Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je danas da je posjeta delegacije Republike Srpske Moskvi još jednom pokazala da Srpska vodi odgovornu i principijelnu politiku zanovanu na zaštiti svojih interesa, jačanju međunarodnih partnerstava i očuvanju institucionalne i političke stabilnosti.

Karan je istakao da je posjeta Moskvi i potvrda istorijskog prijateljstva srpskog i ruskog naroda, dobrih odnosa Republike Srpske i Rusije, ali i jasan pokazatelj da Republika Srpska uživa poštovanje na međunarodnoj sceni.

– Bila je ovo prilika da se još jednom potvrde dobri odnosi Republike Srpske i Rusije, koji su strateški i zasnovani na povjerenju i prijateljstvu – rekao je Karan na konferenciji za novinare u Banjaluci.

On je istakao da je posjeta potvrda opredijeljenosti za dalji razvoj saradnje sa Rusijom u skladu sa ustavnim ovlašćenjima Srpske.

Karan je rekao da je sa ruskim zvaničnicima razgovarano o očuvanju ustavne pozicije Republike Srpske i da je rusko rukovodstvo upoznato o narušavanju Dejtonskog sporazuma.

– Istakli smo da su odlike Kristijana Šmita usmjererna na urušavanje Dejtonskog sporazuma kroz udar na legitimno izabranog predsjednika Srpske i pokušaj poništavanja izborne volje. Nisu uspjeli u tome, Republika Srpska je snažna i stabilna – poručio je on.

Karan je rekao da je naglašena potreba za zatvaranjem Kancelarije OHR i preispitivanjem Šmitovih odluka, te rješavanje pitanja dijalogom predstavnika tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

– Ako ostanu Šmitove odluke, teško je zamisliti da tri naroda i dva entiteta mogu da imaju podlogu za saradnju – rekao je Karan i izrazio zahvalnost Rusiji za poštovanje Dejtonskog sporazuma.

Karan je zaključio da je delegacija Republike Srpske imala izuzetnu čast da boravi u Moskvi na obilježavnju Dana pobjede nad fašizmom.

– Imamo duboko poštovanje prema milionima stradalih u borbi protiv fašizma. Istorijski je doprinos srpskog i ruskog naroda u ovoj borbi – rekao je Karan.

On je istakao da je zvaničnicima Republike Srpske ukazano izuzetno poštovanje državnog rukovodstva Rusije.

Karan je zahvalio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, zvaničnicima ove zemlje i njenom narodu za srdačan prijem.

Posjeta naše delagecije Kremlju je rezultat upornosti i istrajnosti Republike Srpske, rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

– Upravo smo zbog toga i bili u prvom redu – istakao je Stevandić.

Naveo je da su ljudi u Kremlju procijenili da Srpska ima snagu karaktera i da smo spremni da izdržimo sve izazove.

– Stvorili smo situaciju u kojoj je svima jasno da će svi visoki predstavnici biti niski i da će ih Republika Srpska sve nadživjeti – istakao je Stevandić i poručio da je Kristijan Šmit uništio međunacionalne odnose u BiH.

Poručio je da je Šmitov rezultat upravo onakav kakav je i prikazao.

– Stvorio je toliko smeća i toliko odluka koje mora neko da popravlja – rekao je Stevandić.

Podsjećamo, u Kremlju je održan sastanak delegacije Srpske sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, koju su činili predsjednik Siniša Karan, predsjednik NSRS Nenad Stevandić i lider SNSD-a Milorad Dodik.

Kancelarija visokog predstavnika objavila je da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika, ali da će na poziciji ostati do imenovanja njegovog zamjenika.

Time se potvrđuje pisanje Nezavisnih novina o tome da se priprema Šmitov odlazak. Prema informacijama koje smo mi objavili, Šmit je insistirao da ode u penziju i da bi trebalo da ostane dok se ne sprovedu naredni opšti izbori.

Rok za njegov odlazak za sada nismo uspjeli da potvrdimo, a moguće je da unutar međunarodne zajednice o tome idalje ne postoji konsenzus. Prema saznanjima “Nezavisnih”, SAD očekuju da on ode odmah, ali Njemačka, kao i EU, insistiraju da mora biti sproveden izbor njegovog nasljednika i da on mora da ostane kao v.d. do tada.

Problem mogućeg američkog nasljednika

Ako bi Šmit napustio BiH odmah, njegovu ulogu bi preuzeo njegov zamjenik, američki diplomata Lui Krišok, ali tu bi nastao problem za Evropu jer je prema dogovoru iz Dejtona predviđeno da ulogu visokog predstavnika obavlja Evropljanin, šefa Misije OEBS-a Amerikanac, kao i vojne misije NATO u BiH. Dolazak američkog diplomate, koliko god se radilo o profesionalnom i stručnom diplomati, za Evropu bi predstavljalo suviše veliki problem.

OHR je saopštio da Šmit funkciju napušta dobrovoljno, što, prema saznanjima “Nezavisnih”, nije potpuno tačno jer je Šmit želio da odradi svoj mandat do penzionisanja. S druge strane Njemačka je stala na stranu svog predstavnika jer je u pitanju i ugled te zemlje i ne želi da on ode dok se ne zatvori OHR.

Iz OHR-a kažu da je Upravni odbor za sprovođenje mira već informisan o ovoj odluci, i da je zatraženo da počne proces izbora njegovog nasljednika.

Da li će novi visoki predstavnik biti imenovan bez UN-a?

Prema saznanjima “Nezavisnih”, izvjesno je da će novi visoki predstavnik biti imenovan na isti način kao i Šmit, bez formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a. Ako se to pokaže tačno, padaju u vodu teorije da je za odlazak Šmita odgovoran Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, jer on zastupa poziciju Rusije koja želi da se novi visoki predastavnik izabere u UN-u, a ne od strane PIC-a, gdje zapadne zemlje imaju presudan uticaj.

To će se posebno pokazati ako za Šmitovog nasljednika bude imenovana Dama Karen, britanska specijalna izaslanica za zapadni Balkan, s odličnim odnosima s administracijom Donalda Trampa.

U saopštenju, Šmit je istakao je ostvaren značajan napredak u funkcionalnosti institucija BiH, čime je želio odbraniti svoj angažman u BiH od kritika koje su se često pojavljivale u javnosti o tome da je bio suviše servilan prema Hrvatima, da je bio previše mekan i neodlučan u ključnim trenucima, da je odlukama urušavao institucije BiH, pa i da je bio popustljiv prema Dodiku.

U jednom dijelu saopštenja, priznaje se da Šmit ipak nije ostvario svoj glavni cilj – ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje kancelarije. Nije tajna da je Šmit došao s namjerom da bude zadnji visoki predstavnik i da poslije njega ključnu ulogu u BiH preuzme Evropa.

To se, međutim, teško ostvaruje jer EU idalje nema jedinstvenu spoljnopolitičku viziju, posebno zbog činjenice da se odluke u spoljoj politici i bezbjednosti moraju donositi jednoglasno na nivou Savjeta EU, što otežava bilo kakvu spoljnopolitičku aktivnost. Osim toga, unutar EU pojedine zemlje članice imaju različite spoljnopolitičke prioritete na Balkanu, što se takođe negativno odražava na pristup EU.

Zato se SAD ispostavljaju idalje kao ključni faktor uticaja u BIH, što se vidi prema dogovorima i poslovnim aranžmanima koje sklapaju i koje namjeravaju sklopiti u narednom periodu.

Zašto SAD žele odlazak Šmita

Vjeruje se da je možda upravo to ključni razlog zašto američka administracija želi da on ode – smatraju da je slab, bez dovoljno uticaja i da nije u stanju riješiti probleme, od državne imovine, pa do drugih pitanja.

“Kristijan Šmit zahvalio je građanima Bosne i Hercegovine na gostoprimstvu, toplini i podršci koju je dobio tokom mandata. Naveo je da je u tom periodu došlo do sazrijevanja domaćih pravosudnih institucija, koje su odlučno djelovale u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Takođe je istakao da su preduzeti važni koraci kako bi institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora. Dodao je da će u narednim godinama biti potrebno dodatno raditi na provođenju svih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, zaključeno je u saopštenju OHR-a.

Odbornici PDP-a odlučili su da napuste skupštinsku većinu u lokalnom parlamentu u Modriči.

Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje i koji nikada nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti UN-a, prema tvrdnjama više diplomatskih izvora uskoro bi mogao da napusti funkciju u BiH.
Kako navodi Istraga.ba, njemački diplomata našao se pod ozbiljnim pritiskom američke administracije zbog višegodišnjeg odugovlačenja rješavanja pitanja državne imovine, ali i zbog sve većeg nezadovoljstva njegovim političkim potezima u BiH.
Prema istim informacijama, iz Vašingtona mu je navodno poručeno da mora riješiti pitanje državne imovine ili se povući sa funkcije, a pominjala se čak i mogućnost uvođenja američkih sankcija. Šmit je, tvrde izvori, svojim saradnicima već prenio da razmatra odlazak kako bi izbjegao dodatni politički i diplomatski pritisak.
Istraga.ba navodi da je njegovo povlačenje navodno dio šireg političkog dogovora između američke administracije i predstavnika Republike Srpske, postignutog nakon što su SAD ublažile ili ukinule sankcije većem broju zvaničnika iz Srpske.
Ostaje neizvjesno da li će Šmit uopšte govoriti pred Savjetom bezbjednosti UN-a na sjednici zakazanoj za utorak. Iz OHR-a je potvrđeno da se nalazi u Njujorku, gdje se sastao sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom.
Iz OHR-a je saopšteno da je tokom sastanka bilo riječi o izazovima za Dejtonski sporazum i političkoj situaciji u regionu, ali bez konkretnih detalja. Kritičari već duže vrijeme upozoravaju da su brojni Šmitovi potezi dodatno produbili političku krizu u BiH, umjesto da doprinesu stabilizaciji odnosa.
Njegov polugodišnji izvještaj za period od oktobra 2025. do aprila ove godine trebalo bi da bude razmatran pred Savjetom bezbjednosti. U dokumentu se navodi da je bezbjednosna situacija stabilna, ali krhka, te da političke blokade i sukobi ozbiljno opterećuju rad institucija BiH.
Šmit u izvještaju posebno insistira na rješavanju pitanja državne imovine, tvrdeći da bez toga nije moguće realizovati ključne infrastrukturne projekte. Međutim, uprkos brojnim upozorenjima i nametnutim odlukama u drugim oblastima, upravo po ovom pitanju nije povukao konkretne poteze, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela međunarodne zajednice, ali i američke administracije.
Posebno je spominjan projekat Južne plinske interkonekcije, koji Zapad vidi kao način smanjenja energetske zavisnosti BiH od ruskog gasa. Upravo zbog izostanka odluke o državnoj imovini, projekat je ostao blokiran, a odgovornost za zastoj sve češće se pripisuje i samom Šmitu.
Na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti moglo bi biti otvoreno i pitanje njegovog legitimiteta, što godinama osporavaju vlasti Republike Srpske ukazujući da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u UN-u.
Šmita je na funkciju predložila Njemačka, a tokom političke karijere važio je za bliskog saveznika hrvatskog političkog vrha. Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije mu je dodijelio i odlikovanje Republike Hrvatske.
Njegov mandat obilježile su brojne kontroverze, a posebno odluka iz aprila 2023. godine kada je suspendovao Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi omogućio formiranje vlasti koju su činili Trojka i HDZ, što su mnogi ocijenili kao direktno političko miješanje u unutrašnje odnose BiH.

Ambasador Evropske unije u BiH Luiđi Soreka izjavio je da Republika Srpska ima važnu ulogu na evropskom putu Bosne i Hercegovine, podsjećajući da je Srpska i ranije pokazivala konstruktivan angažman u procesu evropskih integracija.

Soreka je u intervjuu za Srpskainfo rekao da iz perioda od 2007. do 2010. godine pamti saradnju Republike Srpske tokom procesa ukidanja viznog režima za građane BiH.

– Isto tako i kasnije, kada je BiH dobila status zemlje kandidata. Tako da je uloga Republike Srpske važna i želimo da se Republika Srpska ponovo angažuje na evropskom putu. To će biti i tema mojih sastanaka prilikom naredne posjete Banjaluci – rekao je Soreka.

Govoreći o trenutnom stanju evropskih integracija, on je ocijenio da BiH danas nije na nivou na kojem se očekivalo da bude dvije godine nakon dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora.

– Moram reći da nismo tamo gdje bi željeli biti nakon dvije godine. Pogotovo u protekloj godini sa dramatičnim usporavanjem aktivnosti. Mi, kao Evropska unija, smo razočarani – naveo je ambasador EU.

Prema njegovim riječima, prošle godine izgubljena je kultura dijaloga i kompromisa među političkim akterima, dok je raspad koalicije na nivou BiH dodatno usporio reformske procese.

– Nadam se da još ima vremena prije izbora. Protraćiti još jednu godinu bila bi prava šteta za zemlju, posebno sada kada ostatak regiona pravi iskorake – rekao je Soreka.

On je podsjetio da je Crna Gora nedavno započela izradu pregovaračkog sporazuma sa Evropskom unijom, te izrazio očekivanje da bi ta zemlja u narednim godinama mogla postati članica EU.

Soreka je ocijenio da u BiH trenutno nema dovoljno povjerenja među političkim subjektima, te upozorio na rast antievropskog narativa, posebno u Republici Srpskoj.

– Žalim što to kažem, ali posebno je to slučaj ovdje u Republici Srpskoj. Jasno je da to utiče na kapacitete vlasti na nivou BiH da ostvare rezultate – rekao je on.

Ambasador EU upozorio je i na mogućnost gubitka značajnih finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta ukoliko BiH ne ubrza reformske aktivnosti.

– Nažalost, još je prošle godine BiH već izgubila 108 miliona evra. Ukoliko se ništa ne desi u narednim mjesecima, dodatnih 373 miliona evra sredstava će se povući i dodijeliti zemljama koje ostvaruju mnogo bolje rezultate – istakao je Soreka.

On je naveo da Evropska unija sredstva usmjerava prema državama koje provode reforme, naglašavajući da „nedjelovanje ima svoju cijenu“.

Komentarišući poređenja sa Ukrajinom, koja uprkos ratu napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, Soreka je odbacio tvrdnje o dvostrukim standardima.

– Nema dvostrukih standarda. Ukrajina je dobila zadatke i pored rata ostvaruje rezultate. Bosna i Hercegovina ima svoje zahtjeve koji se ne ispunjavaju – rekao je ambasador EU.

Soreka smatra da evropske integracije donose konkretne koristi građanima, navodeći primjer Rumunije, čiji je životni standard značajno porastao nakon ulaska u Evropsku uniju.

– Ponekad se čini da mi, kao Evropska unija, želimo BiH pod okriljem Unije više nego što to želi BiH, odnosno barem njene vlasti – rekao je on.

Govoreći o mogućem ulasku BiH u Evropsku uniju, Soreka je poručio da ostaje „umjereni optimista“, ali da je za napredak neophodna veća odgovornost domaćih političkih aktera.

– Ne mogu reći datum, ali mogu dati svoju ličnu i institucionalnu posvećenost da ćemo uraditi sve u svojoj moći da osiguramo da BiH ne propusti ovaj voz – zaključio je Soreka.