Kategorija: Ekonomija

Ministarstvo privrede Republike Srpske odobrilo je podsticaje za ulaganja u ovoj godini za 273 privredna subjekta. Za ove namjene izdvojeno je 23 miliona maraka.

Privrednicima koji su ostvarili pravo na ove podsticaje danas su uručena rješenja.

Predstavnik firme “MP Pandurević” iz Modriče Bojan Simić rekao je da im je resorno ministarstvo za projekat nabavke četiri mašine za obradu metala odobrilo 192.000 KM podsticaja.

– To je značajan iznos – rekao je Simić.

Direktor i suvlasnik firme “Kolorit” iz Banjaluke Saša Matić kaže da se ova firma prvi put prijavila na javni poziv za podsticaje, te je naglasio da je resorno ministarstvo odobrilo 23,9 odsto iznosa ivesticije čija je vrijednost 270.000 KM.

Ministar privrede Republike Srpske Radenko Bubić rekao je da je riječ o podsticajima za investicije od ukupno 106 miliona KM, te naglasio da je prerađivačka industrija nosilac razvoja Republike Srpske.

– Otežani su uslovi privređivanja domaćih privrednika usljed izazova u Evropi i svijetu, ali oni se snalaze i postižu zavidne rezultate. Privredna društva uvijek mogu da računaju na resorno ministarstvo i nastavićemo saradnju – rekao je Bubić, piše RTRS.

Povećanje cijene električne energije u Republici Srpskoj trenutno nije planirano, a razvoj novih energetskih kapaciteta trebalo bi da omogući da Srpska i u narednim decenijama zadrži konkurentnu cijenu električne energije, rekao je generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović.

Petrović je ocijenio da Republika Srpska ima značajan energetski potencijal, navodeći da se paralelno radi na razvoju hidro, solarne i energije vjetra.

„Imaćemo u budućnosti više energije i dobar je razvoj. Možda se sporije gradi, ali i ne može brže“, istakao je Petrović i poručio:

„Srpska može održavati jeftinu cijenu električne energije“.

Prema njegovim riječima, energetika predstavlja jedan od najznačajnijih potencijala Republike Srpske, zbog čega se očekuje nastavak ulaganja u nove proizvodne kapacitete.

„Imaćemo prednost u odnosu na ostale. Energetika jedan od dva najvažnija potencijala Republike Srpske“, rekao je Petrović za RTRS.

On je ukazao da potencijali solarne energije, kao i energije vjetra, još nisu iskorišteni u punoj mjeri, ali da realizacija velikih energetskih projekata zahtijeva vrijeme.

Govoreći o projektima koji su u pripremi ili realizaciji, Petrović je naveo da tender za Vjetropark „Hrgud“ trenutno traje, dok se očekuje i potpisivanje ugovora za Solarnu elektranu „Trebinje 3“.

„Što se tiče Vjetroparka ‘Hrgud’, teneder sada traje. Ima tu dosta posla, treba izgraditi puteve i mrežu dalekovoda. Očekujemo potpisivanje ugovora za Solarnu elektranu ‘Trebinje 3’. Vrlo brzo će ići i Solarna elektrana ‘Trebinje 2'“, naveo je Petrović.

Dodao je da je i projekat „Gornja Drina“ u intenzivnoj fazi realizacije, te da će nova proizvodnja biti usmjerena kako prema domaćim potrebama, tako i prema izvozu.

„Imamo ogromne potencijale sunca i ta energija će služiti za domaću potrošnju i za izvoz“, rekao je Petrović.

Osvrćući se na hidrološku situaciju, Petrović je podsjetio da su 2024. i 2025. godina bile sušne, dok su početkom ove godine zabilježene značajne padavine.

„Ove godine imali smo značajne padavine početkom godine, ali i ovo je sušna godina. Oboreni su svi rekordi. Ali uspjeli smo da sačuvamo sistem stabilnim, iskoristili smo akumulaciju ‘Bileća’. Uspjeli smo i prodavati energiju“, naveo je Petrović.

On je rekao da će konačni rezultat zavisiti i od hidroloških prilika do kraja godine, ali je posebno istakao racionalnu potrošnju električne energije tokom ljetnih mjeseci.

„Građani su racionalno trošili električnu energiju tokom ljeta i zahvalni smo na tome. Treba tako nastaviti jer imamo najeftiniju električnu energiju na prostoru bivše SFRЈ. Imamo i veći izvoz nego uvoz“, naveo je Petrović za RTRS.

Govoreći o radu RiTE „Ugljevik“, Petrović je rekao da elektrana radi stabilnije i da je na mreži.

Kada je riječ o hidroelektrani „Dabar“, naveo je da radovi napreduju prema planu i da se probni rad očekuje 2028. godine.

„Preko 10 procenata energije dobijamo od solarnih elektrana iz Srpske i kupujemo kada je loša hidrologija. Što se tiče HE ‘Dabar’, radovi teku dobro. Očekujemo 2028. godine probni rad i da bude na mreži. Imaćemo čisti izvoz električne energije kada bude na mreži“, zaključio je Petrović.

Velika potražnja i pad proizvodnje ponovo su podigli cijene peleta u BiH, koje se trenutno kreću od 600 pa do čak 900 KM po toni, a pojedini proizvođači u Republici Srpskoj zbog nedostatka količina više ne primaju nove narudžbe.

“Naravno da svakodnevno zovu i traže da naruče pelet, ali mi ne uzimamo narudžbe, jer ne možemo proizvesti dovoljne količine”, kazali su iz ove firme.

Dodaju da je paleta od 1.050 kilograma peleta koštala 640 KM, sa uključenim prevozom na adresu kupca.

Cijene peleta u Sarajevu i Republici Srpskoj
U sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine, ističu da i kod njih vlada velika potražnja te da se na isporuku čeka nekoliko dana.

Iz ove firme navode da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Pelet A2 klase trenutno je dostupan po cijeni od 790 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 830 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi”, kazali su iz “Drvosječe”.

Iz firme “Medeks Prom” iz Šipova kazali su da kod njih tona peleta trenutno košta 600 KM te da je potražnja velika.

Proizvođači upozoravaju na pad proizvodnje
I Janko Petrović, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije “Petroprojekt” iz Bratunca, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena peleta kod proizvođača trenutno kreće između 600 i 620 KM bez PDV-a.

“Velika je potražnja zato što je s radom prestalo dosta proizvođača peleta, a drvna industrija već tri godine je u problemima, pa se sada sve to odrazilo na cijene. Jednostavno, došlo je do kompletnog pada proizvodnje drveta”, kazao je Petrović za Nezavisne.

Ističe da izvoz trenutno nije veliki i značajan faktor zbog čega nema mnogo peleta, već da je veći problem nestašica.

“Velika je potražnja, dosta ljudi je prešlo na pelet”, rekao je Petrović.

Kvalitet peleta i razlike među klasama
Govoreći o razlikama u cijenama peleta između Federacije BiH i Republike Srpske, Petrović je istakao da, prema njegovom mišljenju, klase koje pojedini proizvođači navode na proizvodu nisu uvijek pouzdan pokazatelj njegovog kvaliteta.

“Dobar pelet se prodaje bez obzira na klasu. Često ne dobijete ono što piše na deklaraciji”, kazao je Petrović.

Šta očekivati od cijena peleta u narednom periodu
Kada je riječ o tome šta očekivati u narednom periodu, Petrović smatra da bi potražnja mogla da se smanji tokom oktobra i novembra.

“Naravno da će malo stati potražnja”, kazao je Petrović.

On je naveo da su građani ranije očekivali pad cijena, zbog čega su odgađali kupovinu, ali da je, nakon što se to nije dogodilo, došlo do naglog povećanja potražnje.

Da potražnja uvijek utiče na kretanje cijena, smatra i Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske.

“Razlog zbog kojeg su velike razlike u cijenama između Sarajeva i Banjaluke prvenstveno je u broju potrošača, koji je mnogo veći u Sarajevu, dok je u Republici Srpskoj veći broj proizvođača, a manji broj potrošača. Zbog toga je cijena u Federaciji BiH veća”, kazao je Andrić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, potražnja za peletom počela je da raste prije dva do tri mjeseca.

“Ove godine, unazad dva-tri mjeseca, ljudi su počeli da naručuju i traže pelet. Ne može se sa sigurnošću reći šta će se dešavati u narednom periodu, ali je vidljivo da su cijene u porastu”, rekao je Andrić.

Deficit sirovine glavni problem ove godine
Predsjednik Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović kazao je za Fenu da problem ove godine predstavlja deficit sirovine u šumarstvu.

“Zima je bila duža, pa se u šumu ušlo mjesec do dva kasnije nego obično. Postoje i objektivni problemi u šumarstvu na koje ne možemo uticati. Znajući za ove okolnosti, još u aprilu smo apelovali na stanovništvo da blagovremeno nabavi pelet. Većina građana nas je poslušala, ali jedan dio još nije nabavio ogrev”, naveo je Ivanović.

Najveći pritisak na tržištu trenutno je zabilježen u urbanim centrima: Sarajevu, Mostaru i Tuzli, gdje pojedini trgovci koriste povećanu potražnju i podižu maloprodajne cijene, koje u pojedinačnim slučajevima dostižu i do 900 KM.

Ivanović naglašava da iza ovog poskupljenja ne stoje proizvođači, već preprodavci.

Cijena prirodnog gasa u Evropi nastavlja da raste, što je rezultat pogoršanja situacija na Bliskom istoku.

Prvi put od kraja 2022. godine, cijena TTF gasa, koja je referentna za globalne isporuke, porasla je na 79,1 evro po megavat-času na bezi u Amsterdamu, što je povećanje od 1,22 odsto u odnosu na juče.

Nedavno je došlo do eskalacije sukoba između Amerike i Irana oko kontrole nad Ormuskim moreuzom. Američka vojska saopštila je da je oštetila pet iranskih naftnih tankera i da je potopila jedan kao odgovor na napade Teherana na američki vojni brod.

Uz nedavni rast cijena, veleprodaja prirodnog gasa sada je mnogo skupšlja nego prije početka sukoba sa Iranom, kada su cijene u martu nakratko porasle na iznos veći od 70 evra po megavat času, prenosi njemačka DPA.

Tokom 2022. godine, cijena je privremeno porasla na iznos veći od 300 evra nakon prekida isporuka iz Rusije usljed sukoba u Ukrajini.

Trenutni uzrok rasta cijena izaziva zabrinutost da bi isporuke prirodnog gasa iz Persijskog zaliva mogle biti u potpunosti biti blokirane pošto nema nikakve naznake o obustavi neprijateljstava i otvaranja Ormuskog moreuza za pomorski saobraćaj.

“U Aziji se očekuje hladna zima zbog vremenske pojave `El Ninjo` što znači i povećanju potražnju za gasom. U Evropi, gasa ima veoma malo u skladištima a potražnja za ovim energentom i dalje je visoka što bi moglo rezultitati višim cijenama”, naglasio je analitičar tržišta Komercbanke Norman Libke.

Plenum Konzorcijuma “Logistika Bosne i Hercegovine”, u punoj koordinaciji sa reprezentativnim udruženjima i predstavnicima drumskih prevoznika iz Republike Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, potvrdio je odluku o početku zajedničkih regionalnih protesta transportnog sektora od 14. septembra 2026. godine na graničnim prelazima prema državama članicama Evropske unije.

Odluka je donesena nakon višemjesečnih apela, institucionalnih inicijativa, sastanaka i obraćanja domaćim institucijama, državama članicama EU i Evropskoj komisiji, bez konkretnog i održivog rješenja problema ograničenog perioda boravka profesionalnih vozača sa Zapadnog Balkana u šengenskom prostoru.

Iz Konzorcijuma “Logistika BiH” navode da se profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije i dalje suočavaju sa ozbiljnim posljedicama postojećeg režima, uključujući privođenja, deportacije, prekide putovanja i zabrane ponovnog ulaska u šengenski prostor.

“Takva praksa direktno ugrožava pravo na rad profesionalnih vozača, poslovanje transportnih kompanija, konkurentnost privrede Zapadnog Balkana i kontinuitet evropskih i regionalnih lanaca snabdijevanja”, navode iz Konzorcijuma.

U saopštenju se ističe da profesionalni vozač u međunarodnom drumskom transportu ne boravi u Evropskoj uniji u turističke svrhe, već njegovo prisustvo proizlazi iz izvršavanja međunarodnog transportnog zadatka.

Vozači nisu migranti

“Profesionalni vozači nisu ilegalni migranti, nisu bezbjednosna prijetnja i nisu ilegalna radna snaga. Oni svakodnevno izvršavaju međunarodne transportne operacije kojima se povezuju privrede Evropske unije i Zapadnog Balkana”, poručuju prevoznici.

Kako navode, postojeći režim može dovesti vozača u situaciju da uredno obavlja svoj posao i poštuje transportne, carinske, bezbjednosne i socijalne propise, a da zbog prirode tog posla iscrpi dozvoljeni period boravka i nakon toga više ne može nastaviti obavljati svoje zanimanje.

“Takvo stanje više nije održivo”, navodi se u saopštenju.

Iz Konzorcijuma podsjećaju da je transportni sektor nakon prethodnih protesta i brojnih institucionalnih inicijativa očekivao konkretan napredak, ali da problem nije riješen.

Posljedice postojećeg režima, kako navode, ogledaju se kroz smanjenu raspoloživost profesionalnih vozača, gubitak transportnih kapaciteta, povećanje troškova međunarodnog transporta,  otežano izvršavanje ugovorenih rokova isporuke, ugrožavanje izvoza i uvoza,  poremećaje u lancima snabdijevanja, odlazak profesionalnih vozača, gašenje pojedinih transportnih kapaciteta i preseljenje poslovanja prema državama članicama EU,  stvaranje neravnopravnih uslova konkurencije između prevoznika iz EU i država Zapadnog Balkana.

Zbog toga je transportni sektor četiri države, nakon iscrpljivanja mogućnosti dosadašnjeg institucionalnog djelovanja, odlučio na zajednički regionalni odgovor.

Aktivnosti će biti usmjerene prema graničnim prelazima i teretnim terminalima na transportnim pravcima prema državama članicama EU, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i u koordinaciji sa nadležnim organima svake države.

Na svim graničnim prelazima  BiH prema državama članicama EU biće određeni koordinatori Konzorcijuma “Logistika BiH”, koji će biti zaduženi za neposrednu komunikaciju i saradnju sa predstavnicima nadležnih državnih, graničnih, carinskih, policijskih i drugih službi.

Sve aktivnosti u BiH biće koordinisane u skladu sa važećim zakonima, odlukama i uputstvima nadležnih organa, uz puno uvažavanje bezbjednosti građana, profesionalnih vozača, službenih lica i drugih učesnika u saobraćaju.

Istovremeno će biti uspostavljena stalna regionalna komunikacija sa partnerskim udruženjima drumskih prevoznika iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Protesti će biti mirni

Iz Konzorcijuma naglašavaju da će protesti biti mirni, organizovani i bezbjednosno koordinisani.

“Od svih učesnika očekujemo dosljedno poštovanje zakona, uputstava policijskih i drugih nadležnih organa, kao i instrukcija imenovanih koordinatora”, navodi se.

Posebna pažnja biće posvećena hitnim medicinskim i humanitarnim potrebama, transportu živih životinja i drugim kategorijama za koje nadležni organi utvrde potrebu prioritetnog postupanja.

Konzorcijum je posebno pozvao građane, privredne subjekte, proizvođače, izvoznike, uvoznike, distributere i korisnike transportnih usluga da pravovremeno planiraju svoje aktivnosti zbog mogućih posljedica protesta od 14. septembra.

“Cilj protesta nije stvaranje problema građanima niti ugrožavanje svakodnevnog života. Građani Bosne i Hercegovine nisu meta protesta. Privreda Bosne i Hercegovine nije meta protesta”, poručuju iz Konzorcijuma.

Cilj je zaštita vozača

Kako ističu, cilj je zaštita profesionalnih vozača, domaćih transportnih kompanija i dugoročne stabilnosti lanaca snabdijevanja.

Transportni sektor će tokom priprema i trajanja protesta nastojati da javnosti pravovremeno dostavlja informacije o svim relevantnim promjenama.

Od Delegacije Evropske unije u BiH očekuje se da ovo obavještenje bez odlaganja proslijedi nadležnim institucijama Evropske unije.

“Transportni sektor četiri države Zapadnog Balkana došao je do granice mogućnosti poslovanja u postojećim uslovima”, navodi se u saopštenju.

Prevoznici, kako ističu, i dalje smatraju da problem treba riješiti dijalogom, evropskim pravnim mehanizmima i institucionalnim dogovorom, a ne na graničnim prelazima.

Regionalna koordinacija ne traži privilegije, ukidanje graničnih kontrola niti izuzimanje profesionalnih vozača od bezbjednosnih pravila.

“Tražimo poseban, pravno održiv i operativno primjenjiv režim za profesionalne vozače u međunarodnom drumskom transportu, koji će uvažiti specifičnost njihovog rada i omogućiti nesmetano izvršavanje međunarodnih transportnih operacija”, poručuju prevoznici.

Od Evropske komisije, država članica EU i vlada država Zapadnog Balkana očekuje se hitno pokretanje institucionalnog procesa sa jasno definisanim rokovima i konkretnim rješenjem.

Do početka protesta, 14. septembra, Regionalna koordinacija ostaje otvorena za institucionalni dijalog.

Ukoliko u međuvremenu bude ponuđeno konkretno, provjerljivo, pravno održivo i operativno primjenjivo rješenje, Regionalna koordinacija će ga, kako navode, bez odlaganja razmotriti.

Zaključuju da je njihov  princip je jasan, protest je regionalan. protest je miran i organizovan. poštovanje zakona je obavezno.

“Koordinacija sa nadležnim službama je obavezna. Građani nisu cilj protesta. Privreda nije cilj protesta”, ističu oni.

Cijene nafte na svjetskim tržištima na putu su da sedmicu završe rastom većim od šest odsto zbog obnovljenih sukoba između SAD i Irana, dok su cijene dizela u Sjedinjenim Državama dostigle rekordne nivoe usljed poremećaja u snabdijevanju izazvanih i ukrajinskim napadima na ruske rafinerije.

Rast cijena energenata pojačao je inflatorne pritiske i povećao troškove zaduživanja širom svijeta, a glavni ekonomista kompanije Rystad Energy Klaudio Galimberti upozorio je da dizel utiče na gotovo sve sektore ekonomije i da očekivanja daljeg rasta inflacije doprinose visokim prinosima na američke državne obveznice.

Nafta skuplja uprkos dnevnom padu
Fjučersi Brenta u petak su pali za 0.15 odsto na 95.38 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta pojeftinila 0.41 odsto na 90.93 dolara, ali je na sedmičnom nivou Brent i dalje bio skuplji 6.6 odsto, a WTI 8.8 odsto, što je njegov najveći sedmični rast od sredine jula.

Analitičari upozoravaju da su tokovi nafte kroz Ormuski moreuz i dalje ozbiljno poremećeni uprkos tvrdnjama američke administracije da se situacija približava normalnoj, što potvrđuju podaci prema kojima su u četvrtak kroz ovaj strateški plovni put prošla samo četiri teretna broda, znatno manje od desetodnevnog prosjeka od oko 15.

Analitičari podigli prognoze
Dodatnu neizvjesnost donijeli su najžešći američki napadi na Iran od jula i upozorenje izraelskog ministra odbrane Izraela Kaca da će Izrael teško pogoditi iransku vojnu i civilnu infrastrukturu, uključujući energetska postrojenja, ukoliko Teheran napadne Izrael.

Zbog sporijeg ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza Citi je povećao prognozu prosječne cijene Brenta u trećem kvartalu sa 80 na 86 dolara po barelu, dok analitičari ANZ-a kratkoročno očekuju oko 95 dolara, uz mogućnost dodatnog rasta ukoliko sukob na Bliskom istoku eskalira, navodi IndiaToday.