Kategorija: Ekonomija

Konzorcijum u kojem se nalaze Visa, Mastercard, Coinbase i više od 140 kompanija predstavio je zajednički projekat pod nazivom Open Standard, čiji je cilj da ubrza globalnu primjenu stabilnih digitalnih valuta (stablecoina).

U okviru inicijative biće lansiran novi stablecoin Open USD, vezan za vrijednost američkog dolara, a njegovo puštanje u rad planirano je do kraja godine.

Osnivači navode da projekat treba da ukloni prepreke koje kompanije danas imaju pri široj primjeni stablecoina. Preduzećima će biti omogućeno da bez naknade i ograničenja izdaju i otkupljuju Open USD, dok će prihod ostvaren od rezervi koje pokrivaju vrijednost ovog digitalnog tokena biti raspodijeljen među članicama konzorcijuma, uz odbitak troškova upravljanja, prenosi portal Biznis.

Stablecoini su digitalni tokeni čija je vrijednost vezana za tradicionalne valute, poput američkog dolara ili evra, kako bi se izbjegle velike oscilacije karakteristične za druge kriptovalute.

Iako se smatraju pogodnim za svakodnevna plaćanja, danas se najvećim dijelom koriste za trgovinu drugom kriptoimovinom.

Dodatni podsticaj razvoju ovog tržišta dala je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je prošle godine usvojila zakon GENIUS Act, prvi savezni propis u SAD koji uspostavlja pravila za izdavanje i korišćenje stablecoina. Stručnjaci ocjenjuju da je time otvoren put za širu upotrebu digitalnih valuta u platnom prometu.

Visoke plate, posebno za poslove u primorju i tokom sezone, godinama privlače radnike iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, a za samo pet mjeseci ove godine hrvatske vlasti su bh. radnicima izdale 14.799 dozvola za boravak i rad.

Potvrđeno je to za “Nezavisne novine” iz Hrvatske gospodarske komore.

Kako ističu, u ranije pomenutom periodu, ukupan broj izdatih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja iznosi 80.780.

Nakon radnika iz BiH, kojih je najviše u Hrvatskoj, slijede radnici iz Srbije 12.911, Filipina 12.622, Nepala 11.441, Sjeverne Makedonije 6.849, a zatim i iz Indije 4.969.

Kako bi zaradili, u Hrvatsku je došlo 3.515 radnika iz Uzbekistana, 2.723 sa samoproglašenog Kosova, 1.466 iz Egipta i 1.311 iz Albanije.

U kojim djelatnostima rade strani radnici?

“Prema ukupnim podacima za sve strane radnike, najviše dozvola izdato je u djelatnostima turizma i ugostiteljstva, građevinarstva, industrije, saobraćaja i veza te trgovine”, ističu za “Nezavisne novine” iz Hrvatske gospodarske komore, dodajući da pojedinačne podatke za Bosnu i Hercegovinu nemaju.

Jedna od onih koja sezonu provede radeći u Hrvatskoj je i Jelena I. iz Banjaluke koja ističe za “Nezavisne novine” da u susjednoj zemlji radi već nekoliko godina unazad.

“Radim kao sobarica i u Hrvatskoj provedem cijelu sezonu. Nudili su mi čak i posao zastalno, tokom čitave godine, međutim još se nisam odlučila na to. Još razmišljam”, kaže Jelena, dodajući da je zadovoljna platom i uslovima rada.

Takođe, ona ističe da je zadovoljna i odnosom poslodavaca prema njoj.

Zašto poslodavci u RS upozoravaju na odlazak radnika?

Brojka od skoro 15.000 izdatih radnih dozvola bh. državljanima u Hrvatskoj nije začudila Gorana Kurtinovića, člana Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da svake godine tokom sezone veliki broj ugostiteljskih radnika odlazi na rad na more.

“To je problem koji nam narasta i koji primijeti svaki stanovnik Banjaluke”, kaže Kurtinović, dodajući da je ovaj problem vidljiv i po samom broju ugostitelja, ali i kvalitetu usluge.

Uprkos svemu, on navodi da se zasad, ipak, uspijeva prebroditi nedostatak radnika.

“Nije došlo do toga da se zatvaraju objekti, ali i to je na granici. Generalno svako se sad i bavi ugostiteljstvom. Bitno je samo da želi i hoće, a kvalitet velikog broja radnika koji rade u ugostiteljstvu je sada veoma upitan”, iskreno priča Kurtinović za “Nezavisne novine”.

Kako Republika Srpska pokušava odgovoriti na nedostatak radne snage?

I dok je u Hrvatskoj izdato više od 80.000 dozvola, u Republici Srpskoj je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, za sada u ovoj godini, izdato nešto više od 1.000.

Pored toga, vrijedi pomenuti da je krajem juna Vlada Republike Srpske donijela Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2026. godinu

Tako je kvota za produženje ranije izdatih radnih dozvola povećana sa 500 na 800, a za novo zapošljavanje sa 1.500 na 2.200.

Taman kada je kriza na Bliskom istoku počela da jenjava, vlast u Republici Srpskoj građane je obavijestila da mogu očekivati poskupljenja, a “jedino” što stanovništvo ne zna jeste – na koji način će se djelovati da do njih ne dođe.

Jedno je sigurno – ukoliko se to desi, predstavljaće novi udar na potrošače, koji su već u nezahvalnoj situaciji, jer su, između ostalog, proteklih mjeseci poskupjeli pojedini komunalni računi te usluge vrtića, a i gorivu su cijene išle u nebo.

Zakasnjeli efekat

I baš kada se na benzinskim pumpama dešavaju trendovi koje su vozači s nestrpljenjem čekali, radovanju se počeo nazirati kraj.

Naime, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac rekao je da je zbog stabilizacije prilika na Bliskom istoku došlo do pada cijena nafte i na domaćem tržištu, ali da su zbog takozvanog zakašnjelog efekta krize u narednom periodu moguća određena poskupljenja.

Puhovac je dodao da na tržište tek stiže roba koja je proizvedena i transportovana u periodu kada su cijene energenata bile znatno više, zbog čega su moguća poskupljenja.

Ministar se nada

“Nadamo se da taj efekat neće značajnije uticati na kretanje cijena, ali ćemo nastaviti pažljivo da pratimo stanje na tržištu i reagujemo ukoliko bude potrebe”, rekao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske.

Poručuju mu iz udruženja za zaštitu potrošača da nije dovoljno pratiti stanje na tržištu i reagovati ako bude trebalo, nego se, kažu, mora reagovati odmah.

“To je zadatak ne samo ministra, nego cijele Vlade. Politika u vezi sa cijenama je veoma loša. I sama priča o poskupljenjima izaziva mučan efekat, a pogotovo ako nešto ne preduzmu. To da će oni pratiti cijene, pa to i građani mogu da prate. Već sada bi trebalo da budu pripremljene mjere da se poskupljenje ne desi”, ocjenjuje u izjavi za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Goran Mrkić, urednik poslovnog portala BiznisInfo, kaže da je razumljivo da skuplji transport od prije nekoliko mjeseci tek sada dolazi na naplatu, ali, kako dodaje, građanima sama ta informacija i objašnjenje ne znače mnogo.

“Umjesto da vlasti samo prate situaciju, od njih se očekuju konkretni potezi prije nego što te nove cijene udare ljude po džepu. Država mora odmah da pošalje inspekcije na teren i maksimalno stegne kontrolu marži na osnovne namirnice, kako trgovci ne bi iskoristili ovu situaciju za vještačko podizanje cijena i ekstraprofit”, naveo je Mrkić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Takođe, prema njegovim riječima, u ovakvim momentima moraju se paliti alarmi i aktivirati subvencije za domaće proizvođače, da se taj udar ublaži.

“Posao institucija nije da budu samo nijemi posmatrači i hroničari poskupljenja, već da aktivno brane i zaštite ionako ugrožen životni standard građana”, poručuje Mrkić.

Dinamika pada cijena

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da se, imajući u vidu stabilizaciju prilika na Bliskom istoku, na svjetskom tržištu cijena sirove nafte vratila na pretkrizni nivo.

“Dinamika pada cijena derivata ne prati taj trend i nesporno je da će se pokušati uspostaviti novi cjenovni nivo koji bi bio što je moguće viši u odnosu na period prije krize. Ovdje će se kao opravdanje koristiti izgovor o tome da su zavisni troškovi nabavke i dalje viši iako cijena nafte pada. Takođe igraće i na psihološki efekat prihvatanja nove ekonomske realnosti od strane potrošača koji će biti zadovoljniji sa nižim cijenama u odnosu na vrh inflatornog talasa”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, ono što treba da uradi država jeste istrajavanje na kontroli marži “uz prijetnje zatvaranjem, a ne prekršajnim kaznama”. Takođe, prema njegovim riječima, Konkurencijsko vijeće treba da preduzima mjere u sprečavanju i kažnjavanju dosluha i dogovaranja cijena.

Ograničenje marži

“Što se tiče mjera u segmentu ograničenja marži, one su imale kratkoročan efekat i zbog linearnog pristupa nisu realizovale puni potencijal. Mnogo bolji model bi bio uspostavljanje indeksa cijena hrane i energije kao proizvoda na koje srednja klasa troši blizu 70 odsto svog dohotka, te na osnovu socijalnih karti usmjeravanje pomoći iz budžeta u nivou rasta troškova izazvanih rastom cijena tih proizvoda. Na taj način bi se smanjilo rasipanje novca kroz linearnu pomoć, a sredstva bi došla do onih koji su najviše pogođeni”, naglasio je Mlinarević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Ministar Puhovac je, podsjetimo, prije nekoliko dana izjavio da je Vlada Republike Srpske u periodu najvećih izazova preduzela niz mjera kako bi zaštitila građane i privredu. On tvrdi da je Vlada ograničenjem marži na naftne derivate, ali i na osnovne životne namirnice, sredstva za higijenu i lijekove nastojala da očuva stabilnost cijena i zaštiti životni standard građana.

“Uz to, kroz mjeru povrata od 10 feninga po litar goriva obezbijeđena je dodatna podrška i građanima i privredi. Posebno je važno što su ovom mjerom bili obuhvaćeni i poljoprivredni proizvođači u periodu sjetve, kada su troškovi proizvodnje najveći. Na taj način olakšan je njihov rad i pružena podrška domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji”, podsjetio je Puhovac.

Najnovije projekcije Centralne banke BiH, prema kojima bi inflacija ove godine trebalo da dostigne 4,4 odsto, a naredne uspori na 3,6 odsto, izazvale su različite reakcije među ekonomskim stručnjacima. Dok iz ove institucije očekuju postepenu stabilizaciju tržišta, pojedini ekonomisti smatraju da su takve procjene znatno optimističnije od stvarnog stanja u ekonomiji.

Centralna banka BiH navodi da su na povećanje inflatornih očekivanja za ovu godinu najviše uticali rast cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, velika zavisnost domaće ekonomije od uvoza, povećani troškovi rada, ali i geopolitičke neizvjesnosti koje i dalje opterećuju globalna tržišta.

Istovremeno, očekivanja finansijskih institucija su da bi se tokom naredne godine inflatorni pritisci mogli postepeno smanjivati zahvaljujući stabilizaciji međunarodnih ekonomskih prilika.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su takve procjene nerealne i podsjeća da Centralna banka BiH i ranije nije precizno predviđala kretanje inflacije.

– Procjene inflacije uvijek su sastavni dio planiranja svih centralnih banaka. Međutim, kod nas, kao i u pojedinim zemljama regiona, često se ide sa optimističnijim scenarijima, zbog čega se stvarna inflacija potcjenjuje. Smatram da će ovogodišnja stopa biti znatno viša od procijenjenih 4,4 odsto. Dovoljno je pogledati da je u prva četiri mjeseca inflacija u BiH već dostigla 6,6 odsto – rekao je Stanić.

On objašnjava da niže procjene imaju i psihološki efekat, jer bi više zvanične prognoze mogle dodatno podstaći rast cijena. Ipak, naglašava da Centralna banka BiH, zbog sistema valutnog odbora, raspolaže veoma ograničenim instrumentima za kontrolu inflacije.

– Praktično jedini ozbiljniji mehanizam kojim raspolaže jeste stopa obavezne rezerve. Kroz njeno povećanje ili smanjenje može djelimično uticati na monetarna kretanja i kamatne stope, pokušavajući inflaciju približiti ciljanom nivou Evropske centralne banke od dva odsto. Međutim, problem je što privreda, institucije i građani svoje planove zasnivaju upravo na tim zvaničnim procjenama, zbog čega se one često postavljaju opreznije – istakao je Stanić.

Prema njegovim riječima, najveći izazov predstavlja činjenica da domaća ekonomija nema dovoljno snažan rast koji bi mogao nadoknaditi gubitke izazvane inflacijom.

– Već sada je izvjesno da će sindikati tražiti povećanje plata najmanje u visini očekivane inflacije kako bi se očuvala kupovna moć zaposlenih. Ukoliko do toga ne dođe, građani će dodatno osjetiti pad životnog standarda. Dosadašnje iskustvo pokazuje da rast zarada nije mogao pratiti rast cijena upravo zbog slabog ekonomskog potencijala i nedovoljnog privrednog rasta – naveo je Stanić.

Na neravnotežu između ekonomskog rasta i inflacije ukazuju i podaci za prvi kvartal ove godine. Bruto domaći proizvod porastao je svega 2,2 odsto, dok je inflacija premašila 4,5 odsto.

– Kada inflacija raste dvostruko brže od privrede, posljedice najviše osjećaju građani kroz pad realne vrijednosti svojih primanja. Takav trend bi, prema svim pokazateljima, mogao biti nastavljen i u narednom periodu, što znači da su izgledni novi rast cijena i dodatno slabljenje životnog standarda – zaključio je Stanić.

Svjetska tržišta energenata ubrzano se vraćaju u normalu, jer obnavljanje saobraćaja kroz Ormuski moreuz povećava kratkoročne zalihe i smanjuje pritisak na cijene nafte.

Prema procjeni analitičara Citigroupa, cijena nafte tipa brent mogla bi do kraja godine pasti na između 60 i 65 dolara po barelu, usljed očekivanog smirivanja situacije u Ormuskom moreuzu. Brent je posljednji put bio ispod 60 dolara po barelu u januaru ove godine, dok je u četvrtak njegova cijena pala ispod 71 dolara.

Analitičari navode da se ključni pokazatelji tržišta brzo vraćaju u uobičajene tokove.

– Fundamentalni indikatori se brzo vraćaju u normalu. Brodski saobraćaj se normalizuje, kineski kupci su i dalje odsutni, fizičko tržište sirove nafte znatno je oslabilo, a pad zaliha bio je mnogo manji od očekivanog – naveli su iz Citigroupa, prenosi Blumberg.

Saudijski Aramko trenutno zaostaje za drugim proizvođačima iz regiona, koji su već počeli isporuke preko Ormuskog moreuza i snizili cijene za jul i avgust. Istovremeno, referentna nafta brent pala je za oko 30 odsto tokom drugog kvartala, čime su izbrisani svi dobici ostvareni tokom sukoba.

– Povratak organizovanih obrazaca prevoza i rast obima saobraćaja ukazuju na to da komercijalni operateri sve više smatraju da je rizično okruženje pod kontrolom – ocijenili su analitičari Citigroupa.

Slične procjene iznijeli su i drugi veliki finansijski igrači. Goldman Saks smatra da će se globalno tržište nafte suočiti sa viškom ponude nakon potpunog oporavka saobraćaja kroz Ormuski moreuz, dok je Morgan Stenli u posljednjih nekoliko sedmica dva puta smanjio prognozu cijene nafte, upozoravajući na isti rizik.

Očekujući period veće ponude i slabije potražnje, proizvođači sve agresivnije konkurišu cijenama. Saudijski Aramko već je signalizirao veću fleksibilnost prema azijskim kupcima, prilagođavajući cijene kratkoročnim kretanjima potražnje i stanju na fizičkom tržištu.

Prema istraživanju agencije Rojters među trgovcima naftom, cijena za avgust mogla bi biti snižena za između 6,50 i 8,80 dolara po barelu.

Dug najvećih poreskih dužnika u Republici Srpskoj, prema najnovijoj listi, doseže iznos veći od četvrtine milijarde maraka. Od tog iznosa na neizmirene obaveze 100 preduzeća odnosi se 248,16 miliona, dok isto toliko preduzetnika za poreze i doprinose duguje 9,46 miliona maraka.

Poreska uprava Republike Srpske već godinama objavljuje listu najvećih poreskih dužnika, a posljednji put ta lista ažurirana je krajem aprila.

Na neslavnoj listi godinama se uglavnom nalaze jedna te ista preduzeća. Prvo mjesto, među pravnim licima, drži derventska fabrika cijevi “Unis” u stečaju koja za poreze i doprinose duguje nešto više od 15 miliona maraka, a slijedi je “Niskogradnja” iz Laktaša i “Doboj-putevi” u stečaju sa neizmirenim obavezama teškim nešto više od  11,70 miliona maraka.

Na listi pet najvećih dužnika među preduzećima četvrtu poziciju zauzima Nova drvna industrija “Vrbas” sa obavezama teškim 10,78 miliona maraka, a slijede je javno preduzeće “Šume Republike Srpske” sa dugom od 8,68 miliona maraka.

ŠAMPIONI

Kada je riječ o preduzetnicima, prvu poziciju drži banjalučka preduzetnička radnja “Želimir” sa dugom za poreze i doprinose od skoro 500.000 maraka. Drugo mjesto pripada prijedorskom “Petom neplanu” sa obavezama teškim od 301.490 maraka, dok treću poziciju drži ugostiteljska radnja iz istog grada “Voulez Vous” sa neizmirenim dugom većim od 270.000 maraka. Četvrta pozicija pripada “Notaru” iz Višegrada koji duguje 192.576 maraka za poreze i doprinose, a slijedi ga banjalučka “Mesnica kod Guzijana” sa neizmirenim obavezama teškim 162.922 KM.

Poreska uprava Republike Srpske prvi put je u martu 2013. godine javno objavila “crnu listu” na kojoj su se našli najveći dužnici za poreze i doprinose, a kada su podvukli crtu taj dug je tada iznosio oko 750 miliona KM.

ŠTA JE CILj

Cilj nadležnih u Poreskoj upravi prilikom objavljivanja te liste bio je da se poveća transparentnost rada, ojača poreska disciplina, ali i podstaknu dužnici da izmire obaveze, te da Srpska dobije efikasniju naplatu javnih prihoda.

– Neka od tih preduzeća koja se nalaze na listi u međuvremenu su  reprogramirala obaveze za poreze i doprinose. Tu imamo i fire koje su završile u stečaju. Izmirenje duga preduzeća, koja su ušla u taj proces, zavisi i trajanja čitavog tog stečaja. Dugovi za poreze i doprinose kod pomenutih preduzeća su trenutno u nekim zakonskim procesima – kazao je “Glasu” predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić i dodao da bi bilo dobro napraviti detaljnu analizu da li oni koji su na crnoj listi, ako se isključe oni koje su reprogramirali obaveze i oni koji su u stečaju, povećavaju ili smanjuju dug.

Naveo je i da kompanije ne mogu da utiču na pojedine probleme, posebno u današnje vrijeme zbog globalnih dešavanja zbog čega zapadaju u krizu po pitanju izmirenja obaveza.

– Ti problemi posebno su trenutno izraženi u proizvodnim preduzećima, odnosno prerađivačkoj industriji – naveo je Škrebić.

I SOKOLAC NA SPISKU

Na listi najvećih dužnika nalazi se i opština Sokolac, a koja prema najnovijoj listi Poreske uprave, za poreze i doprinose duguje čak 6,30 miliona maraka.

Takođe, Javna ustanova za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, ali i Centar za socijalni radu iz ove opštine imaju neizmirene obaveze za poreze i doprinose i to od 1,62 miliona, odnosno 756.569 maraka.

Na crnoj listi nalaze se i druge javne ustanove kao što su Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u likvidaciji čije su obaveze teške 2,60 miliona, dok Javna ustanova “Centar za dnevno zbrinjavanje djece i  omladine” Doboj duguje takođe više od milion maraka za poreze i doprinose.

U Republici Srpskoj očekuju se prosječni prinosi od 6,4 tone pšenice po hektaru, a procijenjena proizvodnja u 2026. godini iznosiće 279.079 tona, navodi se u informaciji koju je usvojila Vlada Srpske.

U informaciju o proizvodnji, preuzimanju i otkupu pšenice roda 2026. navodi se da je, prema procjeni stručnih službi, ova godina po pitanju agroekoloških uslova bila idealna kada je riječ o proizvodnji pšenice.

Na proizvodnim parcelama na kojima je primijenjena puna agrotehnika u optimalnim rokovima i sve preventivne mjere zaštite, mogu se očekivati prinosi iznad petogodišnjeg prosjeka.

Navodi se da je u Republici Srpskoj u jesenjoj sjetvi pšenicom zasijano 43.307 hektara /prema procjeni stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Poljoprivrednog instituta Republike Srpske/.

Pšenica u Republici Srpskoj sije se na 40.000-50.000 hektara i generalno gledano klimatski uslovi za proizvodnju su povoljni, naročito područja u Semberiji.

Prosječna proizvodnja pšenice u Republici Srpskoj u posljednjih pet godina iznosila je 235.000 tona.

Tokom ove godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, realizuje podsticajne mjere kao podršku tekućoj proizvodnji kao što su podsticaj za proizvodnju merkantilne pšenice od 500 KM po hektaru, te regres za dizel gorivo, za potrebe izvođenja proljećnih i jesenjih radova u poljoprivredi, u visini 0,80 KM po litru /norma za odobravanje regresiranog dizel goriva je 100 litara po hektaru, odnosno 80 KM po hektaru/.

 

BiH već godinama bilježi spoljnotrgovinski deficit koji se mjeri u milijardama, tako što izvozi polugotove proizvode s niskom dodanom vrijednošću, a uvozi gotove proizvode po mnogo višim cijenama. Sve ovo ne brine predstavnike vlasti, jer se oni bave samo politikom, dok im se ekonomija zemlje svodi na zaduživanja.

BiH je od 2020. godine u spoljnotrgovinskoj razmjeni s inostranstvom ostvarila deficit od čak 70 milijardi maraka.

Negativan trend nastavio se i ove godine, jer je BiH u prva četiri mjeseca ostvarila izvoz od skoro šest milijardi maraka. Iako je taj izvoz veći u odnosu na isti period prošle godine, to nije bilo dovoljno jer je BiH istovremeno uvezla robu u vrijednosti od preko 10 milijardi maraka, čime je stvoren deficit od preko četiri milijarde maraka.

„Povećanje spoljnotrgovinskog deficita BiH rezultat je kombinovanog djelovanja bržeg rasta uvoza u odnosu na izvoz, pada izvoza na tržišta CEFTA-e te smanjenja izvoza energenata, uz istovremeni rast troškova uvoza mineralnih goriva o kojima je BiH zavisna.

Evropska unija dodatno učvršćuje poziciju glavnog izvoznog tržišta BiH, dok visoka uvozna zavisnost i dalje ostaje osnovni strukturni uzrok rasta spoljnotrgovinskog deficita“, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević ističe da su glavni problemi spoljnotrgovinskog deficita BiH strukturne slabosti, koje se ogledaju u tome da izvozimo poluproizvode s nižim cijenama, a uvozimo finalne s mnogo višom vrijednošću.

„Taj visoki trgovinski deficit reper je nekonkurentnosti naše proizvodnje. Nismo u stanju da zadovoljimo domaću tražnju konkurentnim domaćim proizvodima nego ih uvozimo, i na taj način dolazi do odliva dijela potrošnje našeg stanovništva prema zemljama iz kojih dolaze ti proizvodi“, rekao je Mlinarević.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić kaže da je još veći problem to što nikoga od predstavnika vlasti ne zanima ovaj problem, kao ni činjenica da se gasi teška industrija.

„Ovdje se ništa ne preduzima, osim što se zadužuje i živi od danas do sutra. Ono, hajde da vidimo koliko su se povećali prihodi zato što je inflacija ogromna, i daj da vidimo kako namaći pare za budžet, kako kupiti izbore, a ove odgovore niko ne daje niti hoće da ih nađe. Kad saberete svo njihovo znanje o ekonomiji, to je ‘Gospode Bože’.

A onaj ko misli da se politika može odvojiti od ekonomije, taj nema pojma ni o čemu, jer politika je ta koja diktira tempo ekonomiji, a kako ga diktira, to možemo vidjeti po stanju u državi“, zaključila je Cenićeva.

Kada posmatramo izvoz iz BiH, postoji dio u kojem „prednjačimo“: izvozimo obrazovane, talentovane, vrijedne i mlade ljude koji doprinose poboljšanju ekonomije i života u zemljama u koje odlaze trbuhom za kruhom. Tako ono što su oni tamo stvorili svojim znanjem i radom, kasnije uvozimo u BiH i to papreno plaćamo.

Način na koji građani danas plaćaju račune, šalju novac ili obavljaju online kupovinu uskoro bi mogao doživjeti značajne promjene.

Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske na 39. posebnoj sjednici zakazanoj za 7. jul naći će se paket od četiri međusobno povezana zakona koji bi trebalo da izmijene dosadašnje funkcionisanje platnog sistema. U pitanju su novi Zakon o platnim uslugama, izmjene Zakona o elektronskom novcu, Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakona o mikrokreditnim organizacijama.

Iako su zakoni tehničke prirode, njihova primjena u praksi mogla bi donijeti veći izbor pružalaca usluga, jaču konkurenciju i razvoj novih digitalnih rješenja na finansijskom tržištu.

Najveća promjena odnosi se na otvaranje tržišta platnih usluga, koje više ne bi bilo gotovo isključivo u rukama banaka. Novi okvir omogućava da, pored banaka, usluge plaćanja nude i platne institucije, izdavaoci elektronskog novca, pojedine mikrokreditne organizacije, javni poštanski operatori, kao i specijalizovani pružaoci usluga koji mogu omogućavati pristup računima ili iniciranje plaćanja.

U praksi to znači ulazak većeg broja igrača na tržište, što bi trebalo da poveća konkurenciju i utiče na kvalitet i cijenu usluga.

Značajne promjene predviđene su i za mikrokreditne organizacije, koje bi, uz dozvolu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, mogle proširiti svoje djelovanje. Pored kreditiranja, dobile bi mogućnost izdavanja elektronskog novca i pružanja platnih usluga, čime bi postale aktivniji učesnici u digitalnom finansijskom sektoru.

Time bi građani dio usluga, koje su ranije bile dostupne isključivo kroz banke, mogli koristiti i kod drugih finansijskih institucija koje ispune zakonske uslove, uz cilj jačanja konkurencije i širenja bezgotovinskog plaćanja.

Jedna od novina odnosi se na objedinjavanje finansijskih informacija. Korisnici koji imaju račune u više banaka mogli bi, uz svoju saglasnost, da vide sve račune na jednoj platformi, bez potrebe za korištenjem više aplikacija.

Uvedena je i mogućnost tzv. iniciranja plaćanja, što znači da bi se kupovina putem interneta ili plaćanje računa moglo izvršavati direktno sa bankovnog računa, bez upotrebe platnih kartica, ako korisnik to odobri.

Izmjene Zakona o elektronskom novcu dodatno šire ulogu institucija koje ga izdaju. One bi, osim izdavanja elektronskog novca, mogle pružati i druge platne usluge, upravljati platnim sistemima i, u određenim slučajevima, nuditi kreditne proizvode povezane sa platnim transakcijama.

To otvara prostor za razvoj digitalnih novčanika, mobilnih aplikacija i fintech rješenja sličnih onima koji su već prisutni u razvijenim evropskim tržištima.

Paket zakona uvodi i jednostavniji mehanizam promjene pružaoca platnih usluga. Ideja je da korisnici lakše nego do sada prelaze iz jedne banke ili institucije u drugu, ukoliko pronađu povoljnije uslove, bez složenih procedura koje su ranije to otežavale.

Veća mobilnost klijenata trebalo bi da poveća konkurenciju među finansijskim institucijama i podstakne bolju ponudu usluga.

Značajna pažnja posvećena je i zaštiti korisnika. Uvode se stroža pravila za sigurnost plaćanja, zaštitu podataka, rješavanje sporova i obezbjeđenje informacionih sistema, kao i obavezna snažna autentifikacija prilikom elektronskih transakcija.

Posebna novina u oblasti unutrašnjeg platnog prometa odnosi se na sprečavanje zaobilaženja blokade računa. Preduzećima koja imaju blokirane račune biće onemogućeno preusmjeravanje sredstava kroz druge račune ili posrednike, a uplaćena sredstva biće usmjeravana na glavni račun radi prinudne naplate.

Cilj ove mjere je zatvaranje prostora za izbjegavanje obaveza prema povjeriocima.

Ako predloženi paket zakona bude usvojen, građani bi u narednom periodu mogli dobiti veći izbor platnih usluga, jednostavnije online plaćanje i lakšu promjenu banke ili finansijske institucije. Istovremeno, očekuje se razvoj digitalnih novčanika, jačanje sigurnosti transakcija i veća transparentnost troškova usluga.

Za privredu bi to značilo moderniji platni sistem, brže finansijske tokove i veći broj dostupnih pružalaca usluga, uz usklađivanje sa savremenim evropskim standardima.

Ukoliko dobije podršku poslanika, ovaj paket zakona mogao bi označiti početak najobimnije reforme platnog sistema u Republici Srpskoj u posljednje dvije decenije, sa potencijalom da promijeni način na koji građani upravljaju novcem i koriste finansijske usluge.

Cijene dizela i benzina na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko dana bilježe osjetan pad – sa 2,95 KM pale su na 2,75 KM po litru. Riječ je o jednom od izraženijih pojeftinjenja goriva u skorijem periodu.

Ukupno posmatrano, gorivo je pojeftinilo za oko 20 feninga po litru, odnosno približno sedam odsto u odnosu na prethodni nivo.

Istovremeno, na svjetskom tržištu zabilježen je značajan pad cijene sirove nafte, koja je u određenom periodu izgubila i do 37 odsto svoje vrijednosti u poređenju sa ranijim maksimumima.

Iako bi jeftinije gorivo trebalo da olakša troškove života, taj efekat se za sada ne vidi u cijenama osnovnih životnih namirnica i usluga.

Ekonomisti i udruženja potrošača već duže vrijeme upozoravaju da tržište brzo reaguje na poskupljenja goriva, dok se pojeftinjenja uglavnom ne prenose na krajnje cijene proizvoda.

Za građane, pad cijene goriva ipak donosi određenu uštedu. Vozač koji mjesečno troši oko 100 litara sada plaća približno 20 KM manje nego ranije, što na godišnjem nivou može iznositi i oko 250 KM uštede – dovoljno za dio kućnih računa ili sezonske troškove.

Znatan efekat osjete i prevoznici, taksisti te kompanije iz sektora transporta, kojima i mali pad cijene goriva može značajno smanjiti ukupne operativne troškove.

Međutim, i pored pada cijena na pumpama, cijene prehrambenih i drugih osnovnih proizvoda ostaju uglavnom nepromijenjene. Stručnjaci ističu da se time ponavlja dugogodišnji obrazac u kojem poskupljenja goriva brzo utiču na tržište, dok pojeftinjenja nemaju isti efekat.

Ekonomisti i predstavnici udruženja potrošača navode da trgovci često kao razlog za poskupljenja navode rast troškova goriva, ali da se isti princip rijetko primjenjuje kada gorivo pojeftini.

Predsjednik Udruženja potrošača „Reakcija“ iz Banjaluke, Dušan Srdić, smatra da se radi o ustaljenoj praksi domaćeg tržišta.

„Nažalost, to je već poznat obrazac ponašanja. Kada gorivo poskupi, cijene brzo rastu, ali kada pojeftini, rijetko dolazi do korekcija. Trgovci se očigledno vode logikom da, dok postoji potražnja, nema potrebe za snižavanjem cijena“, naveo je Srdić za „Glas Srpske“.

Podaci sa svjetskih berzi pokazuju da je cijena nafte od početka juna do 1. jula pala sa oko 97,8 na 71,7 dolara po barelu, što je smanjenje od približno 26,7 odsto.

Ako se posmatra duži period, pad je još izraženiji – u odnosu na maj, kada je barel dostizao oko 114 dolara, sadašnja cijena niža je za oko 37 odsto.

Uprkos tome, sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj i dalje raste. Od januara do maja ove godine povećana je za više od 76 KM, odnosno oko 2,7 odsto.

U januaru je za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice bilo potrebno oko 2.835 KM, dok je u maju taj iznos porastao na 2.911 KM, pri čemu je najveći rast zabilježen u kategoriji hrane.