Kategorija: Politika

  • Nenad Vuković iz PDP prešao u PSS

    Nenad Vuković iz PDP prešao u PSS

    Nenad Vuković, dosadašnji visoki funkcioner PDP-a i delegat u Domu naroda PS BiH, zvanično je pristupio Pokretu Sigurna Srpska.

    – Političkoj organizaciji koja planira preuzeti veliku odgovornost u budućnosti su neophodni stabilni i ozbiljni kadrovi sa iskustvom. S obzirom da je Vuković bio gradonačelnik Istočnog Sarajeva, zamjenik predsjednika i generalni sekretar PDP-a, a danas je delegat u Domu naroda PSBiH, jasno je da govorimo o čovjeku velikih političkih dometa – saopštio je predsjednik PSS Draško Stanivuković.

    Stanivuković je poručio da lično stoji iza odluke da Nenad Vuković i u narednom mandatu nastavi politički angažman kao delegat u Domu naroda PSBiH što podržava cijelo rukovodstvo PSS-a, a što će biti zvanično potvrđeno, kako kaže, na prvoj narednoj sjednici organa Pokreta.

    – Naš dogovor je plod zrelosti i povjerenja, a snaga naših odluka potvrđuje odgovornost koju sigurno imamo – kazao je Stanivuković.

    Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

  • Konaković i Cvijanovićeva u žestokoj razmjeni optužbi

    Konaković i Cvijanovićeva u žestokoj razmjeni optužbi

    Posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Izraelu izazvala je novu političku polemiku na relaciji Banjaluka – Sarajevo, nakon što je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedin Konaković uputio protestnu notu izraelskim vlastima zbog, kako je naveo, protokolarnih nepravilnosti tokom sastanaka sa zvaničnicima te zemlje.

    U protestnoj noti, objavljenoj 23. juna, Ministarstvo inostranih poslova BiH navelo je da tokom pojedinih sastanaka nisu bili adekvatno istaknuti državni simboli BiH, već zastava Republike Srpske, što je ocijenjeno kao odstupanje od međunarodnog diplomatskog protokola i nepoštovanje suvereniteta i ustavnog poretka BiH.

    U dokumentu se navodi i da je Cvijanovićeva povezana sa političkom strankom koja promoviše secesionističke narative, te da takve aktivnosti doprinose nestabilnosti političkih prilika u zemlji i regionu. Iz Ministarstva su zatražili pojašnjenje od izraelskih vlasti o okolnostima koje su dovele do, kako tvrde, protokolarnog propusta.

    Cvijanovićeva je boravila u Izraelu u prijateljskoj posjeti, koju je ranije najavila kao nastavak saradnje i kontakata uspostavljenih tokom prethodne posjete predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika toj zemlji. Tokom posjete sastala se sa više izraelskih zvaničnika, uključujući ministra spoljnih poslova Gideona Sara i predsjednika Kneseta Amira Ohanu.

    Nakon reakcije Konakovića, uslijedio je i odgovor Cvijanovićeve. Ona je na društvenoj mreži Iks poručila da nije odgovorna za to što na pojedinim međunarodnim sastancima nije bila istaknuta zastava BiH, već da odgovornost snosi upravo ministar inostranih poslova.

    „Za to što u svijetu ne postavljaju zastavu BiH kriv je Elmedin Konaković, a ne ja“, napisala je Cvijanovićeva, dodajući da su za, kako je navela, srozavanje ugleda države odgovorni predstavnici političkog Sarajeva.

    „Kako su posijali, tako i žanju. Mi u Republici Srpskoj samo radimo svoj posao i štitimo svoju ustavnu poziciju“, poručila je Cvijanovićeva.

    Dok Sarajevo insistira da je riječ o ozbiljnom diplomatskom propustu, iz Republike Srpske uzvraćaju da je riječ o još jednom pokušaju politizacije međunarodnih aktivnosti srpskog člana Predsjedništva BiH, čime je pitanje protokola tokom posjete Izraelu preraslo u novi politički sukob između Konakovića i Cvijanovićeve.

  • Kojić: Bošnjacima smeta što se Amerika vratila poštovanju Ustava i Dejtonskog sporazuma

    Kojić: Bošnjacima smeta što se Amerika vratila poštovanju Ustava i Dejtonskog sporazuma

    SAD su se sadašnjim odnosom prema BiH vratile u striktno poštovanje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to Bošnjacima smeta jer je tu nastao kraj njihove priče o unitarizaciji BiH, smatra poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.

    – Tu je i kraj njihove želje o otimanju grunta Republike Srpske i stavljanje pod okvire upravo te bošnjačke BiH – rekao je Kojić.

    Kojić je, komentarišući reagovanje predsjednika Naše stranke Sabine Ćudić na istup bliskog saradnika američkog predsjednika Roda Blagojevića istakao da Ćudićeva kao stečajni upravnik svoje partije broji posljednje političke dane, jer ona svoju politiku bazira na mržnji prema predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj.

    On kaže da Ćudićeva smatra da je jedino podrška SAD koja je bila ka unitarizaciji BiH i rušenju ustavno-pravnog poretka dejtonske BiH bila ispravna i ustavna, navodeći da je svima jasno da je upravo to rušenje ustavnog poretka.

    – A vraćanje u ustavne okvire i ono što Republika Srpska upravo potencira, a to je, striktno poštovanje izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma, svih njegovih aneksa i naravno samog Aneksa četiri Ustava BiH, ona očigledno smatra kao rušenje ustavno-pravnog poretka, što je potpuna laž – naglasio je on za Srnu.

    On je dodao da je nedolično da Ćudićeva i ostali bošnjački političari “drže slovo” SAD, ističući da je njihova politika unitarne BiH očigledno propala.

    Predsjednik Naše stranke Sabina Ćudić reagujući na istup Roda Blagojevića rekla je, između ostalog, da njegovo lobiranje “direktno šteti ugledu SAD u BiH”.

  • Stevandić: Forto lažima pokušava preći cenzus, Republika Srpska će uraditi šta hoće

    Stevandić: Forto lažima pokušava preći cenzus, Republika Srpska će uraditi šta hoće

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na izjave ministra komunikacija i transporta BiH Edina Forte, nakon što je Forto poručio da Republika Srpska pokušava da prenese nadležnosti Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka na entitetski nivo, što je ocijenio kao nezakonito i neizvodivo.

    U odgovoru na te tvrdnje, Stevandić je na mreži X naveo da Forto pokušava preći cenzus lažima i pljuvanjem po Republici Srpskoj.

    „Evo ja njemu poručujem da neće uspjeti a Republika Srpska hoće šta god to njemu i sličnim značilo. Zato sikter od Republike Srpske“, naveo je Stevandić.

    Podsjećamo Forto je u svom obraćanju naveo da se, kako tvrdi, pokušava osporiti nadležnost državnih institucija u oblasti elektronskog potpisa i digitalne identifikacije, te da će institucije BiH zadržati postojeći zakonski okvir. On je poručio i da „prenos nadležnosti sa države na entitet neće proći“, naglašavajući potrebu usklađivanja sa evropskim standardima.

     

  • Dodik: Reakcija SDA na izjavu Sara tokom razgovora sa Cvijanovićevom krajnje cinična

    Dodik: Reakcija SDA na izjavu Sara tokom razgovora sa Cvijanovićevom krajnje cinična

    Krajnje cinično djeluje reakcija SDA na izjavu /šefom diplomatije Gideona/ Sara koju je dao tokom razgovora sa /srpskim članom Predsjedništva BiH/ Željkom Cvijanović.

    – Nije islamofobija reći istinu. Nije propaganda ukazati na namjeru bošnjačkih stranaka da dominiraju nad Srbima i Hrvatima. Ali je antisemitizam uskraćivati jevrejskom narodu, nad kojim je sproveden najveći genocid, pravo da se brani. Јoš neukusnije djeluje falsifikovanje istorije, pozivanje na navodne zasluge iz prošlosti, uz istovremeno organizovanje skupova podrške Hamasu i Hezbolahu. Kada SDA moli da BiH ostane jedina kolonija, protektorat u kojem stranac odlučuje, a istovremeno izjavu izraelskog ministra Saara o ugroženosti hrišćana u BiH smatra miješanjem u unutrašnja pitanja, onda je to čista tragikomedija – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Dodik dodaje da zbog SDA i njoj sličnih, BiH gotovo da više nema unutrašnjih pitanja jer su se u svakoj stranci umiješali.

    – Pohvalno je što se SDA, bar na trenutak, sjetila konstitutivnih naroda i Ustava, samo je zaboravila da se s narodima dogovara, a ne nameće im se, da se Ustav poštuje, a ne izvrgava ruglu. Istina boli, a ministar Saar je samo istinu izgovorio. A, ako Bošnjaci žele da pokažu poštovanje jevrejskom narodu, onda treba da predaju Hagadu Izraelu, a ne da je nosaju po svijetu i izvrgavaju je ruglu – navodi Dodik reagujući na saopštenje SDA nakon Cvijanovićevog sastanka sa Sarom.

  • Biometrija i skeneri stižu na biračka mjesta: Šta se mijenja za građane?

    Biometrija i skeneri stižu na biračka mjesta: Šta se mijenja za građane?

    Povjerenje građana u izborni proces u Bosni i Hercegovini godinama je na iskušenju zbog brojnih optužbi za izborne nepravilnosti, manipulacije i zloupotrebe. Upravo zbog toga velika očekivanja prate uvođenje novih tehnologija koje će biti korištene na Opštim izborima 2026. godine.

    Na biračkim mjestima prvi put će se koristiti uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i optički skeneri glasačkih listića, a cilj je povećanje transparentnosti i zaštita izborne volje građana. Mnogi smatraju da bi ove novine mogle predstavljati važan korak ka vraćanju povjerenja u izborni sistem.

    Predsjednik Strateškog odbora koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić ocjenjuje da će primjena novih tehnologija značajno smanjiti mogućnost manipulacija na sam dan izbora.

    Kako objašnjava, biometrijska identifikacija onemogućiće višestruko glasanje korištenjem različitih identifikacionih dokumenata. U slučaju pokušaja zloupotrebe, sistem će automatski upozoriti članove biračkog odbora, koji će moći odmah reagovati.

    Posebnu važnost, prema njegovim riječima, imaju i skeneri glasačkih listića. Oni bi trebalo da spriječe praksu koja je ranije bilježena na pojedinim biračkim mjestima, kada su neiskorišteni listići naknadno popunjavani i pripisivani određenim političkim subjektima. Uz to, biće onemogućene i druge manipulacije povezane sa biračkim spiskovima i brojanjem glasova.

    Šehić ističe da do potrebe za uvođenjem ovakvih sistema vjerovatno ne bi ni došlo da su svi učesnici izbornog procesa odgovorno obavljali svoj posao. Međutim, kako navodi, dosadašnja iskustva pokazala su da su pojedine političke strukture koristile članove biračkih odbora za različite vrste izbornih zloupotreba.

    – Građani bi na dan izbora trebalo da dobiju rezultate koji zaista odražavaju njihovu volju, a ne rezultate nastale manipulacijama pojedinaca koji su koristili svoje pozicije za uticaj na izborni proces – smatra Šehić.

    Ipak, upozorava da tehnologija sama po sebi ne može riješiti sve probleme. Podsjeća da brojna kršenja Izbornog zakona počinju mnogo prije otvaranja biračkih mjesta kroz različite oblike pritisaka na birače, kupovinu glasova i političke ucjene.

    – To su izazovi koji zahtijevaju drugačije mehanizme i ozbiljniji društveni odgovor. Tehnologija može zaštititi izborni proces na sam dan glasanja, ali ne može eliminisati sve oblike političkog uticaja koji se dešavaju tokom kampanje – kaže on.

    Prema njegovim riječima, upravo zbog toga što nove tehnologije ograničavaju mogućnost izbornih manipulacija, godinama je postojalo odugovlačenje sa izmjenama Izbornog zakona i obezbjeđivanjem sredstava za njihovu primjenu.

    Šehić naglašava da su biometrijski uređaji i skeneri prije svega uvedeni radi zaštite birača i njihovog prava da njihov glas bude pravilno evidentiran.

    Podsjeća i na pilot-projekte sprovedene tokom prethodnih lokalnih izbora na više od 400 biračkih mjesta, gdje su testirani pojedini elementi novog sistema.

    – Rezultati su pokazali da je tehnologija u gotovo svim slučajevima funkcionisala bez problema, što daje dodatno povjerenje u njenu primjenu na narednim izborima – istakao je Šehić.

    Kada je riječ o samom procesu glasanja, on smatra da građani neće imati značajnijih poteškoća u prilagođavanju novom sistemu.

    Procedura će, kako navodi, ostati gotovo identična dosadašnjoj. Nakon identifikacije birača, glasački listić će se popunjavati na isti način kao i ranije, a jedina razlika biće to što će se nakon glasanja listić ubacivati u skener koji će automatski evidentirati izbor birača prije nego što listić završi u glasačkoj kutiji.

    Za označavanje izborne opcije koristiće se poseban crni marker kako bi skener mogao precizno očitati glas. Iako sistem prepoznaje različite oznake, preporuka je da birači u potpunosti popune predviđeni kvadrat ili krug.

    Šehić zaključuje da će Centralna izborna komisija kroz informativne kampanje dodatno upoznati građane sa novim načinom glasanja, ali da ne očekuje veće poteškoće jer birači u BiH već imaju dugogodišnje iskustvo u učešću na izborima.

  • CIK upozorava na nizak odziv birača iz inostranstva

    CIK upozorava na nizak odziv birača iz inostranstva

    Odziv državljana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu za registraciju za učešće na Opštim izborima 2026. godine trenutno je ispod očekivanja, upozorio je član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović, pozivajući građane da prijavu za glasanje obave najkasnije do 21. jula.

    Prema podacima CIK-a, od početka registracionog procesa 8. maja elektronskoj platformi e-Izbori pristupilo je 11.379 osoba koje su otvorile nalog i podnijele zahtjev za glasanje izvan BiH.

    Do sada je odobreno 7.779 prijava, dok je više od hiljadu zahtjeva još u fazi provjere. Istovremeno, isti broj prijava nije zadovoljio propisane kriterijume za registraciju, što predstavlja nešto više od devet odsto ukupnog broja podnesenih zahtjeva.

    Najviše prijavljenih birača dolazi iz Njemačke, gdje je evidentovano oko 2.300 registracija. Slijede Hrvatska sa 2.212, Austrija sa 1.223 i Srbija sa 557 prijavljenih birača.

    Govoreći o organizaciji izbornog procesa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, Arnautović je naveo da je planirano otvaranje biračkih mjesta u 43 ambasade, generalna i počasna konzulata raspoređena u 29 država. Među njima su i predstavništva u Amanu, Moskvi i Kuvajtu, kao i generalni konzulati u Rijeci i Novom Pazaru.

    Ipak, konačna odluka o otvaranju biračkih mjesta zavisiće od interesovanja birača. Prema pravilima CIK-a, za organizovanje glasanja u diplomatsko-konzularnom predstavništvu potrebno je najmanje 50 prijavljenih birača, osim u slučajevima kada Komisija procijeni da postoje posebni razlozi za drugačiju odluku.

    Najčešći propusti zbog kojih prijave ne budu prihvaćene odnose se na nevažeće ili nedostavljene identifikacione dokumente, nepotpunu dokumentaciju, nedostatak dokaza o adresi boravka u inostranstvu, kao i obrasce koji nisu pravilno potpisani.

    Arnautović smatra da odgovornost za mali broj registrovanih birača ne snose samo građani, već i nadležne institucije i politički akteri. Istakao je da CIK sprovodi i organizuje izborni proces, dok Ministarstvo inostranih poslova i diplomatsko-konzularna mreža imaju značajnu ulogu u informisanju državljana BiH koji žive van zemlje.

    Posebno je ukazao na, kako je rekao, nedovoljnu angažovanost političkih stranaka u procesu motivisanja dijaspore da se registruje i učestvuje na izborima.

    – CIK građanima objašnjava proceduru glasanja, dok političke stranke treba da predstave razloge zbog kojih bi birači trebalo da izađu na izbore. Zbog toga njihova uloga u aktiviranju dijaspore ne bi smjela izostati – poručio je Arnautović.

    Na kraju je još jednom pozvao državljane BiH u inostranstvu da iskoriste svoje biračko pravo i registraciju završe prije isteka roka.

    – Učešće na izborima predstavlja ne samo pravo, već i građansku odgovornost. Pozivam sve naše građane u dijaspori da se registruju do 21. jula, a potom u oktobru izađu na izbore i glasaju u skladu sa vlastitim uvjerenjima – naglasio je Arnautović.

  • SDS ostao bez lidera u Banjaluci, nova imena u igri za izborne liste

    SDS ostao bez lidera u Banjaluci, nova imena u igri za izborne liste

    Željko Raljić podnio je neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Gradskog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) Banjaluka, a u međuvremenu, nekoliko novih imena, koja trenutno nisu u članstvu ove stranke, pominju se kao potencijalni kandidati SDS-a na predstojećim izborima.

    Kako sada stvari stoje, najizvjesnije je da će profesor ustavnog prava Milan Blagojević biti nosilac liste SDS-a za Izbornu jedinicu jedan za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

    Pritom, postoje tvrdnje i da će Milan Minja Savanović, doskorašnji poslanik Liste “Za pravdu i red” Nebojše Vukanovića, biti kandidat za poslanika na listi SDS-a u Izbornoj jedinici tri, a kao jedan od kandidata spominje se i nekadašnji banjalučki odbornik Saša Lazić Medo.

    “Ne postoji dogovor”

    Savanović je, komentarišući spekulacije da će biti kandidat za poslanika na listi SDS-a u Izbornoj jedinici tri, naveo da ne postoji takav dogovor.

    “Ako se za nešto odlučim, ja ću o tome obavijestiti javnost”, rekao je Savanović za “Nezavisne novine”.

    Lider SDS-a Branko Blanuša nam se na pozive nije javljao, tako da nismo uspjeli provjeriti da li će SDS-ov dres obući Savanović, ali i Lazić. Lazić je u izjavi za “Nezavisne novine” rekao da su dogovori o političkom angažmanu u toku, ali više detalja za sada ne otkriva.

    “Moguće je da se vratim u politiku. Još sam u fazi dogovora, razmišljanja. Možda će se više znati sutra ili prekosutra”, rekao je u ponedjeljak Lazić za “Nezavisne novine”.

    Dakle, već narednih dana bi sve moglo biti jasnije, a do tada, jasno je jedno – SDS je ostao bez lidera u Banjaluci, ali ne i bez svog člana.

    Ostaje vjeran SDS-u

    Raljić je, naime, nakon što je podnio neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Gradskog odbora SDS-a, rekao da ostaje u toj stranci do kraja života.

    “Ostajem u SDS-u. To je partija u koju sam ušao i u kojoj ću ostati do kraja života. Nema potrebe da je napuštam”, rekao je Raljić za “Nezavisne novine”.

    On je prethodno saopštio da je u nedjelju naveče na održanoj sjednici Koordinacionog odbora Izborne jedinice tri donesena odluka da nosilac liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske bude Biljana Lukić.

    “Koristim ovu priliku da joj iskreno čestitam na izboru i poželim mnogo uspjeha u predstojećoj izbornoj kampanji. Rezultat glasanja delegata iz Banjaluke doživljavam kao jasnu poruku da za moj dosadašnji rad i političko djelovanje više ne postoji dovoljno povjerenja”, naveo je Raljić.

    Poruka koju prihvata

    Kako je dodao, takvu poruku prihvata bez zadrške i smatra da je njegova politička i moralna obaveza da preuzme odgovornost.

    “Zbog toga ne podnosim ostavku samo na funkciju predsjednika Gradskog odbora, već i na sve ostale funkcije koje obavljam unutar Srpske demokratske stranke. Smatram da je to jedini ispravan i odgovoran potez kojim pokazujem dosljednost i poštovanje prema volji stranačkih organa i članstva”, naglasio je Raljić.

    Tokom mandata, dodao je, nastojao je da Gradski odbor vodi časno, odgovorno i u najboljem interesu Srpske demokratske stranke.

    “Zahvaljujem svim članovima, funkcionerima i aktivistima koji su mi pružali podršku i sa kojima sam imao čast da sarađujem. Srpskoj demokratskoj stranci želim uspjeh na predstojećim izborima i ostajem zahvalan svima koji su vjerovali u moj rad”, naglasio je Raljić.

    Velika obaveza

    U međuvremenu, došlo je i do rotacije na čelu SDS-a u Prnjavoru. Milan Aleksić, odbornik u Skupštini grada Prnjavora, novi je predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u ovom gradu, a na to mjesto dolazi umjesto dosadašnjeg lidera prnjavorskog SDS-a Milana Petrovića.

    “Sinoć mi je ukazana velika čast i povjerenje da budem izabran za predsjednika Gradske organizacije SDS-a Prnjavor. Zahvaljujem svim delegatima koji su mi dali podršku, kao i svim članovima i aktivistima koji svojim radom, energijom i odanošću svakodnevno jačaju našu organizaciju. Ovo povjerenje doživljavam prije svega kao veliku obavezu i odgovornost”, naveo je Aleksić u ponedjeljak.

  • Cvijanović: Izrael pokazuje veliko razumijevanje za poziciju Republike Srpske

    Cvijanović: Izrael pokazuje veliko razumijevanje za poziciju Republike Srpske

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je nakon višednevne posjete Izraelu da ta zemlja pokazuje veliko razumijevanje za poziciju Republike Srpske, njene ustavne nadležnosti i napore da sačuva svoj identitet, te poručila da postoji značajan prostor za dalje jačanje političke, institucionalne i ekonomske saradnje.

    Tokom boravka u Izraelu, Cvijanović se sastala sa premijerom Benjaminom Netanijahuom, predsjednikom Isakom Hercogom, predsjednikom Kneseta Amirom Ohanom i ministrom spoljnih poslova Gideonom Sarom. U fokusu razgovora bili su bilateralni odnosi, regionalna pitanja, bezbjednosni izazovi, kao i odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom.

    Cvijanović je ocijenila da je sastanak sa izraelskim premijerom predstavljao krunu posjete, ističući da je razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje između ministarstava Republike Srpske i Izraela, kao i o nastavku redovnih političkih konsultacija.

    – Zahvalna sam premijeru Države Izrael na dugogodišnjoj dobroj saradnji i razumijevanju koje pokazuje prema Republici Srpskoj i našim stavovima. Razmotrili smo mogućnosti za unapređenje ekonomskih veza kroz snažnije povezivanje resornih ministarstava u vladama Izraela i Republike Srpske. Uvjerena sam da će dobri politički i institucionalni odnosi biti odlična osnova za jačanje saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa – navela je Cvijanović.

    Ona je istakla da Izrael pokazuje izuzetno razumijevanje za nastojanja Republike Srpske da očuva svoj identitet i ustavne nadležnosti, te da između dvije strane postoji visok nivo političkog razumijevanja.

    Govoreći o razgovorima sa drugim izraelskim zvaničnicima, Cvijanović je rekla da je bilo riječi i o izazovima sa kojima se Republika Srpska suočava unutar BiH, naglasivši da izraelski sagovornici razumiju stavove i interese Srpske.

    – Ono što posebno raduje jeste činjenica da je Izrael spreman da razumije i brani interese Republike Srpske, svjestan da ono što radimo nije na štetu drugih, već da želimo da stvari budu uređene i zasnovane na punoj jednakosti svih konstitutivnih naroda – rekla je Cvijanović.

    Komentarišući kritike koje su iz političkog Sarajeva upućene povodom njene posjete Izraelu, Cvijanović je poručila da kao legitimno izabrani predstavnik Republike Srpske ima obavezu da zastupa i štiti interese građana koji su joj ukazali povjerenje.

    – U ime Republike Srpske izabrana sam u Predsjedništvo BiH i sasvim legitimno govorim o interesima Republike Srpske. Na svakom mjestu se zna kakve su pozicije Sarajeva, a kakve Banjaluke, i to nije potrebno posebno objašnjavati – istakla je Cvijanović.

    Tokom posjete Izraelu, Cvijanović se obratila i na Međunarodnom samitu politika JNS, gdje je govorila o značaju slobode, suvereniteta, očuvanja identiteta i pravu naroda da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti. Ona je naglasila da srpski i jevrejski narod povezuju istorijska iskustva stradanja i borbe za opstanak, te poručila da Republika Srpska ostaje posvećena očuvanju svog identiteta, ustavnog položaja i demokratskog legitimiteta.

  • Stejt department poručio: Novi visoki predstavnik do kraja juna

    Stejt department poručio: Novi visoki predstavnik do kraja juna

    Očekujemo da novi visoki predstavnik u junu preuzme dužnost od Kristijana Šmita, koji bi trebalo da ode u ovom mjesecu, poručili su iz američkog Stejt departmenta.

    Šta je poručio Stejt department o odlasku Kristijana Šmita?

    Dodaju da se u javnosti očekivalo da će na sastanku Savjeta za sprovođenje mira (PIC), održanom početkom juna, biti izabran novi visoki predstavnik s ciljem osiguranja stabilnosti Bosne i Hercegovine.

    “Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus o zajedničkoj viziji i italijanskog kandidata koji posjeduje odgovarajuće kvalifikacije. Sjedinjene Američke Države konstatovale su neuspjeh evropskih partnera da postignu konsenzus oko evropskog kandidata te su razočarane što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak – izbor novog visokog predstavnika”, naveli su za Fenu iz Stejt departmenta.

    Zašto PIC nije izabrao novog visokog predstavnika?

    Podsjećamo, nakon što na sjednici Upravnog odbora PIC-a, održanoj 3. i 4. juna u Sarajevu, nije postignut dogovor o izboru novog visokog predstavnika, najavljeno je da će konsultacije biti nastavljene i da bi nova sjednica trebalo da bude održana krajem juna.

    Nakon te sjednice reagovala je američka ambasada u BiH, koja je tada navela da evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.

    “Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate – ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao “gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji””, navela je tada Ambasade SAD u BiH na društvenoj mreži X.

    Komentarišući Šmitov rad, naveli su da SAD prepoznaju godine njegove predane službe kao drugog visokog predstavnika s najdužim mandatom od uspostavljanja te funkcije, kao i njegov rad na uspostavljanju institucija suverene BiH.

    “Kao što je navedeno u njegovom obraćanju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, očekujemo da Šmit u junu napusti dužnost visokog predstavnika. Takođe, očekujemo da novi visoki predstavnik preuzme dužnost do kraja juna”, kazali su iz Stejt departmenta i poručili:

    Kakav je stav SAD prema Bosni i Hercegovini?

    “SAD nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH”.

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, priznao je u maju da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država doprinio njegovoj odluci da prije vremena napusti to mjesto, rekavši da je “došlo do ogromnog i neočekivanog pritiska iz SAD”.