vlade Republike Srpske, potpredsjednika i ministara uvećava se za svaku navršenu godinu staža osiguranja, i to do navršenih 25 godina 0,3 odsto, a nakon navršenih 25 godina, svaka naredna godina 0,5 odsto.