VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Rusija odobrila uvoz jabuka i krušaka za tri firme iz Republike Srpske

    Rusija odobrila uvoz jabuka i krušaka za tri firme iz Republike Srpske

    Ruska Federacija odobrila je uvoz jabuka i krušaka iz Republike Srpske na rusko tržište, počevši od ovog mjeseca, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    Košarac je na svom Instargramu obajevio da je to izuzetno “ohrabrujuća vijest iz prijateljske Ruske Federacije”.

    “Odobrenje se odnosi na  firme”Bioplod” iz Kozarske Dubice, koje će moći da izveze 200 tona kruške,”Frut eko” iz Gradiške – 480 tona jabuke, “Agroimpeks nova” iz Banjaluke – 3.500 tona jabuke i 800 tona kruške”, naveo je Košarac na Instagramu i dodao:

    “Na osnovu informacija Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja u vezi sa preduzetim mjerama radi usklađivanja sa međunarodnim i ruskim fitosanitarnim zahtjevima, ruska strana je ocijenila mogućim da, uz garancije Uprave, dozvoli uvoz jabuka i krušaka iz berbe 2025. godine, počevši od 8. aprila”.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Staša Košarac (@stasa.kosarac)

    Ruska strana, naveo je Košarac, očekuje da se prije otpreme izvrši fitosanitarna kontrola proizvodnih lokacija ovih preduzeća, s ciljem osiguranja kontinuiranog snabdijevanja tržišta Ruske Federacije karantinskim proizvodima iz berbe 2026. godine.

  • Od danas na snazi odluka Vlade – gorivo jeftinije za 0,10 KM po litru

    Od danas na snazi odluka Vlade – gorivo jeftinije za 0,10 KM po litru

    Na snagu stupa odluka Vlade, kojom se Republika Srpska odriče akcize na gorivo od deset pfeniga po litru.

    Potpisani su ugovori s trgovcima naftnih derivata.

    Odluku o direktnoj podršci donijela je Vlada Srpske zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata.

    Odnosi se na 123 prodajna mjesta kod 11 trgovaca naftnim derivatima na malo, koji posluju na području cijele Republike Srpske.

    Važiće do 16. maja, nakon čega će biti razmatrane nove mjere podrške.

  • MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

    MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

    Dalja eskalacija rata u Iranu mogla bi podstaći globalnu recesiju, izazvati rast inflacije i dovesti do oštrog pada na finansijskim tržištima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF). U sve nestabilnijem okruženju, fond sa sjedištem u Vašingtonu (Washington) naveo je da ekonomska šteta sukoba na Bliskom istoku neprestano raste, te je smanjio svoje prognoze rasta za 2026. godinu na osnovu dosadašnjeg uticaja rata, piše Gardijan (The Guardian).

    U svom polugodišnjem izvještaju MMF navodi da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine pretrpjeti najoštrije smanjenje rasta i imati najvišu stopu inflacije u skupini G7, čak i ako se posljedice rastućih troškova energije uspiju obuzdati do sredine 2026. godine.

    Međutim, prema najgorem, „teškom scenariju“, koji uključuje dugotrajan rat i trajno visoke cijene energije, svijet bi se suočio s „rubom globalne recesije“ tek peti put od 1980. godine.

    Nestabilnost cijena nafte

    Cijene nafte u ponedjeljak su ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usljed nestabilnog trgovanja na svjetskim tržištima. Do rasta je došlo nakon što su ključni pregovori između SAD i Irana tokom vikenda završeni bez pomaka, te nakon što je započela američka blokada Hormuškog moreuza.

    U utorak je cijena nafte Brent pala za 0,9 odsto, na 98,5 dolara po barelu, podstaknuta nadom u dalje mirovne pregovore. Dok se ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz cijelog svijeta okupljaju u Vašingtonu na proljećnim sastancima MMF-a i Svjetske banke, fond je poručio da je rat zasjenio izglede za globalni rast.

    Upozorio je da će se zemlje širom svijeta suočiti sa sporijim rastom i višom inflacijom, pri čemu će najveći udarac pretrpjeti neto uvoznici energije i zemlje u razvoju. Ističući da posljedice pogađaju i američka domaćinstva dok Tramp daje protivrječne izjave o ciljevima Vašingtona na Bliskom istoku, MMF je snizio svoju prognozu rasta za SAD u 2026. godini za 0,1 procentni poen, na 2,3 odsto

    Britanija s najvećim smanjenjem prognoze u G7

    Ipak, najoštrije smanjenje prognoze rasta među zemljama grupe G7 odnosi se na Ujedinjeno Kraljevstvo. MMF je smanjio svoju prognozu za 0,5 procentnih poena, na 0,8 odsto, te upozorio da će inflacija porasti na gotovo 4 odsto.

    Ova vijest dolazi u trenutku kada se britanska ministarka finansija Rejčel Rivs (Rachel Reeves) priprema da iskoristi sastanke MMF-a kako bi pozvala zemlje na koordinisan odgovor na ekonomske posljedice rata. Očekuje se da će Rivs, koja u Vašington stiže kasno u utorak, u SAD predstaviti pristup britanske vlade pružanju ciljane i privremene podrške preduzećima.

    Komentarišući izvještaj MMF-a, Rivs je izjavila:

    „Rat u Iranu nije naš rat, ali će Ujedinjeno Kraljevstvo snositi troškove. To nisu izdaci koje sam željela, ali na njih ćemo morati odgovoriti.

    Obećala sam da će moj privredni pristup ovoj krizi biti prilagodljiv svijetu koji se mijenja i odgovoran u nacionalnom interesu, držeći inflaciju i kamatne stope pod kontrolom kako bismo zaštitili domaćinstva i preduzeća.“

    MMF predstavio tri moguća scenarija

    S obzirom na rastući pritisak na globalnu privredu, MMF je u svom izvještaju „Svjetski ekonomski izgledi“ (World Economic Outlook – WEO) iznio tri moguća scenarija rata, pri čemu bi čak i kratkotrajan sukob naštetio rastu i podstakao inflaciju u odnosu na prethodne prognoze objavljene prošle jeseni.

    Pjer-Olivije Gurinša (Pierre-Olivier Gourinchas), glavni ekonomista MMF-a, rekao je:

    „Uprkos nedavnim vijestima o privremenom prekidu vatre, određena šteta već je nanesena, a negativni rizici ostaju povišeni.“

    U središnjoj, „osnovnoj prognozi“, koja se temelji na pretpostavci da će poremećaji u svjetskoj privredi uzrokovani ratom nestati do sredine 2026, globalni rast pao bi sa prošlogodišnjih 3,4 odsto na 3,1 odsto u 2026, što je smanjenje od 0,1 procentnog poena u odnosu na prethodni izvještaj.

    Ukupna inflacija porasla bi na 4,4 odsto. Ako sukob postane dugotrajniji, MMF upozorava da bi produženo zatvaranje Hormuškog moreuza i dalja šteta na postrojenjima za bušenje i rafinisanje dublje i duže poremetili globalnu privredu.

    Prag svjetske recesije

    U „nepovoljnom scenariju“, u kojem cijena nafte ostaje na 100 dolara ove godine prije pada na 75 dolara 2027, rast bi pao na 2,5 odsto, a inflacija porasla na 5,4 odsto. Prema „teškom scenariju“, sa dugotrajnim i intenzivnim ratom koji bi cijenu nafte zadržao iznad 110 dolara i u 2027, globalni rast bi se srušio na oko 2 odsto ove godine.

    To je prag koji se opšte smatra ekvivalentom svjetske recesije, a MMF procjenjuje da je globalni rast pao ispod te stope samo četiri puta od 1980. godine, posljednji put tokom pandemije kovida (Covid) 2020. i nakon finansijske krize 2008. godine.

    Uz to, inflacija bi premašila 6 odsto, što bi primoralo centralne banke širom svijeta na podizanje kamatnih stopa. Uz prijetnju eskalacije rata na Bliskom istoku, MMF je poručio da je najbolji način za ograničavanje ekonomske štete okončanje sukoba.

    Osim toga, pozvao je centralne banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju hitnu finansijsku podršku podstakao je da se usredsrede na privremene i ciljane mjere, s obzirom na to da većina zemalja ima neodrživo visoke nivoe duga.

    „Neciljane mjere — ograničenja cijena, subvencije i slične intervencije — popularne su. No, često su loše osmišljene i skupe“, rekao je Gurinša.

  • U Srpskoj od danas povrat 10 pfeninga po litri goriva

    U Srpskoj od danas povrat 10 pfeninga po litri goriva

    Na određenim benzinskim pumpama u Republici Srpskoj od danas počinje povrat 10 pfeninga od akcize na naftne derivate, potvrdio je za RTRS Milovan Bajić, direktor “Krajina petrola”.

    – Na određenim pumpama počinje primjena danas na svim ostalim sutra. Ono što građani treba da znaju da će morati dokazati da su stanovnici Republike Srpske, da je vozilo registrovano u BiH i ako žele biće im umanjeno 10 pfeninga po litru od ukupne cijene. Mi ćemo za te iznose na osnovu dogovora o poslovno tehničkoj saradnji to regulisati kasnija sa Vladom Republike Srpske – istakao je Bajić.

    Podsjećamo, Vlada Srpske je donijela Odluku o direktnoj podršci zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata.

  • Cijene stanova u RS i dalje rastu: Kvadrat u Banjaluci do 8.000 KM

    Cijene stanova u RS i dalje rastu: Kvadrat u Banjaluci do 8.000 KM

    Cijene stanova u Republici Srpskoj i dalje rastu, a stručnjaci predviđaju da će takav trend potrajati i do kraja godine.

    Velika potražnja

    Prema riječima naših sagovornika, glavni razlog rasta cijena je velika potražnja, koja nadmašuje ponudu, pa je tako cijena kvadrata u Banjaluci dostigla i do 8.000 KM.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” u Banjaluci, objašnjava da, prema postojećim parametrima koji se koriste za projektovanje tržišnih trendova, nema indikacija da bi cijene nekretnina trebalo da padaju.

    “Osnovni pokazatelji tržišta su potražnja i broj izdatih građevinskih dozvola, a oba su veća nego u prethodnom periodu. To pokazuje da investitori planiraju nove projekte, pa se ne očekuje pad cijena. Naravno, ne očekuje se ni drastičan rast – moguće je povećanje od nekoliko procenata, uglavnom u skladu sa inflacijom. Međutim, postoje nepoznanice, poput krize na Bliskom istoku. Nagli skokovi cijena energenata mogu povećati ulazne troškove gradnje, što bi, slično kao 2022. godine, moglo dovesti do rasta cijena i smanjenja potražnje”, rekao je Milanović.

    Tržište nekretnina u Banjaluci još aktivno

    On dodaje da je tržište nekretnina u Banjaluci još aktivno, a cijene novogradnje kreću se od 3.500 do 7.000 KM po kvadratu. U centru grada cijene su nešto više, od 5.000 do 7.000 KM po kvadratu.

    “Najveći broj kupaca su mladi bračni parovi koji kupuju svoj prvi stan, kao i ljudi koji vide nekretnine kao investiciju. Kupci se odlučuju ili za dugoročno izdavanje ili za stan na dan, čime ostvaruju prihod od izdavanja, ali i kapitalnu dobit kroz rast cijena nekretnina”, objasnio je Milanović.

    Rat cijena stanova

    Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, dodaje da se do kraja godine očekuje rast cijena stanova za pet do sedam odsto.

    “Potražnja je veća nego prošle godine, jer veliki dio stanovništva gravitira prema Banjaluci. Takođe, dijaspora igra značajnu ulogu u tržištu nekretnina u ovom gradu. Slična situacija primjećuje se i u drugim gradovima Republike Srpske”, kaže Kondić.

    On ističe da su trenutno stanovi ispod 3.700-3.800 KM po kvadratu gotovo nepostojeći, dok najskuplji dostižu cijene i do 8.000 KM po kvadratu.

    “Rast cijena nekretnina u određenoj mjeri je opravdan, jer pokriva troškove gradnje i potražnju. Međutim, u nekim slučajevima cijene su previsoke u odnosu na standard kupaca”, pojašnjava Kondić.

    Vid štednje i sigurna investicija

    Kupci, kako dodaje, uglavnom ulažu u nekretnine kao vid štednje i sigurnu investiciju, ali postoji i dio onih koji nekretnine kupuju zbog potrebe za stambenim prostorom.

    Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” iz Prijedora, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je, što se tiče ovog grada, tržište stanova stabilno, kako po pitanju potražnje, tako i u pogledu gradnje.

    “Cijene se kreću od 2.800 do 3.500 KM po kvadratu, naravno, u zavisnosti od lokacije”, kazao je Gruban.

    On dodaje da je ranijih godina najveći dio kupaca činila dijaspora, ali da se situacija sada značajno promijenila. Trenutno su kupci uglavnom mladi bračni parovi koji kupuju svoju prvu nekretninu.

    “Najviše se traže stanovi površine od 50 do 60 kvadrata, sa dvije spavaće sobe”, zaključio je Gruban.

  • Put do mora biće kraći: Gradi se ključna cesta kroz Hercegovinu

    Put do mora biće kraći: Gradi se ključna cesta kroz Hercegovinu

    Realizacijom dva velika putna projekta, Hercegovina i Dalmacija uskoro će biti povezane brže nego ikada ranije.

    Riječ je o izgradnji brze ceste kroz Hercegovinu, od Mostara do granice sa Hrvatskom, te novoj državnoj cesti u Hrvatskoj, Imotski – Zagvozd, koja će se direktno nadovezati na ovu trasu.

    Ukupna dužina ove dvije povezane saobraćajnice iznosi oko 80 kilometara, čime će se praktično ostvariti brza veza između Mostara i Makarske rivijere, kao i kvalitetnije povezivanje sa Splitom.

    Brza cesta kroz Hercegovinu već u izgradnji

    Projekat brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Hrvatske ima strateški značaj za razvoj cijele regije. Ukupna dužina ove saobraćajnice iznosi oko 60 kilometara, a radovi su već započeli na prvim dionicama između Širokog Brijega i Gruda.

    Na terenu je angažovana teška mehanizacija, a u posljednjim mjesecima započeti su i radovi na probijanju zahtjevnog hercegovačkog terena.

    Trenutno su aktivne dvije sekcije:

    • Polugrno – Podledinac (5,48 km)
    • Podledinac – Grude Istok (6,36 km)

    Vrijednost radova na ovim dionicama iznosi 124,5 miliona KM sa PDV-om, a završetak prvih 12 kilometara očekuje se u roku od 30 mjeseci.

    Ovaj projekat godinama je bio u zastoju, ali danas je jasno da je njegova realizacija u punom zamahu, čime se dugogodišnji planovi o boljem povezivanju zapadne Hercegovine konačno pretvaraju u stvarnost.

    Nova cesta u Hrvatskoj kreće ove godine

    Paralelno sa radovima u BiH, i u Hrvatskoj se priprema ključna saobraćajnica koja će se nadovezati na hercegovačku brzu cestu.

    Riječ je o državnoj cesti od Zagvozda, preko Imotskog, do graničnog prelaza Vinjani Donji, ukupne dužine oko 20 kilometara. Upravo na ovom graničnom prelazu će se spajati dvije nove ceste kroz dvije države.

    Prva dionica od Zagvozda do Poljica (5,1 km) trebalo bi da počne sa izgradnjom krajem ove godine. Na pojedinim dijelovima planirana je i treća traka, što će dodatno ubrzati i olakšati saobraćaj. Projekat je među prioritetima Hrvatske ceste.

    Direktna veza sa morem i novi razvojni potencijal

    Zajedno, ove dvije ceste stvoriće potpuno novu saobraćajnu osovinu koja će Hercegovinu direktno povezati sa Makarskom rivijerom. Osim toga, ubrzaće se putovanje i za sve druge putnike iz Bosne koji budu ovim pravcem išli ka moru.

    Time će se značajno skratiti vrijeme putovanja prema moru, ali i otvoriti nove mogućnosti za:

    • razvoj turizma
    • jačanje privrede
    • brži transport roba i usluga

    Za mnoge stanovnike Hercegovine ovo znači jednostavniji i brži pristup obali, ali i bolju povezanost sa regionalnim centrima poput Splita.

    Istorijski korak za povezivanje regije

    Ovi projekti predstavljaju jedan od najvažnijih infrastrukturnih iskoraka u posljednjih nekoliko decenija.

    Njihovom realizacijom Hercegovina i Dalmacija postaju povezanije nego ikada prije, čime se dodatno brišu saobraćajne barijere između dvije susjedne regije i otvara prostor za snažniji ekonomski i turistički razvoj, prenosi Biznisinfo.

  • Centralna banka BiH: Vrijednost platnih transakcija u bruto poravnanju i žiro kliring sistemu 47,14 milijardi KM

    Centralna banka BiH: Vrijednost platnih transakcija u bruto poravnanju i žiro kliring sistemu 47,14 milijardi KM

    Ukupan broj platnih transakcija izvršenih preko bruto poravnanja u realnom vremenu i žiro kliring sistema Centralne banke BiH u prvom kvartalu ove godine iznosio je oko 13,42 miliona KM, dok je ukupna vrijednost iznosila oko 47,14 milijardi KM.

    Prema podacima Centralne banke BiH, ukupan broj transakcija veći je za 1,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je ukupna vrijednost transakcija povećana za 4,3 odsto.

    Od ukupnog broja transakcija, 449.585 ih se odnosi na one izvršene preko

    bruto poravnanja u realnom vremenu, a njihova vrijednost je oko 40,46 milijardi KM, dok je vrijednost žiro kliring transakcija iznosila oko 6,68 milijardi KM, a bilo je oko 12,97 miliona transakcija.

    Broj transakcija u sistemu bruto poravnanja u realnom vremenu je u prvom kvartalu povećan za 6,1 odsto u odnosu na isti kvartal lani, dok je vrijednost transakcija povećana za 4,1 odsto.

    Broj transakcija u žiro kliring sistemu je u prvom tromjesečju povećan za 1,4 odsto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, dok je vrijednost transakcija veća za 5,4 odsto.

    Iz Centralne banke BiH navode da pet banaka sa najvećim učešćem u broju transakcija u bruto poravnanja u realnom vremenu i žiro kliring sistemu učestvuje sa 55,95 odsto u ukupnom broju ovih transakcija.

    Takođe, pet banaka sa najvećim učešćem u vrijednosti transakcija u u bruto poravnanja u realnom vremenu i žiro kliring sistemu učestvuje sa 49,68 odsto u ukupnoj vrijednosti ovih transakcija.

  • Prijavljeno 635 privrednih subjekata za podsticaje za mala i srednja preduzeća

    Prijavljeno 635 privrednih subjekata za podsticaje za mala i srednja preduzeća

    Na javne pozive za dodjelu podsticaja za mala i srednjih preduzeća u ovoj godini prijavljeno 635 privrednih subjekata, rečeno je u Ministarstvu privrede i preduzetništva Republike Srpske.

    Od tog broja 595 privrednih subjekata prijavljeno je za dodjelu podsticaja za poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, a za dodjelu podsticaja za promociju malih i srednjih preduzeća njih 40.

    Iz resornog ministarstva podsjećaju da se javni poziv za dodjelu podsticaja za poboljšanje konkurentnosti odnosi na podsticaj ulaganjima za tri namjene – digitalnu transformaciju poslovnih procesa, nabavku opreme i očuvanje tradicionalnih zanata.

    Ukupno predviđeni budžet za ovaj podsticaj iznosi 2.500.000 KM, a procenat sufinansiranja ulaganja je do 70 odsto za razvijene i srednje razvijene jedinice lokalne samouprave, odnosno do 80 odsto za nerazvijene i izrazito nerazvijene.

    Јavni poziv za dodjelu podsticaja za promociju malih i srednjih preduzeća odnosi se na ulaganja za organizovanje zajedničkog nastupa malih i srednjih preduzeća iz Srpske na sajmovima u inostranstvu, organizovanje sajma i organizovanje konferencije.

    Ukupno predviđeni budžet za ovaj podsticaj iznosi 1.000.000 KM, a procenat sufinansiranja ulaganja je isti kao za drugi javni poziv.

  • Upozorenje proizvođača: Cijene peleta bi mogle “divljati”

    Upozorenje proizvođača: Cijene peleta bi mogle “divljati”

    Iako se ovogodišnja grijna sezona u Republici Srpskoj još nije završila, proizvođači peleta već upozoravaju građane da se na vrijeme snabdiju ovim energentom za narednu sezonu, jer bi cijene, kako kažu, mogle divljati.

    Ističu da će zbog aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku u narednom periodu sigurno doći do povećane potražnje od strane evropskih zemalja.

    Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da se tržište ponovo suočava sa izazovima sličnim onima iz 2022. godine.

    “Imamo situaciju koja podsjeća na 2022. godinu, kada je došlo do velikog poremećaja na evropskom tržištu usljed problema sa snabdijevanjem gasom. Tada je, kao posljedica, došlo do ogromne potražnje za peletom. Sve ukazuje na to da bi se sličan scenario mogao ponoviti, što bi moglo dovesti do naglog rasta cijena”, kazao je Ivanović.

    On ističe da su skladišta u Evropi trenutno na niskom nivou te da je duga i hladna zima u zemljama poput Austrije, Njemačke i Italije dodatno iscrpila zalihe.

    Zbog toga se očekuje da bi vrlo brzo mogla porasti potražnja za peletom iz Bosne i Hercegovine za izvoz na evropsko tržište.

    “Bilo bi dobro preporučiti domaćem stanovništvu da se na vrijeme snabdije peletom, po trenutnim cijenama koje se kreću od 530 do 560 KM po toni”, naglasio je Ivanović.

    Govoreći o budućim kretanjima cijena, Ivanović navodi da je teško davati precizne prognoze, ali upozorava da su cijene energenata već porasle za 20 do 30 odsto, te da ni pelet neće biti izuzetak iz tog trenda.

    “Trenutno imamo i određene probleme u proizvodnji. Otežan je izvoz oblovine iz šuma zbog velikih snježnih padavina, a snijeg će se zadržati još neko vrijeme. Takođe, suočavamo se sa poteškoćama u nabavci sirovine. U narednom periodu očekuju nas razgovori sa predstavnicima ministarstava i šumskih gazdinstava kako bismo pokušali pronaći rješenja”, dodao je on.

    Na kraju, Ivanović ponovo apeluje na građane da ne čekaju početak jeseni.

    “Važno je da se domaćinstva snabdiju na vrijeme, kako ne bismo došli u situaciju da tokom jeseni dođe do nestašica, kada više nema dovoljno prostora za reakciju niti za povećanje proizvodnih kapaciteta”, zaključio je Ivanović.

    Darko Partalo, direktor kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da će zbog aktuelnih dešavanja na Bliski istok gotovo sigurno doći do određenih turbulencija na tržištu peleta, ali izražava nadu da cijene neće značajno rasti.

    “Nadamo se da će se sukob na Bliskom istoku što prije završiti, jer ukoliko potraje, teško je predvidjeti kako će se to odraziti na naše, ali i šire evropsko tržište”, kazao je Partalo.

    On ističe da je situacija za sada stabilna kada je riječ o ponudi i cijenama, ali upozorava da globalna kretanja energenata imaju direktan uticaj i na sektor peleta.

    “U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 590 KM, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, pojasnio je Partalo.

    Dodaje da proizvođači pažljivo prate situaciju na međunarodnom tržištu, jer svaki poremećaj u snabdijevanju gasom ili drugim energentima u Evropi automatski povećava interes za alternativna rješenja poput peleta.

    Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je logično očekivati da bilo kakav poremećaj energenata utiče na sve.

    “Naravno da će pelet sigurno biti alternativa nekim gorivima, pogotovo jer vidimo da se Evropa odrekla ruskog gasa, a sada i u lancu snabdijevanja gasom koji je dolazio sa Bliskog istoka sigurno će biti poteškoća. Pretpostavljam da će jedna od zamjena biti pelet”, kazao je Andrić.

    On je takođe apelovao na građane da nabave pelet na vrijeme, jer, kako kaže, veliki dio proizvođača već je počeo sa akcijskim cijenama.

  • Cijena sirove nafte oko 99 dolara po barelu, očekuje se pad

    Cijena sirove nafte oko 99 dolara po barelu, očekuje se pad

    Fjučersi WTI sirove nafte porasli su danas iznad 99 dolara po barelu, ali cijene su i dalje na putu da padnu za više od 10 odsto tokom sedmice nakon što su se SAD i Iran dogovorili o dvonedjeljnom prekidu vatre.

    Cijena sirrove nafte iznosi 99,74 dolara po barelu, dok je cijena Brent nafte oko 97 dolara, piše Trejding ekonomiks.

    Cijena prirodnog gasa je 2,67, dok je cijena benzina 3,04 dolara po barelu.

    Navodi se i da je cijena zlata opaka za oko 14 odsto i da je sada 4.748.

    Kada se radi o poljoprivrednim proizvodima, cijena pirinča je opala za 1,36 odsto, kao i palmino ulje ( -1,27 odsto) i uljana repica (-1,05 odsto ).

    Dobitke predvode zob (0,84), kakao (0,70) i soja (0,59 odsto).