VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Bankarski sektor u Srpskoj stabilan

    Bankarski sektor u Srpskoj stabilan

    Bankarski sektor u Republici Srpskoj i BiH je stabilan i građani nemaju razloga za zabrinutost zbog dešavanja u vezi sa Alta bankom u Srbiji. Eventualni problemi ove grupacije ne mogu ugroziti domaće banke, a posebno ne Adiko banku, u kojoj Alta grupacija nema vlasnički udio, potvrdio je direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.

    Šuput je istakao da građani, bez obzira na to da li su klijenti Adiko banke ili neke druge banke u Republici Srpskoj i BiH, mogu biti sigurni da je njihov novac zaštićen.

    „Ni u kom slučaju ovo što se dešava u Srbiji sa Alta bankom neće imati negativan uticaj na naš bankarski sektor“, poručio je Šuput.

    Dodatnu sigurnost štedišama pruža i sistem osiguranja depozita, kojim su sredstva građana zaštićena do zakonom utvrđenog iznosa. Zbog toga ekonomisti ocjenjuju da nema osnova za strah od mogućih posljedica dešavanja u susjednoj Srbiji.

    Zabrinutost dijela klijenata pojavila se nakon informacija da je Alta grupacija ranije imala planove za preuzimanje Adiko banke, koja posluje i na području Republike Srpske i BiH.

    Međutim, kako je pojasnio Šuput, proces vlasničkog preuzimanja Adiko banke u regionu vodi Rajfajzen, a ne Alta grupacija.

    „Rajfajzen je preuzeo Adiko banku i samim tim sve banke u našem regionu. Bio je plan da ne zadrže banke u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Od momenta oduzimanja dozvole za rad Alta grupaciji sve pada u vodu, Rajfajzen je vlasnik i taj proces i dalje traje“, naveo je Šuput.

    Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske dodatno su naglasili da Alta grupacija nema nijedan procenat vlasništva ni u jednoj banci, ali ni u drugim privrednim društvima u Republici Srpskoj i BiH.

    Podsjećamo, Alta banci oduzeta je dozvola za rad u Srbiji i Crnoj Gori, dok je u Sjevernoj Makedoniji uvedena privremena uprava. Ipak, prema ocjeni nadležnih, dešavanja u vezi sa ovom grupacijom nemaju uticaja na stabilnost bankarskog sektora u Republici Srpskoj i BiH, piše RTRS.

  • Najavljena nova povećanja penzija: Evo koliko bi penzioneri mogli dobijati

    Najavljena nova povećanja penzija: Evo koliko bi penzioneri mogli dobijati

    Penzije u Republici Srpskoj mogle bi od januara 2027. godine biti povećane između 7,5 i osam odsto, a ukoliko se ostvari niža najavljena stopa redovnog usklađivanja, najniža penzija za korisnike sa stažom do 15 godina iznosiće 388 KM, odnosno 27 maraka više nego sada.

    O mogućem povećanju govorilo se na današnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, nakon koje je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković izjavio da je iznesen podatak o planiranom redovnom usklađivanju penzija u rasponu od 7,5 do osam odsto.

    Prema računici koju je objavio ATV, povećanje od 7,5 odsto značilo bi da bi najniža penzija za staž od 40 i više godina, koja je u septembru iznosila 724 KM, bila uvećana za oko 54 marke i dostigla približno 778 KM.

    Povećanje bi se odrazilo i na penzionere sa punim stažom osiguranja od 40 godina. Njihova prosječna penzija, koja je u septembru iznosila 1.096 KM, bila bi veća za oko 82 marke, odnosno iznosila bi približno 1.178 KM.

    Tokom 2026. godine penzije u Republici Srpskoj povećavane su dva puta. Redovnim januarskim usklađivanjem uvećane su za 6,45 odsto, dok je Vlada Republike Srpske donijela odluku o dodatnom povećanju od 3,55 odsto, koje je primijenjeno od avgusta.

    Kroz ova dva povećanja penzije su u ovoj godini ukupno uvećane za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Osim redovnih povećanja, penzionerima je u avgustu isplaćena i jednokratna novčana pomoć. Korisnici čija je penzija iznosila 698,48 KM ili manje dobili su po 120 KM, dok je ostalim penzionerima isplaćeno po 80 KM, piše ATV.

  • Rast minimalca u 2027. godini mogao bi uticati i na cijene proizvoda i usluga

    Rast minimalca u 2027. godini mogao bi uticati i na cijene proizvoda i usluga

    Najavljeno povećanje minimalnih plata u Bosni i Hercegovini od 2027. godine moglo bi donijeti značajno veća primanja zaposlenima, ali istovremeno otvara pitanje da li će rast plata biti praćen novim poskupljenjima, koja bi mogla umanjiti očekivano poboljšanje životnog standarda.

    Savez samostalnih sindikata BiH predložio je da minimalna plata bude određena prema stručnoj spremi, i to 1.500 KM za radnike sa osnovnom školom, 1.700 KM za srednju stručnu spremu, 1.800 KM za višu i 1.900 KM za visoku stručnu spremu.

    U poređenju sa sadašnjom minimalnom platom od 1.027 KM u Federaciji BiH, riječ je o značajnom povećanju. Ipak, eventualna realizacija ovog prijedloga mogla bi uticati i na poslovanje poslodavaca, troškove rada i cijene proizvoda i usluga.

    Posebno bi mogli biti pogođeni sektori u kojima troškovi zaposlenih predstavljaju veliki dio ukupnih rashoda, poput trgovine, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti i manjih proizvodnih preduzeća.

    Ukoliko poslodavci veće troškove plata ne budu mogli nadoknaditi rastom produktivnosti, boljom organizacijom poslovanja ili smanjenjem drugih rashoda, dio dodatnih troškova mogao bi biti prenesen na potrošače.

    Kako piše BN, to bi značilo da bi radnici, uprkos većim primanjima, istovremeno mogli plaćati više za hranu, usluge, ugostiteljstvo i druge svakodnevne potrebe.

    Ipak, povećanje minimalne plate ne znači automatski i novi talas inflacije. Konačan efekat zavisiće od stanja na tržištu, konkurencije, produktivnosti, poreskih opterećenja i mogućnosti poslodavaca da apsorbuju veće troškove bez podizanja cijena.

    Dodatni razlog za zabrinutost predstavljaju postojeći inflatorni pritisci. Prema procjeni Centralne banke BiH, godišnja temeljna inflacija u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosila je 4,33 odsto, dok je rast cijena usluga procijenjen na 4,59 odsto.

    Centralna banka upozorila je i na uticaj poskupljenja energenata na domaće tržište, što dodatno opterećuje kućne budžete.

    Dok sindikati smatraju da su veće minimalne plate neophodne za dostojanstveniji život radnika, poslodavci upozoravaju da povećanje mora biti usklađeno sa stvarnim mogućnostima privrede.

    Ekonomisti, s druge strane, ukazuju na značaj smanjenja opterećenja rada, fiskalnih reformi i povećanja produktivnosti. Ukoliko bi rast plata bio praćen povoljnijim uslovima poslovanja i manjim troškovima zapošljavanja, poslodavci bi lakše mogli podnijeti veća izdvajanja za radnike.

    Odluka o minimalnim platama za 2027. godinu još nije donesena, pa je prerano govoriti o konkretnim poskupljenjima. Ključno pitanje ostaje da li će povećanje primanja zaista poboljšati kupovnu moć građana ili će dio tog novca biti poništen novim rastom troškova života.

  • Šta čeka globalnu ekonomiju: Investitori prate izbore u SAD i rezultate najvećih kompanija

    Šta čeka globalnu ekonomiju: Investitori prate izbore u SAD i rezultate najvećih kompanija

    Američki izbori za Kongres, poslovni rezultati najvećih tehnoloških kompanija i novi podaci o zaposlenosti mogli bi obilježiti sedmicu na svjetskim finansijskim tržištima, koja u naredne dane ulaze uz pojačan oprez nakon prošlosedmičnih gubitaka.

    Posebnu pažnju investitora privlače izbori za Predstavnički dom i trećinu Senata, zakazani za utorak, 3. novembra. Republikanci predsjednika Donalda Trampa trenutno kontrolišu oba doma Kongresa, ali se očekuje da bi demokrate mogle preuzeti većinu u Predstavničkom domu, dok je ishod izbora za Senat neizvjesniji.

    Promjena odnosa snaga u Kongresu mogla bi uticati na regulaciju tehnološkog sektora, bankarskog poslovanja i kriptovaluta, ali i na kompanije koje razvijaju infrastrukturu za vještačku inteligenciju. Posebno su pod lupom veliki podatkovni centri, zbog sve izraženijeg protivljenja javnosti njihovom uticaju na cijene električne energije i životnu sredinu.

    Investitori pažljivo prate i poslovanje najvećih tehnoloških kompanija, naročito nakon prošlosedmičnog pada dionica Alphabeta, matične kompanije Gugla, za više od 12 odsto. Razlozi za negativnu reakciju tržišta bili su visoki troškovi i prihodi ispod očekivanja, što je ponovo otvorilo pitanje isplativosti ogromnih ulaganja u vještačku inteligenciju i podatkovne centre.

    Ipak, ukupni rezultati američkih kompanija za treći kvartal zasad su relativno dobri. Prema podacima FactSeta, do 30. oktobra izvještaje je objavilo 60 odsto kompanija iz indeksa S&P 500, a njihova dobit u prosjeku je bila veća za 30,2 odsto nego u istom periodu prošle godine. Čak 82 odsto kompanija nadmašilo je očekivanja analitičara.

    Kako piše Klix, ove sedmice pažnju tržišta privlače i poslovni rezultati kompanija Apple, AMD, Palantir, Qualcomm, McDonald's, Uber i Airbnb. Više od 100 kompanija iz indeksa S&P 500 trebalo bi da objavi kvartalne izvještaje.

    Posebno se očekuju rezultati Applea za četvrti kvartal fiskalne godine, koji obuhvata period od jula do septembra. Kompanija je ranije najavila očekivani rast prihoda od devet do 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada je ostvarila 102,5 milijardi dolara prihoda. Ovo je ujedno prvi kvartalni izvještaj koji vodi novi izvršni direktor Džon Ternus, nakon što je tu poziciju preuzeo od Tima Kuka.

    Dodatnu neizvjesnost donosi izvještaj o zaposlenosti u SAD, koji će biti objavljen u petak. Američki zavod za statistiku rada objaviće podatke za oktobar, a očekuje se otvaranje oko 55.000 novih radnih mjesta, uz nepromijenjenu stopu nezaposlenosti.

    Poređenja radi, u septembru je otvoreno svega 29.000 novih radnih mjesta, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 4,2 odsto.

    Ovi pokazatelji važni su i zbog odluka američkih Federalnih rezervi. Američka centralna banka je 28. oktobra zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,75 do četiri odsto, ali odluka nije bila jednoglasna. Dvije članice upravnog odbora glasale su za povećanje stope za 0,25 procentnih poena.

    Ukoliko podaci o zaposlenosti budu znatno bolji od očekivanih, to bi moglo dodatno ojačati očekivanja da će Fed povećati kamate na narednom sastanku, zakazanom za 8. i 9. decembar. Takav razvoj događaja mogao bi uticati na troškove zaduživanja, vrijednost dolara i kretanja na globalnim finansijskim tržištima.

    Osim američkih događaja, investitori će u četvrtak pratiti i odluku Banke Engleske o kamatnim stopama. Referentna stopa u Velikoj Britaniji trenutno iznosi 3,75 odsto, a pojedine velike investicione banke očekuju njeno povećanje.

  • Dodik: BDP Republike Srpske 20 milijardi KM, najavljeno povećanje penzija i boračkog dodatka

    Dodik: BDP Republike Srpske 20 milijardi KM, najavljeno povećanje penzija i boračkog dodatka

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je ekonomska situacija u Republici Srpskoj stabilna, navodeći da bruto domaći proizvod iznosi 20 milijardi KM, uz rast prihoda, industrijske proizvodnje i primanja građana.

    Dodik je nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a rekao da Republika Srpska bilježi rast prerađivačke industrije, kao i povećanje direktnih i indirektnih poreskih prihoda.

    „Imamo rast prerađivačke industrije, kao i direktnih prihoda od 10 odsto, ali i indirektnih poreza od šest odsto. Imamo realan rast primanja“, rekao je Dodik.

    On je najavio da će u narednoj godini biti povećane penzije i borački dodatak, i to za oko sedam do osam odsto, počevši od januara.

    Prema njegovim riječima, budžet Republike Srpske za narednu godinu biće usmjeren na očuvanje ekonomske stabilnosti i poboljšanje životnog standarda stanovništva.

    Kako prenosi RTRS, Dodik je istakao da će povećanje primanja obuhvatiti i zaposlene u javnom sektoru, navodeći da se rast plata očekuje prvo u prosvjeti, a potom i kod ostalih budžetskih korisnika.

    „Plate u Republici Srpskoj će rasti, a već od 1. januara u prosvjeti i nakon toga za ostale korisnike. SNSD će imati cjeloviti program za napredak društva“, poručio je Dodik.

    On je ocijenio da rezultati ostvareni u prethodnom periodu pokazuju da Republika Srpska ima osnovu za nastavak ekonomskog rasta i realizaciju planiranih razvojnih aktivnosti.

    „Sve ono što radimo do sada staje u rečenicu da se u Republici Srpskoj nikada nije živjelo bolje nego danas“, rekao je Dodik.

  • Šuput: Klijenti Addiko banke u Republici Srpskoj nemaju razloga za zabrinutost

    Šuput: Klijenti Addiko banke u Republici Srpskoj nemaju razloga za zabrinutost

    Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput poručio je da klijenti Addiko banke u Republici Srpskoj nemaju razloga za zabrinutost zbog dešavanja u vezi sa Alta bankom u Srbiji, ističući da te dvije situacije nisu povezane.

    Šuput je pojasnio da je Rajfajzen preuzeo Addiko banku u Beču, čime je postao vlasnik banaka te grupacije u regionu, uključujući i one u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini.

    „Bili su planovi za Addiko banku, ali sve što se dešava sa Alta bankom u Srbiji nema uticaj na Addiko banku. Rajfajzen je preuzeo Addiko u Beču i samim tim sve banke u našem regionu. Bio je plan da ne zadrže banke u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Od momenta oduzimanja dozvole za rad Alta grupaciji, sve pada u vodu. Rajfajzen je vlasnik i taj proces i dalje traje“, rekao je Šuput.

    Kako prenosi RTRS, on je naveo da će naredne odluke donositi Rajfajzen banka, ali uz obaveznu saglasnost nadležnih supervizora.

    Šuput je ponovio da dešavanja u vezi sa Alta bankom u Srbiji neće imati nikakav uticaj na Republiku Srpsku, naglašavajući da je očuvanje stabilnosti bankarskog sektora jedna od osnovnih obaveza regulatora.

  • Obućarska industrija u Srpskoj u sve težem položaju, proizvođači upozoravaju na gašenje

    Obućarska industrija u Srpskoj u sve težem položaju, proizvođači upozoravaju na gašenje

    Obućarska industrija u Republici Srpskoj suočava se sa ozbiljnom krizom, obilježenom padom narudžbi, nedostatkom radne snage i sve težim uslovima poslovanja, zbog čega domaći proizvođači upozoravaju da je opstanak pojedinih fabrika doveden u pitanje.

    Radovan Pazurević, vlasnik kompanije „Sanino“ iz Dervente, ocijenio je da je stanje u ovoj privrednoj grani dramatično loše, navodeći da su brojni dugogodišnji inostrani partneri napustili ovo područje, dok domaći proizvođači nisu uspjeli da razviju samostalnu proizvodnju.

    Prema njegovim riječima, propuštena je prilika da se izgradi industrija koja bi mogla da odgovori i na potrebe domaćeg tržišta, a zavisnost od stranih partnera i uvoznog repromaterijala dodatno otežava poslovanje.

    „Zavisimo od volje inostranih partnera koji kod nas ostvaruju profit, dok smo mi prinuđeni da radimo za veoma niske cijene. Pokušavamo da zadržimo radnike i održimo proizvodnju na nivou koji nam omogućava da opstanemo. Mi sada definitivno samo preživljavamo“, rekao je Pazurević za Nezavisne.

    Dodatni problem predstavlja nedostatak stručne radne snage. Postojeći radnici sve više odlaze u penziju, dok novih kadrova gotovo da nema, što je, prema Pazurevićevim riječima, posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja obrazovanja za potrebe ove industrije.

    Istakao je da se dešava i da ljudi koji se prijave za posao odustanu nakon svega nekoliko dana, zbog čega je sve teže održavati postojeći nivo proizvodnje.

    Situaciju dodatno komplikuje pad narudžbi na međunarodnom tržištu. Veliki trgovački lanci smanjili su kupovinu obuće zbog slabije prodaje, što se direktno odrazilo na domaće fabrike koje su uglavnom orijentisane na izvoz.

    Pazurević je kao primjer naveo Njemačku, gdje je potrošnja obuće značajno smanjena. Dok se prije sedam ili osam godina kupovalo oko deset pari obuće godišnje po stanovniku, sada je ta brojka pala na četiri para.

    On je upozorio i da Republika Srpska nema razvijenu prateću industriju neophodnu za samostalnu proizvodnju obuće. Ne postoje domaće kožare niti proizvođači svih potrebnih materijala, poput konca, kalupa i ljepila, zbog čega su fabrike upućene na uvoz.

    Sličnu zabrinutost izrazio je i Marinko Umičević, tehnički direktor banjalučke Tvornice obuće „Bema“, koji smatra da se industrija nalazi u najtežem periodu do sada.

    „Mislim da je ovo sezona pred gašenje“, upozorio je Umičević, navodeći da je u obućarskoj industriji zaposleno oko 12.500 radnika.

    Ukazao je i na to da se godinama nije vodilo dovoljno računa o razvoju ove privredne grane, te da se sada postavlja pitanje da li je ranije trebalo spriječiti njeno propadanje.

    Domaći proizvođači smatraju da bi eventualni oporavak potrošnje mogao ublažiti probleme, ali upozoravaju da su posljedice globalnih poremećaja, rasta cijena i promjena potrošačkih navika već ozbiljno pogodile poslovanje obućarske industrije.

  • Kako ruski dizel zaobilazi evropske zabrane

    Kako ruski dizel zaobilazi evropske zabrane

    Evropu bi tokom predstojeće zime mogli da sačekaju ozbiljni izazovi u snabdijevanju energentima, a ruski vicepremijer Aleksandar Novak upozorio je na istorijski nizak nivo zaliha gasa u evropskim skladištima. Istovremeno, uprkos evropskim ograničenjima na uvoz ruskih energenata, ruski dizel i dalje se pojavljuje na evropskom tržištu pod različitim brendovima.

    Novak je istakao da postoje slučajevi u kojima rusko dizel gorivo stiže do evropskih kupaca, iako je Evropska unija zabranila direktnu kupovinu ruske nafte i naftnih derivata.

    „Takvi slučajevi su mogući jer je Evropa zabranila kupovinu ruske nafte i naftnih derivata, ali vidimo da se ruski dizel ponekad pojavljuje u Evropi pod različitim brendovima“, rekao je Novak, prenosi ruska agencija TASS.

    On je o ovoj temi govorio odgovarajući na pitanje novinara Pavla Zarubina o mogućnosti da evropske zemlje nastave kupovinu ruskog gasa posredstvom drugih država.

    Posebno je upozorio na stanje evropskih rezervi gasa uoči početka grejne sezone, navodeći da se zalihe u podzemnim skladištima nalaze na istorijski najnižem nivou.

    „Istorijski gledano, rezerve u podzemnim skladištima gasa danas su na najnižem nivou, a kako će se Evropljani nositi sa zimom – biće druga priča“, poručio je ruski vicepremijer.

    Novakove izjave dolaze u trenutku pojačane neizvjesnosti na energetskom tržištu, dok evropske zemlje nastavljaju da smanjuju zavisnost od ruskih energenata i traže alternativne izvore snabdijevanja.

    Kako prenosi Srpskainfo, ruski zvaničnik je upozorio da bi niske zalihe gasa mogle predstavljati dodatni problem za Evropu tokom zime.

  • Šta slijedi nakon gašenja Alta banke: Poznato koliko novca građani mogu da povrate

    Šta slijedi nakon gašenja Alta banke: Poznato koliko novca građani mogu da povrate

    Oduzimanje dozvole za rad Alta banci Beograd i pokretanje stečajnog postupka otvorili su brojna pitanja o sudbini novca građana, otplati postojećih kredita i budućnosti zaposlenih, ali i poslovanju kompanija povezanih sa ovom bankarskom grupacijom.

    Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) donio je odluku o oduzimanju dozvole nakon što je kontrolom utvrđeno značajno pogoršanje finansijskog stanja banke, zbog čega su direktno ugroženi interesi deponenata.

    Upravljanje bankom i uloga stečajnog upravnika povjereni su Agenciji za osiguranje depozita, a jedan od prvih zadataka biće zaštita novca klijenata.

    Prema važećim propisima, građani, preduzetnici i mikro, mala i srednja pravna lica imaju pravo na isplatu osiguranih depozita do 50.000 evra po deponentu. Isplata bi trebalo da bude omogućena najkasnije u roku od sedam radnih dana od donošenja rješenja Privrednog suda u Beogradu o otvaranju stečajnog postupka.

    Alta banka je najavila da će isplata osiguranih depozita početi već od ponedjeljka, dok će Agencija za osiguranje depozita objaviti detaljna uputstva za deponente.

    Međutim, stečaj ne znači da prestaju obaveze klijenata koji imaju kredite ili druga dugovanja prema banci. Dužnici će morati da nastave sa izmirivanjem svojih obaveza, a o načinu daljeg plaćanja trebalo bi da dobiju posebna uputstva.

    Razmjere problema pokazuju i podaci o poslovanju banke. Krajem 2025. godine Alta banka imala je 621 zaposlenog i ukupno 66.481 klijenta, među kojima je bilo 56.390 građana i 10.091 pravno lice.

    Dodatnu zabrinutost izazvala je situacija u trgovinskim lancima IDEA, Roda i Merkator, koji posluju u okviru sistema Alta ritejl. Udruženi sindikati Srbije „Sloga“ zatražili su zaštitu novca namijenjenog za isplatu plata više od 8.000 radnika zaposlenih u ovim kompanijama.

    Istovremeno, slučaj je dobio i istražni karakter. Javno tužilaštvo za organizovani kriminal od 27. oktobra provjerava transakcije i konverzije novca sa računa Alta banke prema inostranstvu, izvršene od 27. septembra.

    Narodna banka Srbije podnijela je krivičnu prijavu protiv banke i više odgovornih osoba, dok su provjere poslovanja povjerene Službi za borbu protiv organizovanog kriminala.

    Posebnu pažnju izazvao je zahtjev sva četiri viceguvernera NBS – Željka Jovića, Ane Ivković, Dragane Stanić i Nikole Dragaševića – da tužilaštvo ispita i eventualnu krivičnu odgovornost unutar centralne banke. Oni su naveli da su o stvarnom stanju u Alta banci, koje je značajno odstupalo od izvještaja dostavljanih NBS, obaviješteni tek na vanrednoj sjednici 30. oktobra.

    Dok se očekuje nastavak istrage, Udruženje banaka Srbije poručilo je da je bankarski sektor u zemlji stabilan i da je slučaj Alta banke izolovan, bez uticaja na poslovanje drugih banaka.

    U međuvremenu se oglasila i Alta banka u Sjevernoj Makedoniji, naglašavajući da je riječ o nezavisnom pravnom licu koje posluje stabilno i bez smetnji.

    Kako prenosi Srpskainfo, naredni važan korak očekuje se nakon 4. novembra, kada bi NBS trebalo da dostavi tužilaštvu kompletan izvještaj o novčanim transakcijama za oktobar.

  • Rajaner smanjuje letove na Balkanu, ukida rute iz četiri države

    Rajaner smanjuje letove na Balkanu, ukida rute iz četiri države

    Avio-kompanija Rajaner ukida sedam linija na prostoru bivše Јugoslavije za ljetnju sezonu 2027. godine, a odluka će pogoditi putnike u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

    Odluka dolazi u trenutku kada kompanija smanjuje kapacitete u svojim bazama širom Evrope, dok istovremeno najavljuje novu liniju između njemačkog Fridrihshafena i Zadra, koja bi trebalo da saobraća dva puta nedjeljno od 3. maja 2027.

    U Nišu je Rajaner već ranije nagovijestio da ne očekuje povratak tokom ljetnje sezone 2027. godine, iako je ostavio mogućnost da do obnove letova ipak dođe.

    Sada je potvrđeno da se kompanija neće vratiti, a ukidaju se linije ka Krfu, Malti i Beču, prenosi <em>Ex Yu Aviation.

    Rajaner se prošle nedjelje povukao sa srpskog tržišta, navodeći kao razlog regulatorne probleme u vezi sa gorivom koji utiču na Aerodrom Niš.

    Linija ka Malti postojala je od novembra 2019. godine, u početku sa dva leta nedjeljno tokom cijele godine. Linija za Beč uvedena je u julu 2021. godine, takođe sa dva nedjeljna leta. Krf je bio dio sezonske turističke ponude kompanije.

    Kompanija, koja više neće povezivati Berlin sa Dubrovnikom i Podgoricom, očekuje da se njen saobraćaj u Berlinu tokom 2027. godine prepolovi navodeći kao razlog visoke aerodromske takse i poreze u avio-saobraćaju u Njemačkoj.

    Linija Dubrovnik-Berlin uvedena je u aprilu 2024. godine, u okviru širenja poslovanja koje je pratilo otvaranje Rajanerove baze u ovom primorskom gradu. U početku je saobraćala dva puta nedjeljno.

    Linija Podgorica-Berlin ima znatno dužu istoriju, budući da je pokrenuta 4. septembra 2016. godine, sa dva nedjeljna leta ka nekadašnjem berlinskom aerodromu Šenefeld.

    U Hrvatskoj, Rajaner ukida i liniju Rijeka-Šarlroa, koja je obnovljena u martu 2022. godine sa dva leta nedjeljno.

    U BiH neće biti obnovljena sezonska linija Sarajevo-Solun. Uvedena je 3. jula 2024. godine, sa dva nedjeljna leta, a njeno ukidanje dolazi nakon što je Rajaner ove zime zatvorio svoju bazu sa tri aviona u Solunu.

    Kompanija je tu odluku obrazložila visokim aerodromskim taksama i najavila smanjenje zimskih kapaciteta na tom aerodromu za 60 odsto.

    Uprkos ukidanju ove linije, Rajaner planira širenje poslovanja u Sarajevu tokom ovog ljeta, a očekuje se da će uskoro najaviti nekoliko novih ruta iz ovog grada, prenosi RTRS.