VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Smirivanje sukoba između Vašingtona i Teherana oborilo cijene barela

    Smirivanje sukoba između Vašingtona i Teherana oborilo cijene barela

    Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su u ponedjeljak u prosjeku za četiri odsto nakon vijesti da su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran tokom vikenda obustavili međusobne vojne napade, poslije dvije sedmice pojačanih tenzija.

    Ovakav razvoj događaja odmah je povećao očekivanja da bi moglo doći do diplomatskog rješenja koje bi doprinijelo smirivanju šireg sukoba na Bliskom istoku i, što je najvažnije za globalnu ekonomiju, omogućilo nesmetan nastavak komercijalne plovidbe kroz strateški važan Hormuški moreuz.

    Tržišta su brzo reagovala na ublažavanje geopolitičkih rizika, što se direktno odrazilo na cijene energenata i vrijednost barela.

    Fjučersi na Brent sirovu naftu pali su za 3,96 dolara, odnosno 4,1 odsto, pa se barelom trgovalo po cijeni od 92,82 dolara. Tokom ranijeg dijela trgovanja cijena je nakratko pala i ispod granice od 90 dolara po barelu.

    Američka nafta marke West Texas Intermediate (WTI) takođe je zabilježila značajan pad. Njome se trgovalo po cijeni od 85,29 dolara po barelu, što predstavlja smanjenje od 4,02 dolara, odnosno 4,5 odsto.

    Pad cijena nafte predstavlja makar privremeno olakšanje za globalnu ekonomiju, koja je prethodnih sedmica strahovala od moguće energetske krize i naglog rasta cijena zbog rizika od blokade jedne od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte.

  • Svjetska banka: Podrška zapošljavanju u Republici Srpskoj

    Svjetska banka: Podrška zapošljavanju u Republici Srpskoj

    Podrška zapošljavanju predstavlja jedno od ključnih područja saradnje Republike Srpske i Svjetske banke, rečeno je u Kancelariji te finansijske institucije za BiH i Crnu Goru.

    “Kroz Drugi projekat podrške zapošljavanju (Second Employment Support Project) Svjetska banka podržava povećanje formalnog zapošljavanja u privatnom sektoru, posebno među mladima, ženama, dugotrajno nezaposlenim osobama i drugim ranjivim grupama”, naveli su iz banke.

    Projekat u oba entiteta

    Projekat se sprovodi u oba entiteta putem nadležnih institucija za zapošljavanje, a tokom posljednje dvije godine posao je pronašlo više od 18.000 ljudi, uključujući više od 9.000 žena, dok je 66,2 odsto korisnika ostalo zaposleno i godinu dana poslije.

    Svjetska banka blisko sarađuje sa vlastima

    Iz Kancelarije su istakli da Svjetska banka blisko sarađuje sa vlastima u Republici Srpskoj i cijeloj BiH na reformama i investicijama koje doprinose poboljšanju životnog standarda građana, efikasnijim javnim uslugama, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju otpornosti privrede.

    “Naš angažman obuhvata više oblasti, uključujući zapošljavanje i socijalnu zaštitu, zdravstvo, poljoprivredu, energetsku tranziciju i lokalnu infrastrukturu”, naveli su iz Kancelarije, prenosi Srna.

    Socijalna karta

    Kada je riječ o socijalnoj karti, odnosno integrisanom socijalnom registru, Svjetska banka pruža analitičku i tehničku podršku i sarađuje sa nadležnim institucijama kroz stručni dijalog, a cilj takvih sistema je da se socijalna davanja i usluge bolje usmjere prema domaćinstvima kojima su najpotrebniji, da se smanji preklapanje administrativnih evidencija i unaprijedi ukupna efikasnost sistema socijalne zaštite.

    “Analize Svjetske banke pokazuju da integrisani socijalni registri mogu doprinijeti preciznijem ciljanju korisnika i većoj pravičnosti i efikasnosti sistema socijalne pomoći, posebno u situacijama kada postojeći sistemi ne dopiru dosljedno do najugroženijih kategorija stanovništva”, pojasnili su iz Banke.

    Ograničene razmjene podataka između institucija

    U Banci su ukazali da su u Republici Srpskoj razgovori bili usmjereni na koncept socijalne karte i mogućnosti unapređenja postojećih sistema, uključujući poboljšanje kvaliteta podataka i njihove međusobne povezanosti između institucija, a tokom tehničkih procjena identifikovani su izazovi poput fragmentarnih i zastarjelih evidencija, te ograničene razmjene podataka između institucija, o čemu se dalje razgovaralo sa nadležnim organima.

    “Podrška zapošljavanju i dalje predstavlja jedno od ključnih područja saradnje.

    Projekti za poljoprivredu

    Kada je riječ o poljoprivredi, iz Svjetske banke naglašavaju da se aktivnosti sprovode kroz Projekat otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede /Agriculture Resilience and Competitiveness Project/, koji je trenutno u fazi implementacije, te da je usmjeren na podršku poljoprivrednim proizvođačima i agrobiznisima, povećanje produktivnosti i otpornosti sektora, te unapređenje ključnih sistema podrške.

    Iz Banke očekuju da će oko 3.000 poljoprivrednika usvojiti unaprijeđene tehnologije, da će do 10.000 poljoprivrednika dobiti bolji pristup uslugama navodnjavanja i odvodnjavanja, te da će oko 2.000 proizvođača imati koristi od nabavke poljoprivredne opreme i usluga.

    Unapređenje registara poljoprivrednih gazdinstava

    Projekat podržava i unapređenje registara poljoprivrednih gazdinstava, sistema poljoprivrednih podsticaja, klimatskih informacionih servisa i sistema bezbjednosti hrane, što je važno za jačanje konkurentnosti i pristup tržištima.

    Obnovljivi izvori energije

    Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, Svjetska banka podržava tranziciju BiH ka čistijim izvorima energije, kroz investicije i tehničku pomoć, uključujući podršku za solarne fotonaponske sisteme, krovne solarne elektrane i druga distribuirana energetska rješenja, kao i mjere za unapređenje stabilnosti elektroenergetske mreže.

    “U okviru ove saradnje ostvaren je napredak i u Republici Srpskoj na razvoju krovnih solarnih sistema, dok su pripremne aktivnosti u toku i nastavljaju se razgovori sa nadležnim institucijama”, naveli su iz Svjetske banke.

    Javna preduzeća

    Govoreći o javnim preduzećima, iz Svjetske banke su istakli da pružaju tehničku podršku institucijama u BiH s ciljem jačanja nadzora, transparentnosti i finansijske održivosti državnih i javnih preduzeća, a u Republici Srpskoj ova podrška obuhvatala je jačanje kapaciteta Vlade Srpske za prikupljanje i praćenje podataka o javnim preduzećima, uključujući razvoj boljih sistema i alata za upravljanje podacima.

    Pružena je i podrška objavljivanju registara javnih preduzeća, jačanju struktura nadzora te izradi prvog izvještaja o fiskalnim rizicima povezanim sa javnim preduzećima u Republici Srpskoj.

    “Sveukupno, podrška Svjetske banke kombinuje finansijska sredstva, tehničku pomoć i analitički rad. Dok su pojedine aktivnosti, poput onih u oblasti zapošljavanja i poljoprivrede, već u toku, druge, uključujući inicijative u oblasti obnovljivih izvora energije, nastavljaju se razvijati u bliskoj saradnji sa nadležnim institucijama i u skladu s njihovim prioritetima”, napomenuli su iz Svjetske banke.

  • U prvoj polovini godine rasli i uvoz i izvoz, deficit težak 6,7 milijardi KM

    U prvoj polovini godine rasli i uvoz i izvoz, deficit težak 6,7 milijardi KM

    Tokom prvih šest mjeseci ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo iznosio je 8,8 milijardi maraka, dok je uvoz bio težak 15,5 milijardi maraka, čime je zabilježen rast i izvoza i uvoza u odnosu na isti period lani.

    Pokazuju to podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, a kako ističu iz ove institucije, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.

    Kako dodaju, izvoz je veći za 4,8 odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz veći za 6,1 odsto.

    Kako se kretala trgovina BiH sa zemljama CEFTA?

    “Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,3 milijarde KM, što je za 3,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, dok je uvoz iznosio 1,7 milijardi KM, što je za 0,5 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 77 odsto”, navode oni.

    Prema podacima iz njihovog izvještaja, izvoz u Crnu Goru bio je veći nego uvoz iz te zemlje. Tako je BiH u Crnu Goru izvezla u vrijednosti od 316.054.000 KM, a uvezla u vrijednosti od 107.342.000 KM.

    S druge strane, uvoz iz Sjeverne Makedonije i Srbije bio je dominantniji od izvoza iz BiH.

    Izvoz u Sjevernu Makedoniju bio je 105.067.000 KM, a uvoz 138.240.000 KM.

    Kada je riječ o Srbiji, izvoz je za šest mjeseci iznosio 874.504.000 KM, a uvoz 1.465.641.000 KM.

    Šta pokazuju podaci o trgovini BiH s Evropskom unijom?

    Kada je riječ o izvozu u zemlje Evropske unije, izvoz je iznosio 6,8 milijardi KM, što je za 9,3 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

    “Uvoz je iznosio 9,1 milijardu KM, što je za 6,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,5 odsto”, dodaju iz Agencije.

    Zašto ekonomisti upozoravaju da rast izvoza nije dovoljan?

    Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se ne vide značajnije promjene iako imamo povećanje i izvoza i uvoza.

    “Svakako da je pozitivno što izvoz ne pada dodatno, ali ovaj procentualni rast se dijelom može objasniti i rastom cijena umjesto suštinskog rasta količinskog izvoza u istom procentu, dok se rast uvoza također dijelom odnosi na rast cijena, ali svejedno održava kontinuitet daleko većeg uvoza od izvoza i enormnog deficita koji nastavlja siromašiti našu ekonomiju”, objašnjava Gavran.

    Kako dodaje, ništa bolje se ne može ni očekivati kada i na najnovijim listama najprofitabilnijih kompanija dominiraju trgovački lanci, kladionice, banke i slični poslovni subjekti koji ne stvaraju novu vrijednost ni pomažu razvoj domaće proizvodnje, naprotiv.

    “Istovremeno, tradicionalni vodeći izvoznici poput industrije čelika su u teškoj krizi i njihovo gašenje bi se odrazilo dramatično i na buduće podatke o izvozu i vanjskoj trgovini u cjelini”, dodaje on za “Nezavisne novine”.

  • Poskupljenje goriva vraća u fokus izmjene Zakona o akcizama BiH

    Poskupljenje goriva vraća u fokus izmjene Zakona o akcizama BiH

    Nakon rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i porasta cijena goriva na pumpama u Bosni i Hercegovine, pitanje ukidanja dijela akciza na naftu i naftne derivate ponovo bi moglo doći na dnevni red politike, ali bez nekog velikog izgleda za uspjeh.

    Prema nezvaničnim informacijama, već danas (ponedjeljak) pojedini delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine mogli bi tražiti da se na dnevni red sjednice koja je zakazana još ranije stave izmjene Zakona o akcizama koje su još ranije usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Rast cijena goriva

    Želimir Nešković, delegat SDS-a u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da svaki rast cijena goriva neminovno dovodi i do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, prevoza i svih drugih robe i usluga, a da su plate i penzije ostale daleko ispod rasta troškova života.

    Građani ne smiju biti kolateralna šteta

    “Građani ne smiju biti kolateralna šteta stalnog rasta cijena. Dok se budžeti pune milionima maraka od akciza i PDV-a, građani svakim odlaskom na benzinsku pumpu i u prodavnicu plaćaju sve veću cijenu života. Zato je neophodno privremeno ukinuti akcize na gorivo i tako bar djelimično ublažiti udar na kućne budžete”, rekao je Nešković.

    On je pozvao sve političke predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH da, bez obzira na stranačke razlike, podrže rješenje koje je isključivo u interesu građana, jer se radi ne o političkom, već o životnom pitanju.

    Privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve probleme

    “Privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve probleme, ali će biti konkretna pomoć građanima i privredi u trenutku kada je svaka marka važna”, rekao je Nešković.

    Podsjećanja radi, u martu ove godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izmijenio je Zakon o akcizama kojim se predviđa da Savjet ministara BiH, u slučaju da dođe do poremećaja na tržištu, privremeno smanji ili ukine akcize na gorivo kako bi se ublažile posljedice rasta cijena. Te izmjene Zakona podržala su 32 poslanika, a protiv je bilo šest poslanika SNSD-a.

    Prenos nadležnosti

    Obrazloženje zbog čega su glasali protiv bilo je da se izmjenama Zakona o akcizama prenose nadležnosti te da se ne smije dozvoliti da Savjet ministara BiH samostalno odlučuje o tako bitnim pitanjima. Naglasili su i da se radi o populističkoj mjeri te da je Vlada Republike Srpske donijela svoje mjere.

    Kada je riječ o mjerama Vlade Republike Srpske, paralelno sa raspravom oko izmjena Zakona o akcizama, Vlada Republike Srpske odlučila je da donese odluku o povratu dijela akcize na naftu i naftne derivate, međutim ta mjera po ocjeni mnogih nije dala rezultate i gorivo je neznatno jeftinije.

    “Pozivam delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH da na sjednicu uvrste Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama koji omogućava Savjetu ministara privremeno ukidanje/smanjenje akciza kako bi cijene goriva za građane bile značajno niže. Predstavnički dom je ovaj zakon usvojio. Vrijeme je da i Dom naroda uradi svoj dio posla”, rekao je Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Inače za 27. jul zakazane su dvije sjednice Doma naroda, jedna hitna i jedna redovna, i treba očekivati da na redovnoj bude zahtjev za stavljanje izmjena Zakona o akcizama na dnevni red. Ako je suditi po ranijim sličnim situacijama, od toga neće biti ništa, a ako se kojim slučajem to pitanje i nađe na dnevnom redu, izvjesno je da tri delegata SNSD-a neće dati podršku i da će, kao nekoliko puta do sada, uskratiti kvorum za održavanje sjednice.

  • Šta je dovelo do novog rasta cijena goriva u Srpskoj

    Šta je dovelo do novog rasta cijena goriva u Srpskoj

    Nakon, kratkog perioda stabilizacije, cijene goriva u Republici Srpskoj ponovo rastu.

    Uzrok je nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku i skok cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.

    Cijene goriva ponovo premašile tri marke po litru

    Veće cijene već su vidljive na benzinskim pumpama, a cijene goriva su ponovo premašile tri marke po litru. Šta to znači za vozače, privredu i cijene ostalih proizvoda?

    Globalni poremećaj

    Dragan Trišić, iz Grupacija za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske istakao je da su cijene nafte u trendu povećanja zbog globalnog poremećaja na svjetskom tržištu.

    Stvara se efekat straha

    “Efekat straha, koji se stvara zbog raznih okolonosti, kao na primjer Ormuski moreuz, i finansijska struktura tako reaguje u smislu da se nafta ne može dopremiti”, naveo je Trišić i dodao da veliki igrači svjesno ili nesvjesno projektuju strahove i oni to tako rade.

    Ormuški morez nije zatvoren, kaže Trišić, on je samo u nekoj vrsti hibernacije, i to je ključ.

    Nafta postoji

    “Nafta postoji, poremećena je njena putanja. Nadamo se da će doći do smirivanja eskalacije sukoba, a samim tim i smanjivanje cijene nafte”, napomenuo je Trišić za RTRS.

    Govoreći o evropskom tržištu nafte, Trišić kaže da je kod nas jednostavnija situacija.

    “Pristupne tačke su jednostavnije za energente. Postoje zemlje koje mogu snabdijevati naftom, kao na primjer Norveška. Važno da energetska stabilost ostane na jednom nivou”, napomenuo je Trišić.

  • Tramp zaprijetio EU velikim carinama

    Tramp zaprijetio EU velikim carinama

    SAD će uvesti nove velike carine na uvoz robe iz EU i žele da Brisel poništi kazne uvedene američkim tehnološkim gigantima, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.

    “EU će platiti veoma visoku cijenu za takvo nezakonito i neetičko ponašanje na koje sam ih stalno upozoravao”, napisao je Tramp na “Trut sošl”, komentarišući odluku EU da kazni “Gugl” sa gotovo milijardu dolara.Tramp je naveo da će kazne biti u potpunosti poništene i da očekuje uvođenje velikih carina u najkraćem mogućem roku.

    On je postupke EU opisao kao nezakonite i veoma diskriminatorne.

    Tramp je naglasio da se takva praksa, koja je počela tokom mandata bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena, neće nastaviti u mandatu njegove administracije.

  • Vučić: Nema američkih carina na srpsku robu

    Vučić: Nema američkih carina na srpsku robu

    SAD su za sada ukinule carine od 35 odsto na uvoz robe iz Srbije, rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da optimista i što se tiče razgovora o prodaji Naftne industrije Srbije.

    – Dobra vijest je da su od noćas za Srbiju američke tarife nula odsto. Ali, u nekom periodu u budućnosti će biti između 10 ili 12 odsto. Međutim, za sada dok traju razgovori, tarife će biti nula – rekao je Vučić za RTS.

    On vjeruje da će ovakvo stanje biti u narednih šest mjeseci.

    – Ovo sada otvara novu eru u našim odnosima – rekao je Vučić i istakao da to daje ogromnu šansu za Srbiju, čak i kada dođe do tih 10 ili 12 odsto carina na srpsku robu.

    Vučić je zahvalio američkoj adminstraciji i predsjedniku Donaldu Trampu na tome.

    On naglašava da će nakon ovoga u Srbiju doći stotine miliona dolara novih investicija.

    To će, kaže, za Srbiju značiti povećanje kreditnog rejtinga i da ljudi znaju da mogu da ulažu u ovu zemlju, što će biti dobar signal i američkim investitorima.

    Vučić je istakao da sada s optimizmom iščekuje kraj razgovora o NIS-u u trouglu Rusi – Mađari – Srbi i da su blizu konačnog rješenja, što Srbiji daje dodatnu snagu u budućnosti po pitanju fiskalne stabilnosti i kreditnog rejtinga.

    SAD su od 1. avgusta prošle godine uvele carinske stope od 35 odsto na uvoz srpske robe.

    Oformio sam poseban tim, uradićemo sve da izbegnemo nestašice goriva

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da Srbija još uvijek nema problema sa snabdijevanjem gorivom i da ima značajne rezerve, ali da je oformio poseban tim i da će se lično baviti tim pitanjem kako bi se izbjegle nestašice i veći problemi.

    Vučić je na pitanje da li građani Srbije imaju razloga za zabrinutost kada je riječ o cijeni i snabdjevenosti tržišta naftom, budući da je cijena trenutno na oko 100 dolara po barelu i komentar da je susjedna Hrvatska ograničila kupovinu na oko 300 litara po transakciji, rekao da i Srbija mora da razmišlja o tome.

    – Hrvatska je ozbiljna zemlja i ima veoma ozbiljno rukovodstvo, i ovo kažem bez imalo ironije – vrlo uspješna zemlja. I moraju da razmišljaju, i mi moramo da razmišljamo o tome. Situacija je teža nego ikada. Pošto ljudi misle: E, mi se pojavimo na pumpi i to je dovoljno i rjiešili smo sve probleme – rekao je Vučić.

    On je dodao da vodostaj Dunava nikad nije bio na nižem nivou i da barže sa mukom prolaze, što otežava uvoz.

  • Najskuplja kuća i stan u ovoj godini kupljeni u Banjaluci

    Najskuplja kuća i stan u ovoj godini kupljeni u Banjaluci

    Najskuplji stan u prvih šest mjeseci ove godine kupljen je u Banjaluci po cijeni od 738.700 KM, kao i kuća za koju je kupac iskeširao čak 1,5 miliona maraka.

    Najskuplji stan i kuća prodati su u Banjaluci

    Kako je potvrđeno iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, pomenuti najskuplji stan nalazi se u Novoj Varoši, a korisna površina stana iznosi 166 m2.

    “Najskuplja prometovana kuća evidentirana je u naselju Starčevica i plaćena je 1.500.000 KM. Korisna površina kuće iznosi 167 m2, površina zemljišta uz objekat iznosi 887 m2, a objekat je izgrađen 2010. godine”, navodi se u saopštenju.

    Rekordne cijene poslovnih nekretnina u Bijeljini i Doboju

    Takođe, cijena najskupljeg poslovnog objekta iznosila je 13.000.000 KM i evidentirana je u Bijeljini.

    “Korisna površina objekta iznosi 3.838 m2, površina zemljišta uz objekat iznosi 6.952 m2”, ističu iz RUGIPP-a.

    Pored toga, zabilježena je i prodaja najskupljeg poslovnog prostora koji je plaćen 12.104.644,64 KM i evidentiran je u Doboju.

    “Korisna površina poslovnog prostora iznosi 2.977,04 m2 a prostor se nalazi u objektu izgrađenom 2024. godine”, saopšteno je.

    Takođe, oni su saopštili da je cijena najskuplje garaže u objektu iznosila 60.000 KM i evidentirana je u Doboju, dok je cijena najskupljeg parking mjesta u objektu iznosila 73.523,9 KM i evidentirana je u Banjaluci.

    Najskuplje građevinsko i poljoprivredno zemljište

    “Najskuplje plaćeno građevinsko zemljište evidentirano je u Bijeljini, površine 64.996 m2  plaćeno je 4.400.617,5 KM. Najskuplje poljoprivredno zemljište plaćeno je 963.522 KM i evidentirano je u  opštini Donji Žabar, za zemljište površine 107.058 m2”, dodali su oni.

    Promet nekretnina porastao više od 40 odsto

    Inače, prema podacima RUGIPP-a, u prvoj polovini 2026. godine u katastarskim evidencijama registrovano je ukupno 8.795 kupoprodajnih ugovora, kojima je obuhvaćeno 18.517 nepokretnosti.

    “U odnosu na isti period 2025. godine, broj evidentiranih kupoprodajnih ugovora povećan je za 9,1 odsto, a broj prometovanih nepokretnosti za 11,6 odsto. Ukupna ugovorena cijena prometovanih nepokretnosti iznosila je 826,43 miliona KM, što je za 236,4 miliona KM, odnosno 40,1 odsto, više nego u istom periodu prethodne godine. Najveći broj prometovanih nepokretnosti evidentiran je u Banjaluci i Bijeljini”, naveli su oni.

  • Tramp uveo carine za desetine država

    Tramp uveo carine za desetine država

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Evropska unija, Kina, Indija, Japan, Australija i Velika Britanija, čime je otvoreno novo poglavlje trgovinskih sukoba sa ključnim svjetskim ekonomijama.

     

    Nove mjere stupile su na snagu u petak ujutro, a odnose se na zemlje koje zajedno čine čak 99,4 odsto američkog uvoza, prenio je CNN.

    Odluka predstavlja novi pokušaj Bijele kuće da sprovede Trampovu trgovinsku politiku nakon što je američki Vrhovni sud ranije ove godine poništio njegove ranije “recipročne” carine uvedene na osnovu vanrednih predsjedničkih ovlašćenja.

    Visoki zvaničnici Bijele kuće poručili su da predsjednik neće odustati od svojih trgovinskih ciljeva samo zato što je jedan pravni mehanizam osporen na sudu.

    “Predsjednik neće dozvoliti da njegova trgovinska politika i ukupni ciljevi budu potkopani samo zato što je sud ograničio jedan od alata koji mu stoje na raspolaganju”, saopštila je administracija.

    Vašington se poziva na prinudni rad

    Nove carine uvedene su nakon višemjesečne istrage Kancelarije trgovinskog predstavnika SAD (USTR), koja je zaključila da brojne zemlje nisu učinile dovoljno da spriječe uvoz i izvoz robe proizvedene prinudnim radom.

    Prema navodima američke administracije, pojedini trgovinski partneri dobili su nižu stopu od 10 odsto jer su preduzeli određene mjere protiv prinudnog rada, dok će ostali plaćati carinu od 12,5 odsto.

    Istovremeno, pojedini proizvodi, uključujući naftu, gas i robu koju nije moguće nabaviti od domaćih proizvođača, izuzeti su od novih mjera.

    Brisel: Optužbe nemaju utemeljenje

    Prva oštra reakcija stigla je iz Brisela.

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas odbacila je tvrdnje Vašingtona da EU ne čini dovoljno u borbi protiv prinudnog rada.

    “Ne možete to reći za Evropsku uniju. Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor i veoma dobre radne uslove za naše radnike, tako da to zaista nije utemeljeno”, rekla je Kalas na marginama sastanka ASEAN-a u Manili.

    Ona je dodala da Evropska unija nije očekivala novu rundu američkih carina.

    “Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje”, poručila je Kalas i najavila da će Brisel od Vašingtona zatražiti detaljno objašnjenje odluke.

    Australija: Potpuno neopravdano

    Nezadovoljstvo je izrazila i Australija, kojoj je carina povećana sa 10 na 12,5 odsto.

    Australijski ministar trgovine Don Farel ocijenio je da je odluka Vašingtona “potpuno neopravdana” i poručio da će Kanbera nastaviti da traži ukidanje svih američkih carina na australsku robu.

    I ministar odbrane Ričard Marls izjavio je da nova odluka “nema nikakvog smisla”.

    Brazil najavio odgovor

    Oštar odgovor stigao je i iz Brazila.

    Vlada u Braziliji odbacila je američke carine kao proizvoljne i neopravdane, optuživši Vašington da pitanje ljudskih prava koristi kao izgovor za sprovođenje protekcionističke trgovinske politike.

    Brazil je najavio da će aktivirati mehanizme predviđene svojim Zakonom o reciprocitetu i pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO).

    Kanada pod posebnim pritiskom

    Istovremeno, Kanada se suočava s dodatnim pritiskom iz Vašingtona.

    Administracija Donalda Trampa ove sedmice najavila je i posebne carine od 50 odsto na dio kanadske robe, koje bi trebalo da stupe na snagu narednog mjeseca.

    Kanadski premijer Mark Karni poručio je da su “sve opcije na stolu”, uključujući moguće protivmjere i dodatnu diverzifikaciju trgovine kako bi se smanjila zavisnost od američkog tržišta.

    Moguće nove istrage

    Američka administracija već priprema nove trgovinske istrage koje bi mogle dovesti do dodatnih carina.

    Jedna od njih odnosi se na navodnu prekomjernu proizvodnju u velikim izvoznim ekonomijama, uključujući Kinu, Meksiko i Evropsku uniju.

    Za razliku od ranijih Trampovih “recipročnih” carina, koje su osporene pred sudovima, nove mjere zasnovane su na članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji se smatra pravno znatno otpornijim i omogućava da carine ostanu na snazi neograničeno dugo.

    Prema najavama iz Bijele kuće, administracija razmatra i dodatne načine za povećanje uvoznih dažbina, što ukazuje da bi trgovinske tenzije između Sjedinjenih Država i njihovih najvećih partnera mogle dodatno da se pojačaju u narednim mjesecima.

  • Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Na Volstritu (Wall Street) berzanski indeksi zabilježili su oštar pad, nakon snažnog rasta cijena nafte i novih zabrinutosti investitora zbog velikih ulaganja tehnoloških kompanija u razvoj vještačke inteligencije.

    Dow Jones indeks oslabio je 0,97 odsto i zaključio trgovanje na 51.711 bodova. S&P 500 pao je 1,21 odsto, na 7.408 bodova, dok je Nasdaq potonuo 2,15 odsto, na 25.137 bodova.

    Tesla i Alphabet među najvećim gubitnicima
    Među najvećim gubitnicima bile su dionice Alphabeta i Tesle, prvih kompanija iz grupe takozvanih „Sedam veličanstvenih“ koje su objavile poslovne rezultate.

    Dionica Tesle potonula je 14,5 odsto jer kvartalni rezultati proizvođača električnih automobila nisu ispunili očekivanja investitora. Tržišna vrijednost kompanije tako je za samo jedan dan smanjena za oko 200 milijardi dolara.

    Istovremeno, dionica Alphabeta izgubila je više od sedam odsto vrijednosti, čime je izbrisano oko 300 milijardi dolara tržišne kapitalizacije matične kompanije Gugla. Investitore je zabrinulo novo povećanje ionako visokih troškova za razvoj infrastrukture za vještačku inteligenciju.

    Cijena nafte iznad 100 dolara
    Tržište je dodatno opteretio snažan rast cijena nafte. Na londonskoj berzi cijena barela premašila je 100 dolara prvi put od maja, dok je na američkom tržištu porasla iznad 92 dolara.

    Rast cijena uslijedio je nakon pogoršanja situacije na Bliskom istoku, zbog čega je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte, praktično zatvoren za pomorski saobraćaj.

    Američka vojska juče je izvela novi talas vazdušnih udara na Iran, dok je Teheran odgovorio napadima na američke vojne baze u susjednim zemljama.

    Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je „ozbiljnu vojnu odmazdu“ protiv Irana i Huta, nakon što su jemenski pobunjenici napali dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.

    Rast cijena nafte povećava rizik od inflacije
    Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena nafte mogao ponovo podstaći inflaciju i natjerati centralne banke da razmotre novo povećanje kamatnih stopa.

    „Rast cijena nafte ovim tempom predstavlja značajan makroekonomski i tržišni rizik“, rekao je Met Miskin (Matt Miskin), analitičar kompanije Manulife John Hancock Investments.

    On ističe da, uprkos dobrim poslovnim rezultatima mnogih kompanija, među investitorima nema mnogo optimizma.

    „Ukupni rezultati su odlični, ali su mnoge kompanije imale pojedinačne probleme koji su doveli do pada cijena njihovih dionica. Čim se pojavi i najmanji znak slabosti, investitori masovno prodaju akcije“, rekao je Miskin.

    Pad i na evropskim berzama
    Negativno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta kapitala.

    Londonski FTSE indeks pao je 0,73 odsto, na 10.639 bodova, frankfurtski DAX izgubio je 1,56 odsto i spustio se na 24.763 boda, dok je pariški CAC oslabio 1,64 odsto, na 8.299 bodova, prenosi Jutarnji.