Kategorija: Politika

Dok vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, uprkos unutrašnjim nesuglasicama, i dalje uspijeva da nastupi kao jedinstven blok, opozicija se ponovo suočava s podjelama unutar vlastitih redova.

Glavna pitanja koja se nameću jesu ko će biti kandidati za najvažnije funkcije, ko je spreman na kompromis, a ko vjeruje da upravo njegova politička opcija treba da bude osovina oko koje će se okupiti ostatak opozicije.

Iako su posljednjih dana pojedini opozicioni lideri slali poruke o potrebi zajedničkog nastupa, sve je više znakova da bi takav dogovor mogao biti teško ostvariv. Kandidata ima mnogo, funkcija je malo, a spremnost na ustupke za sada djeluje najmanja.

Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović već je ranije javno iskazao ambiciju da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH. Njegovu kandidaturu prije nekoliko mjeseci otvoreno je podržao gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović iz SDS.

Međutim, ostale opozicione stranke uglavnom izbjegavaju da se izjasne o toj ideji, što Vukanović otvoreno zamjera. On podsjeća da je godinama podržavao zajedničke opozicione kandidate na različitim nivoima vlasti.

– Očigledno je da su pojedini škrti na podršci, iako sam skoro dvije decenije bez ikakvih uslova stajao iza kandidata opozicije, od lokalnih izbora do kandidatura za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH. Ako već nema otvorene podrške, očekivao sam bar da me ne osporavaju – poručio je Vukanović.

U međuvremenu je iz Narodnog fronta stigla ideja o drugačijem rasporedu funkcija. Prema tom prijedlogu, kandidati za dvije najvažnije pojedinačne funkcije bili bi Branko Blanuša i Draško Stanivuković.

U toj kombinaciji Vukanoviću bi, prema toj zamisli, pripala pozicija predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, dok bi Jelena Trivić bila predložena za premijerku.

Takav raspored očigledno nije naišao na odobravanje Vukanovića, koji je pozvao Trivićevu da javno kaže da li će podržati eventualnu kandidaturu Stanivukovića.

Odgovor, barem za sada, nije dobio. Trivićeva je ranije jasno poručila da ne želi da govori o konkretnim imenima, već da je najprije potrebno da sve opozicione stranke sjednu za isti sto i razgovaraju o zajedničkom programu i planu ekonomskog oporavka Republike Srpske.

– Ne želim da izgovorim nešto što bi moglo uvrijediti nekog ili isključiti druge iz razgovora. Moramo prestati sa licitiranjem imenima – izjavila je ona ranije, dodajući da se trudi da dodatno ne podgrijava tenzije u opozicionom bloku.

U dosadašnjim javnim kombinacijama za dvije ključne funkcije opozicije Vukanovićevo ime rijetko se pojavljivalo.

Zbog toga se postavlja pitanje da li bi on ponovo mogao ostati bez kandidature ili će, u konačnici, iz opozicionih planova ispasti Draško Stanivuković, čiju kandidaturu Vukanović već duže vrijeme odbacuje.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi ključna odluka mogla zavisiti od SDS-a, koji je ranije već izašao s prijedlogom da Branko Blanuša bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

– Ostaje da se vidi da li će SDS podleći pritiscima iz Beograda i dijela vlastitog članstva te podržati Stanivukovića, koji otvoreno pokazuje ambiciju da preuzme funkciju predsjednika entiteta – kaže Topićeva.

Prema njenim riječima, Vukanovićeva kandidatura ima i principijelnu dimenziju.

– On je godinama bio jedan od najaktivnijih opozicionih političara i često je vodio kampanje za druge kandidate. Logično je da sada očekuje da ostatak opozicije stane iza njega – navodi ona.

Topićeva ukazuje i na, kako kaže, novu političku dinamiku među nekadašnjim rivalima.

– Zanimljivo je da su pojedini političari koji su ranije bili u otvorenom sukobu sada počeli da podržavaju jedni druge. Tako Igor Radojičić predlaže Jelenu Trivić za premijerku, dok ona između Vukanovića i Stanivukovića pokazuje sklonost prema mlađem gradonačelniku – smatra Topićeva.

Prema njenoj ocjeni, takve političke kombinacije dodatno stvaraju utisak nejedinstva u opozicionom bloku i ostavljaju prostor vlasti da ih prikaže kao posvađane i fokusirane isključivo na raspodjelu funkcija.

Istovremeno, kako dodaje, brojni problemi, afere i optužbe na račun vlasti ostaju po strani, dok mnogi slučajevi godinama čekaju epilog u ladicama tužilaštava.

Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu BiH, učestvovao je u Strazburu na zasjedanju Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) između EU i BiH.

Kao član parlamentarne delegacije BiH, Petković je poručio da BiH može da postane članica Unije tek kada bude zatvoren OHR i kada ode tzv. visoki predstavnik. Takođe, Petković je u Evropskom parlamentu govorio i o blokadi otaranja novog mosta na Savi između BiH i Hrvatske i pozvao EU da izvrši pritisak na odgovorne u FBiH.

Takođe je pozvao na rješavanje aktuelnog problema koji imaju prevoznici, vozači iz BiH koji rade na teritoriji EU.

“Vlast u Republici Srpskoj želi članstvo BiH u EU, ali tražimo poštovanje onih prava koja su nam data Dejtonskim mirovnim sporazumom i ono što propisuje Ustav BiH. U prethodnih 30 godina Republici Srpskoj su samo oduzimane nadležnosti najviše djelovanjem visokog predstavnika, a onda i Ustavnog suda BiH. EU nikada zvanično nije rekla da jedan pojedinac ne može da donosi zakone. Radostan sam jer je nedavno Predstavnički dom BiH putem  Ustavnopravne komisije poslao izjašnjenje Ustavnom sudu BiH da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost za donošenje zakona. Nadam se da će on shvatiti tu svoju ulogu i da ćemo mi političari preuzeti odgovornost”, rekao je Petković.

On je dodao da je do blokada u BiH došlo onda kada je neko odlučio da smijeni predsjednika Republike Srpske, te da izbaci SNSD i koalicione partnere iz vlasti na nivou BiH.

“Ni vlast ni opozicija u Srpskoj nisu krive za nenapredovanje BiH ka EU, kriv je onaj ko ne shvata specifičnisti BiH. Pomozite nam da otvorimo postojeće mostove i da gradimo nove. Očekujemo da nam EU pomogne na EU putu, a to se može pokazati tako što će za početak dozvoliti lakši prelazak granica za naše građane, ali i prevoz i boravak našim prevoznika. Koliko je BiH apsurdna i koliko jedna osoba može nanijeti zla građanima govori i primjer Zijada Krnjića koji je onemogućio otvaranje mosta na granici sa Hrvatskom, tj. EU”, zaključio je Petković.

Na 8. sastanku POSP-a raspravljalo se o stanju odnosa između EU i Bosne i Hercegovine, trenutnom stanju finalizacije zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH te imenovanju glavnog pregovarača sa EU.

Parlamentarnu delegaciju, osim Petkovića, čine Saša Magazinović (SDP BiH), Branislav Borenović (PDP), Zdenko Ćosić (HDZ BiH) i Dženan Đonlagić (DF).

Poremećaji u snabdijevanju i nestašica energenata u Evropi, uz drastičan rast cijena derivata nafte, dovoljan su razlog da EU ukine sve sankcije na uvoz sirove nafte iz Ruske Federacije, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

– Ako je interes građana i privrede na prvom mjestu, takva odluka će biti pod hitno donesena. Ako je u pitanju ideološka kratkovidost, onda će posljedice i po jedne i po druge biti katastrofalne – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

On dodaje da kratkovidost briselske administracije nije napravila problem samo na tržištu EU, već i nama koji ni na koji način nismo uticali na takve odluke.

– Vrijeme je za racionalne odluke, iracionalnost u ovom trenutku nikome nije od koristi – dodao je Dodik.

Поремећаји у снабдијевању и несташица енергената у Европи, уз драстичан раст цијена деривата нафте, довољан су разлог да ЕУ укине све санкције на увоз сирове нафте из Руске Федерације.

Ако је интерес грађана и привреде на првом мјесту, таква одлука ће бити под хитно донесена.…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 11, 2026

Dragi Vukane, moram priznati da sam počastvovan što sam dobio svojih pet minuta i nekoliko redova na tvom blogu. Ipak, po ko zna koji put pokazuješ da si majstor u izvrtanju teza i skretanju sa suštine.

Ovo je izjavio predsjednik mladih Narodnog fronta, Aleksa Bobar u svom odgovoru lideru Liste za pravdu i red, Nebojši Vukanoviću.

Bobar, kako tvrdi, u svom obraćanju ni u jednom trenutku nije napao Vukanovića, niti je pitao zašto Jelena Trivić nije bila na Kupresu.

– Samo sam konstatovao da si ti bio, i to sa razlogom koji smo mi u Narodnom frontu razumjeli – da je cilj izbaciti Milorada Dodika iz Savjeta ministara. Upravo zato mi nije jasno zašto je sporan naš poziv da opozicija sjedne za isti sto, kada je cilj potpuno isti, i još veći – rušenje Dodikovog režima u kompletu – rekao je Bobar.

Razlika je, navodi on, samo u tome što niko od njih taj razgovor ne uslovljava ministarskim foteljama niti bilo kakvim funkcijama.

– To što mi u Narodnom frontu i velikim dijelom sama javnost smatramo da je Jelena Trivić po svim kriterijumima kompetentna da bude buduća premijerka, valjda imamo toliko prava da nešto smatramo i da to kažemo! Bar bismo toliko prava trebali imati. Jelena nikada nije pozvala Draška da sjedne sa njim nasamo, niti je sjedila s njim – istakao je Bobar.

Navodi da je Jelena Trivić pozvala cijelu opoziciju, uključujući i Vukanovića, jer je svjesna da je to jedini način da se ovaj režim smijeni.

– Sa druge strane, ti si sjedio sa Draškom, i to baš u periodu kada se govorilo o ministarskoj fotelji. Kada si vidio da od toga nema ništa, povukao si se i nastavio po starom. A samo malo prije toga javno si govorio kako nikome ne bi oprostio da sjedne sa Draškom, bez obzira na razloge – podsjeća Bobar.

Naglasio je da je Narodni front čak prećutao i to što je Vukanović na Kupresu sjedio s Draškom i Čovićem, jer nisu željeli praviti bespotrebne priče ako je cilj zaista bio ono o čemu je Vukanović tada govorio, prenosi Sprskainfo.

– I dalje mislimo da je to legitiman politički cilj. Zato uvaži da i mi imamo legitiman politički cilj – pobjeda nad režimom Milorada Dodika! Zato je zaista neobično da danas pokušavaš držati lekcije drugima i praviti problem tamo gdje ga nema. Ali dobro, očigledno je da ti je lakše izvrtanjem tuđih riječi nego držati se onoga što si sam ranije govorio – zaključio je Bobar.

Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković održao je konferenciju za medije ispred zgrade Vlade Republike Srpske, upozoravajući na rast cijena, posebno naftnih derivata, usljed sukoba na Bliskom istoku i globalnih tržišnih poremećaja.

Stanivuković je poručio da institucije treba da reaguju i predlože konkretne mjere kako bi se ublažile posljedice krize.

„Ono što je ostava za jednog domaćina, to su robne rezerve za jednu zemlju. Još 2017. godine naše robne rezerve su propale. To je potrebno da se pokrene“, izjavio je Stanivuković.

On je predložio paket mjera koji, između ostalog, podrazumijeva formiranje robnih rezervi, privremeno ukidanje akciza na gorivo i ograničavanje marži.

„Pitamo šta je sa robnim rezervama i to je pitanje za Vladu Republike Srpske“, rekao je Stanivuković.

Tokom konferencije ispred zgrade Vlade Stanivukoviću se pridružio predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, koji je poručio da Vlada prati situaciju i preduzima mjere u vezi sa poremećajima na tržištu energenata.

Minić je istakao da je gorivo u Republici Srpskoj trenutno jeftinije nego u pojedinim zemljama regiona.

„Gorivo u Srbiji je 3,81 KM, dok je u Republici Srpskoj od 3,05 do 3,10 KM. Imamo dovoljno goriva i jeftiniji smo od okruženja“, rekao je Minić.

On je naveo da Vlada priprema dodatne mjere koje bi trebalo da budu razmatrane na narednoj sjednici, uključujući ograničavanje marži.

„Slažem se da robne rezerve treba da postoje. One služe da neko ne bude gladan, a u Srpskoj niko nije gladan“, rekao je Minić.

Premijer je dodao da je reagovao na konferenciju za medije jer je održana ispred zgrade Vlade, te je uputio kritike na račun gradskih vlasti u Banjaluci, navodeći probleme poput nefunkcionisanja bazena, pitanja naplate parkinga i drugih komunalnih tema.

Stanivuković je, odgovarajući na novinarsko pitanje o političkoj saradnji pred naredne izbore, rekao da o tome treba razgovarati nakon stabilizacije aktuelne situacije.

„Kada izađemo iz aktuelne krize, treba da sjednemo, dogovorimo se i sve prezentujemo javnosti“, rekao je Stanivuković.

Partija demokratskog progresa (PDP) godinama je važila za treću najuticajniju političku stranku u Republici Srpskoj, odmah iza SNSD-a i SDS-a. Međutim, nakon političkih poteza lidera stranke Draška Stanivukovića i formiranja novog pokreta, PDP se posljednjih mjeseci gotovo i ne pojavljuje u javnom prostoru.

U ranijem periodu ova stranka iznjedrila je brojne funkcionere koji su obavljali visoke dužnosti, od predsjednika Vlade Republike Srpske i ministara, do srpskog člana Predsjedništva BiH. Ipak, od jeseni prošle godine, kada je Stanivuković pokrenuo novi politički projekat, PDP je u javnosti sve manje prisutan.

Da nema šefa Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igora Crnatka, koji u svojim istupima naglašava da dolazi iz te stranke i otvoreno kritikuje pokušaje njenog gašenja, PDP bi se, prema ocjenama mnogih, gotovo potpuno izgubio iz javnog života.

Povremeno se oglašava i osnivač te stranke i njen počasni predsjednik Mladen Ivanić. Iz njegovih izjava može se zaključiti da nije saglasan s idejom gašenja PDP-a i smatra da je riječ o procesu koji dolazi iz kruga novog političkog pokreta koji predvodi Stanivuković.

S druge strane, većina drugih funkcionera koji su mandate u Narodnoj skupštini RS i Parlamentarnoj skupštini BiH osvojili kao članovi PDP-a u javnim nastupima danas se predstavljaju kao dio Stanivukovićevog novog pokreta.

Govoreći o stanju u stranci, Igor Crnadak nedavno je izjavio da se simpatizeri PDP-a suočavaju sa pritiscima, uključujući i telefonske pozive, samo zato što komuniciraju s članovima rukovodstva koji se protive gašenju partije.

– Ljudi koji vjeruju u PDP i ideju koju je Mladen Ivanić pokrenuo prije 26 godina ne smiju biti spriječeni da ostanu uz tu stranku – poručio je Crnadak.

On je istakao i da će PDP biti jedna od političkih opcija na opštim izborima u BiH u oktobru, naglašavajući da bi bilo bolje da se budući odnosi riješe dogovorom.

Crnadak je takođe ocijenio da se kao autoriteti ne mogu nametati ljudi koji su više puta mijenjali političke stranke ili su povezivani s različitim aferama, jer takav pristup, prema njegovim riječima, nije dobar ni za PDP ni za Republiku Srpsku.

Istovremeno je naglasio da su PDP i novi politički pokret koji predvodi Stanivuković „potpuno različiti svjetovi“.

Da li je PDP zaista na ivici nestanka i ima li budućnost ukoliko njegov formalni lider radi na stvaranju nove političke strukture, pitanje je koje se sve češće postavlja u javnosti.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je jasno kako se Stanivuković svjesno udaljio od svoje stranke kako bi preuzeo lidersku ulogu u novom političkom pokretu.

– Od početka je bilo vidljivo da postoji namjera da se PDP ugasi i da se formira nova politička organizacija. U takvoj situaciji Igor Crnadak ostaje praktično jedini koji dosljedno brani postojeću partiju, dok se u javnosti vidi raskorak između stranke i novog pokreta – ocijenila je Topićeva.

Slično mišljenje ima i politički analitičar Velizar Antić, koji smatra da se PDP trenutno nalazi u ozbiljnoj krizi identiteta.

On navodi da je nekadašnji PDP imao jasno definisanu ideologiju i politički program, dok se današnja stranka, prema njegovoj ocjeni, ne samo kadrovski promijenila nego se i postepeno udaljava od svojih ranijih ideoloških temelja.

Antić smatra da je Stanivuković procijenio kako mu okvir stare stranke više ne omogućava politički prostor kakav želi.

– Formiranjem pokreta pokušao je izgraditi novi politički imidž, ali i predstaviti sebe kao osobu koja može okupiti ljude iz nekadašnjeg PDP-a, ali i pojedince koji su ranije bili dio vlasti – istakao je Antić.

Prema njegovim riječima, takav pristup izazvao je nezadovoljstvo kod dijela visokih funkcionera stare strukture PDP-a.

Dodaje da će pravi efekti ove strategije biti vidljivi nakon narednih izbora, kada će se pokazati da li je Stanivuković uspio privući nove birače ili je, s druge strane, izgubio značajan dio dosadašnje podrške.

Minstar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac poručio je da bi domaći prijevoznici svoj pritisak zbog problema u sektoru transporta trebali usmjeriti prema Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, a ne prema graničnim prijelazima.
Košarac je ocijenio da Evropska komisija ima “potpuno ignorantski stav” prema prijevoznicima iz zemalja zapadnog Balkana te da bi Konzorcij “Logistika” svoje aktivnosti trebao pokazati upravo pred institucijama Evropske unije u Sarajevu.

Košarac je istakao da je o ovom pitanju u više navrata raspravljao i u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ali da Evropska unija, kako je naveo, nastavlja ignorisati zahtjeve prijevoznika iz regiona.

“Mislim da se zemlje zapadnog Balkana trebaju fokusirati na diskusiju s predstavnicima Evropske komisije”, rekao je Košarac.

Dodao je da je dosadašnji stav Evropske komisije prema ovom pitanju bio, kako je naveo, “indolentan i surov”, te da ne pokazuje dovoljno senzibiliteta za probleme prijevoznika.

“Mislim da Konzorcij ‘Logistika’ treba pokazati svoje kapacitete, ne na graničnim prijelazima, nego u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu”, poručio je Košarac.

On smatra da bi u Sarajevu trebalo organizirati aktivnosti koje bi uključivale i blokade, jer bi zaustavljanje vanjskotrgovinskog prometa na graničnim prijelazima, prema njegovim riječima, moglo nanijeti ozbiljnu štetu privrednicima i u RS-u i u FBiH.

“Naravno, to ne umanjuje potrebu da se riješi pitanje prijevoznika, ali isto tako ne trebamo štetiti ugledu i poslovnim ugovorima naše poslovne zajednice, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH”, naglasio je Košarac.

Košarac je također ocijenio da se ignorantskim odnosom prema problemima prijevoznika u Evropi pokušava osigurati jeftina radna snaga, navodeći da se vozačima iz zemalja regiona prilikom zadržavanja u zapadnoevropskim državama često nudi mogućnost da tamo nastave raditi.

Dodao je da su vozači iz Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom mlađi ljudi, koji su, kako je rekao, upravo profil radne snage potreban državama Evropske unije.