Savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodno pravo Dragan Dakić ukazao je u Beču na sporna pitanja izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, posebno na nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, obustavu budžetskog finansiranja pojedinih političkih stranaka i ograničavanje političkog izražavanja.
Dakić je na raspravi u sjedištu Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), koju je organizovala Stalna misija Ruske Federacije pri ovoj organizaciji, pozvao međunarodne posmatrače da detaljnije razmotre posljedice odluka koje utiču na političku utakmicu u BiH.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona koje je Kristijan Šmit nametnuo 26. marta 2024. godine, Dakić je podsjetio da su obuhvaćena i pravila koja se odnose na uvođenje izbornih tehnologija.
„Preliminarni nalazi međunarodnih posmatrača za izbore 2026. godine prepoznaju problem uspostavljanja pravnog osnova i finansiranja izbornih tehnologija putem amandmana koje je nametnuo OHR, bez parlamentarne procedure i širokog političkog konsenzusa“, rekao je Dakić, ističući da takve ocjene zaslužuju ozbiljnu pažnju.
Poseban dio izlaganja posvetio je obustavi isplate budžetskih sredstava SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, koja je uvedena odlukom od 24. aprila 2025. godine. Prema njegovim riječima, finansijska ograničenja mogu otežati rad stranačkih organizacija, zadržavanje zaposlenih, pripremu političkih programa i komunikaciju sa građanima.
Dakić je ocijenio da je potrebno ispitati da li su politički akteri u uporedivim okolnostima tretirani različito, kao i da li je mjera bila srazmjerna i postojala mogućnost njenog osporavanja.
„Mjera usvojena izvan redovnog izbornog okvira i dalje može imati značajne izborne posljedice, kao i šire političke i društvene posljedice“, upozorio je Dakić.
Osvrćući se na ulogu OEBS-a, naveo je da preliminarni nalazi posmatrača pominju obustavu finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske, ali da je u ranijem odgovoru Misije OEBS-a u BiH navedeno kako pitanja koja se odnose na odluke OHR-a izlaze izvan njenog mandata.
Dakić je, međutim, ukazao na razliku između ovlašćenja da se neka odluka poništi i mogućnosti da se procijene njene posljedice po demokratski proces.
„Posmatrač izbora može ispitati uticaj neke mjere bez polaganja prava na nadležnost njenog poništavanja“, poručio je on.
Treće pitanje odnosilo se na ograničenja političkog izražavanja, naročito na pravila o preuranjenoj izbornoj kampanji i njihovu primjenu na uobičajenu političku komunikaciju, uključujući neplaćene objave na društvenim mrežama.
„Tamo gdje granica između običnog političkog izražavanja i kažnjive kampanje postane nepredvidiva, politički akteri mogu izbjegavati zakonit govor. Nastali efekat odvraćanja takođe pogađa birače, koji dobijaju manje argumenata i manje informacija“, istakao je Dakić.
Na kraju obraćanja iznio je četiri zahtjeva: procjenu izbornih posljedica značajnih intervencija, uključujući odluke međunarodnih vlasti, suštinsko razmatranje obustave javnog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske, jasnija pravila za zaštitu političkog izražavanja i podršku uspostavljanju pune domaće demokratske odgovornosti.
To, kako je naveo, podrazumijeva donošenje izbornih zakona kroz domaće institucije, nezavisne izborne organe, djelotvorne pravne lijekove i transparentnu saradnju OEBS-a i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Raspravi u Beču prisustvovalo je više od 50 učesnika, među kojima su bili zamjenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Dmitrij Jevgenjevič Ljubinski, predsjedavajući Stalnog savjeta OEBS-a Rafael Negeli i zamjenik ministra spoljnih poslova Bjelorusije Igor Sakreta, piše Srpskainfo.
Komentariši