VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • U institucijama na nivou BiH milioni cure na sve strane

    U institucijama na nivou BiH milioni cure na sve strane

    U institucijama na nivou BiH milioni cure na sve strane. Troši se tamo gdje treba, ali najviše tamo gdje ne treba. Bahate se ministri, direktori i rukovodioci, ali i oni niže rangirani službenici kojima unaprijed pobrojani čuvaju leđa.

    I dok oni novac poreskih obveznika nemilice troše na luksuzan život na kojem bi mogli da im pozavide i najbogatiji ljudi svijeta, građani ove zemlje svakog dana prebiraju po novčaniku ne bi li kupili parče hljeba da prežive.

    Dokaz za to je i primjer Ministarstva inostranih poslova BiH, kojim rukovodi Elmedin Konaković, a koje za samo jedan račun za ketering plaća više od 10.000 maraka. Te iznose otkrili su revizori dok su češljali poslovne knjige Konakovićevog ministarstva za prošlu godinu.

    Strane i domaće delegacije se, naravno, ne dočekuju bez ića i pića. Po nekom pravilu, ta hrana bi trebalo da služi samo kao lagana zakuska. Ali kod nas nije tako, jer nadležni nabavljaju, u najmanju ruku, brdo hrane. Vode se onom čuvenom: “Daj svega i svačega”. Naravno da posežu za tim kada oni ne plaćaju račune za gozbu, već građani ove zemlje. Da kojim slučajem moraju da plate te fakture iz svog džepa, onda sigurno ne bi bilo tog fatalnog: “Daj svega i svačega”.

    Platiti jedan račun za ketering više od 10.000 maraka je suludo i van svake pameti. Kako uopšte nekoga nije sramota da izdvoji toliki iznos narodnog novca za hranu, sve i da im u goste dolaze najveći svjetski lideri, ako zna da za tu sumu pojedini građani ove zemlje rade čitavu godinu? Postoje i gori slučajevi, ljudi koji prebiraju po kontejnerima pored tih istih institucija tražeći koru hljeba, dok pored njih u limuzinama prolaze oni koji su se veče ranije gostili raznim delikatesama.

    Očigledno je da oni koji donose odluke u ovoj zemlji nemaju ama baš nikakav dodir sa realnošću i životom većine građana. Jer da imaju, povukli bi ručnu i stegnuli kaiš. Rekli bi: “Stanimo malo, usporimo”. Ali ne, kod nas se samo dodaje gas u trošenju novca poreskih obveznika. Brzine u trošenju narodnog novca prebacuju kao da voze reli.

    I nije to slučaj samo kod Konakovića, već i u drugim institucijama, kako na nivou BiH, tako i entiteta. Ništa oni nisu bolji, mogu biti samo gori. Zvanice se dočekuju skupocjenim pićima i delikatesama kojima često ni nazive ne znaju da izgovore.

    Jasno je da će narod u ovoj zemlji prebirati po kontejnerima sve dok oni koji odlučuju koriste javne kase kao privatne novčanike. Neće biti bolje, može samo gore. Nedostatak svijesti i stida odavno je postao zaštitni znak onih koji donose odluke, a cijena njihovog bahaćenja uvijek pada na leđa onih koji se bore da prežive, piše Glas.

  • Zaduženja ostaju glavni oslonac Republike Srpske

    Zaduženja ostaju glavni oslonac Republike Srpske

    Dok Vlada Republike Srpske najavljuje povećanje plata i penzija kao dokaz poboljšanja životnog standarda, dio ekonomske javnosti upozorava da se budžetska stabilnost i dalje održava prvenstveno zahvaljujući novim zaduženjima i prihodima od indirektnih poreza. Prema njihovim ocjenama, izostaju mjere koje bi dugoročno ojačale privredu i obezbijedile održive javne finansije.

    Ekonomisti smatraju da se umjesto sistemskih reformi nastavlja praksa oslanjanja na kreditna sredstva, dok se istovremeno izbjegavaju promjene poreske politike koje bi, kako tvrde, mogle povećati budžetske prihode kroz oporezivanje dividendi i ekstraprofita.

    Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ocjenjuje da izvršna vlast nije preduzela potrebne korake kako bi stvorila uslove za snažniji razvoj privrede, što bi dugoročno omogućilo stabilnije finansiranje budžeta.

    – Ne vidim mjere koje bi doprinijele jačanju privrede. Prije nego što se očekuje uredna otplata dugova i veći budžetski prihodi, potrebno je stvoriti uslove da privreda može da raste. Umjesto toga, rješenje se pronalazi u novim zaduženjima, uz logiku da će dugove neko vraćati u budućnosti – rekla je Cenićeva.

    Dodaje da je prethodni period mogao biti iskorišten za sprovođenje reformi koje bi danas davale rezultate.

    – Sada ulazimo u izborni ciklus, nakon kojeg slijedi formiranje nove vlasti. Ponovo ćemo slušati obećanja o reformama i prvih sto dana rada, ali ne vidim da je do sada urađeno nešto što bi obezbijedilo veće prihode i smanjilo potrebu za stalnim zaduživanjem – smatra ona.

    Govoreći o položaju pojedinih privrednika, Cenićeva tvrdi da postoje dvostruki aršini.

    – Oni koji imaju političku podršku prolaze bez problema. Ko dobija velike tendere i ima podršku vlasti može mnogo više od ostalih. Takav sistem funkcioniše godinama – istakla je.

    Prema njenim riječima, tokom više od dvije decenije vlasti SNSD-a mijenjali su se privrednici koji su imali povlašten položaj.

    – Kada više nisu korisni ili dođu u sukob s vlastima, gube taj status i zamijene ih drugi. Istovremeno, javna preduzeća posluju veoma loše, što pokazuje da se javni interes potiskuje u drugi plan, dok prednost imaju partijski interesi – navodi Cenićeva.

    Ona smatra da je poreski sistem odavno zahtijevao ozbiljne izmjene, ali da političke volje za to nema.

    – Godinama se govori o progresivnom oporezivanju, ali se od toga odustaje uz obrazloženje da nije popularno. U međuvremenu, Republika Srpska, a sve više i Federacija BiH, najveći dio prihoda ostvaruju kroz indirektne poreze i nova zaduženja. Takav model nije održiv i zahtijeva temeljne promjene – poručila je.

    Jedna od reformi koju stručnjaci godinama predlažu jeste uvođenje poreza na dividendu, kao i povećanje poreza na dobit, što je praksa u većini zemalja regiona.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je Bosna i Hercegovina među rijetkim državama koje nisu uredile ovu oblast, što, prema njegovim riječima, pogoduje pojedincima koji ostvaruju visoke profite bez odgovarajućeg poreskog opterećenja.

    – Objašnjenja da bi različite poreske stope između entiteta dovele do odlaska investitora služe uglavnom kao izgovor da se ništa ne mijenja. Suštinski problem je što se štite oni koji ostvaruju najveću zaradu. Imamo primjere direktora kompanija sa milionskim profitom koji su prijavljeni na minimalne plate, dok novac izvlače kroz dividende na koje se ne plaća porez. Uvođenjem poreza na dividendu budžet bi dobio dodatne prihode, a otvorio bi se prostor za rasterećenje rada – rekao je Gavran.

    On upozorava da slabljenje privredne aktivnosti dodatno umanjuje mogućnosti punjenja budžeta.

    – Veći prihodi mogli bi se ostvariti kroz drugačiju poresku politiku, čime bi se smanjila potreba za novim kreditima. Ključno pitanje nije samo koliko se država zadužuje, već i na šta se taj novac troši. Ne vidi se da zaduženja donose bolji životni standard ili povoljnije uslove poslovanja. Novac završava u budžetu, dok su nova zaduženja sve skuplja zbog rasta kamata i nepovoljnijih uslova finansiranja – upozorio je Gavran.

    Dodaje da se sličan model posljednjih godina primjenjuje u oba entiteta, zbog čega su posljedice gotovo identične.

    – Dug raste, privreda slabi, a građani osjećaju pad životnog standarda. Izlaz iz takvog začaranog kruga postoji, ali samo ako postoji politička spremnost za promjene – ocjenjuje on.

    Kao jedan od najvažnijih koraka navodi reformu poreskog sistema.

    – Odluka o oporezivanju dobiti i dividende zavisi isključivo od vlasti. Isto važi i za mjere kojima bi se moglo uticati na rast cijena i troškove života. Međutim, čini se da sadašnji sistem odgovara vlastima jer više cijene automatski znače i veće prihode od PDV-a, dok građani snose najveći teret takve politike – zaključio je Gavran.

  • Zašto BiH zaostaje na putu ka EU?

    Zašto BiH zaostaje na putu ka EU?

    Početkom 2023. godine novoformirana vlast na nivou Bosne i Hercegovine evropske integracije postavila je među svoje ključne prioritete, najavljujući ubrzano ispunjavanje reformskih obaveza koje bi zemlju približile članstvu u Evropskoj uniji. Međutim, više od tri godine kasnije, očekivani napredak izostao je, a BiH je u međuvremenu izgubila korak čak i sa državama koje se suočavaju sa znatno težim okolnostima.

    Ukrajina, uprkos ratu, kao i Moldavija i Gruzija, ostvarile su vidljiviji napredak na evropskom putu, dok se BiH i dalje suočava s unutrašnjim političkim nesuglasicama koje usporavaju sprovođenje reformi. Umjesto zajedničkog djelovanja na ispunjavanju zahtjeva iz Brisela, partneri u vlasti sve češće razmjenjuju međusobne optužbe i blokiraju procese koji bi trebalo da budu od zajedničkog interesa.

    Neefikasan rad Savjeta ministara BiH, česti zastoji u donošenju odluka, politička prepucavanja i izostanak dogovora oko ključnih reformi doveli su do toga da brojni analitičari aktuelni saziv ocjenjuju kao jedan od najmanje uspješnih od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Posebno se ukazuje na činjenicu da BiH nije ispunila dio obaveza iz Plana rasta Evropske unije, programa kojim su zemljama kandidatima na raspolaganje stavljena značajna finansijska sredstva u zamjenu za sprovođenje reformi. Zbog izostanka potrebnih koraka, BiH je ostala bez dijela novca koji joj je bio namijenjen iz evropskog fonda.

    Na račun rada predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto već duže vrijeme stižu kritike da njen mandat nije donio značajnije pomake ni u ekonomskom razvoju, ni u unapređenju međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.

    Nezadovoljstvo radom pojedinih resora iskazuju i predstavnici privrede. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić nedavno je za Srpskainfo izjavio da Savjet ministara nije učinio gotovo ništa kako bi zaštitio domaću proizvodnju. Posebno je izdvojio Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodeći da ni poljoprivrednici iz Republike Srpske ni iz Federacije BiH nisu zadovoljni rezultatima tog resora.

    Kritike se odnose i na rad ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića. Njegovi politički protivnici smatraju da je više energije usmjerio na političke sukobe s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i vlastima Republike Srpske nego na aktivnosti koje bi doprinijele ubrzanju evropskih integracija. Zamjeraju mu i vođenje spoljne politike bez dovoljnog usaglašavanja sa srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama.

    Istovremeno, dugotrajni nesporazumi između stranaka koje čine vlast na nivou BiH – SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko Trojke – dodatno su usporili reformske procese. Kao jedna od posljedica navodi se i gubitak pristupa značajnom dijelu sredstava iz evropskog Fonda za reformu i rast Zapadnog Balkana.

    Riječ je o programu vrijednom šest milijardi evra za period od 2024. do 2027. godine, u okviru kojeg je Bosni i Hercegovini bilo namijenjeno oko milijardu evra, pod uslovom da ispuni predviđene reformske kriterijume.

    Politički analitičar Radomir Nešković smatra da rezultati aktuelnog Savjeta ministara zaostaju za učincima prethodnih saziva.

    – Rad ovog saziva karakterišu slabi rezultati i nedostatak saglasnosti čak i oko osnovnih pitanja. Proces donošenja odluka je spor, a ostvareni učinci su skromniji nego ranije, bez obzira na pojedinačne procjene o sposobnosti članova Savjeta ministara – ocjenjuje Nešković.

    Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema jeste to što se najvažnije odluke ne donose u institucijama, već na sastancima lidera političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju.

    – Lideri stranaka praktično odlučuju o svim važnim pitanjima, dok članovi Savjeta ministara uglavnom sprovode ono što je prethodno politički dogovoreno. Kada među partijskim liderima nema saglasnosti, institucije ostaju blokirane i Savjet ministara ne može normalno da funkcioniše – zaključuje Nešković.

  • Selak: Ozbiljna sumnja u selektivnu primjenu nametnutog člana 145a Krivičnog zakona BiH

    Selak: Ozbiljna sumnja u selektivnu primjenu nametnutog člana 145a Krivičnog zakona BiH

    Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je da je, nakon što je od Tužilaštva i Suda BiH zatražio podatke o postupanju po članu 145a Krivičnog zakona BiH, dobijeni odgovor otvorio ozbiljna pitanja u pogledu jednake primjene zakona i povjerenja u pravosudni sistem.

     

     

    Selak je naveo da je Tužilaštvo BiH postupilo u skladu sa pravilima međuinstitucionalne saradnje i dostavilo podatke koji omogućavaju ozbiljnu analizu, dok je, kako ističe, Sud BiH dostavio samo minimum informacija, izostavljajući ključne podatke koje je Ministarstvo pravde Republike Srpske tražilo, uključujući nacionalnu strukturu potvrđenih i odbijenih optužnica.

    “Formalno pozivanje na tajnost istrage ne može biti opravdanje za uskraćivanje odgovora na pitanja koja su od javnog interesa. Istina se ne može sakriti”, poručio je Selak.

    Prema njegovim riječima, analiza dostavljenih podataka pokazuje da su sve optužnice protiv Srba za krivično djelo iz člana 145a Krivičnog zakona BiH potvrđene od Suda BiH, te da su optuženi ili već osuđeni ili se protiv njih vode postupci u kojima su izrečene ili se očekuju višegodišnje kazne zatvora.

    Selak tvrdi da su sve optužnice koje je Tužilaštvo BiH podiglo protiv Bošnjaka za isto krivično djelo odbijene od Suda BiH, iako ih je, kako navodi, bilo više nego duplo manje nego protiv Srba.

    “Ovakvi podaci otvaraju ozbiljna pitanja. Ili Tužilaštvo BiH zna da radi kada optužuje Srbe, a ne zna kada optužuje Bošnjake, ili, što se nameće kao daleko vjerovatniji zaključak, Sud BiH primjenjuje različite aršine za ista ili uporediva činjenična stanja. Ako je tako, riječ je o ozbiljnom udaru na vladavinu prava, ustavni poredak i povjerenje građana u pravosuđe”, naveo je Selak.

    On je upitao gdje su međunarodni posmatrači i svi koji se zalažu za jednakost pred zakonom, te pozvao Sud BiH da javno objasni kriterijume na osnovu kojih iste ili uporedive radnje različito tretira u zavisnosti od nacionalne pripadnosti optuženih.

    Selak je ukazao i na činjenicu da je za krivično djelo iz člana 145a Krivičnog zakona BiH propisana minimalna kazna zatvora od tri godine, ocijenivši neprihvatljivim da se za takozvani “verbalni delikt” izriču tako stroge kazne, dok se za brojne ratne zločine počinjene nad srpskim narodom izriču osjetno blaže sankcije.

    On je pozvao rukovodstvo i sudije Suda BiH da što prije održe sjednicu krivičnog odjeljenja ili opštu sjednicu sudija kako bi usaglasili jedinstvenu sudsku praksu u ovim predmetima.

    “Građani imaju pravo da znaju da li će ovakve optužnice biti potvrđivane po istim kriterijumima u svim slučajevima i kakva će kaznena politika biti primijenjena, bez obzira na nacionalnu pripadnost optuženog. Samo jednaka primjena zakona može vratiti povjerenje u pravosuđe i obezbijediti vladavinu prava”, naglasio je Selak.

  • Zajednička komisija bez saglasnosti o vetu Bošnjaka, odlučivaće Ustavni sud

    Zajednička komisija bez saglasnosti o vetu Bošnjaka, odlučivaće Ustavni sud

    Zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne skupštine Republike Srpske nije postigla saglasnost o vetu Kluba Bošnjaka na Zakon o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Zakon o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti i Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH.

    O ovim aktima odlučivaće Ustavni sud Republike Srpske.

    Predsjednik Parlamenta Srpske Nenad Stevandić rekao je da je pravo Republike Srpske da uređuje sve aspekte života iz svoje nadležnosti, a to su, između ostalog, simboli, groblja i zastave, a neko samo privremeno može da se nada da će korišćenjem nelegalnih mehanizama nešto postići.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 9. jula po hitnom postupku Zakon o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se predviđa do tri godine zatvora za veličanje Nezavisne Države Hrvatske i takozvane Armije BiH.

    Dopunom ovog zakona propisuje se da ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema, društvene mreže ili na drugi način, na javnom mjestu ili javnom skupu promoviše, veliča, širi, podržava ili podstiče pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH i javno isticanje i promovisanje zastava i simbola takozvane Armije BiH biće kažnjen do tri godine zatvora.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti Republike Srpske, kojim je predviđeno uvođenje novčanih kazni za odgovorne za simbole na grobljima koje veličaju i promovišu ideologiju NDH, kao i ustašku, nacističku i fašističku ideologiju.

    Grobovi, grobnice, nadgrobni spomenici, spomen-obilježja ili objekti unutar groblja ne mogu sadržavati simbole i natpise koji vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje srpskog naroda i svih drugih građana, navodi se u obrazloženju ovog akta.

    Narodna skupština Republike Srpske je 7. jula po hitnom postupku jednoglasno usvojila Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH, kojom je naglašena važnost odbrane demokratski izabranih institucija Republike Srpske od svih pokušaja da budu smanjene ili ukinute njihove nadležnosti i prenesene na nivo zajedničkih institucija BiH s ciljem unitarizacije.

    U Deklaraciji je navedeno i da je neophodno kroz parlamentarne i druge procedure, pokrenuti postupke za poništenje niza odluka visokih predstavnika koje su donesene na osnovu takozvanih bonskih ovlaštenja.

  • Predstavnički dom usvojio Prijedlog budžeta institucija za 2026. godinu

    Predstavnički dom usvojio Prijedlog budžeta institucija za 2026. godinu

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine je usvojio Prijedlog budžeta institucija i međunarodnih obaveza za ovu godinu u iznosu od 1,58 milijardi KM.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu minitara Srđan Amidžić rekao je da je ključni segment Prijedloga budžeta institucija i međunarodnih obaveza za ovu godinu, poboljšanje ekonomskog standarda zaposlenih u zajedničkih institucija.

    Potrebno je da ovaj prijedlog budžeta usvoji i Dom naroda.

  • Stevandić: Pravo Republike Srpske je da uređuje svoje simbole, himnu i spomenike

    Stevandić: Pravo Republike Srpske je da uređuje svoje simbole, himnu i spomenike

    Predsjenik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da je pravo Republike Srpske da uređuje sve aspekte života, što znači i nadležnosti koje se odnose na simbole, zastavu, himnu i spomenike, a neko samo primvremeno može da se nada da će korišćenjem nelegalnih mehanizama nešto postići.
    Stevandić je napomenuo da je Republika Srpska trpjela podmetanja koja su izvan prava, kao da i dalje trpi kada je riječi o Deklaraciji o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH.

    On je istakao da to ne doprinosi suživotu u BiH.

    Ponovio je da je Kristijan Šmit pokušao da ukine nadležnostio i sve ono što pripada Republici Srpskoj, ali da je u tome spriječen.

    “Siguran sam da ćemo i u narednom periodu uspjeti da se riješimo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH jer treba da se međusobno dogovaramo”, rekao je Stevandić

    Stevandić obratio se novinarima nakon sjednice Zajedničke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske o Deklaraciji o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH, Zakona o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti.

    Prije sjednice Zajedničke komisije održana je sjednica Vijeća naroda Republike Srpske.

    Predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Srpske Alija Tabaković rekao je nakon sjednice Vijeća naroda da će Komisija vjerovatno odbiti veto i da će o ovim aktima odlučivati Ustavni sud Republike Srpske.

    Vijeće naroda Republike Srpske danas nije postigli saglasnost o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Deklaraciju i ovaj predmet se upućuje Ustavnom sudu Srpske.

    Ni Zajednička komisija nije postigla saglasnost o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na usvajanje Zakona o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, zbog čega su ovi predmeti proslijeđeni Ustavnom sudu Republike Srpske.

    Narodna skupština Republike Srpske je 7. jula po hitnom postupku jednoglasno usvojila Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH, kojom je naglašena važnost odbrane demokratski izabranih institucija Republike Srpske od svih pokušaja da budu smanjene ili ukinute njihove nadležnosti i prenesene na nivo zajedničkih institucija BiH s ciljem unitarizacije.

    Narodna skupština usvojila je 9. jula po hitnom postupku Zakon o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se predviđa do tri godine zatvora za veličanje Nezavisne Države Hrvatske i takozvane Armije BiH.

  • Vulić: SNSD će podržati i budžet i hitnu proceduru

    Vulić: SNSD će podržati i budžet i hitnu proceduru

    Klub poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržaće i hitnu proceduru i Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH, izjavila je šef Kluba Sanja Vulić.

    Vulićeva je pojasnila da eventualno neusvajanje budžeta neće pogoditi poslanike, već zaposlene u institucijama BiH koji će, kako je navela, ponovo ostati uskraćeni.

    – Mi ćemo, kao i dosad, svaki put podržati sve ono što dolazi iz pera našeg ministra i što podržava srpski član Predsedništva. Tako smo i ovaj put apsolutno za ovu hitnu proceduru i usvajanje budžeta – rekla je Vulićeva tokom rasprave.

    Ona je navela da poslanicima suštinski ne znači da li će budžet biti usvojen, jer se i u uslovima privremenog finansiranja redovno isplaćuju plate i obezbjeđuje finansiranje poslaničkih klubova.

    Vulićeva je podsjetila da je SNSD ranije upozoravao da povećanje plata zaposlenima u institucijama BiH nije moguće bez usvajanja budžeta, ocjenjujući da su raniji prijedlozi o tom pitanju bili licemjerni.

  • Amidžić: Ključni segment prijedloga budžeta je poboljšanje ekonomskog standarda zaposlenih

    Amidžić: Ključni segment prijedloga budžeta je poboljšanje ekonomskog standarda zaposlenih

    Ministar finansija i trezora u Savjetu minitara Srđan Amidžić rekao je da je ključni segment Prijedloga ovogodišnjeg budžeta institucija i međunarodnih obaveza poboljšanje ekonomskog standarda zaposlenih u zajedničkih institucija.Amidžić je skrenuo pažnju na nekoliko činjenica u vezi dokumenta koji je pred poslanicima, te naveo da su na sjednici Predsjedništva BiH uvrštene dvije tehničke ispravke.

    Obrazlažući hitnu proceduru dokumenta skrenuo je pažnju na tačku koja se odnosi na broj zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, s obzirom na uvođenje sistema s ciljem bržeg protoka robe i ljudi, te povećanje kapitala BiH kad je u pitanju Evropska banka za obnovu i razvoj.

    Amidžić je pojasnio da su Predstavnički dom i Dom naroda usvojili zakone koji omogućavaju i retroaktivnost kad je u pitanju isplata primanja zaposlenih zajedničkim BiH, počevši od 1. januara ove godine.

    – Ukoliko ovaj dokument dobije podršku parlamentaraca, mi ćemo biti u mogućnosti da retroaktivno isplatimo svim zaposlenim u institucijama uvećanje, odnosno one zaostatke, s obzirom na to da se njihove plate još obračunavaju po osnovici od 630, a ne 690 KM – istakao je Amidžić.

    Prilikom izrade Prijedloga budžeta, dodao je, u obzir je uzeto sve što je parlament usvojio.

    – U obzir smo uzeli isplate po višim osnovicama, u obzir smo uzeli rast regresa, u obzir smo uzeli rast toplog obroka, ali i kada su u pitanju troškovi prevoza – rekao je Amidžić.

    Kada su u pitanju materijalni rashodi, naveo je da su po kriterijumu racionalnosti u odnosu na prethodnu godinu umanjeni u iznosu od gotovo osam miliona KM u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu.

    – Kapitalni izdaci su 96,5 miliona KM. Što se tiče najvećih povećanja, logično se odnose i na one budžetske korisnike koji imaju najveći broj zaposlenih radnika – rekao je Amidžić.

  • Vijeće naroda odbilo veto Bošnjaka

    Vijeće naroda odbilo veto Bošnjaka

    Vijeće naroda Republike Srpske nije postiglo saglasnost o vetu Kluba Bošnjaka na Zakon o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Zakon o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti i Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH.

    U toku je sjednica Zajedničke komisije Vijeća naroda i Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Srpske Alija Tabaković rekao je da će Komisija vjerovatno odbiti veto i da će o ovim aktima odlučivati Ustavni sud Republike Srpske.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 9. jula po hitnom postupku Zakon o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se predviđa do tri godine zatvora za veličanje Nezavisne Države Hrvatske i takozvane Armije BiH.

    Dopunom ovog zakona propisuje se da ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema, društvene mreže ili na drugi način, na javnom mjestu ili javnom skupu promoviše, veliča, širi, podržava ili podstiče pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH i javno isticanje i promovisanje zastava i simbola takozvane Armije BiH biće kažnjen do tri godine zatvora.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti Republike Srpske, kojim je predviđeno uvođenje novčanih kazni za odgovorne za simbole na grobljima koje veličaju i promovišu ideologiju NDH, kao i ustašku, nacističku i fašističku ideologiju.

    Grobovi, grobnice, nadgrobni spomenici, spomen-obilježja ili objekti unutar groblja ne mogu sadržavati simbole i natpise koji vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje srpskog naroda i svih drugih građana, navodi se u obrazloženju ovog akta.

    Narodna skupština Republike Srpske je 7. jula po hitnom postupku jednoglasno usvojila Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH, kojom je naglašena važnost odbrane demokratski izabranih institucija Republike Srpske od svih pokušaja da budu smanjene ili ukinute njihove nadležnosti i prenesene na nivo zajedničkih institucija BiH s ciljem unitarizacije.

    U Deklaraciji je navedeno i da je neophodno kroz parlamentarne i druge procedure, pokrenuti postupke za poništenje niza odluka visokih predstavnika koje su donesene na osnovu takozvanih bonskih ovlaštenja.