Kategorija: Politika

Sistem dostojan čovjeka jedan je od ciljeva nove političke partije “Volja naroda Srpske – dr Vlado Đajić” koju je danas javnosti predstavio upravo Đajić koji je ujedno i predsjednik stranke.

Kako je dodao, ova partija nije “ni lijeva ni desna”, te je dodao da će narod pokazati volju 4. oktobra na izborima.

“Što više glasova naroda dobijemo, imaćemo veći kapacitet da se borimo za interes naroda”, rakao je on i dodao da je Srpska stvorena na interesima naroda.

On je dodao da je od prvog dana bio u stavaranju Republike Srpske i dodao da je spreman i svjestan mnogih prljavih igra koje su tu i danas, ali da je i sada hrabar.

Kako je dodao, zalagaće se za red, rad, struku, veće plate i bolju budućnost.

“Ovih dana dobićete program kakav nije viđen i svi će biti iznenađeni i mojim radom i radom mojih saradnika, ali i velikim brojem glasova koje će imati ‘Volja naroda Srpske’ 4. oktobra”, rekao je on.

On je pozvao sve da mu se pridruže.

“Na mnogim mjestima su ljudi manjih referenci i sposobnosti, ali su tu zbog poltronstva”, rekao je Đajić ne navodeći imena na koga misli.

On je dodao da je predmet interesovanja ove stranke i dijaspora.

“Pozivam ih da glasaju, ali i da budu birani”, rekao je Đajić pozivajući ih da i oni budu na listama.

Kako je dodao, on ne želi sukobe s drugim partijama.

Đajić je u prostorijama stranke dočekan aplauzom.

Podsjećamo, Đajić je juče, 27. aprila, potvrdio za “Nezavisne novine” da je podnio ostavku na članstvo i sve stranačke funkcije u SNSD-u.

“Ovo je definitivni kraj sa SNSD-om”, kratko je poručio Đajić za “Nezavisne novine”.

On je dodao da je zahvalan ovoj partiji na dosadašnjoj saradnji.

Njegovu ostavku kasnije tokom dana je prihvatio SNSD koji mu se zahvalio na saradnji.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je potpredsjedniku PDP-a Igoru Crnatku da promijeni ploču jer ponavlja iste stvari.

Vidiš i sam dok si takav da te niko neće, džaba se pozivaš na nekadašnjih 70.000 glasova PDP-a – navela je Cvijanovićeva.

Povodom tvrdnji Crnatka da je “saslušana u Tužilaštvu BiH u vezi sa konzulom Fatihom Kolom”, Cvijanovićeva mu je poručila da ode u tužilaštvo i da se fino raspita o svemu.

– U međuvremenu, vidi šta ćeš sa sobom i kako da se politički udomiš – navela je Cvijanovićeva na “Iksu”.

Хајде промијени плочу, вртиш исте ствари. Видиш и сам док си такав да те нико неће, џаба се позиваш на некадашњих 70 хиљада гласова ПДП-а. Што се тиче тужилаштва, одеш и фино се распиташ о свему. У међувремену, види шта ћеш са собом и како да се политички удомиш. pic.twitter.com/vAvLsSuaks

— Жељка Цвијановић (@Cvijanovic_Z) April 28, 2026

Predsjednik SNSD- a Milorad Dodik izrazio je uvjerenje da je predsjednik SAD Donald Tramp osoba koja može da promijeni narative koji su bili katastrofalni za Srbe i Republiku Srpsku.

Dodik je u intervjuu za “Blumberg” istakao da se jasno vidi razlika između kriminalne administracije bivšeg predsjednika SAD DŽozefa Bajdena i trenutne Trampove administracije, koja se ne miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

– Nova administracija ima novi okvir. Oni žele da održe mir i razviju poslovanje ovdje. Vjerujem im kada kažu da se neće miješati u unutrašnja pitanja drugih zemalja. U Srpskoj to čitamo kao da je povezano sa BiH, propalom zemljom koja nema šanse da preživi – rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, Amerikanci su, ipak, zainteresovani za poslovanje u BiH, zemlji gdje nikakva količina američkog novca ne može da spriječi njeno propadanje.

– SAD pokušavaju da izgrade BiH posljednjih 30 godina, ali su umjesto Ajnštajna, napravili Frankenštajna. Balkan još nije na agendi Vašingtona, ali kada bude, vjerujem da ćemo mi biti važan faktor – ocijenio je Dodik.

Govoreći o spoljnoj politici Srpske, Dodik je naglasio da je moguća ravnoteža između odnosa sa SAD i Rusijom, jer stavovi te dvije zemlje nisu toliko različiti kao što je to slučaj sa stavovima Moskve i EU.

– Evropa je izgubila vrijednosti koje je promovisala, kao što su ljudska prava, sloboda kretanja i konkurentnost. Rekli smo da želimo da se pridružimo EU, ali da nam se ne nameću procesi – zaključio je Dodik.

Politička scena Republike Srpske ponovo ulazi u fazu pregrupisavanja, a posljednji potezi Igora Crnatka i Vlade Đajića dodatno su uzburkali ionako nestabilan prostor. Njihove odluke da napuste dosadašnje političke okvire i krenu u formiranje sopstvenih stranaka ne djeluju kao izolovani incidenti, već kao simptom dubljih procesa unutar postojećih partija.

Nije riječ o anonimnim figurama koje traže političku afirmaciju, već o ljudima koji su godinama gradili uticaj i imali značajne pozicije u svojim organizacijama. Upravo zato njihovi odlasci imaju veću težinu – oni ne znače samo lični razlaz, već potencijalno pokretanje lančane reakcije unutar partijskih struktura. U takvim situacijama često se ne gubi samo jedan političar, već i dio infrastrukture koji je uz njega vezan.

Velike partije poput SNSD-a i PDP-a i dalje imaju stabilnu organizaciju i prepoznatljivo biračko tijelo, ali odlazak prepoznatljivih imena uvijek nosi rizik. Taj rizik nije nužno trenutan pad, već postepeno nagrizanje povjerenja i autoriteta, posebno ukoliko novi politički projekti uspiju da privuku dio članstva i lokalnih odbora.

Ako se ovakav trend nastavi, politički pejzaž Republike Srpske mogao bi postati znatno fragmentisaniji. Veći broj manjih stranaka po pravilu komplikuje postizborne kombinacije, ali i povećava prostor za neizvjesnost i političku trgovinu. U takvom ambijentu stabilne većine postaju teže ostvarive, a politička scena podložnija čestim promjenama.

Politički analitičar Velizar Antić ukazuje da odlazak visokopozicioniranih funkcionera nikada nije bez posljedica za stranke iz kojih dolaze. Prema njegovom mišljenju, u oba slučaja doći će do odljeva članstva, ali će efekti biti neujednačeni. Smatra da bi odlazak Vlade Đajića mogao imati snažniji odjek unutar SNSD-a nego što će Crnadak imati u PDP-u, prije svega zbog dužine i intenziteta političkog angažmana.

Antić procjenjuje da Đajićev politički kapital, izgrađen kroz godine djelovanja i široku mrežu kontakata, njegovom novom projektu daje realne šanse da postane relevantan faktor, pa čak i parlamentarna stranka nakon izbora. S druge strane, skeptičniji je kada je riječ o samostalnom dometu Crnatkove političke opcije, koju prije vidi u okviru šire opozicione koalicije nego kao pojedinačni izborni projekat.

Reakcije birača u ovakvim situacijama gotovo su predvidive. Oni koji ostaju uz matične stranke ovakve poteze najčešće doživljavaju kao izdaju, dok pristalice koje prelaze na novu stranu nalaze razloge da ih opravdaju. Taj raskol u percepciji dodatno produbljuje političke podjele i učvršćuje postojeće tabore.

Poseban sloj ove priče odnosi se na stanje unutar PDP-a, koji je već neko vrijeme u procesu transformacije. Od dolaska novog rukovodstva na čelu sa Draškom Stanivukovićem, stranka je prošla kroz značajne promjene, ali ne bez otpora. Dok je dio članstva prihvatio novi pristup i širenje baze, drugi dio očigledno nije pronašao svoje mjesto u takvoj strategiji.

Prema Antićevom viđenju, PDP je promijenio ne samo kadrovsku strukturu, već i način političkog djelovanja. Nekadašnji fokus na program i sadržaj ustupio je mjesto modelu koji više teži masovnosti i širenju podrške, što ga, kako smatra, u određenoj mjeri približava političkom obrascu SNSD-a.

Sve ovo otvara ključno pitanje: da li su nove stranke izraz stvarne političke potrebe ili samo proizvod ličnih ambicija? Odgovor će, kao i uvijek, dati birači. Međutim, jedno je već sada jasno – politička scena Republike Srpske ulazi u period u kojem će stabilnost biti teže održati, a svaka nova inicijativa potencijalno mijenja pravila igre.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prihvatio je ostavke koje je podnio Vlado Đajić, sad već bivši član ove partije.

“Potvrđujemo prijem Vaše ostavke na članstvo i sve funkcije u okviru Saveza nezavisnih socijaldemokrata te Vas ovim putem obavještavamo da je ista prihvaćena. Zahvaljujemo Vam se na dosadašnjoj saradnji i želimo Vam sreću u daljem radu”, napisali su oni.

Podsjećamo, Vlado Đajić je ranije danas, 27. aprila, potvrdio za “Nezavisne novine” da je podnio ostavku na članstvo i sve stranačke funkcije u SNSD-u.

“Ovo je definitivni kraj sa SNSD-om”, kratko je poručio Đajić za “Nezavisne novine”.

On je dodao da je zahvalan ovoj partiji na dosadašnjoj saradnji.

“Zahvalan sam na dosadašnjoj saradnji koju smo imali u zadnjih sedam godina, na koju sam ponosan i koja je imala velike rezultate u razvoju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, kao i u očuvanju i unapređenju institucija Republike Srpske”, kazao je Đajić.

Kako je rekao, kao pojedinac i patriota, svim svojim kapacitetima ostaje i dalje na raspolaganju svima koji žele da rade u interesu Republike Srpske

Kada nešto traje dovoljno dugo kao nezvanična tajna, trenutak zvanične potvrde postaje gotovo formalna formalnost. Tako je i s odlaskom Vlade Đajića iz SNSD – vijest koja je danas dobila svoj pečat, ali čiji je ishod bio vidljiv svima koji su pratili banjalučku političku scenu još od novembra prošle godine.
Đajić je podnio ostavku na članstvo i sve funkcije u stranci. SNSD mu je, uz suhoparnu zahvalu na dosadašnjoj saradnji, poželio sretan put. Kratko, hladno, završeno.

No, iza te protokolarne razmjene stoji priča koja zaslužuje više od jednog paragrafa.
Đajić nije bio marginalni igrač. Bio je čovjek s kojima su se računali – član Predsjedništva Glavnog odbora, predsjednik Gradskog odbora u Banjaluci, narodni poslanik, a potom i generalni direktor UKC RS. Na izborima 2022. u izbornoj jedinici 3 osvojio je nešto manje od 29.000 glasova, što ga je svrstalo među najuspješnije individualne kandidate stranke u cijeloj entitetu. Taj broj nije apstraktan – to su lica, povjerenje, lični kapital koji se gradi godinama.
Njegov pad počeo je onako kako padovi najčešće i počinju u ovom podneblju – ne kroz gubitak argumenta, nego kroz kompromitujući snimak. Novembar 2025., smjena s mjesta direktora UKC RS, razrješenje s čela Gradskog odbora – sve u istom danu. Stranka koja ti jednog jutra oduzme sve, rijetko se vraća s isprikom.
Okružni sud u Banjaluci je u martu ove godine poništio odluku o smjeni, no Đajić do danas nije vraćen na funkciju. Pravna pobjeda bez faktičkih posljedica savršena je ilustracija odnosa snaga u kojima se nalazio.

Pitanje koje sada kruži banjalučkim hodnicima nije je li ovo udarac za SNSD, nego koliko dubok udarac zapravo jest.
Politička analitičarka Tanja Topić oprezno podsjeća da je za konačne procjene još rano. Poređenje s Nenadom Nešićem – čije je opoziciono djelovanje ostalo kratko i bez trajnijeg odjeka – nije bez osnova. I sam Đajić je u svojoj poruci naglasio da je, kao patriota, otvoren za saradnju sa svima kojima je na prvom mjestu interes Srpske. To nije jezik čovjeka koji zatvara vrata; to je jezik čovjeka koji ih ostavlja odškrinuta.
Što znači: novi politički projekt, ako do njega dođe, ne mora nužno stati nasuprot SNSD-u. A opozicija koja nije sasvim opozicija – u bosanskohercegovačkom kontekstu – nije nikakva egzotika.

Stvarni efekti Đajićevog odlaska vidjet će se tek kroz organizaciono ponašanje lokalnih struktura u Banjaluci, kroz to hoće li dio aktivista i birača krenuti za njim, i – možda najvažnije – kroz to kakav politički dom on sebi u narednim mjesecima pronađe ili izgradi.
Do tada, vrijedi zapisati: SNSD je izgubio jednog od prepoznatljivijih lokalnih lica, a Đajić je izgubio stranačku infrastrukturu bez koje je politički uticaj teže pretočiti u rezultate. Obje strane plaćaju cijenu. Koja je viša – to je još otvoreno pitanje.

Fiskalni savjet BiH usvojio je danas Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2026-2028. godine čime su stvorene ključne pretpostavke za usvajanje budžeta institucija BiH za ovu godinu.

Okvir budžeta za institucije BiH u 2026. godini usvojen je u iznosu od 1.580.500.000 KM, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Ovaj iznos na nivou je budžeta iz 2025. godine

“Ovaj korak omogućava nadležnim institucijama nastavak aktivnosti na pripremi i usvajanju budžeta institucija BiH i međunarodnih obveza za ovu godinu s ciljem obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja institucija i izvršavanja njihovih zakonom propisanih nadležnosti”, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

Inače, institucije Bosne i Hercegovine na privremenom su finansiranju po budžetu iz 2025. godine, a koji je usvojen tek krajem prošle godine.

Savjet ministara BiH u januaru je usvojilo zaključak kojim obavezuje Fiskalni savjet da usvoji Globalni fiskalni okvir, a bez kojeg neće ni razmatrati budžet za 2026. godinu. Radi se o zakonskoj obavezi i budžet BiH ne može biti donesen i usvojen bez Globalnog okvira fiskalnog bilansa.

O budžetu institucija BiH bilo je govora i na posljednjem sastanku delegacija SNSD-a i HDZ-a, a Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da je dogovoreno da se održi sjednica Fiskalnog savjeta i da se ide u pravcu donošenja budžeta.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović stoji uz stanovnike Glamoča i neće dozvoliti formiranje vojnog poligona na teritoriji ove opštine koje je predložilo Ministarstvo odbrane BiH, izjavio je šef Kabineta srpskog člana Predsjedništva Dušan Petrović.

Komentarišući namjeru Ministarstva odbrane da izmjesti vojni poligon kod sela Pribelja ispod Vitoroga, gdje su na dva dunuma zemljišta uništavane zaostale mine, granate i eksplozivna sredstva, na nova 102 kvadratna kilometra na visoravni između Kupresa i Glamoča, Petrović je za Srnu podsjetio da se odluke iz domena odbrane u Predsjedništvu donose konsenzusom svih članova, a ova inicijativa neće dobiti podršku srpskog člana bez saglasnosti lokalnog stanovništva.

“Zabrinutost stanovnika Glamoča je razumljiva i apsolutno opravdana, imajući u vidu posljedice koje je izazvalo uništavanje municije na poligonu `Odlučna Barbara`, a koje se ogledalo u oštećenjima stambenih objekata, te zagađenju zemljišta i vode teškim metalima”, naglasio je Petrović.

On je istakao da je zadatak institucija da olakšaju, a ne da dodatno otežaju uslove života srpskim povratnicima, kao i svim drugim ljudima koji žive u ovoj zapostavljenoj opštini.

Prema tome, dodao je Petrović, stav srpskog člana Predsjedništva o ovom pitanju je jasan, a podrška lokalnom stanovništvu neupitna.

Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i Pokreta “Sigurna Srpska”, potvrdio je da Igor Crnadak napušta redove PDP-a i da osniva svoju stranku.

“Rekao mi je to prije mjesec dana. Mi smo sjedili i razgovarali. Ja sam mu tada poželio mnogo sreće i uspjeha. Želim mu sve najbolje i njemu i svakome ko god smatra da je tako nešto potrebno da se desi na političkoj sceni. Kod nas nema gordosti i sujete”, rekao je on.

On je istakao da se nastavlja boriti za demokratsku Republiku Srpsku, PDP i Pokret “Sigurna Srpska”.

Prema njegovim riječima, Crnadak se formalno-pravno i dalje vodi kao šef kluba.

“Ja se ne žurim da te procese ubrzam već kad on kaže da je taj njegov subjekat registrovan, mi ćemo tada imenovati novog šefa kluba. Mi već znamo ime, kao i ime novog zamjenika”, rekao je Stanivuković.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je danas u Banjaluci da će institucije Srpske uraditi sve da krivični postupak više ne bude instrument pokušaja revizije istorije u BiH, te najavio mogućnost održavanja posebne sjednice Narodne skupštine Srpske na kojoj bi se takvim postupcima Suda BiH stalo ukraj.

Prije početka konferencije “Krivični progon kao instrument revizije istorije – ugrožavanje slobode mišljenja i govora presudama Suda BiH”, Minić je novinarima rekao da ovdje nije riječ o običnom zakonodavnom procesu, već o ozbiljnom političkom problemu koji ima elemente revizije istorije.

“Svako demokratsko društvo mjeri se stepenom slobode govora koju omogućava svojim građanima. Sa druge strane, svaka ozbiljna država počiva i na odgovornosti za javno izrečenu riječ. Međutim, između te dvije krajnosti mora postojati jasna ravnoteža. U ovom slučaju, stiče se utisak da je ta ravnoteža narušena”, ocijenio je Minić.

On je naveo da je dobro poznato da je jedan od visokih predstavnika, na samom kraju svog mandata, donio zakon koji je institucijama BiH dao instrumente da sankcionišu određene oblike govora.

“Problem nastaje onda kada se ti instrumenti koriste na način koji prevazilazi zaštitu od govora mržnje i ulazi u sferu kažnjavanja samog iznošenja mišljenja. U praksi, to znači da pojedinac može biti osuđen na višegodišnju kaznu zatvora zbog izrečenog stava, čak i onda kada taj stav ne predstavlja direktan poziv na nasilje ili mržnju”, istakao je Minić.

Upoređujući sa nekim ranijim sistemima, Minić je rekao da se dolazi do paradoksalne situacije, te napomenuo da su u bivšoj Jugoslaviji za verbalni delikt kazne bile znatno blaže nego što se sada predviđa u određenim slučajevima.

On je nagalsio da niko ne može i ne smije biti spriječen da se bavi istorijom.

“Istorijske činjenice moraju biti predmet istraživanja, analize i javne rasprave. Zabrana ili kažnjavanje iznošenja određenih tumačenja istorijskih događaja dovodi do opasnosti od nametanja jedne `službene istine`, što nije u skladu sa demokratskim principima”, konstatovao je Minić.

Premijer Srpske je ocijenio da dodatnu zabrinutost izaziva i percepcija neujednačene primjene zakona.

“U javnosti se često ukazuje na slučajeve u kojima pojedinci nisu procesuirani za izjave ili djela koja bi, po istim kriterijumima, kod drugih dovela do krivične odgovornosti. Takva selektivna primjena zakona podriva povjerenje u pravosudni sistem i stvara osjećaj nepravde”, smatra Minić.

On je podsjetio da je posljednjih godina primjetan i porast broja krivičnih prijava koje se podnose protiv pojedinaca, često uz istovremeno navođenje više teških krivičnih djela, poput izazivanja nacionalne ili vjerske mržnje.

“Kada se takve prijave koriste kao sredstvo pritiska, a ne kao instrument pravde, onda se postavlja pitanje da li se pravni sistem zloupotrebljava u političke svrhe i da li želimo društvo u kojem će građani moći slobodno da izražavaju svoje stavove, ili društvo u kojem će postojati strah od sankcija za izrečenu riječ? Odgovor na to pitanje određuje ne samo karakter našeg političkog sistema, već i kvalitet života svih građana”, izjavio je Minić.

On je naglasio da stav koji se ovdje iznosi nije usmjeren protiv bilo kog naroda ili institucije, već da je riječ o nastojanju da se obezbijedi jednak tretman svih, očuvanje institucionalnog integriteta i zaštita osnovnih prava.

“Namjera nije napad, već odbrana principa”, istakao je Minić.

On je zaključio da je neophodno jasno razgraničiti legitimnu borbu protiv govora mržnje od zloupotrebe zakona radi političkih obračuna ili nametanja jednostrane interpretacije istorije.

Konferenciji prisustvuju i ministar pravde Goran Selak, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić, kao i profesori prava, sudije i istoričari.

Podršku skupu, koji organizuje Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske, dolaskom su dali i predstavnici boračkih kategorija.

Ispred sjedišta Vlade Republike Srpske, gdje se konferencija održava, okupilo se više od 200 predstavnika boračkih kategorija, koje je premijer Srpske pozdravio.

Skup se održava uz podršku premijera i Ministarstva pravde Republike Srpske.