Kategorija: Ekonomija

Za samo prva tri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj prodato je 957 novih stanova što je i najveći broj u posljednjih 10 godina, a najviše ih je prodato u Banjaluci.

Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku, a kako ističu iz ove institucije, poredeći sa istim periodom lani, riječ je o rastu prodaje od 80.9 odsto.

“Jedan od razloga za ovakav skok broja zabilježenih kupoprodaja jeste i pomjeranje roka završetka izgradnje sa kraja 2025. na početak 2026. godine”, objašnjavaju oni.

Kako dodaju, prosječna cijena završenih i prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2026. godine iznosila je 2.882 KM/m2 i u odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine niža je za 6,4 odsto i u odnosu na prosječnu cijenu završenih i prodatih novih stanova u 2025. godini niža je za 4,7 odsto.

“Prosječna cijena novog završenog i prodatog stana u Republici Srpskoj, u prvom tromjesečju 2026. godine, formirana je na osnovu podataka za 18 gradova/opština, u kojima je zabilježena kupoprodaja, a prvi put i u Kostajnici. Prema prosječnim cijenama samo kvadrat novog stana u Banjaluci i Trebinju prelaze tri hiljade KM”, navode oni.

Prema njihovim podacima, ukupna vrijednost svih završenih i prodatih novih stanova, ukupne korisne površine 50 803 m², iznosila je 146,4 miliona KM, od čega su građevinski investitori najviše naplatili u Banjaluci, preko 40 miliona KM, odnosno 27,3 odsto od ukupnog iznosa u RS.

“Prosječna veličina prodatih novih stanova, prema podacima o korisnoj površini, u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju 2026. godine je 53 m2”, stoji među podacima.

Iz Zavoda su naveli i 10 gradova sa najvećim brojem prometovanja u prva tri mjeseca.

1. Banjaluka – 189 stanova po prosječnoj cijeni od 3.881 KM/m²

2. Prnjavor – 118 stanova po prosječnoj cijeni od 2.174 KM/m²

3. Trebinje – 94 stana po prosječnoj cijeni od 4.577 KM/m²

4. Prijedor 89 stanova po prosječnoj cijeni od 2.711 KM/m2

5. Istočna Ilidža – 87 stanova po prosječnoj cijeni od 2.436 KM/m²

6. Modriča – 74 stana po prosječnoj cijeni od 1.711 KM/m²

7. Doboj – 62 stana po prosječnoj cijeni od 2.770 KM/m²

8. Foča – 55 stanova po prosječnoj cijeni od 2.372 KM/m²

9. Kotor Varoš – 35 stanova po prosječnoj cijeni od 2.317 KM/m²

10. Istočno Novo Sarajevo – 33 stana po prosječnoj cijeni od 2.875 KM/m²

Prije više od godinu dana je usvojen Zakon o povratu poreza na dodatu vrijednost, međutim njegova primjena se još ne nazire.

Ovaj zakon je stupio na snagu još 12. aprila 2025. godine.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na čijem čelu je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, još ovo pitanje nije stavio na dnevni red kako bi se konačno riješilo i kako bi ljudi mogli da dobiju povrat PDV-a na prvu nekretninu.

Ipak, on je na konferenciji za novinare prije nekoliko dana rekao da će uskoro biti sazvana sjednica UO UIO i da su pored njega, Zora Vidović i Toni Kraljević, entitetski ministri finansija i članovi UO UIO, saglasni da se riješi ovo pitanje i omogući povrat PDV-a na prvu nekretninu.

Ko ima pravo na povrat i od kada?
Amidžić je rekao da niko neće biti oštećen, te da će svi koji su kupili prvu nekretninu nakon 12. aprila 2025. godine imati pravo na povrat PDV-a na prvu nekretninu.

Podsjećamo, UO UIO BiH je u septembru prethodne godine usvojio Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu, međutim nakon toga su bile omogućene 15-dnevne konsultacije kako bi svi mogli da upute primjedbe na ovaj pravilnik.

Planirano je da se nakon toga održi sjednica na kojoj bi trebalo da se uvaže ili ne uvaže primjedbe, kako bi se pravilnik konačno usvojio i zaživio, međutim do sada to nije urađeno.

Inače, ovaj zakon je najviše usvojen zbog visokih cijena nekretnina, kako bi se kupcima omogućilo da povratom PDV-a eventualno opreme tu nekretninu.

Za nešto više od godinu dana cijene su drastično porasle, te je pitanje da li se za povrat PDV-a može opremiti stan ili kuća.

Takođe, kad on stupi na snagu, postavlja se pitanje da li će država moći da isplati odjednom sve ljude koji su kupili nekretninu u roku od godinu dana.

Novac gubi vrijednost dok pravilnik “putuje sporije od puža”
Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izrazio je ogorčenje zbog činjenice da još nije usvojen pravilnik koji bi omogućio povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, ističući da ovaj pravilnik putuje sporije od puža.

Politički pritisci: “Vrati ljudima pare”
Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i jedan od predlagača ovog zakona u ovom tijelu, nedavno je prozvao Amidžića i rekao mu, citiramo: “Vrati ljudima pare.”

“Zakon o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine usvojen je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen u ‘Službenom glasniku’ i stupio na snagu prije više od godinu dana. Međutim, ljudi i dalje ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo jer UO UIO, na čijem ste čelu, nije usvojio provedbene akte. Javna rasprava je završena, dokumenti su pripremljeni, ali odluka nikada nije donesena. Posebno zabrinjava činjenica da ste na početku bili zagovornik ovog zakona, dok danas svojim (ne)djelovanjem postajete ključna prepreka njegovoj primjeni i putu da ljudi dobiju novac koji im zakonski pripada”, napisao je Magazinović, između ostalog, u pismu koje je uputio Amidžiću.

Finansijski gubitak za građane: Šta se danas može kupiti za taj novac?
Ekonomista Admir Čavalić je nedavno za “Nezavisne novine” rekao da je pitanje hoće li se ovaj pravilnik usvojiti.

“Jasno je da pada vrijednost datog novca. Na gubitku su oni koji očekuju povrat PDV-a od strane države, odnosno oni koji su kupili stan. Posebno se to odnosi na one koji su očekivali da će dobiti taj novac još prošle godine, te pravili kalkulacije, planove, posudbe ili kreditiranje”, istakao je Čavalić.

I potrošači su rekli slično, što je potvrdio i Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, koji je rekao da novac iz aprila prošle godine danas nema istu vrijednost, te da to nije stvar utiska, nego jasnih brojki.

“Iznos od 15.000-20.000 KM, na koji su porodice računale kroz povrat PDV-a, danas vrijedi manje i može pokriti manji dio opremanja stana ili kuće nego prije godinu dana. Zbog toga kašnjenje donošenja pravilnika nije samo administrativni problem, nego direktan finansijski gubitak za građane”, naglasio je Srdić.

Izgradnja dionice auto-puta Kuzmin–Sremska Rača, sa novim mostom preko rijeke Save, je u završnoj fazi.

U Bosni i Hercegovini sve češće se pojavljuje neobičan poslovni fenomen – firme bez ijednog zaposlenog ili sa minimalnim brojem radnika ostvaruju milionske prihode i dobit.

Ovaj trend prisutan je i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, piše Avaz.

Eklatantni primjeri

Podaci pokazuju da je samo u Republici Srpskoj čak 14 kompanija bez ijednog zaposlenog zajedno zaradilo gotovo 40 miliona maraka, dok su dodatna 24 preduzeća sa samo jednim radnikom ostvarila milionske rezultate. Međutim, slični obrasci postoje i u Federaciji, iako su manje vidljivi u zbirnim statistikama.

Najupadljiviji primjeri među firmama bez zaposlenih dolaze iz Republike Srpske. Mljekara iz Laktaša ostvarila je dobit od 17,1 milion KM, iako formalno nema nijednog radnika. Prijedor land development bilježi 4,2 miliona KM dobiti, dok Pay concept iz Banjaluke ima 3,1 milion KM. Tu su i firme A&K consulting, Digitboost solutions, Bola Consulting, Olimp net, Process Equipment DMT, Castoro, Uplift i Fortel, koje potvrđuju da poslovanje bez zaposlenih nije izuzetak.

Posebnu pažnju izaziva Madisson K. consulting, firma čije su transakcije bile predmet provjera državnih institucija, a koja je takođe ostvarila milionsku dobit. Ovakvi slučajevi dodatno podgrijavaju pitanja o prirodi poslovanja i ulozi ovakvih firmi u ekonomiji.

Kada je riječ o kompanijama sa jednim zaposlenim, brojke su još impresivnije. DIP-CO iz Prijedora ostvario je 18,3 miliona KM dobiti, Wwin 17,7 miliona, a Ban gradnja 11,6 miliona KM. Na listi su i Skechers BH sa 5,8 miliona KM te Niagara sports global management sa 3,6 miliona KM.

Preprodaja struje

S druge strane, u Federaciji BiH ovaj fenomen najbolje ilustruje primjer sarajevske kompanije GEN-I d.o.o., koja se bavi trgovinom električnom energijom. Ova firma je prošle godine ostvarila čak 374 miliona KM prihoda sa svega dva zaposlena. Godinu ranije prihod je iznosio 331 milion KM, a 2023. godine 357 miliona KM, što znači da je u tri godine prihodovala gotovo milijardu maraka.

Rekordna godina bila je 2022., kada je GEN-I Sarajevo, sa samo jednim zaposlenim, ostvario čak 761 milion KM prihoda. Ovakav rezultat bio je posljedica poremećaja na evropskom tržištu električne energije, kada su cijene naglo porasle usljed rata u Ukrajini. Ipak, uprkos ogromnim prihodima, dobit ove kompanije znatno je skromnija – prošle godine manja od 5.000 KM, što jasno pokazuje da u pojedinim sektorima visoki promet ne znači i visoku zaradu.

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini 14 kvartala zaredom nema rasta ili je on negativan.

Navodi se ovo u ekonomskom kvartalnom izvještaju Evropske komisije, u kojem stoji da industrijski sektor, koji čini 17 odsto ukupne proizvodnje u BiH, nastavlja da pada.

Obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana

“To je za 4,2 odsto pad u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine. Ovo je sada 14 kvartal zaredom u kojem nema rasta ili je on negativan u ovom sektoru”, stoji u izvještaju u kojem su obuhvaćene sve zemlje zapadnog Balkana i Turska.

Dodaje se da je u zadnjem kvartalu prošle godine realni BDP porastao za 2,1 odsto, što je nešto slabije nego u trećem kvartalu.

“U sezonski prilagođenim uslovima, realni BDP je porastao za 0,6% u odnosu na prethodni kvartal, slično povećanju od 0,5% u trećem kvartalu. Na strani proizvodnje, glavni pokretači međugodišnjeg rasta u četvrtom kvartalu bili su trgovina i javni sektor (administracija, zdravstvo, obrazovanje)”, stoji u ovom izvještaju.

Poslodavci upozoravali

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da poslodavci upozoravaju da će doći do ovakvog stanja još od 2020. godine.

“Ovdje se poklopilo više faktora koji su negativno uticali na zaista kompletnu industrijsku proizvodnju. Prva je pogođena prerađivačka industrija. Od 2020. godine smo imali četiri velike krize. Prvo kovid krizu, pa energetsku, pa zatim inflatornu krizu koja je pogodila cijelu Evropu, a nakon toga ratnu krizu koja je usporila lance snabdijevanja te započela ponovo energetsku krizu koja trenutno traje. U ovoj situaciji se pojavljivala visoka inflacija te smo ukazivali na to, ako rast plata sustiže inflaciju, a ona bude iznad rasta produktivnosti, da ćemo postati nekonkurentniji i da će industrija biti u velikim problemima”, objašnjava Škrebić.

Podizanje primanja

Prema njegovim riječima, vlasti u cijeloj BiH su se odlučile da se pokušaju izboriti sa inflacijom podizanjem svih primanja.

“Mi nismo bili protiv podizanja plata, moram ovo naglasiti. Samo se nismo slagali u tome na koji način se mora pričati o tom podizanju primanja. Sada smo došli u situaciju da smo sve nekonkurentniji, te je zbog toga opala produktivnost. I ovo nije samo naš problem, to je problem cijele Evrope, a mi smo u velikoj mjeri oslonjeni na njih. Rasli su troškovi zbog inflacije i podizanja plata, ali opet ne bi bilo korektno da nije došlo do povećanja plata, jer su ljudi bili u teškoj poziciji zbog inflacije. Međutim, treba da radimo na više frontova da bi industrijska proizvodnja bila uspješnija. Ovo nije ništa novo, to je ekonomska zakonitost. U uslovima kada troškovi rastu, pada konkurentnost preduzeća, te se smanjuje privredna aktivnost, prvenstveno izvoznih preduzeća i smanjuje se broj zaposlenih. Samo za godinu industrijska proizvodnja je pala za 9,3 odsto. Ove problem možemo riješiti kroz podizanje produktivnosti i privlačenje investicija. Veoma bitno je i podsticati domaće investicije, jer to su ljudi koji ostaju ovdje, a i novac ostaje”, naglasio je Škrebić.

Šta je uzrok?

Ekonomista Admir Čavalić kazao je za “Nezavisne novine” da je ovo potvrda kojoj svjedočimo iz redovnih izvještaja Agencije za statistiku BiH.

“Zašto je to tako? Pad potražnje iz Njemačke i recesija tamo. Takođe, tu su i strukturni problemi, nedostatak radne snage, problemi na tržištu rada, niz nekih loših ekonomskih politika u smislu da se pogoršava konkurentsko okruženje i sve navedeno nije blagonaklono prema industriji”, istakao je Čavalić.

Dugoročni trendovi pada industrijske proizvodnje

Dodao je da uz ovo imamo dugoročne trendove pada industrijske proizvodnje, pogotovo krizu u teškoj industriji, čiji se krak gasi, a vidjeli smo i primjere.

“Šta uraditi? Dobar početak je inicijativa poslovne zajednice ka reindustrijalizaciji, odnosno promišljanju mnogih ekonomskih industrijskih politika koje su fokusirane na radnika, na unapređenje radničkog standarda, materijalne ili nematerijalne kompenzacije za radnika, ekonomiju brige, korištenje poslovnih industrijskih zona, bolju saradnju sa jedinicama lokalnih samouprava i niz nekih strategija koji treba da prepoznaju i iniciraju nove industrije i unaprijede iste. Industrija je veoma važna, jer značajno doprinosi stvaranju nove vrijednosti”, zaključio je Čavalić.

Visoka inflacija u Bosni i Hercegovini koja na godišnjem nivou iznosi oko pet odsto jedino odgovara državi, koja je za četiri mjeseca zbog toga prikupila znatno više novca.

Naime, u periodu januar – april ove godine Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) je prikupila 216 miliona KM više novca u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

I dok građani Bosne i Hercegovine plaćaju mnogo više skoro sve zbog visoke inflacije prethodnih godinu dana, država je od toga “zaradila” dodatnih 216 miliona KM.

Takođe, ovo odgovara i entitetima jer od raspodjele indirektnih poreza dobijaju više novca.

Prihodi od indirektnih poreza veći za 5,77 odsto

“Prihodi od indirektnih poreza za četiri mjeseca 2026. godine iznosili su tri milijarde i 965 miliona KM i veći su za 216 miliona KM ili 5,77% u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili tri milijarde i 749 miliona KM. Uprava je u prva četiri mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 701 milion KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za četiri mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i distrikt Brčko, iznosili su tri milijarde i 264 miliona KM i veći su za 8,4% u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za četiri mjeseca 2025. godine”, naveli su iz UIO BiH.

Dodali su da je samo u aprilu 2026. godine prikupljena milijarda i 45 miliona KM indirektnih poreza, što je za 47 miliona KM ili 4,73% više u odnosu na april 2025. godine.

Entitetima i Brčkom raspoređene milijarde KM

“Za finansiranje državnih institucija u prva četiri mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 332 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila milijardu i 792 miliona KM, Republika Srpska milijardu i četiri miliona KM i Brčko distrikt 101 milion KM”, stoji u saopštenju UIO BiH.

Cijene u martu više za 5,1 odsto

S druge strane, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH iz aprila ove godine, na godišnjem nivou u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 5,1 odsto.

“Nivo cijena u martu 2026. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 5,1%. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,3%, alkoholna pića i duvan za 4,1%, stanovanje i režijski izdaci za 9,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4%, zdravstvo za 6,3%, prevoz za 11,1%, komunikacije za 1,5%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 3,6%, restorani i hoteli za 6,5%, te ostala dobra i usluge za 2,4%”, piše u objavi Agencije za statistiku BiH.

Gavran: Vlastima odgovara što veća inflacija

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su inflacija i posljedični rast javnih prihoda glavna motivacija vlasti za ignorisanje pada životnog standarda i rasta troškova života.

“Nije to jedini razlog, jer domaće vlasti su generalno nezainteresovane za uslove života građana i poslovanja privrede, ali je sigurno i te kako značajan jer vlasti smatraju javne prihode svojim vlastitim, i tako ih i troše, pa im odgovara što veća inflacija”, naglasio je Gavran.

Prosječna cijena benzina u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je na 4,51 dolar po galonu, što je najviši nivo od jula 2022. godine, pokazali su podaci kompanije “GasBuddy”.