Plan Vlade Republike Srpske da se u naredne tri godine zaduži za dodatnih 6,4 milijarde KM izazvao je ozbiljna upozorenja ekonomista, dok Milenko Stanić ističe da obaveze po kreditima koje je Srpska već preuzela sežu sve do 2050. godine.
Dokument okvirnog budžeta Republike Srpske za period od 2027. do 2029. godine pokazuje da Vlada planira zaduženja od 2,4 milijarde KM u 2027. godini, te po dvije milijarde KM u svakoj od naredne dvije godine.
Kada se tome pridoda više od 2,5 milijardi KM zaduženja planiranih za 2026. godinu, dolazi se do podatka da bi Republika Srpska za svega četiri godine mogla da se zaduži za ukupno oko 10 milijardi KM.
Ekonomista Milenko Stanić smatra da je riječ o razmjerama zaduživanja koje domaća ekonomija teško može podnijeti.
On podsjeća da je rast zaduživanja posljednjih godina dramatičan kada se uporedi sa ranijim periodom.
– Ako pogledamo budžete iz prethodnih godina, vidjećemo ogromnu razliku. Do 2010. godine godišnja zaduženja Republike Srpske bila su do oko 100 miliona KM. Do 2015. godine taj iznos je porastao na 300 ili 400 miliona. Od 2020. godine planirana i realizovana zaduženja kretala su se između 700 i 950 miliona KM godišnje. Ove godine smo, međutim, napravili ogroman skok i došli do rekordnog iznosa većeg od dvije i po milijarde KM – rekao je Stanić.
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da se ovakav trend sada ne zaustavlja, već Vlada već unaprijed planira da i naredne tri godine svake godine uzima kredite u iznosima većim od dvije milijarde KM.
Stanić navodi da je takav teret ogroman imajući u vidu ekonomsku snagu Republike Srpske i njene izvorne poreske prihode, koji iznose oko 5,3 milijarde KM.
– Kada imate zaduženja koja predstavljaju ogroman dio ukupnog budžeta, jasno je da je riječ o ozbiljnom problemu za ekonomiju kakvu ima Republika Srpska – upozorava on.
### Skupi krediti dodatno opterećuju Srpsku
Posebno zabrinjava cijena po kojoj se Republika Srpska zadužuje, smatra Stanić.
On podsjeća da su kamatne stope na pojedina zaduženja ove godine dostizale 6,25 i 6,37 odsto, dok su pojedini aranžmani na američkom tržištu prelazili i sedam odsto.
– To su izuzetno visoke kamatne stope. Federacija BiH se, recimo, zaduživala na Londonskoj berzi po stopi od pet odsto. Zemlje regiona, poput Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, uglavnom se zadužuju po stopama od pet do najviše pet i po odsto, dok je prosjek zaduživanja država Evropske unije znatno niži – rekao je Stanić.
Prema njegovom mišljenju, upravo kamatna stopa koju traže investitori predstavlja jedan od najrealnijih pokazatelja povjerenja u javne finansije.
– Jedno su izvještaji kreditnih agencija, a nešto sasvim drugo je trenutak kada neko stvarno treba da vam pozajmi novac. Kreditori određuju cijenu novca i ona pokazuje koliki rizik vide. Visoke kamatne stope znače da je povjerenje u javne finansije Republike Srpske veoma nisko – smatra Stanić.
On upozorava da će posljedice sadašnjeg zaduživanja osjećati generacije koje dolaze.
Umjesto da budući prihodi budu usmjereni u razvoj privrede, otvaranje novih radnih mjesta i izgradnju infrastrukture, veliki dio novca mogao bi odlaziti na vraćanje ranije preuzetih obaveza.
– Ako ostvarimo veće prihode, oni će se trošiti na otplatu dugova. Ako ih ne ostvarimo, slijedi novo zaduživanje. Na taj način građanima Republike Srpske praktično se oduzima budućnost – kaže Stanić.
### Za četiri godine novih 10 milijardi KM
Kada se planirano zaduženje za 2026. godinu sabere sa iznosima predviđenim Dokumentom okvirnog budžeta za naredne tri godine, dolazi se do približno 10 milijardi KM novih kredita.
Stanić smatra da je to ogroman iznos za Republiku Srpsku, posebno ako se ima u vidu broj stanovnika i stanje domaće privrede.
Još veći problem, kako kaže, jeste pitanje gdje završava novac dobijen zaduživanjem.
– Ne vide se ozbiljni rezultati. Ne otvaraju se nova radna mjesta, nema velikih proizvodnih investicija, dok se postojeći privredni kapaciteti gase. Preduzeća koja smo naslijedili od prethodnih generacija nestaju, a nova se ne stvaraju. Trošimo više nego što stvaramo, a na sve to plaćamo veoma visoke kamate – istakao je Stanić.
On upozorava da javnost možda nema ni potpunu sliku stvarnog nivoa zaduženosti Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, dio obaveza, posebno dugovi javnih preduzeća i pojedini drugi oblici zaduživanja, ne prikazuju se na način koji bi omogućio potpun pregled ukupnog finansijskog tereta.
– Stvarno stanje duga vjerovatno nećemo znati dok ne dođe do promjene vlasti i dok se ne napravi potpuni presjek svih obaveza. Postoje različite kategorije dugova i ne prikazuju se svi na isti način. Zbog toga smatram da javni podaci ne daju kompletnu sliku – rekao je Stanić.
Ipak, čak i zvanični dokumenti pokazuju da će Republika Srpska značajne iznose za otplatu postojećih kredita vraćati sve do 2050. godine.
Svako novo zaduženje dodatno produžava taj period, upozorava Stanić.
– Novi krediti znače da se rokovi otplate ponovo pomjeraju za pet ili deset godina. Potrebno je da neko podvuče crtu i utvrdi stvarno stanje, a zatim uvede restrikcije i napravi plan smanjenja duga. Budućim generacijama moramo ostaviti investicije, radna mjesta i mogućnost pristojnog života, a ne obavezu da vraćaju dugove nastale zbog neracionalnog trošenja prethodnih vlasti – zaključio je Stanić.
Komentariši