Kategorija: Politika

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da Srpska ima ugovor sa lobističkim kućama u Sjedinjenim Državama koje su u toj zemlji legalne, te da u skladu sa tim ne može biti sporna saradnja sa njima s ciljem promocije istine o Republici Srpskoj i zalaganja za pravičnost, prenosi RTRS.

„Da, imamo ugovor. Šta je sporno? Nismo htjeli da to radimo kao ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković, odnosno da peremo prozore za 350.000 dolara ili izmišljamo nešto“, rekao je Minić.

Istakao je da je potrebno da se čuje istina o Republici Srpskoj.

„Ništa nije sporno. Taj ugovor ima oznaku tajnosti“, rekao je Minić.

Ugovor sa lobističkim kućama u SAD sada je, dodao je, postao smetnja zbog političkog debakla u Federaciji BiH i geostrateškog gubitka svega što je imalo političko Sarajevo.

„Ovdje je sve jasno kao dan. Dok god smo mi ‘loši momci’, dok god mi dobijamo sankcije, ne branimo se i primamo batine – to je sve u redu. Onog momenta kada izađemo sa istinom i pokažemo je na Menhetnu u Njujorku, nađemo prijatelje i kažemo da želimo samo pravičnost – onda je to problem“, rekao je Minić.

Predsjednik Narodne skupštine Republik Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da su uzaludni pokušaji onih koji, kako tvrdi, žele da naštete Republici Srpskoj i njenim političkim predstavnicima, ističući da je Srpska stekla nesalomiv karakter.

„Uzalud se trudite – botovi, skotovi i srbofobi što nemate svoja posla već samo radite da nama napakostite. Uzalud vam je, a slabi vam i špijunska agentura“, napisao je Stevandić u objavi na društvenoj mreži Iks.

On je naglasio da, uprkos takvim pokušajima, u Republici Srpskoj postoji odlučnost da se nastavi sa zacrtanim ciljevima, uz poruku da njeni predstavnici, kako je naveo, gledaju unaprijed i planiraju dugoročno.

„Mi u Srpskoj smo stekli nesalomivi karakter. Mnogo dalje vidimo a bogami i radimo unaprijed“, poručio je Stevandić.

Objavu je zaključio porukom kojom je izrazio uvjerenje u nastavak uspjeha i buduće političke aktivnosti.

„Patite i lažite. Najbolje tek stiže!“, naveo je Stevandić.

Iako je nekoliko mjeseci prošlo od odlaska Kristijana Šmita iz Kancelarije visokog predstavnika, i dalje nema dogovora o njegovom nasljedniku. Prvi put poslije rata ova kancelarija je bez prvog čovjeka, prenose Nezavisne.

Prema informacijama koje list ima, razgovori se vode, ali pomaka u vezi s novim kandidatom nema.

Puno važnije od toga što u fotelji sjedi američki diplomata Lui Krišok kao vršilac dužnosti jeste to što prvi put poslije rata ne postoji osnovni konsenzus o BiH, ne samo između Vašingtona i Brisela nego ni unutar same EU, što je potencijalno mnogo veći problem.

Italija je kao Šmitovog nasljednika ponudila svog kandidata, a Francuska, uz podršku Njemačke i nekoliko drugih evropskih zemalja, predložila francuskog diplomatu. Pošto konsenzusa nije bilo, izbor je ostavljen za period poslije izbora u BiH.

U proteklih nekoliko mjeseci neformalni razgovori sa nekoliko diplomata iz članica EU dali su osnovnu poruku da je pozicija visokog predstavnika važna, ali ne toliko da se zbog nje dodatno kvare odnosi sa Vašingtonom. Indirektno, svi će se fokusirati na evropski put BiH. Logika je, kako se čini, da bi jačanjem tog puta uloga Kancelarije počela da gubi na značaju, bez obzira na to ko u njoj sjedi.

Problem za Evropljane je i to što bi, čak i uz dogovor o evropskom kandidatu, bez blagoslova iz Vašingtona to bila funkcija bez stvarne moći, čak i ako se Amerika formalno ne bi protivila. Zato dio evropskih kandidata vjerovatno smatra da nije vrijedno truda doći na poziciju s koje se malo može učiniti.

I sam Šmitov mandat pokazuje šta se može desiti ako iza odluka ne stoji ujedinjena međunarodna zajednica. Jedan bivši visoki predstavnik, sa kojim su prije nekoliko godina razgovarali, rekao je da mu je najveća briga bila da ne donese odluku iza koje zajednica neće stati. Po njegovom mišljenju, moć OHR-a uvijek je bila u percepciji da će stranci stati iza visokog predstavnika ako ga domaći akteri budu ignorisali.

Šmitov mandat pokazao je stvarno značenje tih riječi: vlasti Republike Srpske mogle su potpuno diskreditovati Šmita jer niko nije htio da stane iza njega, ako se ne računaju izrazi prazne kurtoazije bez konkretnih aktivnosti.

Isto važi i u obrnutom smjeru. Ni Krišok neće moći donositi odluke iza kojih neće stati Evropljani, jer moć OHR-a počiva na konsenzusu glavnih međunarodnih aktera. Vašington ima nesumnjivo najjači uticaj, ali ni uticaj ostalih članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira nije beznačajan.

Jedini evropski adut je evropski put, ali tu opet nailaze na sličan problem kao sa Šmitom: bez dobre volje iz Banjaluke napredak se ne može ostvariti.

Po svemu sudeći, BiH će morati sačekati novi konsenzus međunarodne zajednice, barem njenog zapadnog dijela, a taj proces može trajati godinama koje BiH ne može sebi priuštiti. U međuvremenu, nove vlasti poslije ovih izbora imaju priliku da u praksi dokažu da domaći faktori mogu sami donositi odluke u korist BiH, bez nametanja sa strane. Ako se to ostvari, biće to istinski nova faza u poslijeratnoj istoriji, a u toj situaciji OHR više neće imati nikakav značaj.

Iako se predviđalo da će zbog novih tehnologija i komplikovanijeg glasanja na izborima 2026. biti više nevažećih listića, to se nije desilo. Broj je čak smanjen u odnosu na 2022, prenose Nezavisne.

Ipak, broj izašlih birača znatno je manji nego 2022, a treba prebrojati još oko dva odsto glasova.

Na nedavno završenim izborima ukupno je bilo 400.574 nevažeća listića, na prebrojanih malo više od 98 odsto glasova. Na izborima 2022. bilo ih je 485.369.

Prema publikaciji „Analiza nevažećih glasačkih listića – Opšti izbori 2022“, koju je CIK uradio 2023, na tim izborima bilo je 264.782 prazna listića, a po ostalim kriterijumima nevažeće 220.587. Ove godine, po podacima CIK-a, za sve nivoe vlasti bilo je 173.982 prazna listića. Po drugim razlozima nevažećih je bilo 226.592, malo više nego 2022.

Ubjедljivo najviše nevažećih zabilježeno je za Parlamentarnu skupštinu BiH: 46.586 praznih i 76.357 po drugim razlozima.

Najmanje nevažećih bilo je za predsjednika Republike Srpske, 27.383, na prebrojanih 98,03 odsto glasova. Taj listić, uz listić za člana Predsjedništva BiH, bio je najjednostavniji: birači su popunjavali kružić ispred imena. Sličan broj, kad je o Republici Srpskoj riječ, zabilježen je za predsjednika i člana Predsjedništva. Ukupno za člana Predsjedništva BiH na nivou cijele zemlje bilo je 61.984 nevažeća listića.

Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije BiH, gostujući na N1 rekao je da podatak od gotovo „400.000 nevažećih listića kada se saberu različiti nivoi vlasti može zvučati dramatičnije nego kada se posmatra po izbornim nivoima“.

Jedan od mogućih razloga, rekao je, jeste to što se prvi put glasalo sa novim tehnologijama i što je forma listića bila drugačija, posebno problem za starije birače.

„CIK tek treba detaljno da analizira na koji način su listići postali nevažeći“, rekao je Šantić.

Prije izbora postojala je bojazan da će novi način glasanja i nove tehnologije znatno povećati broj nevažećih. Birači nisu dobijali standardne listiće sa imenima stranaka i kandidata, nego listiće na kojima je s lijeve strane bila kolona sa nazivima partija, a s desne kolona sa brojevima. Dobijali su i kandidatske liste, praktično samo informativne, da se vidi pod kojim rednim brojem je kandidat.

Da je za skupštine bilo komplikovanije, govori i to da je za Narodnu skupštinu Republike Srpske ove godine bilo 52.972 nevažeća listića, a prije četiri godine „tek“ 37.372.

Afere „Vijadukt“ i „Serdarov“, koje su iz budžeta Republike Srpske „izbile“ stotine miliona KM, i sporne koncesije u Bukovoj Kosi kod Prijedora, na Ozrenu i Majevici, bile su okosnica predizborne kampanje opozicije u Srpskoj, piše Srpska info.

Vladajuće stranke žižu interesovanja okrenule su prema navodnom pokušaju političkog Sarajeva da dalje prenosi nadležnosti Srpske na nivo BiH, odlasku Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika i borbi za prava i zaštitu Republike Srpske.

Rezultati nedavno završenih opštih izbora najbolje su pokazali koje teme i dalje privlače najviše pažnje prosječnog srpskog birača s ove strane Drine. Nacionalno pitanje i zaštita vitalnih interesa Srba u BiH i dalje su ono što „drži“ pažnju.

Politički analitičar iz Beograda i direktor PR agencije „Pragma“ Cvijetin Milivojević u više navrata je za Srpskainfo isticao da opozicija u Republici Srpskoj pravi „stratešku grešku“ insistirajući na kriminalizaciji vlasti i aferama koje je čine „lopovskom“.

„Ljudi koji žive u lokalnim sredinama u kojima opozicione partije drže vlast takođe mogu da svjedoče o brojnim stvarima u svojim gradovima i opštinama koje nisu bile u skladu sa zakonom. Srbima u Republici Srpskoj i dalje su esencijalne teme zaštita vitalnih nacionalnih interesa i odbrana od pokušaja unitarizacije iz Sarajeva. Opozicija u Srpskoj pravi katastrofalnu grešku što ne insistira na tim pitanjima, umjesto što već godinama pokušava da pričom o kriminalizaciji vlasti dođe do pobjede“, govorio je Milivojević.

U lokalnim sredinama gdje pojedini funkcioneri opozicije drže vlast, isticao je, situacija nije mnogo drugačija od one u kojima je na vlasti SNSD.

„Opozicija pred opšte izbore govori o aferama vlasti i korupciji, a građani u lokalnim sredinama u kojima opozicija drži vlast svjedoče skoro istom obrascu ponašanja. Zbog toga ta priča ne može da donese pobjedu na opštim izborima“, poručuje Milivojević.

Sociolog Ivan Šijaković za Srpskainfo kaže da se u potpunosti slaže s ocjenom da je licemjerno tražiti od glasača da kazne koruptivno ponašanje vlasti na republičkom nivou ako to isto, po njegovim riječima, rade opozicioni čelnici na lokalu.

„Republika Srpske je namjerno tako pravljena da njene vodeće stranke narodu proturaju priču kako moramo biti zatvoreni i izolovani, da smo stalno ugroženi. Tu kuknjavu i ‘Kalimero logiku’ počeo je SDS, a to je nastavio Dodik kada je shvatio da to prolazi kod biračkog tijela“, kaže Šijaković.

Aktuelna vlast, tvrdi, tu početnu tezu SDS dovela je do najvišeg nivoa.

„Zato danas imamo ‘zarobljeno’ parče teritorije koje je pristalo na ropstvo. Većina građana izgleda da uživa u tome i to im je jedini duhovni i kulturni izlaz“, ističe Šijaković.

Ko se drži takvih priča u kampanjama, navodi, ostvaruje najbolje rezultate.

„Vladajući je narativ da će Republika Srpska da propadne ako nema onih koji se bore za srpstvo. Dodik i aktuelna vlast u tome su uspjeli, ali činjenica je da su ljudi u Srpskoj u nekoj vrsti kaveza. Ljudi, posebno mladi, svakodnevno odlaze iz Republike Srpske. Neće da žive u toj jednoj tjeskobnoj atmosferi. Vlast, s druge strane, računa na podršku ostarjelog dijela stanovništva koje nema kud, a priča o zaštiti ‘ugoženog srpstva’ kod njih uvijek najbolje prolazi“, zaključuje Šijaković.

Član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar ocijenio je da su protekli opšti izbori predstavljali istorijski iskorak u sprovođenju izbornog procesa zahvaljujući uvođenju novih tehnologija. Tradicionalnim izbornim manipulacijama, naglasio je, oduzeto je više od 90 odsto prostora, prenosi ATV.

Gostujući na Federalnoj televiziji istakao je da su izbori uspješno organizovani iako Savjet ministara BiH nije odobrio novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u CIK-u. Sa ograničenim kadrovima preliminarni rezultati sa više od 82 odsto biračkih mjesta bili su već oko 20 časova, a ubrzo je procenat porastao na 91,8.

U trenutku obraćanja, naveo je, ostalo je približno dva odsto neobrađenih rezultata.

„Preliminarni rezultati sigurno se neće promijeniti u značajnoj mjeri, s obzirom na to da imamo možda do ovog momenta nekih dva odsto neobrađenih, neprenesenih rezultata“, kazao je Bakalar, dodajući da se preostali rezultati provjeravaju radi otklanjanja matematičkih nelogičnosti.

Krajnji rok za utvrđivanje rezultata je 20 dana od izbora, a zakonski rok za potvrđivanje 30 dana, izuzetno 45 dana kod složenijih žalbenih postupaka. Na pitanje da li žalbe i ponovna brojanja mogu promijeniti raspodjelu mandata odgovorio je da je to teoretski moguće, ali da se ne može prejudicirati.

Biometrijska autentifikacija i novi uređaji, naglasio je, spriječili su glasanje u ime drugih i ubacivanje dodatnih listića.

„Sada imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacioni dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju“, objasnio je, procijenivši da je time tradicionalnim manipulacijama oduzeto više od 90 odsto prostora.

Na izborima je identifikovano 1.427.796 birača, ali je otvorio pitanje realnosti biračkog spiska na kojem je upisano čak 3.414.000 ljudi.

Kod nevažećih listića zabilježen je pad u trci za Predsjedništvo BiH sa 6,65 odsto 2022. na 4,38 odsto, kao i na izborima za predsjednika Republike Srpske (4,73 odsto). Na nivou Parlamentarne skupštine BiH blagi rast je na 8,68 odsto, što Bakalar pripisuje promjeni navika birača i prilagođavanju novim glasačkim listićima.

CIK može naložiti ponovno prebrojavanje po službenoj dužnosti ili na zahtjev političkih subjekata, ali isključivo uz priložene materijalne dokaze i tačno navedena biračka mjesta. Posebno se razmatraju situacije u kojima nepravilnosti utiču na prelazak praga od tri odsto ili raspodjelu mandata.

Komentarišući navode Slavena Kovačevića u vezi sa glasovima Darijane Filipović, naveo je da do kraja radnog dana formalni prigovor te vrste nije zaprimljen.

Kao korake za unapređenje predlaže proširenje biometrijske identifikacije na glasanje putem mobilnih timova i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, bolju obuku biračkih odbora i veće naknade za članove lokalnih izbornih komisija.

Izložio je i lični stav o izmjeni izbornog zakonodavstva.

„Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da, radi smanjenja političke korupcije, izborni prag treba podići na pet odsto“, zaključio je Bakalar.

Poslije izbora i prebrojavanja glasova novoizabrani narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH preuzeće mandate, ali i visoka primanja i povlastice o kojima obični ljudi mogu samo da sanjaju, piše Srpska info.

Sudeći po primanjima koja ih čekaju, „imalo se za šta i boriti“, naročito kad je riječ o Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Narodna skupština Republike Srpske ima 83 poslanika. Primanja prvenstveno zavise od toga da li će zasnovati radni odnos u NSRS i postati profesionalni narodni poslanici.

„U skladu sa Pravilnikom o platama i naknadama izabranih i imenovanih lica u NSRS, za obračun osnovne mjesečne bruto plate za profesionalnog narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske utvrđen je koeficijent 54,14, te je njegova osnovna neto plata 3.712,80 KM, bez minulog rada“, naveli su iz NSRS.

Poslanicima koji nisu u radnom odnosu u skupštini pripada mjesečna paušalna naknada od 2.502,52 KM neto.

Pored osnovne plate ili naknade, funkcioneri u entitetskom parlamentu ostvaruju i dodatna uvećanja zavisno od pozicije u skupštinskim tijelima.

„Po osnovu obavljanja funkcija u Narodnoj skupštini Republike Srpske navedena osnovna neto plata, odnosno naknada se uvećava za 544,50 KM neto za obavljanje funkcije predsjednika kluba poslanika, 363 KM neto za obavljanje funkcije predsjednika skupštinskog radnog tijela i 181,50 KM neto za obavljanje funkcije zamjenika predsjednika kluba poslanika“, naveli su iz Narodne skupštine RS.

Na državnom nivou primanja su znatno raskošnija. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH broji 42 poslanika, od kojih se 14 bira na području Republike Srpske.

Sa novom osnovicom za obračun plata u institucijama BiH, koja za 2026. iznosi 690,86 KM, osnovna neto plata običnog poslanika u Predstavničkom domu, sa koeficijentom 8,40, iznosi 5.803,22 KM.

Ako poslanik obavlja funkciju predsjedavajućeg komisije ili kluba, koeficijent raste na 8,50, pa je osnovna plata 5.872,31 KM. Za članove Kolegijuma Doma koeficijent je 8,70, što znači da osnovna neto plata bez dodataka iznosi 6.010,48 KM.

Na sve iznose ide i dodatak na minuli rad od 0,50 odsto po godini staža, pa poslanik sa 20 godina iskustva po tom osnovu dobija još oko 580 KM mjesečno.

Prava zlatna koka za parlamentarce na nivou BiH je širok spektar naknada uz osnovnu platu: topli obrok, naknada za odvojeni život koja može iznositi do 690,86 KM, troškovi smještaja u istom iznosu, a rad u komisijama i radnim tijelima donosi još novca.

Ukupna mjesečna primanja poslanika u Predstavničkom domu koji žive van Sarajeva dostižu između 6.800 KM i više od 8.500 KM, što pokazuje da parlamentarne klupe u Sarajevu ostaju jedno od najplaćenijih i najsigurnijih radnih mjesta u javnom sektoru.

Ne javlja se povodom njega, nego zbog njih, napisao je predsjednik Milorad Dodik. Bivši ambasador SAD u BiH Majkl Marfi javno je napisao da je EU trebalo da mu „zabije glogov kolac u srce“ kad je za to imala priliku. To nije metafora ni stilsko sredstvo, nego poziv na fizičko uklanjanje jednog političara, a glogov kolac nije apstrakcija, poručio je Dodik na Iksu, prenosi [RTRS](https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=663479).

„I nije to ‘kasna analiza’. To je poziv sve slabijoj EU da nastavi politiku čiji su kreatori on i Šmit. Jedan je nametao Izborni zakon petnaest puta, drugi sada javno računa koliko je propušteno da se neko ubije na vrijeme. Dvije godine su kukali. Dvije godine su izmišljali, podmetali, sudili, prijetili. I evo ih – i dalje kukaju. Korumpirane, na sve spremne elite kojima pripada i Majkl Marfi. I tu Marfi pokazuje nešto više od mržnje prema srpskom narodu. On pokazuje mržnju prema sopstvenom, američkom narodu. Potcjenjuje izbornu volju Amerikanaca. Potcjenjuje njihovu dobru namjeru. Potcjenjuje činjenicu da napuštanje politike pritisaka i sankcija u BiH nije na svoju ruku smislio pojedinac – nego je američki narod izabrao tu politiku i demokratski izabrao da napusti onu kojoj pripada ovaj naručilac ubistva Majkl Marfi. Donald Tramp nije pokrenuo nešto novo. On je vratio zdrav razum. Odustao je od koncepta izgradnje nacija i miješanja u pitanja drugih država. A Marfi je apologeta tog koncepta“, navodi Dodik.

To je, ističe, najbolji dokaz koliko čovjek nije pri sebi.

„Nazvati mene ‘hrišćanskim nacionalistom’ – kao da je to uvreda. Hrišćanin sam. Pravoslavac sam. Srbin sam. I svoj sam, na svome. Iz te tvrdnje vidi se sav bijes zbog onoga u čemu nije uspio: da poništi hrišćanski i pravoslavni identitet srpskog naroda. Da mu ga oduzme. Zato su me i htjeli ukloniti. Ne zato što sam jedan čovjek na čelu naroda – nego zato što sam jedan od milion Srba koji nisu i neće dozvoliti da budu bilo šta osim Srbi, pravoslavni hrišćani. A projekat izmišljene ‘bosanske nacije’ imao je tačno taj cilj. I ovaj plaćenik je to priznao. Sam. Javno“, navodi Dodik.

Istakao je da ovo ne ostane samo odgovor na lupetanja jednog nekada važnog plaćenika antisrpskih interesa.

„Prethodnih godina srpski narod u Republici Srpskoj učinio je sebe dostojnim kosovskih junaka, junaka Cera i Kajmakčalana. Nema pritiska za koji smo spremni da se odreknemo sebe. Nema žrtve koju nećemo podnijeti zarad konačne pobjede. Ne možete nas poraziti. I možete nikad lakše živjeti pored nas. Mi vaše nećemo – ali svoje ne damo. Nek se nosi Marfi i svi marfijevci u dođavola“, istakao je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić tvrdi da već mjesecima postoji pokušaj da se na Univerzitetu u Banjoj Luci pronađe grupa studenata koja bi javno podržala studentske blokade u Srbiji, s ciljem izazivanja podjela i sukoba u Republici Srpskoj.

“Već mjesecima špijunska agencija na banjalučkom Univerzitetu pokušava da nađe grupu studenata koji će javno da podrže blokadere u Srbiji, sakrivene iza tzv. studentske liste, i da takvu podjelu i sukobe indukuju i u Republici Srpskoj”, naveo je Stevandić na društvenim mrežama.

On je istakao da je, prema njegovim tvrdnjama, sličan pokušaj u Istočnom Sarajevu propao, zbog čega je, kako navodi, pažnja usmjerena prema Banjoj Luci.
“U Istočnom Sarajevu su propali i dobili motiv više da pokušaju u Banjoj Luci, jer su na nekim fakultetima gostujući profesori iz Beograda uporni da takvu grupu pronađu”, napisao je Stevandić.

Stevandić je poručio da Banja Luka, kako je naveo, predstavlja “srpsku prijestonicu” u kojoj su, prema njegovom mišljenju, pokušaji izazivanja podjela i antisrpskog djelovanja doživjeli najviše poraza.
“Ali Banja Luka je srpska prijestonica u kojoj autšovinizam ima najviše poraza”, poručio je Stevandić.

On je na kraju objave uputio poruku onima za koje tvrdi da pokušavaju da Republiku Srpsku predstave kao genocidnu i izrazio uvjerenje da takvi pokušaji neće imati uspjeha.

“Zato oni koji nas misle proglasiti genocidnim u interesu srbofoba, neka odustanu na vrijeme”, naveo je Stevandić.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH poništila je danas izbore na biračkom mjestu 200C019 – Bukvik u Brčkom jer na dan opštih izbora, u nedjelju, 4. oktobra, birači sa državljanstvom Republike Srpske nisu imali kompletne glasačke listiće i nisu mogli da glasaju za Parlamentarnu skupštinu BiH.

CIK je ovu odluku donio zbog toga što birači sa državljanstvom Republike Srpske nisu bili u mogućnosti da ostvare pravo glasa za navedeni nivo, a što ukazuje na povrede pravila izbornog procesa i izbornih prava na biračkom mjestu, te može uticati na raspodjelu mandata.

Odluku o raspisivanju ponovnih izbora na ovom biračkom mjestu CIK će donijeti nakon pravosnažnosti danas usvojene odluke o poništavanju izbora.

Na današnjoj sjednici je zbog zloupotrebe djece u političke svrhe sa 8.500 KM kažnjen SDP, dok je koalicija HDZ 1990-HSS kažnjena sa 3.500 KM zbog preuranjene i plaćene kampanje.