Kategorija: Politika

Narodni front Jelene Trivić mogao bi se u narednom periodu pridružiti Pokretu Sigurna Srpska, koji predvodi Draško Stanivuković. O tome se već par dana šuška u političkim kuloarima, a potvrda je stigla iz krugova nekoliko opozicionih partija u Srpskoj, piše Srpska info.

Sagovornici tvrde da bi se Narodni front trebalo da priključi PSS radi daljeg ukrupnjavanja opozicije, poslije loših izbornih rezultata i ubjedljive pobjede SNSD-a i vladajuće koalicije.

„Kako sada stvari stoje, Narodni front ostao je ispod cenzusa i neće imati poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Zbog loših rezultata cijele opozicije, nedugo nakon izbora došlo je do kontakata čelnika NF i PSS i razgovora o mogućnosti da se ta dva politička subjekta ujedine“, tvrde izvori.

Iz vrha Narodnog fronta, uz uslov anonimnosti, tvrde suprotno: pregovora sa PSS i Stanivukovićem o ujedinjenju nije bilo.

„Nije bilo razgovora sa Stanivukovićem niti s bilo kim iz PSS. U stranci se provodi analiza izbornih rezultata, a Jelena Trivić sigurno nije razgovarala sa Stanivukovićem o bilo kakvoj mogućnosti ujedinjenja sa njegovim pokretom“, tvrde sagovornici iz NF.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić osvojio je 288.805 glasova, odnosno 52,33 odsto, pokazuju preliminarni podaci Centralne izborne komisije BiH na osnovu rezultata sa 98,03 odsto biračkih mjesta.

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša osvojio je 230.524 glasa ili 41,77 odsto, prenosi RTRS.

Važećih glasačkih listića bilo je 551.876, nevažećih praznih 20.096, a nevažećih po drugom osnovu 7.287.

Elmedin Konaković je najveći izborni gubitnik jer je dozvolio da bivši ambasador SAD Majkl Marfi i Kristijan Šmit od njega naprave političkog pokusnog kunića, ocijenio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

Košarac je rekao da su svi politički interesi ostvareni preko Konakovića, dok ga nisu preuzeli Marfi i Šmit.

Dodao je da Konaković priželjkuje da se što kasnije formira nova vlast kako bi što duže ostao na ministarskom mjestu, ali smatra da je to njegov problem.

“Mi idemo dalje. Zato sam i rekao, da možda razmisli da ode i poljubi u ruku Milorada Dodika ako to Dodik prihvati da ovaj Savjet ministara ostane u što dužem tehničkom mandatu”, rekao je Košarac novinarima nakon što je Konaković optužio SNSD za navodne blokade rada zajedničkih institucija.

Košarac je rekao da će predstavnici srpskog naroda, okupljeni oko politika predsjednika Dodika i institucija Republike Srpske, implementirati samo politike za dobrobit Republike Srpske i srpskog naroda.

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša izjavio je danas, u srijedu, 7. oktobra, da će naredne sedmice, u srijedu, biti sjednica Predsjedništva SDS, a ubrzo potom i sjednica Glavnog odbora, prenose Nezavisne.

„Ono što je najvažnije jeste da će Srpska demokratska stranka u narednom periodu otvoreno razgovarati o svim pitanjima koja su važna za naše dalje djelovanje. Na sjednicama stranačkih organa izvršićemo analizu izbornih rezultata i donijeti odluke o organizacionim pitanjima“, rekao je Blanuša.

Odluke u SDS-u, poručio je, uvijek su donosili, i donosiće, članstvo i stranački organi.

„O svemu će biti razgovarano i odlučivano tamo gdje je tome i mjesto, unutar Srpske demokratske stranke. Nakon sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora javnost će biti upoznata sa zaključcima i odlukama“, poručio je Blanuša.

Blanuša je u nedjelju, 4. oktobra, na opštim izborima u BiH izgubio trku za predsjednika Republike Srpske. Već sutradan je iz stranke isključio gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića. Pojedini visoki funkcioneri potom su mu poručili da odluku povuče i sazove sjednicu Glavnog odbora i Skupštine.

Član Glavnog odbora SDS-a Milan Miličević istakao je da je ovo trenutak za odgovorne, a ne ishitrene odluke.

„Ovo je trenutak za hitnu sjednicu Glavnog odbora Srpske demokratske stranke, pa i Skupštinu državotvorne stranke radi zauzimanja pravaca i mjera za budućnost strank“, naveo je Miličević, pa upitao: „A šta smo odmah nakon debakla i nakon izbornog dana i noći dobili?“

„Odluku predsjednika Srpske demokratske stranke o isključenju gradonačelnika Bijeljine i člana Predsjedništva i Glavnog odbora stranke Ljubiše Petrovića uz izjavu SDS-ovog kandidata za predsjednika Republike Srpske da je zadovoljan rezultatom izbora uz iracionalno obrazloženje – opravdanje poraza. I to nakon tri poraza za manje od godinu dana!“, naveo je Miličević.

Srbi nisu narod kome se evropski put može podmetnuti kao mustra za ukidanje Republike Srpske, a šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka to nije razumio, rekao je predsjednik Milorad Dodik, prenosi RTRS.

„Čak je, iako se predstavlja kao pravnik, diskvalifikovao sebe kada je nametanje zakona proglasio vladavinom prava. Ali mi smo razumjeli da je navodni evropski put bio antisrpski put. Da se pod plaštom evropskih integracija željela dezintegrisati Republika Srpska i napraviti unitarna BiH. Zato da biste sa nama razgovarali, prvo morate počistiti sav nered koji ste napravili, otkloniti sve anomalije koje ste proizveli. Morate se vratiti na slovo Dejtona, duhovi nas ne zanimaju“, napisao je Dodik na Iksu.

Srpskoj se, ističe, ne žuri.

„Možemo sačekati sljedeći sastav Evropske komisije jer ova je pokazala apsolutnu nesposobnost. Nama je odavno dosadno slušati izlizane fraze o nekakvim reformama koje treba da sprovedemo, a još neukusnije slušati laži o izgradnji demokratskih institucija, kada volju pojedinca – stranca neko smatra institucionalnim djelovanjem“, izjavio je Dodik.

Poručio je da EU prvo reformiše sebe.

„Napravili ste Evropu neuspješnom, mi želimo u društvo uspješnih. Republika Srpska zna šta su institucije, šta je demokratija, to smo dokazali i prije neki dan. Znate li vi. Mi znamo šta je volja naroda i nju slušamo, Soreku u Srpskoj niko ne želi da čuje“, zaključio je Dodik.

Prema novim, ažuriranim preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, SNSD za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ima 211.367 glasova. Pokret „Sigurna Srpska“ ima 77.016, a SDS – Volja naroda 66.514, prenose Nezavisne.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović ima 29.809 glasova, DNS-NPS 27.030. Socijalistička partija – Petar Đokić ima 24.081, Ujedinjena Srpska 22.514, a SPS – Goran Selak 16.482 glasa, prenosi Srna.

Obrađeno je 96,39 odsto biračkih mjesta. Na njima je bilo 512.340 važećih listića, 14.822 nevažećih praznih i 37.981 nevažećih iz drugih razloga.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine rezultate je objavila još u izbornoj noći, ali konačna potvrda, kao i ranije, čeka se skoro 30 dana. Krajnji rok je 3. novembar, a od tog dana teku rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou BiH, prenose Nezavisne.

Izvor „Nezavisnih“ blizak CIK-u ne očekuje raniji potez.

„Ne vjerujem da će se ranije nego inače ići na potvrđivanje rezultata. Čekaju se glasovi putem pošte, nakon toga ide kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje pa onda ako bude značajnih odstupanja između elektronskog brojanja i ručnog brojanja donosiće se posebno odluke. Poslije toga treba utvrditi rezultate izbora, zatim ostaviti rok za žalbe itd. Ne vjerujem da će se značajno prije roka, odnosno 3. novembra, potvrditi rezultati“, ispričao je taj izvor.

Po ranijim ciklusima, prvi kreću Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske. Poslovnik o radu NSRS daje 15 dana od potvrde izbora. Sjednicu saziva predsjedavajući prethodnog saziva, Nenad Stevandić, a do izbora novog predsjednika novim sazivom predsjedava najstariji poslanik.

Za Predsjedništvo BiH poslovnik takođe predviđa sjednicu u roku od 15 dana od potvrde rezultata. Saziva je predsjedavajući prethodnog saziva, Denis Bećirović.

Predsjedništvo ima i rok da imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Taj rok do sada nikad nije ispoštovan.

„Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom“, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je 30 dana od potvrde rezultata, pa bi Predsjedništvo predsjedavajućeg Vijeća ministara trebalo da imenuje najdalje polovinom novembra. Odluka odmah ide u Predstavnički dom, a poslije potvrde predsjedavajući ima rok da sastavi Vijeće ministara.

„Prema članu V 4. Ustava BiH, predsjedavajući Savjeta ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Predstavnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu sa postupkom utvrđenim ovim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja“, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Kantonalne skupštine imaju 10 dana od potvrde rezultata. Predstavnički dom Parlamenta FBiH ima 20 dana od dana kada CIK donese odluku o potvrđivanju rezultata izbora.

Čim se konstituše Narodna skupština Republike Srpske, najdalje u drugoj polovini novembra, među prvim poslovima biće izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Po prvi put SDS može ostati bez mandata na tom nivou, osim ako nekoga ubijedi da mu ustupi jedan, dva ili tri glasa, prenose Nezavisne.

Delegati Doma naroda biraju se posredno, iz Narodne skupštine Republike Srpske i Doma naroda Parlamenta FBiH. Dom ima 15 delegata, po pet iz svakog konstitutivnog naroda, a pet srpskih bira NSRS. Glasaju svih 83 poslanika, tajno, pa se do kraja ne zna ko je prešao crtu.

Mandat je siguran sa 17 glasova, ali u praksi prolaze i liste sa 12. Ne glasa se za ime, nego za liste koje predlažu narodni poslanici.

Sigurno je, zasad, samo da će vladajuća koalicija, odnosno SNSD, imati najmanje tri delegata, a vrlo vjerovatno i četiri, ako se „poklopi dosta kockica“. Ishod visi o tome kome glasove daju Lista „Za pravdu i red“ i bošnjački poslanici sa liste „Koalicija za državu“. To je najmanje šest glasova, a još se ne zna hoće li Koalicija za državu imati dva ili tri mandata.

Ako se tih šest rasporedi kako treba, opozicija može uzeti dva mandata. PSS ima 12 mandata, SDS 11, Lista za pravdu i red 4, Koalicija za državu dva ili tri. Zbir je 29, dovoljno za dva delegata. Ako PSS izađe sa svojom listom i pokupi svih 12 glasova svojih poslanika, za siguran prolaz treba mu još jedan ili dva. Sa 14 bi vrlo vjerovatno ušao.

SDS sa 11 svojih poslanika listu ne može da izgura. Fali mu najmanje dva ili tri glasa. Odnosi u opoziciji takvi su da je teško očekivati da Lista „Za pravdu i red“ glasove da PSS-u ili SDS-u. Bez njih opozicija ne uzima dva mandata, nego jedan.

Vladajuća koalicija oko SNSD-a, kako stvari stoje, ima 54 poslanika. To je dovoljno za sigurna tri mandata, a uz pravilan raspored i za četiri, što sada izgleda sve izglednije. Pravilna podjela dala bi dvjema listama po 14, a dvjema po 13 glasova.

Teoretski, i dvije opozicione liste mogle bi dobiti po 13. Tada slijedi žrijeb: iz šešira se vuku kuglice i odlučuje koje tri liste, odnosno koji kandidati, ulaze. U šeširu bi bile četiri kuglice, vuku se tri delegata, a vladajuća koalicija i tada ostaje na tri sigurna.

Matematika je i poslije prošlih izbora dopuštala koaliciji oko SNSD-a četiri delegata. Neravnomjerna raspodjela odnijela je jedan mandat. Lista koju je predvodila Snježana Novaković Bursać imala je isti broj glasova kao PDP-ova lista koju je predložio Nenad Vuković. Bursaćeva je prvo ušla u Dom naroda, ali je sud PDP-ovoj listi priznao glas, pa je Vuković izvučen iz kuglice i dobio mandat.

Posebnost je tajnost. Nikad se ne zna ko je za koga glasao. Uz odnose u koaliciji, gotovo je izvjesno da se glasovi poslanika iz tih redova neće moći iskontrolisati, posebno iz SDS-a, gdje je raskol poslije izbora i više nego vidljiv.

Ujedinjena Srpska na opštim izborima, prema preliminarnim podacima, osvojila je 27.043 glasa za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Među 108 kandidata te stranke ubjedljivo najviše pojedinačnih glasova uzeo je njen predsjednik Nenad Stevandić, sa 3.557 glasova, prenose Nezavisne.

Drugi je Miladin Radović sa 2.578 glasova, treći Saša Vrkačević sa 2.200. Slijede Aleksandar Trninić sa 2.045 i Milan Trninić sa 1.998 glasova.

U prvih deset po podršci birača još su Marko Marković sa 1.126 glasova, Bojan Đenić sa 1.104, Nenad Mejakić sa 1.079, Bojan Vipotnik sa 1.035 i Milan Kovač sa 984 glasa.

Najmanje pojedinačnih glasova od 108 kandidata Ujedinjene Srpske ima Danijela Milivojević, 22 glasa.

Darijana Filipović, koja je na izborima dobila najviše glasova za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, potvrdila je da će otvoriti kancelariju u Mostaru. Hrvatski član, kaže, mora je imati tu, pored sjedišta Predsjedništva BiH u Sarajevu, prenose Nezavisne.

„To nisu paralelne institucije kako se pokušalo meni imputirati. To bi trebalo da bude prostor gdje hrvatski član Predsjedništva može raditi i primati ljude, tako da sjedište je u Sarajevu, a Mostar će dobiti kancelariju hrvatskog člana Predsjedništva“, navela je Filipovićeva.

Evropski put, napomenula je, treba da bude prioritet, a pregovarački proces treba početi vrlo konkretno. Diplomatiji BiH, istakla je, treba vratiti dostojanstvo, jer se mora znati ko je predstavlja.

„Želim napraviti ozbiljan profesionalni pregled diplomatsko-konzularne mreže jer mi moramo znati ko nas predstavlja, gdje smo predstavljeni i kakvi su to rezultati. Po meni, diplomatija ne može postojati sama radi sebe i gdje god to ne Funkcionira, treba se mijenjati“, rekla je Filipović za RTV Herceg Bosnu.

Kao prve poteze na novoj dužnosti najavila je skori sastanak sa novoizabranim kolegama iz reda srpskog i bošnjačkog naroda. Cilj je da utvrde zajednički minimum za rad, posebno oko evropskog puta i stabilnosti institucija.