VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • SNSD i poslodavci dogovorili 13. platu: Šta to znači za radnike

    SNSD i poslodavci dogovorili 13. platu: Šta to znači za radnike

    Unija poslodavaca Republike Srpske i SNSD predložili su i dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate za radnike u realnom sektoru u Srpskoj.

    Dogovoreno formiranje ministarstva ekonomije

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, objavio je na društvenim mrežama da se sastao sa privrednicima Republike Srpske te prijateljski razgovarao o konkretnim projektima koji će direktno unaprijediti standard ljudi i snagu ekonomije.

    “Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj. Ključ napretka je jasan – definisati strateške grane i snažno ih razvijati: turizam, poljoprivredu, prerađivačku i elektromašinsku industriju. Republika Srpska danas ima stabilnost potvrđenu i na međunarodnom finansijskom tržištu. Sada tu stabilnost pretvaramo u konkretne mjere za naš narod i našu privredu. Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi”, naglasio je Dodik.

    Škrebić: Imamo već dosta preduzeća koja isplaćuju 13. platu

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da su sa Dodikom razgovarali o više tema, koje za cilj imaju da poboljšaju stanje u privredi, a samim tim i položaj radnika.

    “Razgovarali smo o tehnološkom razvoju, povezivanju tehničkih fakulteta, stavljanju u funkciju Naučno-tehnološkog parka, zloupotrebi položaja, odnosno načinu kako da se to spriječi, što je na štetu ljudi koji su stvarno bolesni. Takođe, razgovarali smo o podsticajima za automatizaciju, odnosno tehnološkom razvoju preduzeća, da se uključi i IRB za kreditiranje dugoročnih projekata i tako dalje. Jedna od tema je bila i 13. plata. Suštinski, 13. plata već postoji i u razvijenijim, ali i manje razvijenijim ekonomijama, ali u Republici Srpskoj imamo već dosta preduzeća koja isplaćuju 13. platu. Ideja je da ona bude bez poreza i doprinosa. Tu ne bi trebalo da bude značajnijih problema, uz određene zakonske izmjene. Ovo bi bio stimulans za preduzeća da isplaćuju u što većoj mjeri tu 13. platu”, objasnio je Škrebić.

    Relativno brzo bi zakonski trebalo početi sa primjenom

    Na pitanje kada bi zakonski mogla da počne primjena 13. plate, Škrebić odgovara da, ako bude sve kako je planirano, relativno brzo bi trebalo doći do toga.

    “Potrebno je izmijeniti neke zakone, što bi se trebalo desiti tokom naredne sedmice. Nadamo se da bi ovo pitanje trebalo da bude na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske na jednoj od narednih sjednica. Ovo je zajednički prijedlog SNSD-a i poslovne zajednice. Ova 13. plata nije obavezna ni u jednoj državi. Cilj je poboljšanje položaja radnika, borba protiv sive ekonomije, ali i da se olakša nekim preduzećima da neka primanja radnika budu bez poreza i doprinosa”, istakao je Škrebić.

    Prema njegovim riječima, najvažnija tema razgovora je bila prerađivačka industrija jer se zna da ona ima dosta problema, a zna se da je prerađivačka industrija osnova svake privrede.

    “Sve ove stvari o kojima smo pričali nisu nepoznate, one već postoje u regionu, ali i kod naših konkurenata”, zaključio je Škrebić.

    Bez poreza u FBiH radnicima do 300 KM mjesečno

    Kada je u pitanju Federacija BiH, početkom februara je Vlada FBiH donijela Uredbu o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini.

    U saopštenju Vlade FBiH piše da je poslodavcima u ovom entitetu tokom ove godine omogućeno da svojim radnicima isplate do 300 KM mjesečno na ime pomoći i bez dodatnog opterećenja po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.

  • Dodik: Do juna zakonska rješenja o trinaestoj plati

    Dodik: Do juna zakonska rješenja o trinaestoj plati

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik smatra da će do juna biti završena zakonska rješenja koja se tiču trinaeste plate i fonda za podsticaj privredi što će biti značajna mjera podrške realnom sektoru.

    – To proizilazi iz zahtjeva i razgovora koji su sami privrednici iznijeli. To ćemo odmah realizovati. Mislim da ćemo do juna mjeseca imati neka zakonska rješenja – rekao je Dodik.

    Pojasnio je i da je namjera da se na trajan način reguliše najniža plata, odnosno da se napravi mehanizam kao kod penzija, koje se usklađuju na bazi određenih elemenata.

    – Tako će biti i da se najniža plata usklađuje sa infalcijom, cijenom troškova života. Nema pregovora, dogovora, dugih sjednica, otkazivanja, ljutnje ili bilo čega drugog, nego da dođemo do mehanizma – naveo je Dodik.

    Dodik je dodao da globalna kriza utiče i na Republiku Srpsku, pravi određene smetnje u poslovanju, pogotovo industriji, koja je izvozno orijentisana, navodeći da se smanjuje proizvodnja u samoj EU, a time i narudžbe.

    – Moramo pomoći tim ljudima koji su postigli jedan nivo kvaliteta u proizvodnji, obezbijedili zaposlenost i mnogo čega drugog, pokazali da znaju da prežive ovo teško vrijeme – naveo je Dodik.

    Zato će Srpska, dodao je, obezbijediti i da svako industrijsko preduzeće, u saradnji sa Elektroprivredom Republike Srpske, može da instališe sunčane panele te tako da proizvode električnu energiju za sebe.

    Prema njegovim riječima, time bi riješili problem koji nameće Evropa, a to je da proizvodi moraju da budu proizvedeni uz korišćenje energije iz obnovljivih resursa.

    Dodik je napomenuo da realna proizvodnja danas učestvuje u domaćem proizvodu sa više od 60 odsto.

  • Blanuša: Zaposleni u ministarstvu trgovine ne znaju matematiku

    Blanuša: Zaposleni u ministarstvu trgovine ne znaju matematiku

    Branko Blanuša, predsjednik SDS-a rekao je da zaposleni u Ministarstvu trgovine i turzima ili ne poznaju matematiku ili ne znaju kako se raspodjeluju akcize i PDV.

    Reagujući na saopštenje Ministarstva trgovine i turizma u kojem se navodi da od 0,3 KM akciza Republici Srpskoj pripada 34 posto što je oko 0,10 KM, Blanuša je rekao da to nije tačno.

    ”Zaposlene u Ministarstvu trgovine i turizma koji su pokušali napraviti demanti činjenice da se od 14 KM ubranih akciza i PDV-a na rezervoaru od 40 litara goriva građanima vrate 4 KM treba vratiti u školu i provjeriti njihove diplome, jer ili ne poznaju matematiku ili ne znaju kako se raspodjeljuju akcize i PDV!”, rekao je Blanuša.

    On navodi da se sve akcize ubrane u cijeloj BiH, uplaćuju se na Jedinstven račun odakle se dijele prema koeficijentima koje utvrdi UIO.

    “‘Nije tačno, kao što pokušavaju obmanuti iz Ministarstva, da Republici Srpskoj pripada 34% od samo onog što je ubrano u Srpskoj. Republika Srpska dobija nazad 34% od onog što je prihodovano u cijeloj BiH, a to je više od 10 feninga po litru prodatom u Republici Srpskoj, jer FBiH ima duplo više stanovnika i duplo veću potrošnju goriva a sve se to ulazi u sumu koja se dijeli”, podsjeća Blanuša.

    Po logici Ministarstva, napominje on, oni silom žele da građani Republike Srpske pune budžete FBiH, BiH i Brčko Distrikta, iako sve političke partije iz FBiH podržavaju zamrzavanje akciza na šest mjeseci.

    Podsjećanja radi, ranije je Blanuša saopštio da Vlada Republike Srpske umjesto 14 KM koliko treba vratiti na 40 litara goriva, vraća svega 4 KM.

    Nakon ove tvrdnje reagovali su iz Ministarstva trgovine i turzima ističući da to nije tačno i da Republici Srpskoj od ukupne akcize od 0,30 KM pripada 0,10 KM.

  • Dodik: CIK vladajuća struktura u BiH

    Dodik: CIK vladajuća struktura u BiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da odluka Kancelarije za žalbe BiH na odluku CIK-a BiH da dodijeli posao nabavke izbornih tehnologija firmi Starmatik, čija je ponuda znatno skuplja, pokazuje pravu sliku BiH kao zemlje u kojoj drugi određuju njen izborni sistem.

    Dodik je rekao da su oni koji stoje iza ovakvih odluka pretvorili CIK u vladajuću strukturu u BiH.

    On je naveo da je CIK trebalo da bude tehnički, a ne vladajući organ i da zato nema dogovora ni oko čega ni sa političkim faktorima, niti sa učesnicima izbora.

    – Niko se nije dogovorio da nešto treba da se radi. To je opet volja jednog neizabranog stranca koji utiče na sud, na izbore i na sve – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je sve učinjeno i da se to, kaže, vidi po optimizmu nekih ljudi koji su izbor britanske i njemačke strukture u BiH i koji već slave pobjedu.

    On kaže da putem tog mehanizma žele da obezbijede i proglašavaju rezultate izbora kako oni hoće, bez obzira na to šta narod misli.

    Dodik je istakao da narod u Srpskoj mora da zna da je to upereno protiv njega i njegove slobode.

    Podsjećamo, Kancelarija za žalbe BiH odbila je žalbu Planet softa na odluku CIK-a BiH da posao nabavke izbornih tehnologija povjeri firmi Smartmatik čija je ponuda 17 miliona KM skuplja.

  • Cvijanović: Konaković uporno krši Ustav

    Cvijanović: Konaković uporno krši Ustav

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da nijedno slovo Ustava ne predviđa da Ministarstvo inostranih poslova ili ministar sebi mogu prigrabiti nadležnosti i djelovati umjesto Predsjedništva.

    – Prema tome, /ministar spoljnih poslova Elmedin/ Konaković je prevarant i kriminalac koji uporno krši Ustav. To što je neprocesuiran svjedoči o činjenici da je pravosuđe više zainteresovano za izmišljeno, nego za stvarno kršenje Ustava – navela je Cvijanovićeva u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Ona kaže da su najobičnije budalaštine sve što Konaković priča.

    – Njega više ni u Sarajevu niko ne uzima za ozbiljno, a kamoli izvan njega. Koliko je relevantan vidi se i po lupetanju. On pojma nema ni ko, ni kod koga, ni kada, ni kojim povodom dolazi u Republiku Srpsku. Skuplja kafanske tračeve pa ih onda plasira u javnost glumatajući obaviještenost, a ustvari se samo blamira – ističe Cvijanovićeva.

    Ona poručuje da je SNSD bio i ostao jedino pod punom kontrolom Republike Srpske i njenih građana.

    – Isključili smo sa liste kontakata bezveznjake poput Elmedina Konakovića – rekla je Cvijanovićeva komentarišući navode Konakovića da je SNSD remetilački fakto pod kontrolom Moskve.

  • Vulić: Ministarstvo bezbjednosti donosi odluke o graničnim prelazima, a ne Upravni odbor UIO

    Vulić: Ministarstvo bezbjednosti donosi odluke o graničnim prelazima, a ne Upravni odbor UIO

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je da, prema Zakonu o graničnoj kontroli, Ministarstvo bezbjednosti donosi odluku o određivanju privremenog graničnog prelaza i uputila poslaničko pitanje kojim od predsjednika Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Srđana Amidžića traži da pojasni kakva je formalna uloga Upravnog odbora u vezi sa otvaranjem graničnog prelaza Gradiška.

    U poslaničkom pitanju Vulićeva je podsjetila na zakonske odredbe, prema kojima Ministarstvo bezbjednosti, na prijedlog Granične policije i uz saglasnost UIO i nadležnih organa susjedne države, donosi odluku.

    – Na osnovu kojeg konkretnog člana zakona i po kojem pravnom osnovu je Upravni odbor UIO nadležan za donošenje odluka u vezi sa otvaranjem privremenih graničnih prelaza, konkretno u slučaju graničnog prelaza Gradiška, da li Upravni odbor ima bilo kakvu formalnu ulogu u tom postupku, ili se saglasnost daje isključivo od UIO BiH, odnosno direktora kao nadležnog organa? – navela je Vulićeva u poslaničkom pitanju.

    Ona je zatražila da joj se dostavi detaljna procedura po kojoj je otvoren privremeni granični prelaz Svilaj, sa jasno navedenim institucijama koje su učestvovale u postupku, ko je dao saglasnosti u skladu sa zakonom, da li su saglasnosti dali Ministarstvo bezbjednosti, Granična policija i UIO, te da li je u tom postupku učestvovao Upravni odbor, ili je postupak vođen na nivou nadležnih institucija i direktora UIO.

    – Smatram da je od ključnog značaja da se jasno utvrdi nadležnost i postupanje institucija, kako bi se otklonile nedoumice i omogućilo efikasno rješavanje problema gužvi na graničnim prelazima – rekla je Vulićeva.

    Vulićeva je poslaničko pitanje uputila i Ministarstvu bezbjednosti, pozivajući se na Zakon o graničnoj kontroli, na član deset, kojim je propisano da se međunarodni granični prelazi određuju međunarodnim ugovorom sa susjednom državom, kao i član 12 koji predviđa mogućnost određivanja privremenih graničnih prelaza radi, između ostalog, preusmjeravanja saobraćaja.

    – Šta ste konkretno preduzeli da pokrenete inicijativu prema Hrvatskoj radi zaključivanja međunarodnog ugovora, s ciljem rasterećenja graničnog prelaza Gradiška? – navodi se u pitanju adresiranom na zamjenika ministra bezbjednosti Ivicu Bošnjaka.

    Vulićeva traži odgovore na pitanja koja se odnose na neiskorištavanje zakonske mogućnosti za rasterećenje saobraćaja.

    – Posebno naglašavam da se u ovom postupku ne radi o nadležnosti Upravnog odbora UIO, već o davanju saglasnosti nadležnih institucija, što dodatno ukazuje da postoji prostor za brže i efikasnije djelovanje – rekla je Vulićeva.

    Ona je poručila da građani s pravom očekuju konkretne korake u okviru postojećih zakonskih ovlaštenja kako bi se riješio problem dugih zadržavanja na graničnom prelazu Gradiška.

  • Čović: Strateški interes Hrvata – jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Čović: Strateški interes Hrvata – jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izjavio je da je strateški interes Hrvata u BiH da imaju jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH, jer postoji opasnost da Bošnjaci ponovo izaberu hrvatskog člana, te istakao da je Darijana Filipović dobila podršku većine stranaka HNS-a.

    – Imamo izvrsnog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji može da ponudi sve što treba. Ukoliko dođe do izmjena Izbornog zakona, možemo imati i deset kandidata, ali sada ulazimo u kriznu situaciju u kojoj bošnjački narod može ponovo da izabere hrvatskog člana Predsjedništva – rekao je Čović u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HNS-a.

    On je poručio kolegama da razmisle o tome da li je išta dobro donijelo BiH kada su Hrvatima drugi birali člana Predsjedništva.

    – HDZ je preuzeo svoj dio odgovornosti i pozivamo sve da se slično opredijele i da idemo u drugu fazu – rekao je Čović.

    Govoreći o problemima u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Čović je istakao da su potrebne izmjene Izbornog zakona u tom segmentu, ali da do toga trenutno ne dolazi.

    – Neko u Domu naroda nameće svoje teme i igre. Tražili smo posebnu sjednicu Kolegijuma kako bismo pokušali naći racionalno rješenje i kako ne bismo izgubili narednih pet mjeseci – rekao je Čović.

    Dodao je da su usvojene izmjene i dopune Zakona o gasovodu “Јužna interkonekcija” i to dominantnom većinom.

    – Mislim da će na samitu u Dubrovniku biti postignut sporazum između BiH i Hrvatske. Postoji mnogo pravnih i taktičkih koraka, ali sve što radimo ne možemo bez Hrvatske – ukazao je Čović.

    On je istakao da će sve biti rađeno paralelno i da bez te komunikacije nema gasa.

    – Želimo da se već od sutra administrativno djeluje na terenu. BiH ne preuzima nikakav rizik – investitor donosi novac i ulaže. Ovo je za nas i politički i bezbjednosni projekat. Tamo gdje američki investitor ulaže ovoliki novac, on će voditi računa o bezbjednosti tog prostora – naveo je Čović.

    Dodao je da su na sjednici Predsjedništva HNS-a dogovorene strateške odluke u vezi sa izborima, kao i infrastrukturnim projektima na području Federacije BiH.

  • Stevandić: U Sjedinjenim Državama se mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo

    Stevandić: U Sjedinjenim Državama se mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se u Sjedinjenim Državama sada mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo, čiji bi predstavnici željeli da se vrate u vrijeme kada je srpski glas bio zabranjen.
    Komentarišući pismo koje je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio predsjedniku Univerziteta Džadson u SAD, u kojem traži otkazivanje dodjele priznanja lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, Stevandić je rekao da su bošnjački predstavnici navikli da ranijim akcijama Ustavnog suda BiH i visokih predstavnika Srbi nemaju glasa i da se ništa ne čuje što kažu.

    “Sada se ono što srpski predstavnici kažu u Americi čuje mnogo glasnije nego ono što govori političko Sarajevo, pa bi sada ponovo da se vrate u to vrijeme stereotipa kada je naš glas bio zabranjen”, istakao je Stevandić.

    On je naveo da je istina bolna, a da to pokazuju reakcije ljudi koji se uporno zalažu da oni biraju predstavnike Srba, kao i koji će Srbi glas da upotrijebe.

    “Oni to više ne da ne biraju, nego kukaju kada Srbi koje izabere srpski narod govore glasnije od njih i bolje se čuju. Drago nam je da kukaju i kukaće još više kada vide šta ćemo da uradimo”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

  • Radončić: Bošnjačka politika se pogubila i otišla u desni populizam

    Radončić: Bošnjačka politika se pogubila i otišla u desni populizam

    Lider Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić smatra da se trenutna bošnjačka politika pogubila i da je otišla u desni populizam. Gostujući u emisiji Telering, Radončić kaže da predsjednik stranke “Narod i pravda” Elmedin Konaković nije doživio samo lični politički poraz, već da je poražena i konstruktivna bošnjačka politika.

    Odgovarajući na pitanje zašto se vratio u politiku, Radončić je rekao da stvari u BiH idu veoma loše i da je neophodna politika kompromisa i dijaloga.

    – Drugi razlog je užasna ekonomska situacija, gdje se vidi da su na nekim političkim pozicijama, namjerno ću reći u Federaciji ili u Savjetu ministara, nekompetentni ljudi koji nisu iz realnog sektora. To se osjeća u padu standarda, nema velikih investicija, stranih investicija, nema ništa, opšte nezadovoljstvo građana i lično mislim da kada je bošnjačka politika politička reprezentacija u pitanju, BiH, moj narod, zaslužuju bolju poziciju koja će ih liderski voditi, za razliku od ove sada – rekao je Radončić.

  • Stručnjaci ukazuju na pad kvaliteta političkog dijaloga

    Stručnjaci ukazuju na pad kvaliteta političkog dijaloga

    Duel između gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i premijera Republike Srpske Sava Minića izazvao je brojne reakcije u javnosti, ali je otvorio i pitanje kvaliteta političkog dijaloga u javnom prostoru.

    Tokom debate često su dominirale međusobne replike i političke poruke, dok su konkretna rješenja i planovi ostali u drugom planu. Posmatrači su primijetili da su učesnici više pažnje posvetili političkom nadmudrivanju nego argumentovanoj raspravi o ključnim temama.

    Pitanja poput projekata, javnih politika i konkretnih rješenja rijetko su dobijala prostor, dok su teme poput političkih odnosa, veza i izbornih rezultata često dolazile u prvi plan.

    U javnosti se posebno izdvojila i rasprava o poznavanju institucija i ustavnog poretka, nakon pitanja o broju članova Ustava Republike Srpske, na koje tokom debate nije dat jasan odgovor.

    Dugo najavljivana debata, prema ocjeni dijela stručne javnosti, nije ispunila očekivanja koja su postavljena prije njenog održavanja.

    Nepoznavanje javnosti

    Marija Milić, strateški savjetnik za javnu komunikaciju, smatra da je način na koji je duel organizovan dodatno doprinio negativnom utisku.

    „Agresivni komentari, koji su uslijedili nakon duela, uključujući i one od visokih političkih funkcionera, srozali su javni prostor za još jednu stepenicu niže. Ono što smo sinoć gledali nije bio problem formata. Bio je problem organizacije i nepoznavanja javnosti. Vizuelni i produkcijski aspekt duela ne odgovara 2026. godini. U vremenu gotovo savršene produkcije, dobili smo televizijski prenos koji je ispod svakog standarda. To nije samo tehničko pitanje, niti bih odgovornost pripisala javnom servisu – to je pitanje cjelokupnog odnosa organizatora prema publici“, kaže Milićeva.

    Prema njenim riječima, moderator ima ključnu ulogu u ovakvim emisijama.

    „U ovom slučaju imali smo moderatora koji fizički ne vlada prostorom, što je u startu ideju normalne komunikacije osudilo na propast. Dakle, sve što smo vidjeli je posljedica loše organizacije i – što je važnije – nepoznavanja psihologije publike. Vidjeli smo nešto mnogo ozbiljnije od lošeg TV formata – izgubili smo prostor i svijest u kojem je debata uopšte moguća. Suviše mnogo ličnog je uneseno u razgovor, posebno kada je u pitanju premijer. Premalo kontrole, premalo strukture. Javni nastup u političkoj komunikaciji nije samo pitanje šta ćete reći – nego kakav utisak ostavlja cjelokupno ponašanje“, kaže Milićeva.

    Dodaje da Minić, prema njenom mišljenju, nije u potpunosti iskoristio priliku koju je imao, posebno imajući u vidu da je Vlada preuzela organizaciju događaja.

    „Minić je u prethodnom periodu djelovao kao osvježenje u komunikaciji SNSD, ali se sinoć taj utisak izgubio. Govor tijela, unošenje suviše ličnog i ukupna postavka nastupa pokazali su da nije spreman za format koji nosi toliki pritisak. Iz iskustva koje imam u javnoj komunikaciji, ovakve situacije najčešće znače da je u posljednjem trenutku uključeno previše ‘savjetnika’, a premalo jasne strategije. Važno je podsjetiti da se TV debata ne održava zbog aktera, već isključivo zbog ljudi. Ono što smo vidjeli tokom organizacije događaja – najave, izmjene, odustajanja – nije stvar formata, već lošeg odnosa prema javnosti i odsustva kulture komunikacije“, smatra ona.

    Milićeva ističe da su političke debate važne za javni prostor, ali da način njihovog organizovanja mora biti kvalitetniji.

    „Ali ne ovako. Jer ako ovako nastavimo – ne gubimo samo kvalitet emisije. Gubimo prostor u kojem je debata uopšte moguća.“

    Koja je poenta?

    Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da se postavlja pitanje da li se ovaj događaj uopšte može nazvati klasičnim televizijskim duelom.

    „Postoje pravila za TV duele, a to je da se najčešće održavaju u predizbornim periodima, kada se kandidati, najčešće za iste funkcije, javno nadmeću pred kamerama. Ovdje to nije bio slučaj. Nije poznato da li će Stanivuković biti kandidat za predsjednika, dok Minić otvoreno kaže da neće. Već taj prvi uslov nije ispoštovan“, kaže Bubonjić.

    Dodaje da je tokom debate bilo pokušaja odgovora na konkretna pitanja, ali da su učesnici često skretali razgovor na teme koje su njima odgovarale.

    „Zadovoljili su formu vidljivosti, pojavili su se u javnosti, s namjerom da na neki način pokažu da su društveno i političko odgovorni. Koja je svrha ovog duela? Postoje spekulacije da je sve bilo izrežirano i da je poslužilo za neke druge svrhe, za podizanje rejtinga jednog ili drugog, da se utabaju temelji za nešto u budućnosti. Mnogo je stvari nejasno“, rekao je on.

    Bubonjić je ukazao i na vizuelne poruke koje su učesnici poslali tokom debate.

    „Vidjeli smo da je Minić na duel došao u ležernom odijelu, bez kravate, čime je pokazao da ne pridaje previše pažnje sagovorniku i cijelom događaju.“

    „Vidjeli smo da su kod Stanivukovića neki detalji prenaglašeni, kao što je maramica sa bojama srpske zastave i igla na reveru sa zastavom, iz čega se vidi da se on vizuelno priprema za nastup koji prevazilazi lokalni nivo. Mogli smo da vidimo i pokušaje skretanja pažnje pomoću vizuelnih i grafičkih prikaza, teatralne nastupe, što je konkretno i obilježilo dosadašnji politički život Stanivukovića. Ništa novo. Jedino novo je što je nejasna cijela forma i koncept cijelog duela“, rekao je Bubonjić.