VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Hrana u BiH skuplja nego u EU, a primanja višestruko manja

    Hrana u BiH skuplja nego u EU, a primanja višestruko manja

    Dok političke rasprave dominiraju javnim prostorom, svakodnevica građana sve više se svodi na pitanje – kako iz mjeseca u mjesec pokriti osnovne troškove. Računica života postaje sve složenija, a ono što je nekada bilo uobičajena kupovina za mnoge porodice danas zahtijeva pažljivo planiranje.

    Godinama se može čuti poređenje da su pojedini proizvodi u Bosni i Hercegovini skuplji nego u razvijenim evropskim zemljama, iako su primanja domaćeg stanovništva znatno niža. Posljednji podaci o troškovima života ponovo otvaraju isto pitanje – gdje je granica izdržljivosti kućnog budžeta?

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, vrijednost sindikalne potrošačke korpe za maj iznosila je 2.911,52 KM. Samo nekoliko mjeseci ranije, u februaru, ista korpa koštala je 2.857 KM. Za svega četiri mjeseca minimalni mjesečni izdaci četvoročlane porodice povećani su za više od 54 marke.

    U istom periodu prosječna neto plata porasla je sa 1.649 KM na 1.682 KM, odnosno za 33 marke. Međutim, taj rast nije bio dovoljan da značajnije promijeni sliku životnog standarda.

    Prosječna zarada danas pokriva manje od 60 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe, što znači da porodice najveći dio prihoda i dalje usmjeravaju na najosnovnije potrebe.

    Najveći dio mjesečnih troškova odlazi na hranu. Za prehranu četvoročlane porodice potrebno je izdvojiti 1.339,75 KM, što čini gotovo polovinu ukupne vrijednosti korpe.

    Najveći pritisak na budžet stvaraju cijene mesa, pojedinih vrsta voća, kafe i drugih proizvoda koji su dio svakodnevne potrošnje.

    Kilogram telećeg buta na tržištu dostiže oko 35 KM, dok juneći but košta približno 29 KM. Pileći file prodaje se po cijeni od oko 13,5 KM, svinjski vrat oko 12 KM, a svinjski but oko 9 KM. Za kilogram juneće plećke potrebno je izdvojiti oko 22 KM, dok teleća košta približno 26 KM.

    Poseban udar za ljubitelje domaćih proizvoda predstavljaju cijene suhomesnatih proizvoda. Kilogram dimljene slanine približio se iznosu od 30 KM, zbog čega mnoge porodice mesne proizvode više ne kupuju kao ranije, već ih pažljivo doziraju i ostavljaju za posebne prilike.

    Ni voće više nije uvijek pristupačna kategorija. Kilogram grožđa košta oko 6 KM, pola kilograma borovnica oko 10 KM, dok cijena kilograma kupina ili ribizle doseže i 20 KM. Dinja se može pronaći za oko 2 KM po kilogramu, kajsije se kreću između 3,50 i 4,60 KM, breskve od 3 do 4 KM, šljive oko 2,5 KM, a banane oko 2,70 KM. Lubenica je među rijetkim povoljnijim proizvodima i može se kupiti po cijeni od oko 0,70 KM za kilogram.

    Posebno se osjeti i poskupljenje proizvoda koji su dio svakodnevnih navika. Za pola kilograma kafe potrebno je izdvojiti između 13 i 17 KM, pa i običan ritual ispijanja kafe za dio građana predstavlja značajan izdatak.

    Ni osnovne namirnice nisu izuzete od rasta cijena. Paradajz se prodaje od 2,50 do 3,50 KM po kilogramu, paprika od 1,50 do 5,40 KM, krompir od 1,50 do 3 KM, dok krastavac košta oko 1,50 KM.

    Pasulj, koji je decenijama važio za jednu od najpristupačnijih domaćih namirnica, danas košta između 7 i 8 KM po kilogramu. Mlijeko se na akcijama može pronaći za oko 1,60 KM, deset jaja na sniženju od 3,50 KM, dok redovna cijena ide i do 4,70 KM. Ulje košta od 2,60 KM, brašno od 1,20 KM, a šećer oko 1,50 KM.

    Posebno zabrinjava poređenje sa zemljama Evropske unije. Kada se cijene iz hrvatskih prodavnica preračunaju u marke, postaje jasno da razlike često nisu onakve kakve bi se očekivale. Pojedini proizvodi u BiH koštaju isto ili čak više nego u Hrvatskoj, iako su tamošnja prosječna primanja znatno veća.

    Tako je, prema poređenjima cijena, u BiH skuplja određena junetina i pasulj, dok su cijene osnovnih proizvoda poput brašna i šećera gotovo izjednačene. U hrvatskim marketima paradajz košta oko 3,8 KM, krompir oko 2 KM, brašno približno 1,6 KM, a ulje oko 3,2 KM.

    Ovakva situacija posebno privlači pažnju ljudi iz dijaspore, koji često porede troškove života u zemljama zapadne Evrope sa onima u BiH. Mnogi navode da u njemačkim marketima pojedine namirnice plaćaju isto ili čak manje nego u domaćim prodavnicama.

    – Razlika je u tome što su tamo prosječna primanja oko 2.600 evra, dok su kod nas višestruko manja. Teško je objasniti kako ljudi uspijevaju da funkcionišu sa ovakvim odnosom cijena i plata – kaže jedan od sagovornika.

    Dok se u razvijenijim društvima često govori o kvalitetu života, odmoru i dugoročnim planovima, veliki broj građana ovdje svakodnevno računa koliko košta osnovna kupovina, koliko će ostati do naredne plate i šta može da se priušti.

  • Kvadrat sve nedostižniji građanima

    Kvadrat sve nedostižniji građanima

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavilo je snažan rast tokom posljednje tri godine, a prosječne cijene stanova i kuća povećane su u gotovo svim lokalnim zajednicama. Najveća poskupljenja zabilježena su u najvećim urbanim centrima, ali rast nije zaobišao ni druga tržišta širom zemlje.

    Prema podacima iz izvještaja o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu, najveća potražnja bila je za stanovima površine između 40 i 70 kvadratnih metara, dok su najmanje interesovanje kupaca imali veliki stanovi površine veće od 100 kvadrata.

    Najskuplji kvadratni metar u Federaciji BiH zabilježen je u Neumu, ali se uglavnom odnosi na apartmane za odmor. Kada je riječ o stanovima namijenjenim za život, najviše cijene ostvarene su u sarajevskim opštinama Stari Grad i Novo Sarajevo.

    U Neumu su cijene kvadrata bile između 1.530 i 9.000 KM, dok se u Starom Gradu Sarajevo kretala od 1.110 do 7.970 KM. U opštini Centar Sarajevo cijene su dostizale od 1.460 do 7.480 KM po kvadratnom metru, u Tuzli od 280 do 4.950 KM, Zenici od 500 do 5.120 KM, Travniku od 680 do 4.310 KM, a Lukavcu od 430 do 3.400 KM.

    Rast cijena nastavljen je i tokom 2024. i 2025. godine. U 2024. godini povećanje se kretalo između devet i 20 odsto, dok je godinu kasnije dodatni rast zabilježen u većini sredina. Posebno izraženo povećanje bilo je u Mostaru, Zenici i sarajevskoj opštini Ilidža.

    Najskuplji stan prodat u Federaciji BiH prošle godine nalazio se u Starom Gradu Sarajevo. Nekretnina površine 165 kvadratnih metara, u zgradi izgrađenoj 1900. godine, prodata je za 1.315.000 KM.

    Kada je riječ o kućama, rekord je zabilježen u opštini Hadžići, gdje je kuća sa korisnom površinom od 397 kvadratnih metara i parcelom većom od 1.200 kvadrata prodata za 1.962.000 KM.

    Sličan trend zabilježen je i u Republici Srpskoj. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o tržištu nekretnina za 2025. godinu, ukupna vrijednost prometa povećana je za oko 210 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Broj kupoprodajnih ugovora veći je za 2,5 odsto, dok je broj prometovanih nekretnina porastao za 1,1 odsto.

    Najveći broj transakcija u Srpskoj ostvaren je u Banjaluci i Bijeljini, dok se najveći dio prometa odnosio na poljoprivredno zemljište.

    Prosječna cijena stana u Republici Srpskoj tokom 2025. godine iznosila je 2.567,1 KM po kvadratnom metru, što je oko 115 KM više nego godinu ranije. Na prosjek značajno utiču atraktivne turističke lokacije, prije svega Jahorina, gdje je kvadrat dostigao prosječnu cijenu od 4.689 KM.

    Najskuplji stan u Srpskoj prošle godine prodat je upravo na Jahorini. Nekretnina površine 66,8 kvadratnih metara, izgrađena 2024. godine, plaćena je 798.000 KM, odnosno gotovo 12.000 KM po kvadratu.

    Najskuplja kuća u Republici Srpskoj prodata je u Trebinju, u naselju Gradina. Vrijednost ugovora iznosila je 600.000 KM, a kuća površine 316 kvadratnih metara izgrađena je na parceli od 457 kvadrata.

    Ekonomista i finansijski stručnjak Dino Osmanbegović smatra da rast cijena nekretnina sve više udaljava stanove od prosječnih građana, dok istovremeno veliki broj nekretnina ostaje prazan ili se kupuje radi dalje prodaje.

    On navodi da na tržištu postoje dvije dominantne grupe kupaca – oni koji kupuju stanove za život i investitori koji u nekretnine ulažu višak kapitala. Prema njegovim riječima, nekretnine su na Balkanu tradicionalno najpopularniji način ulaganja jer su mogućnosti za druge oblike investiranja ograničene.

    – Trenutno prednost imaju investitori koji novac ulažu u nekretnine, koje su nesrazmjerno poskupjele, posebno starije i one koje nisu renovirane – rekao je Osmanbegović.

    Prema njegovoj ocjeni, teško je odrediti granicu nakon koje su cijene previsoke, ali smatra da bi ozbiljniji pad mogao izazvati jedino veća ekonomska kriza.

    Ističe da mjere poput oslobađanja dijela PDV-a ne mogu značajnije promijeniti stanje na tržištu, jer na cijene utiču širi ekonomski faktori, prije svega velika količina novca koja traži način za ulaganje.

    Kako navodi, upravo građani koji kupuju stanove za vlastite potrebe najviše osjećaju posljedice rasta cijena.

    – Mladom bračnom paru danas često treba između 300.000 i 400.000 KM za kupovinu stana. Ako taj novac nemaju kroz ušteđevinu ili pomoć porodice, jedino rješenje ostaje dugoročno zaduživanje – upozorava Osmanbegović.

    On dodaje da bi eventualna svjetska ekonomska kriza mogla uticati i na tržište nekretnina, kao što se desilo tokom krize 2008. godine, kada je došlo do pada vrijednosti imovine i usporavanja ekonomskog rasta.

    Prema njegovim riječima, eventualni problemi na globalnom nivou, uključujući moguće pucanje investicionih balona poput onih vezanih za tehnološki sektor, mogli bi imati posljedice i na lokalna tržišta.

    – Kada dođe do krize, obično se smanjuje vrijednost imovine, nekretnina i novca, a posljedice se prenose i na svakodnevni život građana – zaključio je Osmanbegović.

  • Meso postaje luksuz

    Meso postaje luksuz

    Sve veći broj građana BiH suočava se sa drastičnim poskupljenjima, a kilogram kvalitetnijeg telećeg mesa postao je luksuz koji mnogi ne mogu priuštiti.

    Jedna građanka Tuzle ostala je šokirana cijenom teletine u lokalnoj mesnici, gdje je za kilogram mesa morala izdvojiti više od četrdeset maraka.

    Ova situacija otvorila je pitanje do kada će cijene osnovnih životnih namirnica nastaviti da rastu i kako porodice sa prosječnim ili minimalnim primanjima mogu pratiti ovakav tempo poskupljenja.

    – Željela sam da kupim kilogram teletine i da napravim ručak svojim unucima, ali kada sam vidjela cijenu, zapitala sam se kako ćemo dalje. Za jedan porodični ručak danas treba izdvojiti iznos koji mnogi ljudi nemaju ni za nekoliko dana života – ispričala je ona.

    Njeno iskustvo nije izolovan slučaj. U banjalučkim mesnicama teleći but prodaje se i do četrdeset i sedam maraka po kilogramu, plećka oko četrdeset i dvije marke, dok kilogram teletine sa kostima košta približno trideset i pet maraka. Pojedine prodavnice imaju nešto niže cijene, ali se one i dalje kreću između dvadeset i sedam i trideset i pet maraka.

     

    U većim gradskim sredinama u BiH cijene su dodatno skočile, pa teleći biftek u pojedinim objektima dostiže i oko šezdeset i pet maraka po kilogramu, dok teleća šnicla košta približno trideset i sedam maraka.

    Kao glavni razlozi novih poskupljenja navode se rast cijena električne energije, goriva, plata, transporta i nabavke stoke. Cijena žive vage junadi povećana je na približno osam maraka po kilogramu, bez uračunatih dodatnih troškova prerade i prodaje.Najveći teret ovakvog udara na džep snose penzioneri, nezaposleni i porodice sa više djece. Kupovina mesa sve češće se svodi na svega nekoliko stotina grama, a kilogram kvalitetnije teletine za mnoge je postao luksuz rezervisan samo za posebne prilike, prenosi GPMaljevac.

  • Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

    Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

    Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

    Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

    Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

    “Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

    Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

    “Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

    On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

    “U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

    Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

    Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    “Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

    Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

    “U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

    Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

    Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

    Produžena podrška za kupovinu goriva

    Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

    Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

    “Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Obrađeni podaci za prvi obračunski period

    Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

    “U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

  • Nova kriza na tržištu nafte donijela skuplje gorivo u Srpskoj

    Nova kriza na tržištu nafte donijela skuplje gorivo u Srpskoj

    Litar dizela sada se na većini benzinskih stanica prodaje za oko tri marke, što predstavlja povećanje od približno 25 feninga u odnosu na cijene od prije samo sedam dana.

    Jedan Banjalučanin kaže da je prošle sedmice gorivo plaćao 2,75 KM po litru, dok ga je danas na pumpi dočekala znatno viša cijena.

    – Nisam očekivao ovakav skok. Za samo sedam dana razlika je 25 feninga po litru, što nije mala stvar. Kada se napuni rezervoar, to znači da sada treba izdvojiti i do 12 KM više nego ranije – rekao je on.

    Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske ranije su upozorili da bi moglo doći do rasta cijena goriva. Kao glavni razlog naveli su povećanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, izazvano pogoršanjem bezbjednosne situacije na Bliskom istoku.

    Dodatni pritisak na tržište izazvala je nova eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, nakon čega su cijene brent nafte i američke nafte od početka sedmice porasle za gotovo 12 odsto.

    Posljedice globalnih dešavanja osjetile su se i na benzinskim pumpama u Srpskoj. Najviše je poskupio dizel, čija je cijena u jednom periodu dostizala čak četiri KM po litru.

    Prije izbijanja najnovije krize na Bliskom istoku, dizel se na pumpama u Republici Srpskoj prosječno prodavao po cijeni od oko 2,30 KM.

    Predstavnici naftnog sektora ranije su istakli da bi se cijene mogle vratiti na prethodni nivo, ali tek nakon smirivanja situacije na Bliskom istoku i stabilizacije tržišta.

  • Rastu primanja u zdravstvu Srpske: Nemedicinski radnici u pojedinim bolnicama dobijaju dodatak

    Rastu primanja u zdravstvu Srpske: Nemedicinski radnici u pojedinim bolnicama dobijaju dodatak

    Zaposlene u zdravstvenom sistemu Republike Srpske od avgusta očekuje novo povećanje primanja. Uvećane plate biće isplaćene u septembru, kada će radnici dobiti zaradu za avgust obračunatu sa povećanjem od pet odsto.

    Ovo je drugo povećanje primanja u ovoj godini. Prvo je primijenjeno na aprilsku platu, koja je isplaćena u maju, a odnosilo se na medicinske sestre, tehničare i ljekare specijaliste.

    Istovremeno je uveden i poseban zdravstveni dodatak u iznosu od 250 KM, koji ostvaruju medicinski radnici.

    Međutim, takvo rješenje izazvalo je nezadovoljstvo među zaposlenima koji ne pripadaju medicinskom kadru. Administrativni radnici, tehničko i pomoćno osoblje, kao i njihovi sindikati, ocijenili su da su stavljeni u neravnopravan položaj jer nisu obuhvaćeni istim pravima.

    Nakon razgovora predstavnika Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i sindikata postignut je dogovor da od avgusta i nemedicinski radnici ove ustanove ostvaruju mjesečni dodatak od 150 KM.

    Iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske navode da se ovoj praksi pridružuje sve više zdravstvenih ustanova.

    Prema njihovim informacijama, dodatak od 150 KM za nemedicinske radnike odobrile su i bolnice u Bijeljini, Doboju i Foči.

    – Nakon održanih razgovora i konsultacija, sve više zdravstvenih ustanova prihvata ovaj model poboljšanja materijalnog položaja nemedicinskih radnika. Naš cilj je da svi zaposleni u zdravstvenom sistemu budu jednako uvaženi i adekvatno vrednovani, bez obzira na radno mjesto ili ustanovu u kojoj su zaposleni. Time se nastavlja proces unapređenja položaja nemedicinskog osoblja – saopšteno je iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.

    Sličan stav zauzima i Savez sindikata Republike Srpske, koji je pozvao rukovodioce svih javnih zdravstvenih ustanova da, u skladu sa svojim mogućnostima i ovlašćenjima, obezbijede odgovarajuće dodatke i za administrativne, tehničke i pomoćne radnike.

    Kako navode iz Saveza, pojedini direktori su već prepoznali značaj ovakvog poteza i odlučili da obezbijede dodatna sredstva za nemedicinske radnike, ali upozoravaju da zbog različite prakse među zdravstvenim ustanovama sada postoje razlike u pravima zaposlenih koji obavljaju iste poslove.

    – Potrebno je da sve javne zdravstvene ustanove preduzmu korake kako bi se otklonile postojeće razlike i obezbijedio jednak tretman nemedicinskih radnika u cijelom zdravstvenom sistemu Republike Srpske – poručili su iz Saveza sindikata Republike Srpske.

  • Nedostatak domaće radne snage u RS puni tržište strancima

    Nedostatak domaće radne snage u RS puni tržište strancima

    Republika Srpska sve više zavisi od strane radne snage, a u prvih pet mjeseci ove godine stranim državljanima izdato je 2.066 radnih dozvola, čime je za nekoliko mjeseci gotovo dostignuta ukupna godišnja kvota za nova zapošljavanja.

    Poslodavci upozoravaju da je nedostatak radnika sve izraženiji, posebno u građevinarstvu i drugim deficitarnim djelatnostima, dok iz ugostiteljstva poručuju da nastoje odgoditi trenutak kada će i oni morati u većoj mjeri angažovati strane radnike.

    Šta pokazuju podaci o izdatim radnim dozvolama?

    “Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, od januara do maja stranim državljanima izdato je ukupno 2.066 radnih dozvola. Od tog broja, 1.499 dozvola odnosi se na nova zapošljavanja, dok je 567 dozvola produženo”, navodi se u podacima Privredne komore RS.

    Time je premašena godišnja kvota za novo zapošljavanje stranih radnika u Republici Srpskoj, koja za 2026. godinu iznosi 1.500 dozvola. U okviru kvote izdate su i 134 nove radne dozvole koje će važiti nakon 1. juna 2026. godine, kao i 85 produženih radnih dozvola.

    Na nivou Bosne i Hercegovine ukupna godišnja kvota radnih dozvola za strane državljane u 2026. godini iznosi 7.427 dozvola. Od tog broja, Federaciji BiH pripada 4.500 dozvola, Republici Srpskoj 2.000, a Brčko distriktu BiH 927 dozvola.

    Kada je riječ o produženju već izdatih radnih dozvola, predviđena je posebna kvota od 2.350 dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500, Republiku Srpsku 500, a Brčko distrikt BiH 350 dozvola.

    Pročitajte i ovo:
    BiH će nedostajati 100.000 radnika
    Zašto ugostitelji i dalje izbjegavaju zapošljavanje stranih radnika?

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je za “Nezavisne novine” da se ugostitelji i dalje bore kako bi spriječili da strani radnici počnu raditi u ugostiteljskim objektima, oni smatraju da radnu snagu treba usmjeriti prema drugim privrednim granama, poput građevinarstva.

    “Nadam se da ćemo biti posljednja privredna grana koja će doći u tu situaciju, ali polako gubimo bitku, jer je generalno prisutna nestašica radnika, a posebno kvalitetne radne snage”,  kazao je Kurtinović.

    On je istakao da bi na nivou države trebalo urediti sistem kojim bi se spriječio odlazak domaćih radnika.

    “Mi svake godine pričamo o tome da nam je otišao veliki broj radnika i godinama govorimo o posljedicama, a ne bavimo se uzrocima”,  naveo je Kurtinović.

    U kojim djelatnostima najviše nedostaje radnika?

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je ranije za “Nezavisne novine” da povećanje kvota za strane radnike može biti i ohrabrujuće, jer pokazuje da se privreda postepeno oporavlja.

    “To je još daleko od dobrog stanja. Ono što je bitno napomenuti jeste da je u svim djelatnostima primjetan nedostatak radne snage, od nekvalifikovanih do visokokvalifikovanih radnika. Najizraženiji nedostatak je u Banjaluci, jer je tu velika koncentracija ljudi i privrede, naročito građevinarstva. Dosta je velika potražnja za radnicima, majstorima iz oblasti građevinarstva”, istakao je Škrebić.

    Prema njegovim riječima, nije isključeno da u narednom periodu dođe do novih zahtjeva za povećanje kvota za strane radnike, ali će to zavisiti od privredne aktivnosti.

    Kako demografski trendovi utiču na tržište rada?

    Škrebić je objasnio da je jedan od razloga za potrebu angažovanja stranih radnika i nepovoljan demografski trend.

    “Slobodno mogu da kažem, a to pokazuje i zvanična statistika, da mi svake godine imamo oko 15.000 penzionera i 9.000 mladih ljudi koji završavaju srednju školu. To je automatski nedostatak koji se pojavljuje svake godine”, rekao je Škrebić.

  • UIO objavila najveće dužnike: Jedna firma iz Srpske na listi

    UIO objavila najveće dužnike: Jedna firma iz Srpske na listi

    Među deset najvećih dužnika za PDV i akcize u Bosni i Hercegovini nalazi se sedam kompanija iz Federacije BiH, dok je jedina firma iz Republike Srpske na ovoj listi “Tajping” iz Gradiške, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Najveći dug prema UIO BiH ima sarajevski “Gras”, koji za PDV i akcize duguje 30,4 miliona KM. Na drugom mjestu je Rudnik uglja “Kreka” iz Tuzle sa dugom od 23,9 miliona KM.

    Među najvećim dužnicima nalazi se i “Sarajevska pivara”, čija dugovanja iznose 16,4 miliona KM, dok „Bosmal“ iz Sarajeva duguje oko 15 miliona KM. Dug BHRT-a prema osnovu PDV-a i akciza iznosi 7,7 miliona KM.

    Na listi najvećih dužnika su i dvije kompanije iz Brčkog. “Monter end ko” duguje 7,6 miliona KM, dok dug “Hisar trejda” iznosi oko sedam miliona KM.

    “Ekstrablat” iz Gradačca ima dug od 5,8 miliona KM, a “Flaj Bosnija” iz Sarajeva oko tri miliona KM.

    Jedina kompanija iz Republike Srpske među deset najvećih dužnika je “Tajping” iz Gradiške, sa dugovanjem od 2,9 miliona KM.

    Podaci UIO BiH odnose se na dugovanja zaključno sa majem ove godine.

  • Ministarstvo poljoprivrede: Isplaćena premija za pšenicu

    Ministarstvo poljoprivrede: Isplaćena premija za pšenicu

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske danas je posredstvom Agencije za agrarna plaćanja isplatilo premiju za pšenicu u iznosu od 12.096.538,01 KM.

    Premija je isplaćena za 4.263 korisnika, saopštio je resorno Ministarstvo.

  • Njemačka industrija ubrzano gubi radna mjesta

    Njemačka industrija ubrzano gubi radna mjesta

    Njemačka industrija, koja je decenijama bila simbol ekonomske snage najveće evropske privrede, suočava se s jednim od najvećih izazova u posljednjih nekoliko godina.

    Prema podacima Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), broj zaposlenih u industriji smanjen je za čak 177.000 zaključno s decembrom 2025. godine.

    Industrijski sektor u Njemačkoj i dalje zapošljava oko 6,5 miliona ljudi, ali novi podaci potvrđuju da će se proces restrukturiranja ubrzano nastaviti i tokom 2026. godine.

    Automobilska industrija pod najvećim pritiskom

    Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u automobilskoj industriji i među njenim dobavljačima, gdje su ugašena 52.000 radna mjesta.

    Istovremeno, sektor prerade metala izgubio je još 24.000 zaposlenih, dok je mašinska industrija smanjila broj radnika za 28.000.

    Ovi podaci potvrđuju da problemi više nisu ograničeni na pojedinačne kompanije, već pogađaju čitav njemački industrijski lanac.

    Predsjednica Savezne agencije za rad, Andrea Nales, upozorila je krajem juna da njemačka industrija trenutno svakog mjeseca gubi oko 15.000 radnih mjesta, što ukazuje na to da se negativan trend produbljuje.

    Ako se ovaj trend nastavi, broj izgubljenih radnih mjesta mogao bi znatno premašiti prošlogodišnji bilans.

    Zašto njemačka industrija gubi radna mjesta?

    Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih razloga koji istovremeno opterećuju njemačke proizvođače. Glavni uzroci su prelazak automobilske industrije na električna vozila, sve jača konkurencija kineskih proizvođača automobila, visoki troškovi energije i proizvodnje, slabljenje potražnje na evropskom tržištu te usporavanje globalne industrijske aktivnosti.

    Posebno je pogođen sektor automobilske industrije, koji je decenijama bio jedan od glavnih pokretača njemačkog izvoza i privrednog rasta.