Kategorija: Politika

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je da bi prvi sastanci stranaka sa najviše glasova trebalo da budu već naredne sedmice. Razgovori bi, kaže, mogli biti u Mostaru, Sarajevu ili Banjaluci. Kontakti sa pobjednicima iz druga dva naroda već su uspostavljeni, a za novi saziv domova naroda očekuje više delegata HDZ-a BiH nego u sadašnjem, prenose Nezavisne.

„Logično bi bilo da oni koji su dobili najviše glasova u jednom, drugom i trećem narodu međusobno komuniciraju i zakažu te sastanke. Siguran sam da ćemo iduće sedmice imati sastanke, bilo da su u Mostaru, Sarajevu ili Banjaluci. To je pitanje dogovora, ali partnerski su odnosi takvi da ne vidim tu problema“, rekao je Čović, a riječi je večeras, 6. oktobra, prenijela RTV Herceg-Bosne.

Ti razgovori bili bi prvi i preliminarni. Na njima bi se, pojasnio je, utvrdila dinamika daljih pregovora.

O podjeli funkcija kaže da je dio odnosa unaprijed jasan.

„Znamo da će ovaj put Bošnjak biti predsjedavajući Savjeta ministara, a onda to samo po sebi traži neke dogovore i oko nekih drugih resora, ali rano je još oko tih detalja pričati. Najvažnije je da imamo jedno uvjerenje da smo završili proces izbora, da ostaje iza nas i da se okrenemo budućnosti“, istakao je Čović.

Razgovore želi što prije, ali bez žurbe kad dođu konačni dogovori.

Ključne prioritete HDZ-a BiH vidi u evropskom putu Bosne i Hercegovine i izmjenama Izbornog zakona.

„To je prioritet svih prioriteta. Znači, radi Bosne i Hercegovine, ne samo radi hrvatskog naroda“, poručio je Čović.

Pitanje predstavljanja Hrvata, smatra, treba riješiti prije narednog izbornog ciklusa. Očekuje da budući partneri tu temu odmah stave na sto.

„Neke prijedloge već imamo u parlamentarnoj proceduri. Možemo ih završiti faktički odmah, a možemo drugačije razgovarati i o nekim drugim modelima. Međutim, taj posao treba ostaviti iza nas. Ustav se ne treba mijenjati za takve stvari, dovoljno je promijeniti Izborni zakon“, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

Pored Izbornog zakona i evropskog puta najavio je i razgovore o Strategiji do 2040. godine. Taj dokument, kaže, trebalo bi da ponudi rješenja za pokretanje ključnih projekata koji bi doprinijeli ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Donald Tramp kazao je da Amerika ima „veoma dobre odnose sa Srbijom“. Analitičari za „Blic“ u tome ne vide slučajnu podršku Vašingtona Beogradu, nego znak da se svijet mijenja u korist Srbije. Istu poruku, ocjenjuju, nose i rezultati izbora u Republici Srpskoj. Vašington će, kažu, biti spreman da sasluša Beograd i tamo gdje saglasnosti nema, uključujući Kosovo i Metohiju, prenosi Srpska info.

Izjava stiže dvije sedmice pošto je državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio poslao sličan signal i izrazio nadu da će posjetiti Srbiju. Rubio i Marko Đurić u julu su prvi put otvorili strateški dijalog Amerike i Srbije, pa odnosi dvije države dobijaju drugačiju dimenziju.

Diplomata Zoran Milivojević za „Blic“ kaže da Trampove riječi znače da Amerika Srbiju drži visoko na agendi.

„To znači da je Vašington posebno zainteresovan da razvija odnose sa Beogradom u realizaciji svojih strateških ciljeva u našem regionu. Zbog toga treba očekivati dalje jačanje tih odnosa“, ocjenjuje Milivojević.

U izjavi vidi i skrivenu poruku.

„To što je Tramp rekao ukazuje na to da američkoj administraciji odgovara aktuelna vlast u Srbiji i da u Vašingtonu smatraju da odnosi sa Srbijom mogu imati perspektivu ako nakon izbora ne dođe do promjene politike“, analizira Milivojević.

Naredne korake očekuje poslije izbora.

„Mislim da će do napretka u odnosima Amerike i Srbije doći, prije svega, u oblastima u kojima se interesi poklapaju, kao što su, recimo, energetika i ekonomija. Naravno, opet pod uslovom da se politika Srbije ne promijeni poslije izbora“, navodi Milivojević.

Izbore u Republici Srpskoj drži za najbolji primjer koliko znači „taj kvalitet koji Srbija ima sa tom komunikacijom sa najvažnijim faktorima u svijetu“.

„Sa tom podrškom koju imate, neformalno, ali čak i direktno kada je Putin u pitanju, na jedan direktan način, ili Kine, ali i kada je riječ o novoj američkoj administraciji, sada vidite da oni, praktično, uvažavaju Srbiju i nalaze svoj interes u njoj, takvoj kakva jeste, kakvu Aleksandar Vučić ostavlja svom nasljedniku na mjestu predsjednika“, ocjenjuje Milivojević.

Podrška Amerike Srbiji, dodaje, nije slučajna.

„Ta podrška mnogo znači i može da bude tas na vagi, upravo zbog toga što se svijet mijenja i što promjene koje se sada dešavaju, posebno one u Americi i način na koji Amerika pristupa, idu u korist Srbije u budućnosti. I to, ponavljam, pokazuju izbori u Bosni i Hercegovini: šta znači podrška Rusije, Amerike, pa, ako hoćete, i Kine Republici Srpskoj. Politika koja je tamo vođena dobila je potvrdu, a ni sami nisu očekivali ovakvu pobjedu“, analizira Milivojević.

To što Beogradu ide bolje sa Vašingtonom, a Prištini lošije, važno je i za Kosovo i Metohiju.

„Američka administracija svakako računa na srpski korpus i zato će imati konstruktivan pristup i pitanjima oko kojih se ne slažemo, kao što je kosovsko pitanje. Vašington će biti spreman da sasluša interese i argumente druge strane, u ovom slučaju Beograda“, ocjenjuje Milivojević.

Na Trampove riječi oglasio se i Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Srbije u tehničkom mandatu. Nazvao ih je „snažnom potvrdom novog zamaha u odnosima dvije zemlje“.

„Nadograđivaćemo ovaj temelj kroz naš strateški dijalog i konkretnu saradnju koja donosi korist objema državama“, napisao je Đurić na društvenoj mreži X.

Đurić i Rubio otvorili su u julu prvu rundu strateškog dijaloga Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je time počelo novo poglavlje i uspostavljen institucionalni okvir za dalje strateško povezivanje. Razgovori su, kako je Stejt department opisao, početak novog poglavlja, a dijalog je zamišljen da političku saradnju pretvori u saradnju na nivou vlada, piše „Blic“.

Skeneri i biometrijska identifikacija birača bili su za opoziciju u Srpskoj gotovo uslov bez kojeg nema fer glasanja. Kad su te tehnologije ipak ušle u ovogodišnji izborni dan, preliminarni rezultat donio je ubjedljivu pobjedu kandidata vladajuće koalicije, uvjerljiviju nego u nekim ranijim ciklusima bez skenera. Srpska info pitala je analitičare da li je tehnika više pomogla vlasti ili opoziciji i da li je ta slika stvarno raspoloženje birača.

Sociolog i univerzitetski profesor Drago Vuković rezultat opozicije na opštim izborima zove prilično upozoravajućim, a ishod istorijskim debaklom.

„Najteža situacija je za SDS, koja je od istorijske pala na nivo jedne minorne stranke koja više nije najvažnija stranka ni u opoziciji“, kaže Vuković.

To, tvrdi, nastavlja totalnu propast i dezintegraciju opozicije u Srpskoj. Građanima je, kaže, trebalo ponuditi nove programe. Umjesto toga išlo se na kriminalizaciju i kompromitaciju vlasti, a to nije donijelo rezultat. Na ove izbore opozicija je ipak izašla i sa novim pokretima, među njima PSS, koji je glasačima dao drugu opciju.

„Stanivukovićev PSS je, po mom mišljenju, osvojio čak i veći broj glasova nego što je bilo očekivano“, tvrdi Vuković.

Dalje, smatra, sve opozicione stranke treba da se pogledaju u ogledalo i vide kolika im je stvarna snaga. Za SDS kaže da je potpuno urušen. Lično ga je iznenadio loš rezultat Jelene Trivić i Narodnog fronta, jer je tu stranku držao za ozbiljniju opciju. Kod ostalih opozicionih stranaka, dodaje, nema ništa pretjerano neočekivano.

„Jasno je da opozicija mora nešto ozbiljno da uradi kako bi se pojavila kao nekakav važniji faktor na političkoj sceni. Ako toga ne bude, idemo u pravcu neograničene vlasti grupacije okupljene oko SNSD koja će trajati još jako dugo. Od loše vlasti jedino je gora loša opozicija“, zaključuje Vuković.

Politička analitičarka Tanja Topić vidi godine oslonca na narativ protiv Milorada Dodika, korupcije, nepotizma i klijentelizma, bez ponuđenog izlaza.

„Nisu nudili rješenja, nisu izlazili na teren, već su se nadali da će im mediji i saopštenja donijeti izbornu pobjedu. Bila je to salonska politika, previše ušminkana za prosječnog čovjeka iz naroda. Bili su godinama tobože ujedinjeni i prilično posvađani, pri čemu su ih tokom nekih izbornih procesa neki članovi napuštali i prilazili pod skute vlasti“, ističe Topićeva.

Ovogodišnja saga oko imenovanja kandidata za izvršne funkcije, tvrdi, urušila je vjerodostojnost opozicije i kredibilitet kod njenih glasača. Obraćali su se, kaže, samo svojima.

„SDS, koji je godinama bio na udaru vlasti, sad se našao između čekića i nakovnja – s jedne strane primat u opoziciji im je oteo koalicioni partner – Stanivukovićev pokret, a na drugoj strani počeli su se međusobno hvatati za vratove. Da bi se ono što je ostalo od opozicije konsolidovalo, potrebno je obaviti veliko pospremanje unutar stranaka“, tvrdi Topićeva.

Jasno desno u Bosni i Hercegovini, ma koliko jau kali oni koji godinama građansko društvo koriste kao masku za unitarne namjere, znači povratak na formulu da se država sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tu formulu, po prebrojanoj volji birača, nose SNSD, SDA i HDZ BiH, i ona je jedina logika za vlast na nivou BiH, piše ATV.

Lider stranke koja je apsolutnu pobjedu objavila sat i po po zatvaranju birališta, iako je te noći dobro znao ko je prošao s druge strane međuentitetske linije, nije gledao tuđe brojke. Gledao je suštinu.

„Ovo mijenja mnogo štošta. Ovo redefiniše političke odnose u Bosni i Hercegovini, u Bosni i Hercegovini koja je skrnavila Dejtonski sporazum. Jedina šansa vidimo da se vratimo na izvorni Dejtonski sporazum, ako još uvijek hoće“, rekao je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.

Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH crvena su linija i za SDA. Neupućen bi iz toga izveo da SNSD i SDA dijele istu sliku države. Za zajedničku vlast presudnije je nešto prizemnije.

„Na izvjestan način, mi smo dioničarsko društvo. Svak ima kontrolni paket nečega i bez njega ne možete. Mi nećemo, naravno, praviti vlast s onim s kojim ne možemo da donosimo zakone, da funkcionalno uspostavimo Vijeće ministara, Federalnu vladu i slično. Radićemo s onima koji imaju dovoljno ruku i u Predstavničkom domu i u Domu naroda“, naveo je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

Ista računica bliska je i Hrvatima. Koalicijski apetit odavno nije tajna, pogotovo sad kad ponovo imaju člana Predsjedništva.

„Pristojno je da kao predsjednik stranke da čestitam pobjednicima i unutar bošnjačkog političkog prostora, kao i predstavnika Republike Srpske. Sve je to ono što je nas krasilo proteklo vrijeme. Neki su zamjerali što koalicijski kapacitet gradimo već četiri godine – s jednom, drugom ili petom političkom opcijom na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, ali ozbiljna, odgovorna politika mora na taj način razmišljati“, istakao je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović.

Najglasniji protiv te, po ATV-u jedine prirodne, koalicije jesu oni koji bi da odlučuju u ime sva tri naroda, a nemaju kapacitet ni za onaj kojem pripadaju. Poslije izbornog debakla ostalo im je udvaranje Bakiru Izetbegoviću.

„Mi nikada u vlast, od vlasti da bi zadržali neku fotelju, to ne. Izbacivanje SNSD-a je projekat koji zahtijeva širu platformu. Podržaćemo tu SDA-ovu ili neku širu većinu ukoliko to bude put da se može izbaciti SNSD iz vlasti. Podržati? Ma, podržati. Ne moramo dobiti nijednu poziciju. Broj jedan prioritet je ne može SNSD biti vlast“, kazao je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

Pošto građane u Federaciji nije ubijedio, Konaković bi sada sina Alije Izetbegovića da ubijedi koliko mrzi Milorada Dodika i SNSD. Bakir, ma koliko mu Bošnjaci na izboru člana Predsjedništva poručili da im možda ne djeluje dostojan, nije adresa za nadmetanje ko je veći musliman. Gore po Konakovića: Izetbegović ga je počistio na izborima i zna da računa.

Već u izbornoj noći lider SDA dobio je direktno novinarsko pitanje, postavljeno tako da ga je sramota, ali ga valja ponoviti: koliko je loše što je SNSD dobio ovoliko glasova i može li se SNSD ikako izbjeći. Loše je, kaže Izetbegović, ali dalje ide drugačije.

„Vidjećemo. Stavićemo to na olovku sutra. Vjerovatno neće biti moguće, jer kao što rekoh, i oni su suvlasnici tih vlada. Ne bi rekao da će to biti moguće. Radite s onim koji su pobjednici, je li, koji imaju kontrolne pakete. Mi smo jedni od tih koji imaju kontrolni paket, vjerovatno SNSD i HDZ, pa ćemo onda vidjeti šta dalje i kako“, dodao je Izetbegović.

Postoji računica u kojoj nema kontrolnog paketa od četiri delegata u klubu naroda u Domu naroda BiH, o kojem Bakir govori. Politička matematika, međutim, nije samo ona iz Izbornog zakona i uputstava za izbor delegata.

U Predsjedništvu BiH naredne četiri godine sjediće tri pripadnika konstitutivnih naroda koje su birala tri naroda.

„Želim da naš rad u sljedeće četiri godine kako institucije Bosne i Hercegovine mogu drugačije, da ne bude glavna tema je li 2:1 ili 1:2 nego da naše odluke budu takve u kojima se međusobno poštujemo i da naše odluke budu odraz onog koraka koji želimo naprijed za Bosnu i Hercegovinu“, istakla je novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH Darjana Filipović.

Denis Bećirović, neprikosnoveni ali usamljeni pobjednik građanske opcije, već sprema teren za nova pravdanja zašto nije ispunio obećanja o Bosni koja nije ispunio ni dok je Željko Komšić sjedio u Predsjedništvu.

„Prema onome što sam ja čuo, članica Predsjedništva BiH sada iz HDZ-a je javno obećala da želi da Bosna i Hercegovina ide u NATO savez. Ako je to tako kao što govori, to je 2:1 za NATO savez u Predsjedništvu. Javno govori da želi u Evropsku uniju, onda je to 2:1 za snage u Predsjedništvu koje žele u Evropsku uniju“, tvrdi bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Nije tajna da Hrvati žele Evropsku uniju i NATO. Možda ipak više žele izbornu jedinicu koja bi im garantovala da poslije svakih izbora u Predsjedništvu sjedi hrvatski član kojeg je birao hrvatski narod. Milorad Dodik poručuje da ne želi da neko shvata da sada imamo 2:1, pa ipak pita.

„Kako su se sada sjetili te priče 2:1. Šta je bilo svih ovih godina – i kad sam ja bio član Predsjedništva i Željka kad je bila. Stalno je bilo 2:1“, dodao je Dodik.

Željka Cvijanović se o novom odnosu snaga u Predsjedništvu ne oglašava. Ni ne mora: sa blizu 300 hiljada glasova na nedjeljnim izborima dobila je signal da Srbi u Republici Srpskoj imaju puno povjerenje u ono što radi.

„Mogu da obećam da nikad neću izdati interese Republike Srpske i da ću uvijek imati na umu potrebu i interes svakog našeg čovjeka koji živi ovdje. Dakle, to nije samo obećanje – mislim da ono što smo radili do sada nas preporučuje i pokazuje kako ćemo raditi u narednom periodu“, kazala je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Dežurni dušebrižnici za budućnost Bosne i Hercegovine odmah su poskakali: vlast SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH, kažu, donosi blokade i četiri godine u kojima se ne dešava ništa bitno. I taj scenario je opcija. Ovakav odnos snaga legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda brzo će pokazati da li je, u ovom unutrašnjem i globalnom trenutku, i u jednoj verziji, Bosna i Hercegovina moguća država.

Centralna izborna komisija BiH izrekla je danas nove kazne političkim subjektima i kandidatima zbog kršenja Izbornog zakona, a najveće su određene SNSD-u i PSS-u, piše Srpskainfo.

SNSD je kažnjen sa ukupno 62.500 KM. Najveća pojedinačna kazna od 22.000 KM izrečena je jer je nastup kandidata za predsjednika Republike Srpske Save Minića o dodjeli pomoći Vlade osnovcima i srednjoškolcima ocijenjen kao preuranjena kampanja. Minić je kažnjen sa 12.000 KM.

PSS je kažnjen sa ukupno 53.500 KM zbog preuranjene kampanje i zloupotrebe djece u više predmeta, a kandidati sa ukupno 27.000 KM. Najveću pojedinačnu kaznu od 12.000 KM stranka je dobila jer je Branislav Borenović promovisao inicijativu „Zdravlje bez poreza“, što je ocijenjeno kao preuranjena kampanja. Borenović je kažnjen sa 4.000 KM.

SDA je kažnjena sa ukupno 21.000 KM zbog preuranjene kampanje na društvenim mrežama, zloupotrebe resursa i zloupotrebe djece. Volja naroda Srpske – doktor Vlado Đajić kažnjena je sa 15.000 KM, a Đajić sa 14.000 zbog preuranjene kampanje u više odvojenih slučajeva, između ostalog jer su besplatni preventivni pregledi u više gradova i opština okarakterisani kao kampanja.

SDS je zbog nastupa kandidata za srpskog člana Predsjedništva Marinka Božovića tokom televizijskog gostovanja kažnjen sa 4.000 KM, a Božović sa 3.500. Koalicija DNS–NPS kažnjena je sa 7.000 KM zbog preuranjene kampanje i zloupotrebe djece. Lazar Gajić kažnjen je sa 3.000 KM, a Nenad Nešić sa 4.000 jer je objavio fotografiju na kojoj su djeca.

Koalicija SP–Demos kažnjena je sa 3.000 KM, istu kaznu dobio je Blaško Kaurin, a SP samostalno 5.000 KM za zloupotrebu djece. HDZ BiH kažnjen je sa 3.500 KM za zloupotrebu javnih resursa, a kandidatkinja Tanja Radoš Kosić sa 3.000 KM u istom predmetu. SDP je kažnjen sa 8.000 KM jer su na mrežama objavljene fotografije djece sa stranačkim obilježjima. Ujedinjena Srpska kažnjena je sa 4.000 KM, a Nenad Stevandić sa istim iznosom.

Koalicija NiP–SDB–SPU BiH kažnjena je sa 4.500 KM zbog promotivnog videa na kojem se prikazuju djeca, a Nadira Zahirović sa 3.500 KM. Hrvatska nezavisna lista kažnjena je sa 3.000 KM za lažno predstavljanje, jer je tvrdila da nije dostavila prijedloge za članove biračkih odbora, što je kasnije utvrđeno da nije istina.

CIK je danas imenovao glavnog kontrolora i kontrolore za obradu, unos i potvrđivanje rezultata. Glavni kontrolor je Vedran Kapor, a zamjenici Tatjana Trifković i Sulejman Hasanović, prenosi Klix.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić osvojio je 278.954 glasa, odnosno 52,26 odsto, pokazuju preliminarni podaci Centralne izborne komisije BiH na osnovu rezultata sa 95,29 odsto biračkih mjesta.

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša osvojio je 222.817 glasova ili 41,74 odsto.

Važećih glasačkih listića bilo je 533.736, nevažećih praznih 19.477, a nevažećih po drugom osnovu 7.086, prenosi RTRS.

Dan nakon opštih izbora u BiH mogu se dati prve analize o korištenju novih tehnologija. Tehničkih problema je bilo, ali sistem nije doživio širi kolaps, javljaju Nezavisne.

Za Predsjedništvo BiH trenutno je 4,39 odsto nevažećih listića, za predsjednika i potpredsjednike Srpske oko 4,7 do 4,8 odsto. Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine nevažeće je 8,68 odsto, za Parlament Federacije oko 8,5, a kod Narodne skupštine udio se približava 10 odsto.

Nisu se obistinile najave o nedovoljnom broju uređaja i operatera, nemogućnosti skeniranja i drugim katastrofičnim scenarijima. Nije prošlo ni bez problema na pojedinim mjestima, u snalaženju građana i u preglednosti listića. Nove tehnologije relativno su se dobro pokazale, nedostaci se mogu ispraviti do narednih izbora, a način glasanja trebalo bi da bude manje stran.

Broj nevažećih za pojedinačne funkcije je oko četiri odsto, što je na nivou normalnog, dok je na listićima za stranačke liste oko deset, što je znatno više. Dio ljudi vjerovatno se nije snašao sa dodatnom sveskom na kojoj su redni brojevi kandidata po subjektima. Listići za entitetske i državne parlamente nisu dovoljno razgraničeni, pa je i to moglo zbuniti dio glasača.

Za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva nevažećih je 3,9 odsto, za srpskog pet. Prosjek je ispod četiri, u okviru očekivanog. Nešto veći broj u Srpskoj pomalo čudi, jer su na listi bila samo tri kandidata. Za predsjednika i potpredsjednike Srpske bilo je 26.000 nevažećih, oko 4,8 odsto, slično Predsjedništvu, što pokazuje da su se građani Srpske malo teže snašli od onih u Federaciji.

Na parlamentarnim listama problemi su veći. Za Predstavnički dom bilo je 118.000 nevažećih, ili 8,7 odsto. Za Narodnu skupštinu gotovo 10 odsto, što znači da je svaki deseti ili namjerno poništio listić ili nije znao kako da glasa. Za Parlament Federacije oko 8,5 odsto. To bi moglo poslužiti kao dokaz da se za naredne izbore način glasanja promijeni da se građani lakše snađu.

Analitičari smatraju da su tehnologije demokratski iskorak, ali da same nisu dovoljne. Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i direktor Foruma građana Tuzla, kaže da je to dobar potez i da je godinama zagovarao uvođenje. „Ovo je početak vraćanja kredibiliteta i integriteta izbornog procesa koji je već nekoliko izbornih ciklusa bio toliko kontaminiran da građani nisu imali povjerenje u konačne rezultate“, kaže. Borbu za poštene izbore treba nastaviti uklanjanjem drugih nepravilnosti.

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, takođe smatra da je korak pozitivan, ali ni blizu dovoljan. „Definitivno je da je uvođenje novih tehnologija pozitivna stvar, ali je bila velika zabluda vjerovati da će nas primjena novih tehnologija preko noći pretvoriti u društvo zrelih i odgovornih pojedinaca, učiniti izbore slobodnim i fer. Veliki iskorak u smanjivanju korupcije na dan izbora, sama činjenica da mrtvi nisu glasali, kao i da jedna osoba nije mogla glasati za više njih. Sve u svemu, nije bauk i nije boljelo“, smatra.

Slaven Kovačević, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tvrdi da je na opštim izborima pokraden. Kao razlog za sumnju navodi nagli rast izlaznosti u pojedinim sredinama, glasanje nakon 19 časova i broj nevažećih listića. Poražen je od Darijane Filipović iz HDZ-a i smatra da objavljeni rezultati sadrže niz „nelogičnosti“, pa od CIK-a traži da ispita sporne podatke, javljaju Nezavisne.

Posebno ukazuje na sredine u kojima je, kako navodi, HDZ na vlasti ili ima većinu, tvrdeći da je između 17 i 19 časova zabilježen rast koji smatra „operativno nemogućim“.

„Nudim informaciju koju je CIK zvanično objavio o izlaznosti na dan 4. oktobra u 17 sati. Tada je u dijelovima naše zemlje, gdje je HDZ vlast ili većina, izlaznost u 17 sati bila 30-33 posto, a onda iznenada izlaznost prelazi 40 posto i to do 19 sati, što je operativno nemoguće. Pogledao sam zvaničnu informaciju CIK-a. Zašto? Ako prebrojimo takva mjesta, gdje je HDZ vlast, onda bi to izgledalo da je oko novih ili dodatnih 70-100.000 glasača ostvarilo svoje izborno pravo u samo dva sata. Da li stvarno mislite da može 70-100.000 glasača u par stotina mjesta ostvariti svoje biračko pravo u samo dva sata? Operativno? To je operativno nemoguće ili ako jeste kažite kako“, rekao je. U tim područjima, tvrdi, postoji velika razlika između biometrije i ukupnog broja listića.

„Nije novo prebrojavanje listića ručnim metodom, kao adekvatan metod, pa da kažete da je broj glasova tačan, ovdje se radi da postoji lažan podatak o navodnoj izlaznosti, putem biometrije koja definira izborni rezultat kroz statistički prikaz izlaznosti, što definira i konačne izborne rezultate. Šta ako imate više glasačkih listića u odnosu na broj biometrijom utvrđenih glasača i to ide preko tih, instrukcijom rečenih dva posto. Šta onda? Hoćete li radi sebe, sve žalbe na takve anomalije, formalno odbaciti ili ćete ih uzeti u obzir? Hoćete li organizirati nove izbore na tim spornim mjestima, poništiti rezultate ili verifikacijom srušiti demokraciju?“, naveo je.

Komentarisao je i glasanje iza 19 časova, što je u skladu sa pravilima ako su osobe poslije zatvaranja i dalje stajale u redu i ako biralište nije otvoreno na vrijeme. „Posebno, šta treba biti ako se glasanje desilo iza 19 sati, a da su glasovi kroz biometrijski sistem i skenere evidentirani sa stvarnim vremenom glasanja pokazuje da se glasalo skoro do u ponoć i onda nas ‘farbate’ da je to u korist glasača koji su stajali u redu. A Zakon? Hoćete li prihvatiti da nije bio red ispred biračkog mjesta, nego je neko organizovano slao birače nakon 19 sati, a da su to eventualno kao nestranački odbori prihvaćali? Je li takvo nešto stvar činjeničnog stanja ili preglasavanja, što CIK eventualno prihvata mimo važećeg zakona?“, navodi.

„350.000 nevažećih glasačkih listića je čudno, vidio sam neko labavo objašnjenje, ali 60.000 nevažećih glasačkih listića samo za Predsjedništvo BiH je ozbiljno čudno, gdje je glasanje jednostavno i gdje obrazloženje uopće ne drži vodu. Šta sa tim, što cjelokupno mijenja ishod izbora? Hoće li opet biti ona situacija, vi to odbijete i to ostane kao nedemokratsko stanje, ali vi ste sebe formalno zaštitili? Ja to zovem, sistem štiti sam sebe, svjestan nepravilnosti. Mogao bi neko i krivičnu prijavu zaraditi. Do vas i vaše odluke je ovo“, poručio je.

Naglasio je da podržava novi sistem glasanja i elektronskog prebrojavanja, ali da je CIK „ostavio određena pitanja koja mogu u cijelosti promijeniti sliku rezultata izbora“. „Očekujem da u ovim svim spornim situacijama djelujete objektivno i po zakonu. Ništa više niti manje od toga, ali će svaka manipulacija biti evidentirana i pravno razmotrena. Sistem koji štiti sam sebe nije sistem“, dodao je.

Kovačević je osvojio 72.128 glasova, a mandat Darijana Filipović sa 109.827.

Velika očekivanja prije izbora, kada je riječ o mandatima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, imali su skoro pa svi, međutim poslije izbora situacija je za neke potpuno drugačija, javljaju Nezavisne.

Milorad Dodik je prije izbora istakao da će SNSD imati 35 mandata. Slično je rekao i Igor Dodik, organizacioni sekretar i kandidat, navodeći da odstupanje može biti jedan mandat više ili manje. Tako se i desilo. Prema podacima CIK-a, SNSD je osvojio 195.321 glas, što bi trebalo da donese 33 ili 34 mandata.

Tanja Vukomanović, šefica Kluba poslanika PDP/PSS, rekla je da očekuju da udvostruče broj poslanika, a imali su ih šest. Očekivanja su se ostvarila: 70.497 glasova i 12 ili 13 poslanika. SDS je želio 13 mjesta, a po trenutnim podacima trebalo bi da dobije 11, sa 60.833 glasa.

Po pet mjesta vjerovatno će imati DNS–NPS, SP–Demos–NDP i Ujedinjena Srpska, koja je 2022. imala četiri. Iz DNS–NPS su prije izbora rekli da očekuju pet. Iz SP–Demos–NDP očekivali su sedam ili osam. Nenad Stevandić nije htio da govori o konkretnom broju. DNS–NPS ima 27.844, SP–Demos–NDP 27.350, a Ujedinjena Srpska 26.651 glasova.

Sedam mandata očekivali su i iz SPS-a, ali ako ne dođe do promjene imaće četiri, sa 23.182 glasa. Nebojša Vukanović je očekivao od osam do deset, a kako stvari stoje trebalo bi da dobije četiri. Lista „Za pravdu i red“ išla je zajedno sa PDP RS i osvojila 23.080 glasova.

Iz Koalicije za državu očekivali su tri direktna i dva kompenzaciona. Prema trenutnim podacima imaće nešto manje, ali glasovi Bošnjaka iz inostranstva mogu preokrenuti situaciju. Za sada imaju 14.162. Vlado Đajić, predsjednik Volje naroda Srpske, očekivao je osam, a nije dobio nijedan. Stranka ima 6.561 glas. U skupštinu bi, prema svemu sudeći, ušla i Republička stranka Srpske, sa jednim mandatom i 8.241 glasom.

Rezultati nisu konačni. Nisu uneseni svi podaci sa biračkih mjesta, a nedostaju i pošta, glasovi iz odsustva, mobilni timovi i DKP.

Od deset političara sa najviše glasova, devet je iz SNSD-a i jedan iz Pokreta Sigurna Srpska. Najviše ima Igor Dodik, 19.248, pa Draško Stanivuković sa 16.448. Slijede Danijel Jošić sa 10.959, Goran Maričić sa 9.857, Mikajlo Lazić sa 9.573, Miroslav Bojić sa 8.791, Nina Bukejlović sa 8.109, Zoran Stevanović sa 7.944, Miloš Gvero sa 7.186 i Bojan Savić sa 7.021.

Nijedan glas nisu osvojili Tijana Vernački i Slobodan Ivanović iz Stranke „Život“, ni Dragica Ruškić iz Republičke stranke Srpske.