Kategorija: Politika

Nekoliko kandidata SNSD-a koji su na proteklim izborima osvojili poslaničke mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske odlučilo je da ih stavi u mirovanje, čime će se otvoriti prostor za ulazak novih imena u skupštinske klupe.

Prema informacijama koje su objavile Nezavisne , među onima koji neće aktivirati poslaničke mandate su aktuelni gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić, gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor, Jovan Katić i ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović.

Bojić je na izborima osvojio 9.927 glasova, a umjesto njega u Narodnu skupštinu trebalo bi da uđe Mlađan Dragosavljević, koji je dobio 2.748 glasova. Međutim, ni Dragosavljević, prema navodima ovog medija, neće prihvatiti mandat, pa bi ga u tom slučaju trebalo da naslijedi Marija Krajišnik sa 3.902 osvojena glasa.

Mandat u mirovanje staviće i Jovan Katić, koji je dobio 4.980 glasova. Njegovo mjesto trebalo bi da zauzme Damjan Škipina, koji je na izborima osvojio 3.620 glasova.

Slična situacija očekuje se i u slučaju Slobodana Javora, koji je osvojio 4.774 glasa. Umjesto njega u skupštinske klupe trebalo bi da uđe Igor Savković sa 3.002 glasa, ali se očekuje da će i on odbiti mandat. Naredni na listi je Miloš Marjanović, koji je osvojio 2.661 glas.

Poslanički mandat trebalo bi da stavi u mirovanje i Zoran Stevanović, koji je na izborima osvojio 9.396 glasova. Umjesto njega u Narodnu skupštinu trebalo bi da uđe Mitar Lazić sa 4.713 glasova.

Kako funkcioniše mirovanje mandata?

Mogućnost stavljanja poslaničkog mandata u mirovanje predviđena je članom 1.8a Izbornog zakona BiH, koji se prvi put primjenjuje na ovim izborima.

Prema ovoj odredbi, izabrani funkcioneri koji već obavljaju izvršne funkcije mogu nastaviti da ih obavljaju, dok istovremeno njihov poslanički mandat miruje. To se odnosi na ministre, gradonačelnike, načelnike opština i druge nosioce izvršnih funkcija.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba ranije je pojasnio da funkcioneri koji žele iskoristiti ovu mogućnost moraju u roku od sedam dana od objavljivanja potvrđenih izbornih rezultata dostaviti CIK-u izjavu o prihvatanju mandata, zahtjev za njegovo stavljanje u mirovanje i dokaz da obavljaju izvršnu funkciju.

Na taj način, na primjer, gradonačelnik koji je osvojio poslanički mandat ne mora napustiti funkciju u lokalnoj zajednici kako bi postao narodni poslanik. Dok nastavlja da obavlja dužnost gradonačelnika, njegovo mjesto u parlamentu privremeno zauzima naredni kandidat sa iste izborne liste.

Mirovanje mandata počinje da važi petog dana od podnošenja zahtjeva, a poslanik ga može ponovo aktivirati nakon prestanka izvršne funkcije, uz obavezu da CIK-u BiH u roku od osam dana dostavi pisani zahtjev.

Zakonom je, takođe, propisano da se mandat, po pravilu, može staviti u mirovanje samo jednom i da taj period ne može biti kraći od šest mjeseci.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH donijela je danas niz zaključaka kojim se političkim subjektima kažnjenim za kršenje Izbornog zakona dozvoljava plaćanje kazni u ratama.

Na sjednici je istaknuto da je ovim nastavljena dosadašnja praksa plaćanja kazni.

Osim toga, na današnjoj sjednici usvojen je prečišćeni tekst Uputstva o stavljanju mandata u mirovanje i aktiviranju mandata u mirovanju.

Republika Srpska ostaje čvrsto opredijeljena za dugoročnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, a obnovljena politička komunikacija sa Vašingtonom otvara prostor za razvoj zajedničkih interesa, regionalnu stabilnost i nove privredne mogućnosti, izjavila je direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Tršić Babić.

Povodom održanih izbora u SAD, Kancelarija za međunarodnu saradnju Republike Srpske uputila je čestitke američkoj strani, uz poruku da demokratska tradicija, snaga institucija i politička kultura te zemlje zaslužuju poštovanje.

„Ovim odnosima pristupamo s uvažavanjem američke države, ali i s povjerenjem u mogućnosti koje se otvaraju obnovljenom političkom komunikacijom s Vašingtonom. Njihov značaj prepoznajemo u zajedničkim interesima, odgovornosti za regionalnu stabilnost i privrednim mogućnostima koje želimo da razvijamo“, navela je Tršić Babić.

Ona je istakla da Republika Srpska američke izbore ne posmatra kroz prizmu političkog navijanja, već kao priliku za nastavak izgradnje odnosa sa Vašingtonom, uz međusobno poštovanje i prepoznavanje zajedničkih interesa.

Govoreći o dosadašnjem razvoju odnosa, Tršić Babić posebno je zahvalila predsjedniku SAD Donaldu Trampu za njihovu revitalizaciju i obnovu političkog dijaloga.

„Posebno cijenimo obnovljeni politički dijalog s Vašingtonom i činjenicu da je Republika Srpska ponovo dobila prostor na velikoj sceni – da se njen glas čuje, a njeni stavovi i interesi budu uvaženi u razgovorima s američkim partnerima. Ostajemo čvrsto posvećeni nastavku saradnje sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i njegovom administracijom“, poručila je ona.

Dodala je da Republika Srpska sa optimizmom prati diplomatske aktivnosti usmjerene ka smanjenju međunarodnih tenzija, uključujući kontakte i dogovore predsjednika Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prema njenim riječima, odgovorna diplomatija može doprinijeti energetskoj sigurnosti i privrednoj stabilnosti u uslovima globalnih ekonomskih poremećaja.

Kao osnovu političkog djelovanja Republike Srpske navela je Dejtonski mirovni sporazum, njen ustavni položaj i nadležnosti. Istakla je da su demokratski izbori, politički pluralizam i kontinuitet rada institucija pokazatelji sposobnosti Republike Srpske da očuva stabilnost.

Tršić Babić smatra da je, tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, vrijeme da politički lideri preuzmu punu odgovornost za budućnost BiH, uz jasnu perspektivu okončanja međunarodnog političkog nadzora koji se sprovodi posredstvom Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

U tom kontekstu, nastavak saradnje sa SAD vidi kao važan dio daljeg političkog djelovanja, uz istovremeno očuvanje interesa Republike Srpske i njene pozicije u međunarodnim odnosima.

„Namjera Republike Srpske ostaje jasna: nastaviti saradnju s Vašingtonom, odgovorno zastupati interese Republike Srpske i otvorene političke mogućnosti pretvarati u rezultate“, zaključila je Tršić Babić, prenosi RTRS.

Najave o proširenju skupštinske većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske otvorile su pitanje mogućih prelazaka pojedinih opozicionih poslanika na stranu vladajuće koalicije, a u političkim krugovima već se spekuliše o konkretnim imenima.

Predsjednik SNSD Milorad Dodik ranije je najavio da bi vladajući blok mogao imati između 57 i 60 poslanika, pa čak i 62. Trenutno raspolaže sa 54 poslanička mandata, dok su za dvotrećinsku većinu potrebna još najmanje tri glasa.

Prema navodima koje prenosi Srpskainfo, posebna pažnja usmjerena je na Pokret Sigurna Srpska, koji ima 12 poslanika. U političkim kuloarima pominje se mogućnost da najmanje četiri njegova poslanika napuste opozicioni blok i priklone se vlasti.

Među imenima koja se dovode u vezu sa mogućim promjenama političkog tabora navode se Milijana Jovičić, Veljko Borovina i Sanja Grubačić, kao i Boris Gojković, koji bi mogao preuzeti mandat ukoliko načelnik Pala Dejan Kojić odustane od ulaska u parlament.

Pominje se i Nebojša Drinić, za kojeg su se pojavile spekulacije da je u lošim odnosima sa predsjednikom PSS Draškom Stanivukovićem, ali je Drinić takve navode ranije demantovao. Na spisku potencijalnih odlazaka nalazi se i Snježana Gvozden.

Moguća preslagivanja pominju se i u poslaničkom klubu SDS, koji ima deset mandata. Kao jedno od imena koje bi moglo promijeniti stranu navodi se Vladimir Ćopić, dok se u kontekstu mogućih neformalnih dogovora sa vladajućom koalicijom spominju Sonja Karadžić-Jovičević, Dragomir Vasić i Bojo Gašanović.

Prema navodima ovog portala, Sonja Karadžić-Jovičević mogla bi biti kandidat za potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske. Dosadašnja praksa bila je da tu funkciju dobija predstavnik najveće opozicione stranke, ali bi eventualne izmjene Poslovnika mogle otvoriti prostor za drugačiji dogovor.

U kombinacijama za moguće preslagivanje skupštinske većine pominju se i poslanici Koalicije za državu Edin Ramić, Mirsad Duratović i Sevlid Hurtić. S druge strane, portal navodi da se mogućnost prelaska poslanika Liste za pravdu i red u vladajući blok smatra manje izvjesnom.

Ipak, važno je naglasiti da za sada nema zvanične potvrde da bilo ko od navedenih poslanika planira napustiti svoju političku grupaciju ili podržati novu skupštinsku većinu.

O političkim prelascima i njihovom uticaju na domaću političku scenu govorio je i komunikolog Mladen Bubonjić, ocjenjujući da takva praksa nije novost u političkom životu Republike Srpske.

„Nije neuobičajeno da se dešava da, čak i unutar uslovno istog političkog sektora, pojedinci prelaze iz jedne stranke u drugu, a nisu rijetke ni situacije da prelaze u suprotni tabor, odnosno iz opozicije na stranu vlasti. Ništa od toga ne predstavlja nešto što već nismo vidjeli“, rekao je Bubonjić.

On smatra da se ovakva politička preslagivanja ne mogu posmatrati odvojeno od interesa pojedinaca i šire društvene atmosfere, u kojoj političko djelovanje za neke predstavlja i način ostvarivanja ličnih ambicija.

Govoreći o konkretnim imenima koja se pominju u javnosti, Bubonjić je naglasio da je riječ o spekulacijama koje za sada nije moguće potvrditi.

Više informacija o stvarnim odnosima snaga, kako je ocijenio, moglo bi biti poznato uoči konstitutivne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, ali i nakon njenog održavanja, budući da politički prelasci nisu isključeni ni tokom samog mandata.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka upozorio je da je Bosna i Hercegovina izgubila još jednu godinu kada je riječ o napretku na evropskom putu, te da bi zbog neispunjavanja reformskih obaveza mogla ostati bez dodatnog dijela evropske finansijske pomoći.

Predstavljajući Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2026. godinu, koji je uručio predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto, Soreka je ocijenio da evropske integracije formalno ostaju strateški cilj zemlje, ali da konkretni rezultati izostaju.

Prema njegovim riječima, političke podjele, retorika protiv evropskih integracija i nedostatak reformskih aktivnosti obilježili su protekli period.

Iako su u izvještaju zabilježeni određeni pomaci u borbi protiv organizovanog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskoj politici, ukupna ocjena napretka ostaje nepovoljna. Posebno je ukazao na probleme u pravosuđu, borbi protiv korupcije i slobodi izražavanja.

Soreka je upozorio i na finansijske posljedice takvog zastoja, navodeći da je BiH jedina zemlja zapadnog Balkana koja još nije dobila novac iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta Evropske unije.

Krajnji rok za ispunjavanje neophodnih uslova je kraj 2026. godine, a ukoliko domaće vlasti do tada ne obezbijede zakonski osnov za realizaciju reformi, slijedi novo umanjenje raspoloživih sredstava.

• Bez pravih iskoraka koji će omogućiti zakonski osnov za realizaciju Plana rasta, neizbježna je odluka o umanjenju sredstava – upozorio je Soreka.

Govoreći o konkretnim koristima koje bi građani mogli imati od približavanja Evropskoj uniji i prije punopravnog članstva, izdvojio je pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), koji bi omogućio jeftinije i brže međunarodne transakcije, kao i ukidanje troškova rominga kroz inicijativu „Roaming kao kod kuće“.

Među mogućnostima je naveo i intenzivniju saradnju sa evropskim agencijama Europol, Eurojust i Frontex, te veće učešće studenata i nastavnog osoblja u programu Erasmus+.

Soreka je nakon izbora pozvao na brzo formiranje novih vlasti i vraćanje evropskih integracija u središte političkog odlučivanja. Istakao je da je Evropska unija spremna da nastavi pružati podršku, ali da odgovornost za sprovođenje reformi pripada domaćim institucijama.

Osvrćući se na odnose sa Republikom Srpskom, Soreka je rekao da EU sarađuje sa svim institucijama u BiH i očekuje konstruktivan angažman svih nivoa vlasti. Ipak, kritikovao je političke poruke koje su, kako je naveo, posljednjih mjeseci dolazile iz Republike Srpske, ocjenjujući ih kao antievropski narativ.

Potvrdio je i da nakon izbora razgovara sa političkim i institucionalnim predstavnicima, uključujući aktere iz Banjaluke, kako bi procijenio njihovu spremnost za nastavak evropskih integracija, prenosi Klix.

Lica koja su na opštim izborima u BiH izabrana u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti, a nosioci su izvršne funkcije koju žele nastaviti do imenovanja drugog lica, treba da Centralnoj izbornoj komsiji /CIK/ BiH do 11. novembra dostave izjavu o prihvatanju mandata zajedno sa zahtjevom za stavljanje mandata u mirovanje.

Iz CIK-a je saopšteno da ta lica izjavu i zahtjev mogu dostaviti do navedenog dana u 16.00 časova lično ili putem zakonskog opunomoćnika, u sjedište ovog tijela na protokol.

Uz ove akte potrebno je dostaviti i fotokopiju akta o imenovanju na izvršnu funkciju.

Nosilac izvršne funkcije koji podnese ostavku na tu dužnost kako bi prihvatilo mandat u zakonodavnom organu bilo kojeg nivoa vlasti u BiH, a de fakto nastavi obavljati izvršnu funkciju u takozvanom tehničkom mandatu, biće istekom roka za stavljanje mandata u mirovanje u nespojivoj funkciji, kako je to propisano Izbornim zakonom BiH.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji je osvojio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine ili u drugom zakonodavnom organu bilo kojeg nivoa vlasti u BiH dužan je do 6. novembra do 16.00 časova u pisanoj formi dostaviti obavještenje CIK-u za koji se mandat odlučio.

Ukoliko delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ne dostavi ovo obavještenje CIK-u BiH u navedenom zakonskom roku, neće mu biti dodijeljen mandat osvojen na opštim izborima u BiH.

Lice koje je na opštim izborima u BiH izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u BiH, a ne obavlja izvršnu funkciju propisanu Izbornim zakonom BiH, dužno je izjavu o prihvatanju mandata dostaviti lično ili putem opunomoćenog zastupnika na protokol CIK-a BiH ili putem zakonodavnog organa u koji je izabrano u roku od sedam dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, odnosno do 10. novembra u 16.00 časova.

Zakonodavni organ će, ukoliko se izjava dostavlja putem njega, nakon isteka roka prikupljene izjave odmah dostaviti CIK-u BiH.

Obrazac izjave o prihvatanju/odbijanju mandata, obrazac zahtjeva za stavljanje mandata u mirovanje, kao i obrazac zahtjeva za aktiviranje mandata u mirovanju dostupni su na internet-stranici CIK-a BiH.

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša poručio je da nema problem da podnese ostavku na tu funkciju, ali da prije bilo kakve odluke zahtijeva detaljnu analizu rada svih stranačkih funkcionera tokom izborne kampanje i ostvarenih rezultata.

Njegov odgovor uslijedio je nakon što je potpredsjednik SDS-a i novoizabrani poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković javno zatražio njegov odlazak sa čela stranke.

Nešković smatra da Blanuša snosi najveću odgovornost za trenutno stanje u SDS-u i izborni rezultat, zbog čega je zatražio da se povuče sa funkcije predsjednika.

„Tražim da Branko Blanuša podnese ostavku i povuče se sa mjesta predsjednika SDS-a zbog svega što se desilo tokom njegovog rukovođenja strankom“, poručio je Nešković za portal Provjereno.

Blanuša mu je odgovorio putem društvenih mreža, ističući da ostavka sama po sebi nije sporna, ali da odgovornost mora biti utvrđena za sve koji su učestvovali u radu stranke i izbornoj kampanji.

„Može ostavka, nije nikakav problem, ali prvo kompletna analiza šta je ko radio prije kampanje i u toku kampanje, kakav je izborni rezultat postigao. Oni koji ništa nisu radili, radili za druge kandidate, opstruisali SDS na terenu su sada najglasniji“, napisao je Blanuša.

Optužbe o nedovoljnom angažmanu pojedinih stranačkih funkcionera i radu za druge političke kandidate pojavile su se još nakon izbornog poraza SDS-a, kada su počela javna neslaganja među najistaknutijim članovima stranke.

Dodatne tenzije izazvao je i slučaj gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, nakon što je Blanuša donio odluku o njegovom isključenju iz SDS-a. Petrović je tada optužio predsjednika stranke za kršenje Statuta, a kritikovao je i njegove političke kontakte sa liderom PSS-a Draškom Stanivukovićem.

Unutarstranački sukob tako se nastavlja, a pitanje odgovornosti za izborni rezultat sve više opterećuje rukovodstvo SDS-a. Ostaje da se vidi da li će najnoviji zahtjevi za ostavke dovesti do promjena u vrhu stranke ili će konačna odluka biti prepuštena stranačkim organima, prenosi BL Portal.

Pokret sigurna Srpska neće ulaziti u vlast sa SNSD-om ni na nivou Republike Srpske ni u zajedničkim institucijama BiH, poručio je generalni sekretar ovog pokreta Nebojša Drinić, demantujući spekulacije o mogućim podjelama unutar stranke i prelasku pojedinih poslanika u vladajuće redove.

Nakon potvrđivanja izbornih rezultata, PSS je sa 12 poslaničkih mandata postao druga najzastupljenija politička organizacija u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odmah iza SNSD-a koji ima 34 poslanika. Pokret je osvojio i dva mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Ipak, posljednjih dana pojavile su se spekulacije da bi dio funkcionera i novoizabranih poslanika PSS-a mogao podržati ulazak u vlast, posebno na nivou BiH. Kako piše Srpskainfo, pozivajući se na izvore iz vrha pojedinih opozicionih stranaka, unutar Pokreta navodno već danima traju rasprave o ovom pitanju.

Prema tim tvrdnjama, čak šest poslanika PSS-a koji su osvojili mandate u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske navodno je spremno da napusti Pokret i priključi se vladajućim strankama. Izvori ovog portala tvrde i da su zbog mogućeg ulaska u vlast nastale nesuglasice između pojedinih visokih funkcionera PSS-a.

Međutim, generalni sekretar Pokreta Nebojša Drinić odbacuje takve navode, ističući da unutar rukovodstva ne postoje neslaganja u vezi sa osnovnim političkim pravcem.

„Od muve se lako napravi medvjed. Nemamo nikakvih problema u međusobnim odnosima. Imali smo Predsjedništvo PSS dan nakon završetka izbora, želimo čuti mišljenje svih naših kandidata, onih koji su prošli na izborima i onih koji to nisu. Planiramo da održimo i sjednicu Glavnog odbora“, rekao je Drinić.

Osvrćući se na spekulacije o narušenim odnosima sa predsjednikom Pokreta Draškom Stanivukovićem, Drinić je naglasio da među njima nikada nije bilo problema.

„U vrhu stranke ne postoji različito razmišljanje oko toga da je PSS opoziciona stranka i da nema ulaska u vlast“, poručio je Drinić, dodajući da će konačne odluke o važnim pitanjima donositi stranački organi.

Još konkretniji bio je kada je riječ o mogućnosti saradnje sa SNSD-om na različitim nivoima vlasti.

„PSS ne ulazi u vlast sa SNSD ni u Republici Srpskoj ni na nivou BiH“, kategoričan je Drinić.

Novoizabrani poslanik PSS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović takođe tvrdi da za sada nema konkretnih razgovora o formiranju vlasti sa SNSD-om. Prema njegovim riječima, postoje samo javno izneseni stavovi političkih lidera o mogućnosti razgovora stranaka iz Republike Srpske.

Borenović smatra da je pitanje formiranja vlasti na nivou BiH složeno i da se ozbiljniji razgovori ne mogu očekivati prije nego što bude poznat sastav Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

„Bar deklarativna spremnost na razgovore postoji, a vidjećemo da li će do njih uopšte doći. Sada imamo konačne izborne rezultate i raspored mandata, ali je važno vidjeti i kako će biti formiran Dom naroda“, rekao je Borenović.

On je dodao da je još rano govoriti o kadrovskim rješenjima i eventualnoj raspodjeli ministarskih pozicija, jer nije poznat ni politički format budućeg Savjeta ministara BiH.

Kada je riječ o ulasku PSS-a u vlast u Republici Srpskoj, Borenović kaže da takvu mogućnost ne smatra realnom i da nema saznanja o eventualnim dogovorima u tom pravcu.

Tako bi, prema javno iznesenim stavovima rukovodstva PSS-a, ovaj pokret trebalo da zadrži opozicioni status na oba nivoa vlasti, dok će naredni stranački sastanci pokazati kako će biti definisani konkretni politički potezi nakon izbora.

Projekat Južne gasne interkonekcije, kojim bi Federacija BiH dobila alternativni pravac snabdijevanja prirodnim gasom preko Hrvatske, ponovo se suočava sa mogućim zastojem. Nakon što je američka kompanija AAFS preuzela ulogu investitora, pojavili su se novi problemi u vezi sa projektnom dokumentacijom, izradom studije izvodljivosti i odnosom prema kompaniji „BH gas“.

Iako su dvije američke administracije pokazale interesovanje za realizaciju ovog projekta, njegova izgradnja još nije počela. Kako pišu Nezavisne, aktuelne okolnosti otvaraju pitanje da li bi se prepreke koje su ranije dolazile iz Mostara sada mogle pojaviti u Sarajevu.

Američki interes za izgradnju gasovoda postojao je još tokom administracije Džoa Bajdena, kada je Ambasada SAD u Sarajevu podržavala projekat povezivanja BiH sa terminalom za tečni prirodni gas na hrvatskom ostrvu Krk. Tada je jedan od glavnih sporova bio izbor kompanije koja bi upravljala projektom.

Dok je političko predstavništvo hrvatskog naroda u Federaciji BiH insistiralo na osnivanju nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, bošnjački politički predstavnici zalagali su se da nosilac projekta bude sarajevski „BH gas“.

Američka administracija tada se opredijelila za postojeću kompaniju „BH gas“, uz prijedlog promjena u njenoj upravi kako bi hrvatski predstavnici dobili veći uticaj u odlučivanju. Ipak, realizacija tog modela nije napredovala očekivanom dinamikom.

Promjenom američke administracije i dolaskom Donalda Trampa na čelo SAD, u projekat je uveden novi investitor – kompanija AAFS Infrastructure and Energy. Riječ je o firmi čiji su predstavnici dobili podršku dijela Trampove administracije zainteresovanog za širenje tržišta američkog tečnog prirodnog gasa.

Međutim, sada se pojavljuje novi problem. Direktor AAFS-a Amer Bekan nedavno je ukazao na to da „BH gas“ ne može ustupiti ranije izrađenu projektnu dokumentaciju, uključujući studiju izvodljivosti, jer je ona u vlasništvu Evropske unije.

Iz Delegacije EU za Nezavisne su, međutim, kratko odgovorili da nisu upoznati sa takvim problemom, dok iz „BH gasa“ do zaključenja njihovog teksta nije stigao odgovor.

Dodatnu neizvjesnost predstavlja činjenica da ranije planirana trasa gasovoda više nije aktuelna zbog neriješenog pitanja državne imovine. To je potvrdio i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, pa se otvara pitanje koliko bi ranije pripremljena dokumentacija uopšte mogla biti upotrebljiva za novi projekat.

Zbog toga se kao jedno od mogućih rješenja nameće izrada nove studije izvodljivosti, što bi moglo dodatno produžiti rokove za početak realizacije.

Autor analize ukazuje i na mogućnost da spor oko kontrole nad projektom ponovo postane političko pitanje. Prema njegovoj ocjeni, dio bošnjačkih političkih predstavnika mogao bi insistirati na očuvanju uticaja „BH gasa“, slično kao što je ranije HDZ insistirao na većoj ulozi kompanije iz Mostara.

Američki zvaničnici su ranije, prema navodima iz teksta, razmatrali mogućnost da „BH gas“ zadrži ulogu ekskluzivnog uvoznika gasa nakon izgradnje interkonekcije, čime bi se toj kompaniji sačuvao značajan položaj u budućem sistemu snabdijevanja.

S druge strane, ni predstavnici Mostara, prema pisanju Nezavisnih, nisu u potpunosti zadovoljni obimom posla koji bi pripao tamošnjim kompanijama, s obzirom na to da bi glavnu ulogu u realizaciji projekta imao američki investitor.

Tako bi projekat koji je zamišljen kao važan korak ka diversifikaciji snabdijevanja gasom i smanjenju zavisnosti od ruskih energenata mogao ponovo biti usporen zbog sporova oko upravljanja, vlasništva nad dokumentacijom i raspodjele uticaja između političkih i poslovnih centara u Federaciji BiH.

Vladajuća koalicija predvođena SNSD-om imaće 54 poslanika u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske, čime je obezbijedila stabilnu skupštinsku većinu za naredne četiri godine. Nakon potvrđivanja izbornih rezultata, stekli su se uslovi za formiranje nove vlasti, a konstitutivna sjednica parlamenta očekuje se polovinom novembra.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić najavio je da bi konstituisanje novog saziva moglo biti završeno i prije zakonskih rokova.

„Konstituisanje skupštine će biti unutar petnaest dana, mnogo prije rokova. Kao i uvijek, pokazaćemo da smo najefikasniji parlament, ne samo u BiH, nego i u okruženju“, rekao je Stevandić.

Najviše mandata osvojio je SNSD, koji je sa 214.609 glasova dobio pet poslaničkih mjesta više nego u prethodnom sazivu. Predsjednik stranke Milorad Dodik ocijenio je da je riječ o ozbiljnom izbornom rezultatu, ističući da je SNSD osvojio oko 40 odsto glasova za Narodnu skupštinu.

Stranke okupljene oko SNSD-a imaće ukupno 20 poslanika, dok će koalicija NPS-DNS imati pet mandata. Predsjednik NPS-a Darko Banjac istakao je da je njihova koalicija druga po snazi unutar vladajućeg bloka, odnosno četvrta u Republici Srpskoj.

U opozicionim redovima najviše mandata osvojio je Pokret sigurna Srpska, koji će imati 12 poslanika, od čega devet direktnih i tri kompenzaciona. Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković izrazio je zadovoljstvo rezultatom, navodeći da je njegova politička organizacija ostvarila rast i u apsolutnim i u relativnim izbornim pokazateljima.

Iako vladajuća koalicija trenutno raspolaže sa 54 mandata, lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je mogućnost proširenja skupštinske većine na dvije trećine, što bi omogućilo donošenje važnih odluka, uključujući promjene Ustava Republike Srpske i izbor četvrtog delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

„Od 57 do 60. A 57 sigurno. A moguće je i 60. Moguće je i 62“, rekao je Dodik.

Stevandić smatra da će dvotrećinska većina biti važan politički faktor u novom sazivu parlamenta. Ukazao je i na ranije situacije u kojima su opozicioni poslanici napuštali skupštinske sjednice tokom važnih rasprava, poručujući da očekuje njihovo prisustvo i učešće u radu parlamenta.

Ko će se eventualno priključiti skupštinskoj većini još nije poznato. U SDS-u, međutim, ističu da ne mogu garantovati da će svi izabrani poslanici ostati u stranačkim redovima.

„Ja mogu da kažem da i u prošlom sazivu, kada je SDS osvojio 13 mandata, mislio sam da sigurno niko neće napustiti stranku, ali su nas, nažalost, napustila dva poslanika“, rekao je Ognjen Bodiroga, član Predsjedništva SDS-a.

U narednom periodu biće poznato i koji od izabranih poslanika će se odreći mandata, nakon čega će Centralna izborna komisija BiH dodijeliti poslanička mjesta narednim kandidatima sa izbornih lista.

Prema informacijama koje prenosi RTRS, proces konstituisanja Narodne skupštine i formiranja nove Vlade Republike Srpske trebalo bi da počne sredinom novembra.