VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nezapamćena pljačka kriptovaluta: Binance ostao bez 6,3 milijarde dolara

    Nezapamćena pljačka kriptovaluta: Binance ostao bez 6,3 milijarde dolara

    Najveća svjetska berza kriptovaluta Binance potvrdila je da je u hakerskom napadu ukradena digitalna imovina vrijedna čak 6,3 milijarde dolara. Kompanija je navela da je uz pomoć partnera uspjela da zamrzne približno tri milijarde dolara, dok je korisnicima poručeno da će svi nastali gubici biti pokriveni.

    Prema prvim rezultatima interne istrage, napad je možda počeo nakon što je kompromitovan prenosni računar jednog od inženjera kompanije. To je napadaču, kako se sumnja, omogućilo pristup servisnom okruženju i izvršavanje neovlašćenih transakcija povlačenja sredstava.

    Iz Binancea su naglasili da za sada nema dokaza da su procureli privatni ključevi kripto-novčanika. Kompanija je najavila da će, nakon završetka istrage i provjere svih činjenica, objaviti detaljan tehnički izvještaj o incidentu.

    Napad je pogodio globalnu platformu Binance.com, dok je američka podružnica Binance.US saopštila da njeni sistemi nisu bili ugroženi. Kao preventivnu mjeru, Binance je privremeno obustavio uplate i isplate dok se ne završe bezbjednosne provjere, a uključeni su i nadležni organi i stručnjaci za praćenje transakcija na blokčejnu.

    Suosnivačica i suizvršna direktorka kompanije Ji He zahvalila je izdavačima kriptovaluta i partnerskim platformama koje su pomogle u zamrzavanju dijela ukradenih sredstava. Iz kompanije su istakli da će gubici biti nadoknađeni iz fonda SAFU, namijenjenog zaštiti korisnika, kao i iz sredstava same kompanije.

    O razmjerama napada govorio je i Ari Redbord, glavni analitičar kompanije TRM Labs, koji je za BBC ocijenio da je riječ o prelomnom trenutku za kriptoindustriju. Prema njegovim riječima, napadači i dalje raspolažu velikim dijelom ukradenog novca, zbog čega će potraga za sredstvima biti dugotrajna.

    Istraživačka kompanija TRM Labs povezala je napad sa sjevernokorejskom hakerskom grupom TraderTraitor, uz procjenu da postoji visok stepen sigurnosti za takav zaključak. Kako prenosi Nezavisne, istražitelji su uočili sličnosti sa ranijim napadima koji se dovode u vezu sa Pjongjangom.

    Ukoliko se potvrde procjene o ukradenom iznosu, ovaj napad daleko bi nadmašio dosadašnji rekord iz 2025. godine, kada je sa berze Bybit ukradena kriptoimovina vrijedna oko 1,5 milijardi dolara.

    Binance je osnovan u Kini 2017. godine i danas ima više od 300 miliona registrovanih korisnika širom svijeta. Kompanija je 2024. godine saopštila da čuva korisničku imovinu vrijednu više od 160 milijardi dolara, a godinama posluje pod pojačanim nadzorom finansijskih regulatora u brojnim državama.

    Vijest o napadu uzdrmala je i tržište kriptovaluta. Cijena bitkoina pala je za više od četiri odsto, dok su pad zabilježile i druge vodeće digitalne valute, među kojima su eter i solana.

  • Proizvodnja elektronike u BiH pala gotovo 39 odsto, vozila bilježe rast

    Proizvodnja elektronike u BiH pala gotovo 39 odsto, vozila bilježe rast

    Industrija BiH bilježi velike razlike: Elektronika pala gotovo 39 odsto, proizvodnja vozila raste

    Proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda u Bosni i Hercegovini pala je za 38,6 odsto u prvih devet mjeseci 2026. godine, dok je istovremeno proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica porasla za 23,3 odsto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Među granama koje bilježe najveći pad nalaze se i proizvodnja koksa i rafinisanih naftnih proizvoda, smanjena za 38,4 odsto, te vađenje metalnih ruda, gdje je zabilježen pad od 36,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    S druge strane, proizvodnja baznih metala povećana je za 14,4 odsto, što pokazuje da se kretanja značajno razlikuju od jedne do druge grane industrije, piše BL Portal.

    Industrija Republike Srpske u minusu

    Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u septembru je bila za 4,9 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine, iako je u odnosu na avgust zabilježen rast od 6,1 odsto.

    Na nivou prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja u Srpskoj smanjena je za 6,9 odsto u poređenju sa istim periodom 2025. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

    Pad proizvodnje prati i smanjenje broja zaposlenih u industriji. Od januara do septembra broj radnika u ovom sektoru bio je manji za 3,5 odsto nego godinu ranije. Samo u septembru zaposlenost je smanjena za 3,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    U Federaciji BiH, nasuprot tome, industrijska proizvodnja u septembru bila je za 1,3 odsto veća nego u istom mjesecu 2025. godine.

    Uvoz raste, izvoz blago opada

    Spoljnotrgovinski podaci za Republiku Srpsku pokazuju da je u prvih devet mjeseci izvoz robe iznosio 3,937 milijardi KM, što je za 0,7 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.

    Istovremeno, uvoz je dostigao 6,083 milijarde KM, uz rast od 8,9 odsto. Tako je spoljnotrgovinski deficit iznosio oko 2,146 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 64,7 odsto.

    Najvažnija izvozna tržišta za Republiku Srpsku bila su Srbija i Hrvatska, dok je najviše robe uvezeno iz Srbije i Italije.

  • Sindikat traži ozbiljniji rast plata u Srpskoj: Cilj je 2.000 KM, a ne povećanje od nekoliko procenata

    Sindikat traži ozbiljniji rast plata u Srpskoj: Cilj je 2.000 KM, a ne povećanje od nekoliko procenata

    Pregovori o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2027. godinu počinju u ponedjeljak, 2. novembra, a Savez sindikata Republike Srpske poručuje da dosadašnja povećanja nisu dovoljna da radnicima obezbijede dostojan životni standard.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković istakao je da rast primanja mora biti znatno veći, posebno zbog poskupljenja koja su umanjila efekte ranijih povećanja plata.

    „Prošle godine su plate povećane za 10 ili 11 odsto, ali inflacija je to pojela“, rekao je Stanković na konferenciji za novinare u Banjaluci, prenosi BL Portal.

    On je naglasio da rezultati najnovijeg istraživanja Saveza sindikata potvrđuju potrebu za ozbiljnijim rastom primanja zaposlenih.

    „U ponedjeljak započinjemo pregovore za 2027. godinu. Svi pokazatelji koje sam danas izložio dovoljno govore da se ta plata mora značajno povećati“, poručio je Stanković.

    Cilj plata od 2.000 KM

    Iako nije želio da unaprijed iznosi konkretne zahtjeve koje će sindikat predstaviti socijalnim partnerima, Stanković je poručio da razgovore treba usmjeriti ka primanjima koja omogućavaju dostojanstven život, umjesto da se pregovori svedu na nekoliko procenata povećanja.

    „Ne želim da licitiram o iznosima koji bi to bili. Ja hoću da više pričamo o tome kako da dođemo do ove plate od 2.000 KM, a ne da pričamo o pet, šest ili sedam odsto“, istakao je on.

    Istraživanje Saveza sindikata, sprovedeno među 1.230 radnika u Republici Srpskoj, pokazalo je da 94,15 odsto ispitanika smatra da je za dostojanstven život potrebna mjesečna plata veća od 2.000 KM.

    Istovremeno, 46,91 odsto anketiranih navelo je da prima platu do 1.450 KM, što ukazuje na jaz između postojećih primanja i iznosa koji zaposleni smatraju neophodnim za podmirivanje životnih potreba.

    Veće plate važne i za javne potrebe

    Stanković je ukazao i na širi značaj rasta zarada, naglašavajući da se od plata zaposlenih obezbjeđuju sredstva za finansiranje različitih javnih potreba.

    „Plata mora značajno više da raste iz razloga što se od plata naših radnika finansiraju budžeti i za borce, i za penzionere, i sve ostalo“, naglasio je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.

    Iako je kao cilj istakao platu od najmanje 2.000 KM, Stanković nije precizirao da li će sindikat taj iznos zvanično predložiti kao najnižu platu za 2027. godinu.

    Konkretni zahtjevi trebalo bi da budu poznati nakon početka pregovora socijalnih partnera, tokom kojih će biti razmatrana visina najnižih plata u Republici Srpskoj za narednu godinu.

  • Evropska komisija upozorava: Zima će biti veoma teška, visoke cijene goriva ostaju i u 2027.

    Evropska komisija upozorava: Zima će biti veoma teška, visoke cijene goriva ostaju i u 2027.

    Predstojeća zima biće veoma teška za građane i privredu Evropske unije, a visoke cijene goriva mogle bi se zadržati i tokom 2027. godine, upozorio je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen.

    On je to izjavio nakon konsultacija Evropske komisije sa predstavnicima evropskih rafinerija nafte u Briselu, ističući da se Evropa ponovo suočava sa energetskom krizom usljed geopolitičkih previranja, prenosi RTRS.

    „Ova zima biće veoma teška za evropske građane i industriju“, rekao je Jorgensen, dodajući da su cijene goriva naglo porasle, a da je posebno izražen rast cijene avionskog goriva.

    Prema njegovim riječima, Evropska komisija očekuje da će se nepovoljna situacija na tržištu energenata nastaviti i naredne godine.

    Jorgensen je ocijenio da je energetska kriza u Evropi počela još 2022. godine. Istovremeno, on učestvuje u pripremi mjera kojima bi se dugoročno ograničila trgovina ruskim energentima.

    Evropska unija je 2025. godine usvojila zabranu kupovine ruskog gasa, koja bi trebalo da u potpunosti stupi na snagu 2027. godine. Jorgensen se zalaže i za sličnu zabranu uvoza ruske nafte i naftnih derivata, ali Evropska komisija zasad nije predložila takvu mjeru državama članicama.

    Evropski komesar smatra da ograničenja u trgovini ruskim energentima treba da ostanu dio dugoročne trgovinske politike EU i nakon završetka sukoba u Ukrajini.

  • Kako smanjiti račun za struju tokom zime: Razlika može biti veća od 20 KM

    Kako smanjiti račun za struju tokom zime: Razlika može biti veća od 20 KM

    Domaćinstva u Republici Srpskoj mogu smanjiti mjesečni račun za električnu energiju tako što će veći dio potrošnje prebaciti u period niže tarife. Ušteda, prema primjerima iz računice „Elektroprivrede Republike Srpske“, može premašiti 20 KM mjesečno, ali zavisi od ukupne potrošnje i vrste brojila, piše Srpskainfo.

    Za domaćinstvo koje mjesečno potroši 500 kilovat-časova struje, račun sa jednotarifnim brojilom iznosi 94,53 KM. Kod dvotarifnog brojila iznos zavisi od toga koliko je električne energije potrošeno po višoj, a koliko po nižoj tarifi.

    Ukoliko se od ukupno 500 kWh polovina potroši po višoj, a polovina po nižoj tarifi, račun bi iznosio 87,25 KM. Ako se 200 kWh potroši po višoj, a 300 kWh po nižoj tarifi, iznos se smanjuje na 82,55 KM.

    Najveća ušteda u navedenim primjerima ostvaruje se kada se veći dio potrošnje prebaci u period jeftinije struje. Za 100 kWh potrošenih po višoj i 400 kWh po nižoj tarifi, račun bi iznosio 73,15 KM, što je 21,38 KM manje nego kod jednotarifnog obračuna.

    Kada je struja najjeftinija tokom zime?

    Prelaskom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i termini primjene niže tarife. Radnim danima skuplja struja obračunava se od šest časova ujutro do 22 časa, dok je jeftinija tarifa na snazi od 22 časa do šest ujutro.

    Vikendom je niža tarifa aktivna neprekidno, od petka u 22 časa do ponedjeljka u šest časova. Isti režim primjenjuje se i tokom praznika.

    Tokom ljetnog računanja vremena termini su pomjereni za jedan čas, pa viša tarifa traje od sedam do 23 časa, a niža od 23 časa do sedam ujutro.

    Ko može ostvariti uštedu?

    Niža tarifa dostupna je domaćinstvima koja imaju dvotarifno brojilo. Kod jednotarifnog brojila potrošena električna energija obračunava se po jedinstvenoj cijeni, bez obzira na vrijeme korišćenja.

    Zbog toga je za domaćinstva sa dvotarifnim brojilom jedan od najjednostavnijih načina uštede da rad veš-mašine, mašine za suđe i bojlera planiraju tokom noći ili vikendom.

    Iz „Elektroprivrede Republike Srpske“ pojašnjavaju da građani ne moraju sami podešavati brojila prilikom prelaska sa ljetnog na zimsko računanje vremena. Za očitavanje i ispravnost mjernih uređaja zadužen je nadležni operator distributivnog sistema.

    Potrošači koji žele precizno da izračunaju očekivani račun mogu koristiti kalkulator potrošnje na zvaničnoj stranici „Elektroprivrede Republike Srpske“. Za dodatne informacije o računima, dugovanjima i reklamacijama dostupan je i besplatni broj 0800 50 120, radnim danima od sedam do 15 časova.

  • Poskupljuju cigarete u BiH

    Poskupljuju cigarete u BiH

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) Bosne i Hercegovine je na elektronskoj sjednici usvojio Odluku o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duhan za pušenje u 2027. godini.

    Kako je saopšteno iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), od 1. januara 2027. godine minimalna akciza na cigarete iznosiće 197,50 KM za 1.000 komada, odnosno 3,95 KM za pakovanje od 20 cigareta.

    U poređenju s tekućom godinom, kada minimalna akciza iznosi 188,50 KM za 1.000 komada, odnosno 3,77 KM po pakovanju, riječ je o povećanju od 18 feninga po kutiji.

    Specifična akciza ostaje nepromijenjena i iznosi 1,65 KM za pakovanje od 20 cigareta.

    Kada je riječ o duhanu za pušenje, akciza će iznositi 80 posto minimalne akcize na cigarete, odnosno 158 KM po kilogramu.

    Odluka će biti dostupna na zvaničnoj internetskoj stranici UIO BiH, gd‌je će proizvođači i distributeri moći pronaći detaljne informacije o svojim obavezama, kao i rokovima za dostavljanje popisnih listi o zalihama i eventualnom utvrđivanju novih maloprodajnih cijena, piše Oslobođenje.

    Upravni odbor UIO BiH donio je i odluku o visini stope kompenzatorne kamate za period od 1. jula do 31. decembra 2026. godine. Ova stopa ostaje nepromijenjena i iznosi 12 posto.

  • Svjetska banka upozorava: Trgovinske prepreke i komplikovane procedure koče privredu BiH

    Svjetska banka upozorava: Trgovinske prepreke i komplikovane procedure koče privredu BiH

    Privreda Bosne i Hercegovine u 2026. godini mogla bi ostvariti rast od 2,4 odsto, ali takav rezultat neće biti dovoljan da zemlja značajnije smanji zaostajanje za razvijenijim ekonomijama. Svjetska banka upozorava da poslovanje i dalje opterećuju skupe trgovinske prepreke i komplikovane procedure, dok ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da građani od prognoziranog rasta neće imati osjetnu korist.

    Prema procjenama Svjetske banke, ekonomski rast BiH trebalo bi da ubrza sa 2,1 odsto u 2025. na 2,4 odsto ove godine. Za 2027. predviđa se rast od 2,9 odsto, a za 2028. godinu 3,1 odsto. Ipak, prognoze su nešto slabije nego u proljećnom izvještaju, jer su očekivanja za svaku od naredne tri godine umanjena za 0,1 procentni poen, pišu Nezavisne.

    U isto vrijeme, za šest ekonomija zapadnog Balkana očekuje se prosječan rast od 3,1 odsto u 2026. godini, nakon 2,6 odsto prošle godine. Prema izvještaju, regionalna privreda bi u 2027. i 2028. mogla rasti po stopi od 3,4 odsto, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.

    „U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta kod ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost“, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

    Ipak, ona je upozorila da otpornost sama po sebi nije dovoljna da bi region dostigao prosječan dohodak Evropske unije i obezbijedio kvalitetna radna mjesta. Za narednu fazu razvoja, kako je navela, potrebni su efikasniji i predvidljiviji propisi, kao i uklanjanje prepreka trgovini, ne samo na granicama već i unutar samih ekonomija.

    Jedan od ključnih problema predstavljaju dodatni troškovi koje kompanijama stvaraju necarinske prepreke. Iako prosječna carinska stopa na uvoz robe u regionu iznosi oko šest odsto, različite administrativne mjere povećavaju troškove uvoza za dodatnih približno 10 odsto. U pojedinim poljoprivrednim sektorima ti troškovi prelaze 20 odsto, dok se ograničenja prekograničnog pružanja usluga procjenjuju na čak 29 odsto.

    U izvještaju se navodi da bi uklanjanje polovine postojećih prepreka, uključujući nepotrebne dozvole, višestruke kontrole, postupke sertifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju, moglo srednjoročno povećati bruto domaći proizvod i do 12,5 odsto.

    Iako je trgovina robom i uslugama na zapadnom Balkanu 2025. dostigla vrijednost od 107 odsto regionalnog BDP-a, što je više od prosjeka Evropske unije od 90 odsto, preduzeća i dalje teško ostvaruju dugoročnu korist od pristupa stranim tržištima. Izvoz usluga u regionu jeste učetvorostručen od 2010. do 2025. godine, ali opstanak novih izvoznika ostaje ozbiljan izazov.

    Podaci Svjetske banke pokazuju da samo oko trećine novih izvoznih poduhvata kompanija iz regiona opstane tokom prve godine poslovanja na inostranim tržištima. Nakon pet godina, uspijeva da opstane tek jedan do četiri odsto njih. To se odražava i na zapošljavanje, jer izvozno orijentisana preduzeća zapošljavaju veliki dio radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji, a uglavnom isplaćuju i veće zarade od firmi koje su usmjerene prvenstveno na domaće tržište.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da najavljene stope rasta nisu dovoljno ohrabrujuće, s obzirom na to da zemlje regiona i dalje znatno zaostaju za razvijenim državama.

    „Navedeni faktori jesu bitni, ali mislim da veći uticaj imaju vlasti, koje posebno u BiH djeluju destruktivno na ekonomiju, umjesto da podstiču ekonomski razvoj, uz obilje korupcije. Rast od 2,4 odsto neće se ni osjetiti, a kamoli da će građani živjeti bolje. Građanima mnogo više znači daleko veći rast cijena“, kazao je Gavran.

  • Cijene autobusnih karata porasle, prevoznici čekaju odluku o poskupljenju gradskog prevoza

    Cijene autobusnih karata porasle, prevoznici čekaju odluku o poskupljenju gradskog prevoza

    Putovanje autobusom do Banjaluke za stanovnike Laktaša, Gradiške i okolnih naselja postalo je skuplje, a pojedine mjesečne karte poskupjele su i do 15 KM. Nove cijene već su na snazi na određenim linijama, dok putnici koji svakodnevno koriste javni prevoz upozoravaju da im dodatni troškovi sve teže padaju.

    Mjesečna radnička karta od Banjaluke do Slatine poskupjela je sa 75 na 90 KM, dok je za putovanje do Klašnica potrebno izdvojiti 100 KM umjesto dosadašnjih 90 KM. Skuplje su i pojedinačne karte, pa vožnja do Slatine sada košta 4,50 KM, umjesto 3,50 KM, piše Srpskainfo.

    „Iz Banjaluke do Slatine radnička mjesečna karta bila je 75 KM, a sada je 90. Nisam ni znala da će poskupjeti dok nisam otišla u agenciju da produžim mjesečnu“, rekla je za Srpskainfo Tamara R., jedna od putnica koja svakodnevno koristi autobuski prevoz.

    Nove cijene posebno pogađaju radnike koji svakog dana putuju na posao, jer se povećanje troškova prevoza nadovezuje na ostale životne izdatke.

    Do Gradiške mjesečna karta košta 200 KM

    Prema cjenovniku „Pavlović tursa“, koji se primjenjuje od 26. oktobra, pojedinačna karta od Banjaluke do Trna košta 3,50 KM, dok je radnička mjesečna karta 75 KM.

    Za putovanje do Klašnica pojedinačna karta iznosi 5,50 KM, a mjesečna radnička 100 KM. Do Laktaša je za jednu vožnju potrebno izdvojiti šest KM, dok radnička mjesečna karta košta 105 KM. Đačke i studentske mjesečne karte na ovoj relaciji iznose 80 KM.

    Putnici koji putuju do Mahovljana i Maglajana pojedinačnu kartu plaćaju 6,50 KM, a mjesečnu 125 KM. Do Aleksandrovca i Romanovaca jedna vožnja košta osam KM, dok radnička mjesečna karta iznosi 145 KM.

    Najskuplja je među navedenim relacijama ona prema Gradišci, gdje pojedinačna karta košta 12 KM, a radnička mjesečna čak 200 KM. Za učenike i studente mjesečna karta na ovoj liniji iznosi 185 KM.

    Poskupljenja se najavljuju i na pojedinim linijama „Autoprevoza“. Prema informacijama objavljenim na sajtu ovog prevoznika, od novembra će biti izmijenjene cijene mjesečnih karata na linijama Jablan–Bukovica–Trn–Banjaluka i Jablan–Bukovica–Trn–Laktaši.

    Prevoznici: Troškovi poslovanja diktiraju cijene

    Direktor „Autoprevoza“ Dejan Mijić rekao je da prevoznici još čekaju odgovor Gradske uprave na zahtjev za povećanje cijena karata u gradskom i prigradskom saobraćaju.

    „Čekamo Skupštinu grada. Rekli su da to mora proći skupštinsku proceduru, da oni donose odluku o poskupljenju, odnosno o usvajanju cjenovnika“, naveo je Mijić.

    Međutim, kako je objasnio, cijene na linijama koje nisu obuhvaćene takvim režimom regulisanja mogu se određivati na tržišnom principu, u skladu sa troškovima i uslovima poslovanja.

    Prema njegovim riječima, cijene prevoza prema Laktašima već su povećane na linijama na kojima prevoznici imaju mogućnost samostalnog formiranja cijena. Nove cijene pojedinačnih karata primjenjuju se od ponedjeljka, dok će mjesečne karte biti skuplje od početka narednog mjeseca.

    Iz Gradske uprave Banjaluka pojasnili su da nisu nadležni za određivanje cijena na autobuskim linijama koje povezuju grad sa Slatinom, Laktašima, Gradiškom, Mrkonjić Gradom i drugim mjestima.

    Istovremeno, iz Grada su naglasili da prevoznici ne mogu samostalno mijenjati cijene karata u javnom gradskom i prigradskom prevozu, već je za to potrebna saglasnost Skupštine grada.

    Na čekanju i poskupljenje gradskog prevoza

    Dok su cijene na pojedinim međugradskim i prigradskim linijama već promijenjene, zahtjev za povećanje cijena gradskog i prigradskog prevoza u Banjaluci još čeka odluku nadležnih.

    Prevoznici su kao glavne razloge za traženo poskupljenje naveli rast cijena goriva i sve teže uslove poslovanja.

    Prema njihovom prijedlogu, pojedinačna karta koštala bi 3,10 KM, jedinstvena mjesečna karta za radnike 104 KM, za učenike i studente 68 KM, a za penzionere 37 KM.

    Dok se čeka odluka o cijenama gradskog prevoza, stanovnici okolnih mjesta već moraju da izdvajaju više novca za svakodnevni odlazak na posao i druge obaveze u Banjaluci.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu usljed novih regionalnih napora da se ublaže tenzije zbog napada jemenskih Huta na Saudijsku Arabiju.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” manja za 0,8 odsto i sada je 114,93 dolara po barelu, dok je u NJujorku cijena svijetle sirove nafte pala za 0,9 odsto i iznosi 100,90 dolara po barelu.

    Iran, Saudijska Arabija, Pakistan i Turska saglasile su se juče da će nastaviti razgovore o regionalnom miru i bezbjednosti. Višerangirani zvaničnici sastali su se juče u Teheranu.

  • Američki startap tvrdi da je pretvorio živu u zlato: Može li to srušiti njegovu cijenu?

    Američki startap tvrdi da je pretvorio živu u zlato: Može li to srušiti njegovu cijenu?

    Američki startap Marathon Fusion tvrdi da je uspio da pretvori živu u stabilno zlato, što bi, ukoliko se rezultati nezavisno potvrde, moglo otvoriti novo poglavlje u proizvodnji ovog plemenitog metala. Ipak, zasad nije poznato koliko je zlata dobijeno niti koliko bi takav postupak koštao, pa je prerano govoriti o njegovoj komercijalnoj primjeni.

    Kompanija sa sjedištem u San Francisku saopštila je da je tokom septembra izvela proces poznat kao transmutacija, odnosno pretvaranje jednog hemijskog elementa u drugi. Prema njenim tvrdnjama, ostvareni rezultat deset puta je bolji od dosadašnjeg rekorda Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN), prenosi B92.

    Marathon Fusion razvija tehnologiju za buduće fuzione elektrane, koje bi proizvodile energiju spajanjem atomskih jezgara, po principu sličnom procesu koji se odvija na Suncu. Upravo bi neutroni nastali tokom fuzionih reakcija, prema objašnjenju kompanije, mogli da omoguće pretvaranje žive u zlato.

    Kako bi živa mogla postati zlato?

    Postupak koji opisuje američka kompanija zasniva se na bombardovanju žive neutronima, čime bi nastao nestabilan izotop koji bi se potom radioaktivnim raspadom pretvorio u zlato.

    Slične nuklearne transformacije već su ostvarene u naučnim eksperimentima, ali je proizvodnja bila izuzetno mala. CERN je 2025. godine objavio da je tokom eksperimenata u Velikom hadronskom sudaraču, sprovedenih od 2015. do 2018. godine, proizvedeno približno 29 pikograma zlata.

    Ta količina odgovara oko 29 bilionitih dijelova grama. Nastala su približno 86 milijardi atomskih jezgara zlata, ali su ona postojala veoma kratko prije nego što su uništena u sudarima sa opremom akceleratora.

    Marathon Fusion tvrdi da je ostvario deset puta bolji rezultat od tog rekorda i da je dobio stabilno zlato. Međutim, dok nezavisna istraživanja ne potvrde navode, nije moguće sa sigurnošću procijeniti značaj ovog dostignuća.

    Može li laboratorijsko zlato uticati na cijene?

    Vijest o mogućoj proizvodnji zlata u laboratoriji otvara pitanje koje se već pojavilo na tržištu dijamanata: šta se događa sa vrijednošću nekog materijala kada njegova proizvodnja više ne zavisi isključivo od prirodnih nalazišta?

    Primjer dijamanata pokazuje koliko tehnološki napredak može promijeniti tržište. Dijamanti proizvedeni u laboratoriji hemijski su identični prirodnim dijamantima, a industrijski razvoj omogućio je njihovu masovnu proizvodnju i znatno niže cijene.

    Prema podacima analitičara Pola Zimniskog, veleprodajne cijene laboratorijskih dijamanata pale su za 90 do 95 odsto u odnosu na nivo iz 2015. godine. Povećana konkurencija izvršila je pritisak i na cijene prirodnih dijamanata.

    Posljedice su osjetile i velike kompanije iz ove industrije. De Beers je 2018. godine pokrenuo sopstveni brend laboratorijskih dijamanata Lightbox, ali je 2025. odlučio da ga ugasi i ponovo se usmjeri na prirodne dijamante. Kompanija je 2025. godinu završila sa osnovnim gubitkom od 511 miliona dolara.

    Ipak, zlato se razlikuje od dijamanata po načinu proizvodnje. Dok se dijamanti mogu uzgajati u laboratorijskim uslovima primjenom visokog pritiska i temperature ili hemijskog taloženja iz gasne faze, pretvaranje žive u zlato zahtijeva nuklearne reakcije, što bi moglo predstavljati znatno veći tehnološki i finansijski izazov.

    Od naučnog dostignuća do komercijalne proizvodnje

    Marathon Fusion osnovali su 2023. godine Kajl Šiler i Adam Rutkovski, nekadašnji inženjer kompanije SpaceX. Među investitorima startapa nalazi se i fond Breakthrough Energy, koji je osnovao Bil Gejts, kao i rudarska grupacija Anglo American, vlasnik kompanije De Beers.

    Kompanija razvija i druge tehnologije povezane sa fuzionom energijom, uključujući plazma-centrifugu za razdvajanje izotopa koji se koriste kao gorivo u fuzionim postrojenjima.

    Ipak, pred njom je još dug put do eventualne industrijske proizvodnje zlata. Za procjenu komercijalnog potencijala neophodno je utvrditi koliko se metala može dobiti, koliko energije i novca zahtijeva proces, kao i da li se postupak može primijeniti u znatno većem obimu.

    Ukoliko se tvrdnje američkog startapa potvrde, riječ bi bila o zanimljivom tehn