Kategorija: Politika

  • Vukanović tvrdi da Trivićeva želi utapanje u PSS: Ona mu žestoko odgovorila

    Vukanović tvrdi da Trivićeva želi utapanje u PSS: Ona mu žestoko odgovorila

    Nebojša Vukanović, lider Liste „Za pravdu i red“, objavio je da je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić tražila od lidera Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića da je primi i utopi Narodni front u PSS. Ona je to oštro negirala, prenose Nezavisne.

    „Po mojim izvorima iz PSS-a, Jelena Trivić je pozvala Draška Stanivukovića i predložila ujedinjenje, bolje reći potpuno utapanje Narodnog fronta u PSS, a što je Stanivuković rado dočekao, jer usisava sve redom na političkoj sceni, ali ostaje da se tempira vrijeme kada će se fuzija formalno uraditi“, naveo je Vukanović.

    Odgovor Trivićeve nije dugo čekan.

    „Nakon što je razvalio opoziciju i uništio svaku nadu u promjene u mjesecima prije izbora, sipajući svoje otrovne laži o svima iz opozicije, najviše o meni, štedeći vlast bilo kakve kritike, Nebojša Vukanović nastavlja po istoj matrici“, poručila je Trivićeva.

    Dodala je da nije zvala Stanivukovića i da ono o čemu piše Vukanović uopšte nije tema razgovora u Narodnom frontu.

    „Najbolji sud o tome daće vrijeme koje je pred nama. Nisam se bavila Nebojšom Vukanovićem, niti planiram, za njegovim lažima normalan čovjek ne može trčati, jer taj nivo bezobrazluka ne da nisam srela na političkoj sceni, nego nisam srela uopšte u životu. Jadan je narod sa ovakvom alternativom“, istakla je Trivićeva.

  • Nove kazne CIK BiH

    Nove kazne CIK BiH

    Centralna izborna komisija BiH kaznila je danas HDZ BiH sa 4.000 KM zbog toga što je kandidat ove stranke za hrvatskog člana Predsjedništva Darijana Filipović objavila video u čijim su kadrovima djeca.

    HDZ je kažnjen za zlouporebu djece u političke svrhe, a kaznu od 4.000 KM zbog ovog prekršaja dobila je i Filipovićeva.

    Na današnjoj sjednici sankcionisani su i predsjednik i članovi biračkog odbora na biračkom mjestu 025A034 u Osnovnoj izbornoj jedinici Gradačac, koji su na lokalnim izborima 2020. godine u obrazac za zbirne rezultate unijeli pogrešne cifre, odnosno važeće glasove za kandidate i političke stranke.

    Predsjednik ovog biračkog odbora Selmina Kukuruzović kažnjena je sa 800 KM, dok su članovi odbora Eldar Gluhić, Edin Mehić, Ensar Omeragić i Sead Huseinbašić kažnjeni sa po 600 KM, a svima je izrečena zabrana angažovanja na biračkom mjestu i organima za sprovođenje izbora u periodu od četiri godine.

    Na sjednici je istaknuta sporost Tužilaštva BiH kojem je krivična prijava protiv članova biračkog odbora podnesena 2021. godine, dok je ova pravosudna institucija tek polovinom ove godine CIK-u dostavila odluku o nesprovođenju istrage.

    CIK je danas zaključio centralni birački spisak sa stanjem na dan 4. oktobar 2026. godine u 24.00 časa, na kojem su ukupno 3.408.524 birača.

  • Birači glasaju za jedne, mandate preuzimaju drugi

    Birači glasaju za jedne, mandate preuzimaju drugi

    I poslije opštih izbora 2026. imaćemo masovnu praksu da narod izabere jedne kandidate, a u njihove fotelje sjedaju drugi, baš kao i ranijih godina, prenose Nezavisne.

    Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor već u ponedjeljak, nepun dan pošto su birališta zatvorena, izjavio je da ostaje na toj dužnosti i da neće prihvatiti poslanički mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske. To je potvrdila i načelnica Novog Sarajeva Benjamina Karić, koja ne ide u Skupštinu Kantona Sarajevo, nego ostaje na dosadašnjoj poziciji. Poput nje, ni načelnik Ilidže Nermin Muzur neće prihvatiti mandat u toj skupštini i neće se odreći načelničke funkcije.

    Poslije izbora održanih u nedjelju, 4. oktobra, ovakvih primjera u predstojećem periodu biće zasigurno na desetine. Dozvoljeno je, ali se postavlja pitanje da li je pošteno prema biračima.

    „Naravno da nije“, poručuje u izjavi za „Nezavisne novine“ Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. I mnoge druge stvari, dodaje, nisu bile poštene u minuloj predizbornoj kampanji.

    „Evo, sada se priča o nekim koalicijama, a kada pogledate analizu predizborne kampanje, izričito su bile naglašene crvene linije o tome ko će s kim koalirati, a ko s kim neće. Kada vi date povjerenje jednoj političkoj stranci, a onda ona nakon izbora koalira sa onom koju je prije toga proglasila neprijateljem, protivnikom, to je izdaja birača“, navela je Mujagićeva.

    Sa moralnog stanovišta, dodaje, ovo nije ništa novo.

    „Borba za mandate i za moć je nešto što već dugo gledamo. Nažalost, moralnost je davno istjerana iz naše politike“, istakla je Mujagićeva.

    Da prepuštanje osvojenih mandata nije pošteno prema biračima smatra i Vesna Čančar, predsjednica Demokratskog centra „Nove nade“ Foča, člana koalicije „Pod lupom“. Treba, kaže, mijenjati izborno zakonodavstvo i ovakve masovne pojave onemogućiti.

    „U zemlji u kojoj živimo mnogo stvari nije pošteno, pa ni to. Isto tako, kada osvojite mandat, pitanje je da li je on Vaš ili političke partije. Hiljadu tu ima stvari koje bi trebalo posložiti. Mislim da bi bilo korektno da se to riješi, jer Vam birači daju povjerenje i glas i od Vas očekuju da ih zastupate“, rekla je Čančareva za „Nezavisne novine“.

    Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u „Transparency Internationalu BiH“, kaže da praksa da se kandiduju popularni funkcioneri za koje se unaprijed zna da neće preuzeti mandat otvara ozbiljne etičke, ali i demokratske i političke dileme.

    „Glavni problem je, dakle, što se najpopularniji i najpotentniji političari guraju u prvi plan kako bi ‘povukli’ glasove, ali zapravo izigravajući izbornu volju i otvoreno varajući birače koji im poklanjaju povjerenje“, ističe Ožegović.

    Time se, dodaje, obesmišljava i preferencijalno glasanje, jer izabrani i sa legitimitetom ne ulaze u parlamente, a njihova mjesta zauzimaju oni koji nemaju stvarnu podršku.

    „Ovo nije pošteno prema biračima, ali naposljetku, birači su ti koji treba da prepoznaju i na vrijeme uskrate podršku onima koji će tu podršku zloupotrijebiti i koji ih neće zaista predstavljati. Zašto birači iz izbornog ciklusa u izborni ciklus uporno daju podršku ovakvim kandidatima, to je sad već drugo pitanje“, naglasio je Ožegović.

  • Kome su birači srušili planove?

    Kome su birači srušili planove?

    Narodna skupština Republike Srpske trebalo je da bude poprište velikih planova, ali su izborni rezultati nekima brutalno prizemljili očekivanja. Jedni su prije glasanja crtali desetine mandata, drugi tiho računali na nekoliko poslaničkih mjesta, a matematika je pokazala ko je dobro procijenio snagu, a ko je pucao previsoko, piše Srpska info.

    Jedno je ono što stranke žele, drugo ono što javno prognoziraju, treće ono što im građani zaista daju. Od najave SNSD-a o 35 mandata, preko udvostručenja PSS-a, do stranaka koje su najavljivale sedam, osam ili deset mandata, procjene sada stoje uz ono što je donio glas birača.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prije izbora bio je uvjeren da će partija u Narodnoj skupštini imati 35 poslanika. Prema preliminarnim rezultatima SNSD ima 195.321 glas, što bi trebalo da donese 34 mandata, od čega 27 direktnih i sedam sa kompenzacione liste.

    U PSS-u su uspjeli u namjerama. Očekivali su da udvostruče broj poslanika i udvostručili su ga. Imali su šest, sada bi trebalo da imaju 12, devet direktnih i tri kompenzaciona.

    Do sada najveća opoziciona stranka to više nije. SDS je sa 13 mandata spao na 11. Pad je, doduše, počeo mnogo ranije.

    Kod DNS-NPS ambicije su takođe bile veće od rezultata. Predsjednik DNS-a Nenad Nešić nedavno je u intervjuu za Srpskainfo rekao da koalicija očekuje osam mandata. Za sada ih čeka pet, čime su, u svakom slučaju, postali druga po snazi stranka u vladajućoj koaliciji.

    Ista očekivanja prije izbora imao je predsjednik SPS-a Goran Selak. Ranije je za Srpskainfo rekao da očekuju da podrška bude „uvećana najmanje dva puta“ i da budu najjača partija u koaliciji sa SNSD-om. Trenutna matematika donosi im četiri mandata.

    Iz koalicije SP-Demos-NDP očekivali su sedam ili osam mandata, a prema trenutnoj računici čeka ih pet poslaničkih mjesta.

    Ni Lista za pravdu i red nije krila ambicije. Na izbore su izašli zajedno sa PDP RS, uz očekivanje da budu jedno od najvećih iznenađenja, ali su dobili četiri mandata.

    Predsjednik „Volje naroda Srpske“ Vlado Đajić očekivao je čak osam mandata. Rezultat je nijedan.

    Sa nešto manjim očekivanjima u trku je ušla predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. Za Srpskainfo je rekla da bi bili zadovoljni sa pet mandata. Narodni front nije prešao cenzus.

    I Republička stranka Srpske prije izbora slala je poruke o rastu podrške. Sa velikog skupa u Bijeljini krajem septembra poručeno je da stranka „sigurno ide po drugi direktan mandat“ u Izbornoj jedinici 6. Na kraju je jedan direktan mandat, koji je pripao lideru Slavenku Ristiću.

    Izbori su pokazali da je najlakše prije glasanja dijeliti mandate. Teže je ubijediti birače da ih zaista daju. Neke stranke pogodile su ono što su najavljivale, neke su ostale nekoliko mandata kratke, a neke su od velikih planova došle do nule. U politici se, na kraju, ne broje želje, već glasovi.

  • Kovačević Šmitu: Ti si sasvim sigurno „politički mrtvac“

    Kovačević Šmitu: Ti si sasvim sigurno „politički mrtvac“

    Milorad Dodik možda i jeste „politička životinja“, ali si ti sasvim sigurno „politički mrtvac“, rekao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević, prenosi RTRS.

    „Upravo zahvaljujući Dodiku“, napisao je Kovačević na društvenoj mreži Iks.

    Kristijan Šmit, komentarišući nedavno održane izbore u BiH, naveo je da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik „politička životinja“ i opisao ga kao političara bez ikakvih skrupula.

  • Stabilna Republika Srpska ne može da izgubi, rekao Stevandić

    Stabilna Republika Srpska ne može da izgubi, rekao Stevandić

    Stabilna Republika Srpska ne može da izgubi i pobijedila je sve orkestrirane napade, poručio je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić gostujući u emisiji „Telering“, prenosi RTRS.

    Poslije opštih izbora fokus institucija Srpske biće na stabilnosti u svim segmentima.

    „Tu ima posla, sada imamo i veći legitimitet da uredimo stvari unutra i da napravimo sito da niko ko je nesposoban neće moći da koristi neku priču o politici. Ne može nam sada opozicija ništa, mi ćemo da sami vodimo ovu zemlju, njenu privredu, institucije, a u toku su i mnoge stvari koje radimo najbolje u Evropi“, poručio je Stevandić.

  • Preletači kažnjeni na izborima u Srpskoj

    Preletači kažnjeni na izborima u Srpskoj

    Promjena partijskog dresa godinama je zaštitni znak političke scene Republike Srpske. Uporedne analize izbora 2022. i 2026. pokazuju da građani kažnjavaju lutanje od jedne do druge stranke i da su samo rijetki došli do veće podrške. Većina onih koji su između dva ciklusa promijenili boje doživjela je dodatni pad, prema preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija, prenosi BN.

    Najveći pad ima Vlado Đajić. Kao nosilac liste SNSD-a u Banjaluci 2022. uzeo je 29.038 glasova. Pošto je tu stranku napustio, u prethodnom mandatu osnovao je „Volju naroda Srpske“ i na njoj predvodio listu za Narodnu skupštinu. Prema preliminarnim podacima pao je na 2.515 glasova, što je manje za 26.523 glasa.

    Istu sudbinu doživio je Igor Crnadak, ali sa manjim brojkama. Napustio je PDP, osnovao PDP RS i u nedjelju nastupio sa Listom za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Prije četiri godine imao je 3.803 glasa, sada 2.949. Mandat je ipak obnovio.

    Kostadin Vasić u klupe je sjeo 2022. sa 3.580 glasova u bojama Ujedinjene Srpske. Ove godine bio je na listi DNS-NPS i, prema preliminarnim rezultatima, ima 944 glasa.

    Pao je i Milan Savanović, koji je polovinom godine napustio Nebojšu Vukanovića i priklonio se Pokretu „Sigurna Srpska“. Godine 2022. imao je 2.115 glasova, u nedjelju 556.

    Ništa bolje nije prošla ni stranačka drugarica Maja Dragojević Stojić, koja je u prethodnom mandatu napustila SDS i priklonila se Drašku Stanivukoviću i PSS-u. Povjerenje joj je, prema trenutnom stanju, skresano za skoro 1.000 glasova.

    Opekao se i Aleksandar Trninić, koji je iz SDS prešao u Ujedinjenu Srpsku. Prije četiri godine imao je 2.712 glasova, sada 2.045.

    Siniša Mijatović u klupe je 2022. sjeo kao kadar Demosa sa 4.273 glasa. U nedjelju je bio na listi SPS i do sada ima 2.128 glasova.

    U republički parlament neće zasjesti bivši poslanik Radislav Dončić. U prethodnom mandatu ušao je sa 2.069 glasova kao PDP-ovac, pa prešao u Narodni front Jelene Trivić i u nedjelju uzeo 527 glasova.

    Pad broji i bivši DNS-ovac Dragan Brdar, koji se priklonio NPS-u. Te dvije stranke nastupile su zajedno. Sa DNS prije četiri godine imao je 1.628 glasova, sada 1.417.

    Slično je i kod Dragana Galića. Godine 2022, kao NPS, imao je 1.258 glasova, pa se priklonio PSS-u i sada broji 1.038.

    Kako stvari stoje, samo su funkcioneri manjih koalicionih stranaka koji su prešli direktno u SNSD blago uvećali broj glasova. Poslanici koji su napustili Demos i prešli u SNSD imaju nešto više nego prije četiri godine. Spomenka Stevanović sa 3.046 na 3.880, Milan Dakić sa 5.553 na 5.982, Suzana Gašić sa 333 na 444 glasa.

    Aco Stanišić poprilično je sačuvao bazu uprkos promjeni dresa. Kao SNSD-ovac ima 5.944 glasa, a prije četiri godine, kao kadar Demosa, 6.177.

    Analitičari kažu da odlaskom iz stranke, posebno veće, funkcioneri ostaju bez mašinerije koja je radila za njih.

    „Očigledno se dešavalo to da sa prelaskom u druge stranke ili osnivanjem novih ti funkcioneri ne povuku sve glasove, već samo svoje lične. Generalno ti političari koji pređu iz jedne u drugu stranku uspiju da prenesu samo svoje lične glasove. Sa tim prelaskom ostaju bez stranačke mašinerija iz prethodne stranke, a nova s obzirom da su pridošlice, ne gleda baš blagonaklono prema njima i nisu joj prioritet“, kazao je „Glasu“ politički analitičar Mladen Bubonjić.

    Nosilac liste Narodnog fronta za Parlamentarnu skupštinu BiH ove godine bio je Željko Dubravac, koji je u Narodnu skupštinu RS prije četiri godine ušao sa 850 glasova kao kadar DNS. Prema trenutnom presjeku ima 2.079 glasova za poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali u klupe u Sarajevu neće sjesti, jer nova stranka nije prošla cenzus. Vijest je prenio i Glas Srpske.

  • Tako je govorio Draško Stanivuković: Prije tri mjeseca prorekao krah Vukanovića

    Tako je govorio Draško Stanivuković: Prije tri mjeseca prorekao krah Vukanovića

    U politici postoji samo jedno mjerilo, rezultat, a sve ostalo su spekulacije. To je lider PSS Draško Stanivuković poručio prije tačno tri mjeseca, a danas javnost podsjeća na te riječi, piše Srpska info.

    Šestog jula poručio je: „Uslikajte ovu objavu i sačuvajte je za dan nakon izbora.“

    „Kada vidite rezultat koji će ostvariti liste Pokreta Sigurna Srpska i ja kao pojedinac, biće vam jasno koliko je odluka koju smo juče donijeli bila teška i važna. Iako nije prirodno da se povlači onaj ko ima najveću podršku, okolnosti u kojima smo se našli učinile su ovaj potez jedinim ispravnim“, naveo je Stanivuković.

    „S druge strane, kada vidite da će Nebojša Vukanović ubjedljivo završiti kao treći, a da će lista koju predvodi Igor Crnadak, kao i sve njihove liste u Republici Srpskoj, osvojiti manje glasova nego što će PSS osvojiti samo u Izbornoj jedinici 3, biće jasno ko je, ako je jedinstvo zaista bilo cilj, imao najviše razloga da se povuče“, podsjeća Stanivuković na svom Iks profilu.

    Rezultati, kako poručuje, danas potvrđuju da je bio u pravu. Prema preliminarnim brojkama, PSS je samo u izbornoj jedinici 3 osvojio 29.000 glasova, dok je Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića u cijeloj Srpskoj dobila oko 22.000 glasova.

  • Novaković Bursać: Radojčić u parlament preko leđa Stanivukovića

    Novaković Bursać: Radojčić u parlament preko leđa Stanivukovića

    Da se rukovodio logikom i etikom, Igor Radojičić bi znao da su izbori utakmica u kojoj uvijek pobijede zdrave politike kakve vode SNSD i Milorad Dodik, i ne bi ni bio u PSS, poručila je član Glavnog odbora SNSD Snježana Novaković Bursać. Draško Stanivuković, istakla je, sigurno neće biti premijer Republike Srpske, a Radojčića je nazvala neuspješnim tješiteljem ljudi sa nerealnim ambicijama, koji besmislicama pokušava ohrabriti izborne gubitnike, piše Srpska info.

    Novaković Bursać, koja prema preliminarnim rezultatima ulazi u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, reagovala je na jutrošnje navode zamjenika predsjednika PSS-a Igora Radojičića. On je rekao da je pokret povećao podršku u odnosu na rezultat PDP-a iz 2022, dok SNSD bilježi pad od oko 25.000 glasova.

    „Sigurno je da su pobijedili Savo Minić i Željka Cvijanović. Sigurno je da SNSD ima sedam poslanika više, sigurno ima dvotrećinsku većinu sa koalicionim partnerima i sigurno Stanivuković neće biti premijer. Sve kako je rekao Milorad Dodik“, poručila je Novaković Bursać.

    Postizborni dani, navela je, pokazali su da se Radojičić od nekada perspektivnog i vječito mladog političara pretvorio u neuspješnog tješitelja nosilaca nerealnih ambicija.

    „Radojičić besmislicama samo pokušava okuražiti potonule izborne gubitnike“, navela je Novaković Bursać.

    Optužila ga je i da postojanje PSS-a gleda samo kroz svoj ulazak u parlament BiH.

    „Jedini smisao i svrha postojanja PSS iz ugla Igora Radojičića je njegov ulazak u Parlamentarnu skupštinu, ovaj put preko leđa Draška Stanivukovića i njegovih aktivista. Sve te njegove analize, brojke i slova služe da se zakamuflira ova bizarna činjenica na koju nisu imuni ni oni sa najtvrđim stomakom, jer i njima izaziva gađenje“, poručila je Novaković Bursać.

    Prozvala je i tumačenje rezultata.

    „Spoj srednjoškolca i inženjera, polovina i trećina, učinio je da se zaborave i osnove aritmetike i elementarne matematike. O logici ne treba trošiti ni riječi. Možda ima vremena, naučiće“, poručila je Novaković Bursać.

    Izbori su, ocijenila je, potvrdili Dodikove najave, nasuprot predviđanjima Stanivukovića i Radojičića.

    „I ovi izbori su pokazali da je sigurno samo ono što Milorad Dodik kaže, da je sigurno i da se apsolutno neće desiti ono što Stanivuković i Radojičić kažu da će se sigurno desiti“, navela je ona.

    Naknadne statističke analize i „matematičke manipulacije“, ocijenila je, služe umanjivanju pobjede SNSD-a, koga je nazvala ubjedljivim i nesumnjivim pobjednikom.

    „Pokret ‘Sigurna Srpska’ nije donio novu vrijednost na političku scenu, već je isključivo dodatno umrtvio tradicionalno opoziciono biračko tijelo, uzimajući glasove od PDP-a i SDS. Riječ je o običnom prepakivanju starih opozicionih mandata unutar istog političkog bloka“, navela je Novaković Bursać.

    Povećanje procentualnog udjela uz manju izlaznost, po njoj, nije dokaz rasta popularnosti PSS.

    „Razumijemo potrebu Radojičića da opravda formiranje nove političke organizacije i proglasi uspjeh tamo gdje ga nema, ali nikakva matematika ne može zamijeniti proste činjenice i politički legitimitet“, poručila je ona.

    SNSD će se, najavila je, usmjeriti na brzo formiranje stabilnih institucija, nastavak kapitalnih projekata i očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske.

  • SNSD, HDZ i SDA najbliži vlasti na nivou BiH, razgovori naredne sedmice

    SNSD, HDZ i SDA najbliži vlasti na nivou BiH, razgovori naredne sedmice

    Razgovori o novoj vlasti na nivou Bosne i Hercegovine mogli bi početi već naredne sedmice. Po prvim izjavama zvaničnika, vjerovatno se ide ka koaliciji SNSD – HDZ – SDA, a među prvim temama biće izmjena Izbornog zakona BiH, prenose Nezavisne.

    „Logično bi bilo da oni koji su dobili najviše glasova u jednom, drugom i trećem narodu međusobno komuniciraju i zakažu te sastanke. Siguran sam da ćemo idući tjedan imati sastanke, bilo da budu u Mostaru, Sarajevu ili Banjaluci. To je pitanje dogovora. To bi bili prvi, preliminarni razgovori da vidimo kojom dinamikom i kako raditi dalje“, rekao je predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

    Od partnera će, očekivano, tražiti izmjene Izbornog zakona i nastavak evropskog puta. Taj zahtjev Čović je ranije ispostavljao i u jednom trenutku dobio obećanje da će biti riješen, ali pitanje Izbornog zakona do danas je ostalo otvoreno.

    Po ukupnim rezultatima, koalicija SNSD – HDZ – SDA bila bi najlogičnija, jer su te stranke uzele i najviše mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Prema još preliminarnim brojkama, SDA će imati devet mandata, SNSD šest, HDZ četiri. Sa partnerima SNSD u tom domu ima devet od ukupno 14 poslanika iz Republike Srpske, jer su mandate dobili i Ujedinjena Srpska, SP i DNS – NPS. SNSD i HDZ nisu povećali broj mandata, SDA je dobila jedan više. Te tri partije imaće i po najmanje tri delegata u Domu naroda, što im omogućava da zakone i odluke donose bez problema.

    U Federaciji se mjesecima, i poslije izbora, govori da sa SNSD-om ne treba praviti vlast. Matematika bez SNSD-a postoji: SDS, PSS i Lista za pravdu i red imaju ukupno pet poslanika u Predstavničkom domu, dovoljno za odluke, ali teže i duže. Problem je što opozicija iz Republike Srpske nema kapacitet u Domu naroda i, po svemu sudeći, tu će imati samo jednog delegata.

    Izbor Vijeća ministara ne ide na Dom naroda, pa je moguć i bez SNSD-a, ali bi donošenje odluka kasnije bilo problem. I sadašnja „trojka“ na nivou BiH ima samo jednog delegata u Domu naroda, a vlast je vršila četiri godine.

    Jedino sigurno u ovom trenutku jeste da će na čelu Vijeća ministara biti Bošnjak. Resori će biti plod dogovora, a najviše problema realno se očekuje oko ministra inostranih poslova. U prethodna dva mandata tu funkciju obavljao je Bošnjak, a pripadnik hrvatskog naroda na njoj do sada nije bio.

    U Federaciji se sve glasnije govori i o koaliciji SDA i SDP. Uz DF ili možda SBiH to bi se moglo preliti i na nivo BiH, pa bi „bošnjački blok“ bio nikad jači. U Kantonu Sarajevo SDA, DF i SBiH praktično su već dogovorili koaliciju, pa je izvjesno da će te tri partije nastupati zajedno i na ostalim nivoima.