Kategorija: Politika

Stranka koja je 1992. povela srpski narod u BiH u borbu za odbranu i stvaranje Republike Srpske i koja je u prvim poslijeratnim godinama imala skoro plebiscitarnu podršku Srba s ove strane Drine, poslije ovih izbora više nije čak ni na drugom mjestu po popularnosti, piše Srpskainfo.

Oba kandidata za inokosne funkcije, Branko Blanuša i Marinko Božović, prilično glatko su izgubili od kandidata SNSD-a, Save Minića i Željke Cvijanović. SDS je ponovo doživjela vrtoglav pad. Za Narodnu skupštinu osvojila je jedva nešto više od 60.000 glasova, dok je 2022, kada je rezultat ocijenjen izuzetno neuspješnim, imala 95.640. Božović je poslije debakla prognozirao 10 ili 11 poslanika.

Poslije prvih poslijeratnih izbora 1996. SDS je imala 45 poslanika. Nakon lomova i raskola sa Biljanom Plavšić, 1998. je imala 19. Poslije 2000. imala je 31, poslije 2002. 26, a 2006. 17 mandata. Sličan rezultat bio je i 2010, sa 18 mandata. Na izborima 2014. zabilježen je skok, nešto više od 173.000 glasova i 24 mandata.

Četiri godine kasnije pala je za oko 50.000 glasova, a 2022. prvi put u istoriji ispod 100.000 i na 13 mandata. Nakon ovogodišnjih izbora ostala je nada da će zadržati dvocifren broj.

Mnogi su očekivali da Blanuša odmah da ostavku, kao Mladen Bosić, Vukota Govedarica i Mirko Šarović poslije poraza. U izbornoj noći ostao je neodređen i prebacio loptu na organe. Umjesto ostavke, juče je iz članstva izbacio lidera bijeljinskog SDS-a Ljubišu Petrovića, čime je otvorio „Pandorinu kutiju“ i, kako mnogi ocjenjuju, uveo stranku u krizu i opasnost od raskola najvećeg od onog koji je prije skoro 30 godina izazvala Plavšićeva.

„Posljednjih 12 godina primjetna je tendencija pada biračkog tijela SDS. Ta stranka propada, prije svega, zbog unutrašnjih raskola i svađa. To je problem koji za rezultat ima to da nakon svakih izbora SDS gubi veliki broj glasova“, kaže politički analitičar Radomir Nešković. Podsjeća da je samo u posljednje četiri godine izgubljeno više od 30.000 glasova. „To znači da ako bi se ovaj trend nastavio, SDS bi na sljedećim izborima mogla da osvoji oko 30.000 glasova i postane minorna stranka. To se događa zbog unutrašnjih problema koje, očigledno, u SDS nisu u stanju da riješe“, tvrdi.

Šef bijeljinskog SDS-a, kaže, nije najveći problem. „Naprotiv, Petrović je u Bijeljini obezbjeđivao dobru poziciju za SDS. Zbog stava aktuelnog predsjednika SDS prema Petroviću, SDS je u bijeljinskoj izbornoj jedinici na ovim izborima izgubila oko 10.000 glasova. Sada, nakon Petrovićevog isključenja, može se očekivati dalji pad SDS u toj izbornoj jedinici, koja je važila za bastion te stranke“, ocjenjuje. Teško je tvrditi da bi Blanušina ostavka donijela nešto pozitivno. „Tu je, prije svega, potrebna dobra analiza zašto dolazi do stalnog pada broja birača koji glasaju za SDS, te da timskim radom pokušaju otkloniti uzroke pada stranke koja je stvorila Republiku Srpsku“, zaključuje.

Objektivno, pored zadovoljstva rezultatom Ujedinjene Srpske u nemogućim uslovima, najveći pobjednik izbora je Igor Dodik – objavio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

Prema njegovim riječima, apsolutno najveći gubitnici su SDS i Branko Blanuša, Nebojša Vukanović i Vlado Đajić.

„Važno je da Srpska može nastaviti da jača, a da se opozicija vrati nacionalnom interesu“, napisao je Stevandić na društvenim mrežama.

Po svemu sudeći, njegova kratka analiza nije daleko od istine. O pobjedi SNSD-a na svim nivoima svi su upoznati, dok je Milorad Dodik bio i ostao lice te pobjede, bez obzira na kandidate. Ali, u sjenci je ostao rezultat koji je u pozadini napravio Dodik mlađi. Kao prvo, Igor Dodik je bio predsjednik Izbornog štaba SNSD-a koji je, pokazali su rezultati, uradio sjajan posao na ovim opštim izborima. U procentima, SNSD je prije četiri godine imao 34,64 odsto na nivou Republike, a sad 38,95 odsto, što je rast od 4,31 procenta.

Drugo, SNSD je po broju glasova pretekao PSS u Banjaluci – 28.469 naspram 23.679, na obrađenih 92,27 odsto biračkih mjesta. I treće, možda i najvažnije – Igor Dodik je, kao nosilac poslaničke liste za Narodnu skupštinu, dobio više ličnih glasova od Draška Stanivukovića, koji je nosio listu svog Pokreta u Izbornoj jedinici tri – 19.248 naspram 16.448.

Za to vrijeme u vladajućoj koaliciji svi se hvale rastom, ali su brojke za neke ipak malo drugačije. Kao prvo, osim SNSD-a, jedino je Ujedinjena Srpska na izbore išla sa svojim poslaničkim listama, samostalno, bez koalicija. Takođe, zajedno sa SNSD-om, jedini su bili bez mogućnosti finansiranja iz budžeta, zbog odluke Kristijana Šmita iz 2025. godine. I u takvim uslovima Ujedinjena Srpska će imati rast – sa četiri poslanika idu najmanje na pet, uz procentualni rast na nivou Republike Srpske sa 5,1 na 5,3 odsto.

Na prvu, iznenađenje je bilo to što je koalicija Nešić – Banjac izbila na drugo mjesto po snazi u koaliciji, iza SNSD. U Narodnoj skupštini takođe očekuju pet poslaničkih mandata. Međutim, treba znati da se radi o koaliciji dviju stranaka koje su prije četiri godine imale mnogo bolji rezultat pojedinačno nego sada zajedno. DNS je tada imao četiri, a NPS tri poslanika. Dakle, pali su zbirno za dva mandata. Na izborima 2022. godine DNS i NPS su imali 4,46 odsto, odnosno 3,27 odsto. Ako saberemo taj rezultat, on je iznosio 7,73 procenta. Njihova koalicija je na ovim izborima imala 5,56 odsto, što je manje za 2,17 odsto.

Slično je i sa rezultatom koalicije SP – DEMOS – NDP, koja će imati vjerovatno pet poslanika u Narodnoj skupštini, dok su prije četiri godine odvojeno imali čak 10. Oni su 2022. godine imali 5,92 odsto, odnosno 5,46, te u zbiru 11,38 procenata. Na ovim izborima su nastupili u koaliciji i imali zajedno 5,47 odsto, odnosno pad od 5,91 procenta.

Selakov SPS je prije četiri godine samostalno imao 3,11 odsto, a sad kao koalicija SPS – Goran Selak – Pokret sigurna Srpska ima 4,62 odsto, odnosno rast od 1,51 procenta.

Pokret sigurna Srpska, čija je okosnica PDP, jeste narastao u odnosu na period od prije četiri godine. PDP je samostalno imao 10,3 odsto, a sad kao koalicija Draško Stanivuković – Pokret sigurna Srpska 14,07 procenata, odnosno rast od 3,77 odsto. Po svemu sudeći, PSS za ovaj rast treba da zahvali strmoglavom padu SDS-a za 2,81 odsto u odnosu na izbore 2022. Uz poraze na izborima za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, SDS je definitivno najveći gubitnik ovih izbora, dok je PSS postao vođa opozicije u Srpskoj.

Kada govorimo o gubitnicima, svima je jasno da su na vrhu liste Jelena Trivić i Vlado Đajić, koji nisu prešli ni cenzus od tri odsto. To se posebno odnosi na Đajića, koji je u ovoj kampanji uložio mnogo, organizovao popularne muzičke događaje i punio šatore, a završio izbore sa 2.406 glasova. Da bi se shvatio pad, treba znati da je Đajić na listi SNSD-a prije četiri godine imao 29.038 glasova.

Istovremeno, Jelena Trivić, bivši kandidat za predsjednika Republike Srpske, u nedjelju je sakupila 1.498 glasova.

Nebojša Vukanović, osim što je izgubio izbore za Predsjedništvo BiH, po broju glasova je pao i za Narodnu skupštinu. Lista za pravdu i red imala je 4,93 odsto 2022. godine, a sada u koaliciji sa PDP-om Republike Srpske Igora Crnatka 4,61 odsto glasova, odnosno pad od 0,32 procenta.

Rezultati izbora za Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu BiH pokazuju veliki uspjeh SNSD-a i HDZ-a BiH. Te stranke imaju mehanizme da upravljaju procesom formiranja novog Savjeta ministara, ali i da promijene dosadašnju politiku u Predsjedništvu, koja se nerijetko završavala preglasavanjem srpskog člana, javlja RTRS.

U Predstavničkom domu, gdje se jedino potvrđuje Savjet ministara, SNSD se sa partnerima približio broju od deset poslanika, koji je garancija da se odluke štetne po Republiku Srpsku neće moći usvajati. Političku snagu u Sarajevu definisaće i broj delegata u Domu naroda, koji se biraju tek po konstituisanju Narodne skupštine.

Prvi put u dejtonskoj BiH dvije dame su u Predsjedništvu. S obzirom na dugogodišnje partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH, Željka Cvijanović i Darijana Filipović, autentični hrvatski predstavnik, izvjesno je da će voditi politike očuvanja ravnopravnosti naroda i ustavne pozicije entiteta. „Mogu da obećam da neću nikada izdati interese Republike Srpske. Naša politika je stabilna i jaka Republika Srpska odbranjena svugdje, u Sarajevu ili bilo gdje na međunarodnom planu“, poručila je Cvijanovićeva.

Filipovićeva je rekla da je bošnjački narod, bez obzira na politike koje su mu se nudile, i u ovoj kampanji pokazao da ne želi preglasavanje i tenzije. „Kada hrvatski narod dobija, dobija i BiH“, kaže. Hrvati su već dobili odlaskom Željka Komšića. Njegov politički klon Slaven Kovačević nije ušao u Predsjedništvo, a Denis Bećirović ostaje usamljen u politikama često usmjerenim protiv Srpske, koje ne misli da mijenja. „Naš put ka članstvu u NATO moramo nastaviti. Želim uputiti poruku regiji. Budućnost naše regije nije u preuzimanju ruskog modela odnosa prema susjedima“, rekao je.

Prvi test za novi saziv je imenovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara. Većina od deset srpskih poslanika u Predstavničkom domu kontroliše taj izbor. SNSD i partneri, prema trenutnim kalkulacijama, imaju devet od 14. Matematički mogu biti zaobiđeni, ali taj scenario vodi u blokadu, jer grupacija ima vlast u Srpskoj i potencijalno četiri delegata u Domu naroda. Rješenje je ista vlast u Banjaluci i Sarajevu, kaže politikolog Dragana Vučković. „Ukoliko se izjednače vlasti, odnosno ukoliko budemo imali identičnu vlast kako na državnom tako i na republičkom nivou, možemo očekivati sasvim drugačiju priču i mnogo pozitivniju sliku za Republiku Srpsku, što vjerujem neće odgovarati predstavnicima Bošnjaka koji će se potruditi kako do toga ne bi došlo“, kaže.

Umanjen je kapacitet Bošnjaka da određuje koje će srpske stranke učestvovati u vlasti u Sarajevu. Ostali su bez mandata iz Republike Srpske u Predstavničkom domu. SNSD ulazi sa provjerenim kadrovima iz Doboja i Banjaluke i novim iz Zvornika i Milića, mada može doći do personalnih promjena. SDS i PSS predstavljaće iskusni poslanici. Osim stranaka sa direktnim mandatima, ulasku se, prema Dontoovoj formuli, nadaju koalicije SP/DEMOS, DNS/NPS i Ujedinjena Srpska.

„Nekako bih zaista voljela da njih 14 poslanika, ko god da bude izabran, a znamo da je devet direktno izabranih, a pet preko kompezacionih lista, dakle tih 14 ljudi da bude za Republiku Srpsku, a ne za pojedinačne stavove i mišljenja njihovih stranaka. Svi teže ka tom broju od 10 poslanika, ključnom za donošenje odluka“, kaže Vučkovićeva.

Sada već bivša „sarajevska“ trojka, čedo Majkla Marfija sa prošlih izbora, svela se na solidan uspjeh SDP-a BiH i mandate Elmedina Konakovića i Sabine Ćudić. SDA će imati najviše poslanika iz Federacije. Očekuje se da sa Strankom za BiH i DF-om bude bošnjačka trećina u zajedničkoj vlasti, sa SNSD-om i HDZ-om BiH.

Ovi izbori za nas nose i mnoge lekcije i poruke iz kojih moramo da učimo, da se mijenjamo i napredujemo, saopštio je Draško Stanivuković, lider Pokreta Sigurna Srpska, danas, 5. oktobra, nakon sjednice Predsjedništva na kojoj je analiziran izborni rezultat, javljaju Nezavisne.

Zahvalio je građanima, ističući da su zahvaljujući njima postali druga najjača politička organizacija u Republici Srpskoj. „Zahvalni smo i na najvećem broju osvojenih mandata do sada, kao i na činjenici da smo jedina politička organizacija koja je u apsolutnim i relativnim uslovima rasla, uprkos tome što je izlaznost bila manja za oko 100.000 glasova“, naveo je.

Najavio je da su zacrtali političke i operativne ciljeve do kraja godine koje će ostvariti. „Svima koji su osvojili mandat u našoj stranci, ali i u drugim, čestitam, kao i pobjednicima ovih izbora. Za nas izbori nikada nisu pitanje života i smrti, nego volje naroda koja je sveta i koja se mora poštovati. Sigurna Srpska! Sigurno dalje!“, poručio je.

CIK BiH je večeras ažurirao preliminarne rezultate za Narodnu skupštinu, prema kojima je Pokret Sigurna Srpska (PSS, PDP, NPSP…) osvojio 71.027 glasova, odnosno 14,06 odsto.

Milan Miličević, član Glavnog odbora SDS-a i gradonačelnik Teslića, pozvao je lidera Branka Blanušu da povuče odluku o isključenju Ljubiše Petrovića i sazove sjednicu Glavnog odbora i Skupštine, javljaju Nezavisne.

Odgovoran odnos prema stranci, nakon rezultata koji je na istorijskom minimumu za državotvornu stranku, jeste da predsjednik ponudi ostavku, a s njim i rukovodstvo. „Ne želim praviti poređenja sa nekim ranijim predsjednicima Srpske demokratske stranke koji su to učinili uz mnogo bolji rezultat, pa ni sa mojom neopozivom ostavkom koja je bila čin pokušaja očuvanja jedinstva stranke koji, nažalost, nije uspio nego je, naprotiv, produbio jaz unutarstranačkih struja“, rekao je.

Istakao je da je ovo trenutak za odgovorne, a ne ishitrene odluke. „Ovo je trenutak za hitnu sjednicu Glavnog odbora Srpske demokratske stranke, pa i Skupštinu državotvorne stranke radi zauzimanja pravaca i mjera za budućnost stranke“, naveo je i upitao: „A šta smo odmah nakon debakla i nakon izbornog dana i noći dobili?“

„Odluku Predsjednika Srpske demokratske stranke o isključenju gradonačelnika Bijeljine i člana Predsjedništva i Glavnog odbora stranke Ljubiše Petrovića uz izjavu SDS-ovog kandidata za Predsjednika Republike Srpske da je zadovoljan rezultatom izbora uz iracionalno obrazloženje-opravdanje poraza. I to nakon tri poraza za manje od godinu dana!“, kazao je. Rekao je i da mu se više puta odluke i kadrovska rješenja nisu lično dopadali.

„Ali sam poštovao stav većine i to ću uvijek činiti, ali profesore, ne gradi se u Srpskoj demokratskoj stranci autoritet čistkama i isključenjima. Autoritet se gradi strpljenjem, razgovorom, konsultacijama sa stranačkim prvacima, odlukom organa stranke i izbornim rezultatom. Od saradnika treba ‘izvući’ ono najbolje, a često zanemariti ono u čemu su manje dobri, jer niko od nas nije savršen“, ističe. Dodaje da bi našao mnogo mana i Petroviću i drugima, pa i sebi.

„Ali ako želimo dobro SDS-u možemo i moramo zajedno. Ovo govorim kao čovjek koji voli svoju stranku i u ime Gradskog odbora Srpske demokratske stranke Teslić koji vam je, kao jedan od nekoliko odbora, i na ovim izborima donio pobjedu, koji je osvojio poslanički mandat SDS-u u skoro nemogućim uslovima“, podsjeća. „Zato, profesore, povucite odluku o isključenju Ljubiše Petrovića i sazovite sjednicu Glavnog odbora i Skupštine Srpske demokratske stranke. Ili da očekujemo nova isključenja?“

Petrović je isključen odlukom Blanuše, donesenom 5. oktobra, koja je odmah stupila na snagu. Kao razlog navedeno je grubo kršenje Statuta, uključujući javnu podršku Nebojši Vukanoviću, iako je SDS za člana Predsjedništva BiH kandidovao Marinka Božovića. Petrović je najavio pravnu borbu i poručio: „Ćeraćemo se još“.

Savez nezavisnih socijaldemokrata i Stranka demokratske akcije najveći su pobjednici opštih izbora održanih u nedjelju u BiH, dok je pred nekoliko stranaka, i u Republici Srpskoj i u Federaciji, niz ozbiljnih zadataka na sticanju boljeg rejtinga, pišu Nezavisne.

Prema trenutnom presjeku, Savo Minić iz SNSD-a vodi za predsjednika Srpske, Željka Cvijanović za srpskog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović za bošnjačkog, a Darijana Filipović iz HDZ-a BiH za hrvatskog. SNSD je najjači subjekt u Srpskoj, SDA u Federaciji. Pokret Sigurna Srpska je drugi po broju glasova za Narodnu skupštinu, a Narodni front i Volja naroda Srpske ostaju ispod cenzusa.

Dok se rezultati na stranici CIK-a ažuriraju iz minuta u minut, izvjesno je da će Minić, sa više od 274.000 glasova, biti predsjednik Srpske. SDS-ov Branko Blanuša je drugi, sa oko 220.000. „Želim da budem predsjednik i onima koji su glasali za mene i onima koji nisu. To shvatam kao svoju izbornu odgovornost“, kazao je Minić. Milorad Dodik je izjavio da će SNSD, sa partnerima, imati dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini. „Ovo je pobjeda kao prije 20 godina. Ne mogu da vjerujem da smo ih ovako pomarisali“, rekao je.

Blanuša je, na pitanje o ostavci, rekao da će organi raspravljati i da SDS ima redovnu sjednicu Skupštine početkom godine. Stranka nosi dio odgovornosti, ali postoji i odgovornost drugih. „Možda je sad prerano pričati o tome“, rekao je, dodajući da su potrebne ozbiljne analize.

Potpredsjednici Srpske biće, po svemu sudeći, Ramiz Salkić iz SDA, sa više od 9.300 glasova, i Ivan Begić iz SDP-a, sa više od 2.600.

Cvijanovićeva ostaje srpski član Predsjedništva, sa više od 290.000 glasova, ispred Marinka Božovića sa 138.615 i Nebojše Vukanovića sa 94.576. „Zahvalna sam što sam i prethodne četiri godine provela ovdje i što ću nastaviti da radim u interesu Republike Srpske“, rekla je. U Bijeljini je porazila Božovića sa duplo više glasova: 24.102 prema 12.236, a Vukanović je treći sa 9.070.

Božović je rekao da su oprečne poruke iz opozicije zbunile birače. „Treći kandidat koji nije bio opozicioni kandidat, bio je ‘kukavičje jaje’. U narednim danima ćemo objaviti kako je do toga došlo“, rekao je. Mnogi smatraju da je mislio na Vukanovića, koji takođe nije zadovoljan. „Ovaj narod očigledno voli ovakvu vlast, voli obećanja, laži i prevare. Zato poručujem svima, naročito u Hercegovini: zaboravite moj broj telefona. Kada vam sutra u bolnici daju pogrešnu injekciju ili nemate doktora, nemojte zvati mene da vam sređujem operacije, prevoz i rješavam privatne probleme“, rekao je.

Iako je SDA zabilježila dobre rezultate, Bakiru Izetbegoviću oko 190.000 glasova nije bilo dovoljno. Na mjestu bošnjačkog člana, sa više od 211.000, ostaje Denis Bećirović iz Ujedinjenih za državu Bosnu i Hercegovinu. Zahvalio je i onima koji nisu glasali za njega, a izašli su. Izetbegović je rekao da će SDA biti neizbježna u formiranju vlasti, da je stranka ostvarila bolji uspjeh od njega kao kandidata i da je Bećirović pobijedio sa znatno manjom razlikom nego 2022.

Hrvate će, sa 109.453 glasa, predstavljati Darijana Filipović. Zahvalila je stranci na hrabroj odluci da nju kandiduje. „Nekome pratilja, nekome premlada, ali svima iznenađenje“, kazala je. Andrej Plenković joj je čestitao: „Od večeras hrvatski narod u BiH ima legitimnu predstavnicu u ovoj instituciji.“

Za parlament BiH SNSD je, prema presjeku od ponedjeljka popodne, osvojio 205.280, Pokret Sigurna Srpska 75.083, SDS 65.314, Za pravdu i red 29.134, a DNS/NPS 26.420 glasova. Slijede Socijalistička partija – Demos sa 23.549, Ujedinjena Srpska sa 21.992 i SPS sa 16.195. SDA je u Srpskoj osvojila 11.335, Narodni front 10.800, a Volja naroda Srpske 6.698.

U Federaciji je SDA osvojila 237.717, SDP 117.540, koalicija HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST 98.114, a Stranka za BiH 66.001.

Za Narodnu skupštinu SNSD ima 205.280, a drugi je Pokret Sigurna Srpska sa 75.083. Draško Stanivuković je poručio da je rast očigledan u cijeloj Srpskoj i da su sada druga stranka. SDS ima 65.314, Za pravdu i red 29.134, DNS–NPS 26.420, Socijalistička partija 23.549, Ujedinjena Srpska 21.992, SPS 16.203, a SDA 11.336. Narodni front Jelene Trivić sa 10.808 i Volja naroda Srpske Vlade Đajića sa 6.699 ostali su ispod cenzusa.

U Parlamentu Federacije najviše mandata, kako sada stoje stvari, pripalo je SDA, 32, pa SDP-u 16, HDZ-u BiH 14, Stranci za BiH devet, Narodu i pravdi sedam i Demokratskoj fronti šest. Na kantonalnom nivou SDA je prva u šest, a HDZ BiH u četiri kantona.

Dodik se u ponedjeljak u Crkvi Svete Trojice sa saradnicima pomolio za srpski narod i Srpsku. „Zahvalni smo Bogu na podršci koju nam je narod ponovo ukazao i zajedno sa njim ostajemo posvećeni miru, vjeri i očuvanju Republike Srpske“, poručio je. Nenad Stevandić je istakao da izlaze kao najveći pobjednici. „Naš rezultat je veći nego na prošlim opštim izborima, ali ono što je najvažnije jeste da smo procijenili da smo jaka i stabilna partija i da nam nisu potrebne koalicije, jer smo, za razliku od drugih stranaka, išli sami“, rekao je.

Đajić je rekao da se broj glasova koje su dobili i broj obrađenih razlikuju, pa zaključuju da su pokradeni. Elmedin Konaković je rekao da Narod i pravda nisu ostvarili rezultate kojima su se nadali, ali da ih smatraju solidnim. Nermin Nikšić je poručio da slijedi formiranje vlasti i da „trojka“ treba da ostane na okupu ako rezultat bude omogućavao. Dragan Čović je rekao da HDZ BiH ima energiju i snagu za decenije koje dolaze. Željko Komšić, koji nije osvojio mandat u Predstavničkom domu, rekao je da ideja građanske države očigledno nije nešto što građani prihvataju.

Među ministrima u Vladi Srpske najgore je prošla Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave, sa 251 glasom na listi DNS–NPS. Irena Ignjatović, ministarka porodice, omladine i sporta, na listi SP–Demos–NDP ima 423. Alen Šeranić iz SNSD-a, ministar zdravlja, ima 2.121, a Bojan Vipotnik iz Ujedinjene Srpske, ministar za prostorno uređenje, 1.020. Goran Selak, ministar pravde i lider SPS-a, u Izbornoj jedinici 3 ima 3.833. Petar Đokić, ministar energetike i predsjednik Socijalističke partije, u Izbornoj jedinici 6 ima 2.691. Najbolje je prošao Zoran Stevanović iz SNSD-a, ministar saobraćaja i veza, sa 7.944 glasa.

Novoizabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović čestitala je Željki Cvijanović i Denisu Bećiroviću na izboru i budućim kolegama poslala poruku o tome kako vidi naredne četiri godine zajedničkog mandata, javljaju Nezavisne.

Filipovićeva, jedino novo lice u tročlanom Predsjedništvu, oglasila se danas, 5. oktobra, i zahvalila biračima. Posebnu poruku uputila je Cvijanovićevoj i Bećiroviću, koji su osvojili drugi mandat. „Čestitam Denisu Bećiroviću i Željki Cvijanović na izboru. Pred nama su četiri godine u kojima ne moramo o svemu misliti jednako, ali moramo pronaći ono što nam je zajedničko i preuzeti odgovornost za zemlju kojoj služimo“, poručila je na Fejsbuku.

Poručila je i da Predsjedništvo u narednom mandatu ne bi trebalo da bude mjesto novih sukoba i nestabilnosti. „Predsjedništvo ne smije biti izvor novih podjela i nestabilnosti. Dobili smo mogućnost pokazati kako Bosna i Hercegovina može biti zemlja funkcionalnih institucija, mira, europske budućnosti i ljudi koji nisu isti, ali vrijede jednako“, navela je.

Zahvalila je svima koji su pratili kampanju, podržavali je i pomagali, ali i onima koji su postavljali pitanja, davali prijedloge i kritikovali. „Hvala za svaki glas, svaki stisak ruke, zagrljaj i poruku. Ovo povjerenje primam s velikom zahvalnošću, ali još većim osjećajem odgovornosti“, poručila je. Objavu je završila rečenicom: „Od srca hvala. Tek smo krenuli.“

Prema preliminarnim rezultatima, Filipovićeva iz HDZ-a BiH izabrana je za hrvatskog člana, dok su Cvijanovićeva i Bećirović zadržali mjesta iz prethodnog saziva.

Dan nakon izbora već se prilično jasno nazire ko bi naredne četiri godine trebalo da sjedi u klupama Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, piše BL Portal.

Prema trenutnoj projekciji, najviše mandata osvaja SDA, devet, SNSD bi trebalo da ima šest, SDP pet, a HDZ BiH četiri. Stranka za BiH osvaja tri, dok po dva pripadaju Pokretu Sigurna Srpska, SDS-u, Demokratskoj fronti i Narodu i pravdi. Po jednog trebalo bi da imaju NES, Hrvatska petorka, Naša stranka, SP-DEMOS, Ujedinjena Srpska, Lista za pravdu i red i DNS-NPS.

U Predstavnički dom bira se 42 poslanika, 28 sa teritorije Federacije BiH i 14 iz Republike Srpske. Iz Federacije se 21 mandat bira direktno, a sedam preko kompenzacionih lista. Iz Srpske devet dolazi direktno, a pet preko kompenzacije.

Ukupna mjesečna primanja kreću se od 6.400 KM do preko 8.000 KM, što ih čini među najplaćenijim političarima u regionu. Pored osnovne neto plate, koja u prosjeku iznosi oko 6.000 KM nakon povećanja osnovice, svi svakog mjeseca primaju i fiksni poslanički paušal. Iznos uvećavaju topli obrok, regres, naknade za odvojeni život i smještaj, te plaćeni rad u komisijama.

SDA je osvojila svih devet mandata direktno. Trebalo bi da uđu Mirsad Zaimović, Melika Mahmutbegović, Refik Lendo, Muamer Zukić, Midhat Čaušević, Mirela Avdić, Haris Zahiragić, Šemsudin Dedić i Šerif Špago.

SNSD osvaja šest, svi direktno iz tri izborne jedinice u Srpskoj: Srđan Amidžić, Snježana Novaković Bursać, Obren Petrović, Sanja Vulić, Sandra Erkić i Radovan Višković.

U SDP-u direktne mandate osvajaju Albin Muslić, Jasmin Imamović, Zukan Helez i Saša Magazinović. Kompenzaciono mjesto, pošto je Magazinović već izabran direktno, trebalo bi da pripadne Azri Okić.

U HDZ-u BiH direktno su izabrani Marinko Čavara, Predrag Kožul i Antea Čilić. Četvrti mandat, preko kompenzacione liste, trebalo bi da pripadne Borjani Krišto.

U Stranci za BiH direktne mandate osvojili su Džemal Smajić i Zijad Krnjić, a preko kompenzacione liste pridružuje im se Amra Švrakić.

Pokret Sigurna Srpska dobija jedno direktno i jedno kompenzaciono mjesto. Direktni mandat u izbornoj jedinici 1B osvojio je Branislav Borenović, a preko kompenzacije ulazi Igor Radojičić.

Oba mandata SDS-a su direktna, osvajaju ih Želimir Nešković i Darko Babalj.

Demokratska fronta dobija jedan direktni i jedan kompenzacioni. Direktno je izabran Zlatan Begić, a preko kompenzacije ulazi Dženan Đonlagić.

U Narodu i pravdi direktni mandat osvojio je Elmedin Konaković, a preko kompenzacije ulazi Denis Zvizdić.

Jedino mjesto NES-a osvaja Jasmin Emrić, direktno. Hrvatska petorka, okupljena oko HDZ-a 1990, do mjesta dolazi preko kompenzacije, a mandat bi trebalo da pripadne Iliji Cvitanoviću. Naša stranka osvaja kompenzaciono mjesto, a trebalo bi da sjedne Sabina Ćudić.

SP-DEMOS do mjesta dolazi preko kompenzacione liste, a mandat bi trebalo da dobije Nedeljko Jović. Jedini mandat Ujedinjene Srpske je kompenzacioni i pripada Milanu Petkoviću. Preko kompenzacije Liste za pravdu i red trebalo bi da uđe Nenad Grković. DNS-NPS se vraća u dom, a kompenzacioni mandat trebalo bi da pripadne Nenadu Nešiću.

Projekcija daje svih 42 mjesta. Iz Srpske, prema računici, ulaze Srđan Amidžić, Snježana Novaković Bursać, Obren Petrović, Sanja Vulić, Sandra Erkić, Radovan Višković, Branislav Borenović, Igor Radojičić, Želimir Nešković, Darko Babalj, Nedeljko Jović, Milan Petković, Nenad Grković i Nenad Nešić.

Za Banjaluku su posebno zanimljiva tri imena. Amidžić i Borenović mandate osvajaju direktno, dok Igor Radojičić, nekadašnji gradonačelnik i sadašnji odbornik, ulazi preko kompenzacione liste PSS-a.

Spisak još nije konačan. Rezultati nisu potvrđeni, prebrojavanje svih kategorija nije završeno, a raspodjelu će potvrditi Centralna izborna komisija BiH.

Koalicija za državu mogla bi nakon brojanja glasova poštom, putem mobilnih timova, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i potvrđenih listića povećati broj poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske sa dva na četiri. U tom scenariju, prema proporcionalnom proračunu zasnovanom na sadašnjem odnosu glasova, SDS i SNSD ostali bi bez po jednog mandata, piše BL Portal.

Koalicija bošnjačkih stranaka trenutno ima 14.190 glasova, odnosno oko 2,82 odsto, i blizu je praga od tri odsto koji otvara pravo na kompenzacione mandate. Dva projektovana mandata već dolaze iz pojedinačnih izbornih jedinica, pa rezultat ispod entitetskog cenzusa ne znači da ostaje bez poslanika.

Prostor za rast je u glasovima koji se naknadno obrađuju. U oktobru 2022. tadašnji Pokret za državu dobio je 8.275 glasova poštom i 2.441 od mobilnih timova i DKP-a. To daje uporište za razmatranje rasta, ali ne garantuje isti obrazac.

Kao gornji scenario uzeto je mogućih dodatnih 10.000 glasova. To je pretpostavka za proračun, a ne najava koliko će ih zaista dobiti. Sa tim dodatkom stigla bi do 24.190. U kontrolnom modelu, u kojem je ostalim listama istovremeno dodato još 20.000 prema sadašnjem odnosu, udio bi bio približno 4,53 odsto, a proporcionalna raspodjela donijela bi četiri mandata.

Najprije bi bio ugrožen jedanaesti projektovani mandat SDS-a, a zatim trideset četvrti SNSD-a. SDS bi sa 11 došao na deset, SNSD sa 34 na 33. Razlog su količnici za njihove posljednje projektovane mandate, trenutno najniži među dodijeljenim koji se mogu izgubiti.

Prelazak cenzusa i četiri mandata nisu ista stvar. Ako Koalicija završi tek iznad tri odsto, računica daje tri poslanika, uz jedan manje SDS-u. Za četvrti je potreban veći rast, a ishod zavisi i od glasova koje naknadno dobiju ostale liste.

U podacima CIK-a za proračun evidentirano je 503.654 važeća glasa, sva iz redovnog glasanja. Glasovi iz ostalih kategorija još nisu uneseni, a obrađenost biračkih mjesta iznosila je 94,47 odsto. Procjena podrazumijeva da raspodjela direktnih mandata ostane ista. Konačan sastav zavisiće i od pravila o najmanje četiri poslanika iz svakog konstitutivnog naroda u cijeloj NSRS. Taj minimum odnosi se na zastupljenost naroda, a ne na garantovan broj mandata jednoj koaliciji.