VRBAS Media

Autor: INFO

  • Međunarodni krivični sud smijenio glavnog tužioca

    Međunarodni krivični sud smijenio glavnog tužioca

    Države članice Međunarodnog krivičnog suda (ICC) izglasale su danas (24.jula) smjenu glavnog tužioca Karima Kana, gotovo dvije godine nakon što su se prvi put pojavile optužbe za seksualno nedolično ponašanje prema saradnici, saopštili su diplomatski izvori za Asošiejted pres (AP).

    Velikom većinom glasova predstavnici 125 država članica ICC-a razriješili su Kana funkcije, što je prvi put u istoriji tog međunarodnog suda da je glavni tužilac uklonjen sa položaja.

    Kan (56) je u junu privremeno udaljen od obavljanja dužnosti do današnjeg glasanja, nakon što je izvršni odbor nadzornog tijela suda zaključio u izvještaju da je počinio “teško nedolično ponašanje”.

    Prema dokumentima u koje je AP imao uvid, Kan je bio u intimnoj vezi s tom ženom i pokušao je da spriječi da ona iznese svoje optužbe, što Kan osporava.

    Na početku sjednice propao je prijedlog Sijera Leonea kojim bi bilo otežano razrješenje Kana, nakon čega su diplomate brzo pristupile glasanju o njegovoj smjeni, nekoliko časova prije predviđenog termina, naveli su izvori upoznati sa procedurom.

    Dugotrajan i složen proces razrješenja odvijao se u trenutku kada se ICC suočava s velikim izazovima, uključujući kampanju Sjedinjenih Američkih Država za, kako je navedeno, “demontažu” tog suda osnovanog radi procesuiranja odgovornih za najteže zločine protiv čovječnosti.

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa već je uvela sankcije protiv Kana i još desetak zaposlenih u ICC-u, kao odgovor na naloge za hapšenje koje je sud izdao protiv visokih izraelskih zvaničnika zbog rata u Gazi, kao i zbog istraga o američkom osoblju u Avganistanu, prenosi Tanjug.

    Stručnjaci ocjenjuju da su optužbe protiv Kana postale povezane sa istragom ICC-a o ratu u Gazi.

    “Politički interesi su se umiješali u ovaj slučaj, posebno zato što je ovo prvi put da je jedan tužilac tražio naloge za hapšenje protiv saveznika zapadnih zemalja”, rekla je Iva Vukušić, istraživačica Univerziteta u Utrehtu koja prati ovaj proces.

    Smjena Kana neće imati neposredan uticaj na naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta iz 2024. godine zbog navodnih zločina protiv čovječnosti, jer te naloge mogu da povuku samo sudije ICC-a.

  • Minić komentarisao ukidanje participacije za boračke kategorije

    Minić komentarisao ukidanje participacije za boračke kategorije

    Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, poručio je danas, 24.juna, na društvenoj mreži “X” da ga raduje vijest da će svi borci, porodice poginulih i ratni vojni invalidi biti oslobođeni plaćanja participacija za liječenje.

    “Raduje me vijest iz ‘Službenog glasnika’ Republike Srpske da će za par dana svi naši borci, porodice poginulih i RVI konačno biti oslobođeni plaćanja participacija za liječenje. Ovo je još jedan u nizu realizovanih zadataka koji smo stavili pred Vladu koju vodim”, napisao je Minić.

    Podsjećamo, u “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljene su izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, čime su boračke kategorije oslobođene obaveze plaćanja participacije za liječenje, saopštila je Boračka organizacija Republike Srpske.

     

    Ko ima pravo na oslobađanje

    U saopštenju se naglašava da će izmjene Zakona stupiti na snagu za osam dana nakon čega će sve boračke kategorije – demobilisani borci, porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi biti oslobođeni ove vrste plaćanja.

    Iz BORS-a su naglasili da se izmjena Zakona takođe odnosi i na civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture.

  • Novi način glasanja zbunjuje birače, očekuje se rekordan broj nevažećih listića

    Novi način glasanja zbunjuje birače, očekuje se rekordan broj nevažećih listića

    S obzirom na uvođenje novih tehnologija u izborni proces glasanje na sam dan opštih izbora, koji se održavaju 4. oktobra, biće značajno drugačije u odnosu na dosad, a možda i najveća novina koja će sasvim sigurno zakomplikovati glasanje biće izgled glasačkog listića.

    Taj glasački listić još nije zvanično predstavljen od strane Centralne izborne komisije BiH, ali na pres-konferenciji Koalicije “Pod lupom” pojavili su se primjerci kako bi on “mogao izgledati”.

    U suštini, za razliku od dosadašnjeg jednog izbornog listića za parlamente, građani će dobiti dva listića.

    Dva listića, na jednom se glasa

    Taj jedan listić izgledaće kao i sada, i na njemu će se naći stranke i imena kandidata, međutim na njemu se neće glasati, i on će služiti samo kao pomoćno sredstvo. Na tom glasačkom listiću građani će izabrati partiju i kandidata, a onda na drugom, praktično “pravom” glasačkom listiću koji će se brojati, bojiti kružiće ispred imena političke partije i brojeva na kojima se kandidat nalazi.

    “Svi birači će morati ispuniti glasački listić, ne oznakom X kao nekad, nego treba kružić koji će biti za označavanje glasačkog listića dobro obilježiti, cijeli kružić, tako da ne bude sumnji da li ga je aparat dobro skenirao ili ne. Očekuje se da kružić bude ispunjen hemijskom olovkom ili flomasterom koji će biti dostupan u glasačkoj kabini. To ne znači da će glasački listić obilježen na stari način biti nevažeći. Zato se i radi ručno brojanje”, rekla je u maju Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

    U principu, stari i nekadašnji glasački listić biće samo informativan, a građani će glasati na listiću formata A4 na način da će obojiti kružić ispred imena stranke i kružiće ispred brojeva kandidata za koje žele glasati. Glasački listić za člana Predsjedništva BiH s obzirom na mali broj kandidata biće isti kao i do sada.

    Šta su preferencijalni glasovi

    Podsjećanja radi, ranijim nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH birači mogu glasati za samo tri kandidata sa liste političkog subjekta, a ranije su mogli za sve. Ti “preferencijalni glasovi” samo za kandidate bitni su iz razloga tzv. stranačkog cenzusa. Unutarstranački cenzus iznosi 20 odsto.

    U suštini, preferencijalni glas znači da kandidati sa bilo kojeg mjesta na listi mogu osvojiti mandat, s tim da moraju osvojiti najmanje 10 odsto glasova koje je dobila ta lista da bi uopšte ušli u raspodjelu.

    Objašnjenja radi, da bi stranka ili lista uopšte ušle u raspodjelu za mandate, moraju preći cenzus od tri odsto, odnosno osvojiti najmanje tri odsto od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore u određenoj izbornoj jedinici. Ukoliko pređu taj cenzus i osvoje, recimo, dva mandata, ti mandati se raspoređuju na način da ih dobiju prvi i drugi na listi, ali samo ako niko od kandidata sa te liste nije osvojio više od 20 odsto glasova koje je dobila ta lista. Recimo, ako je lista osvojila 1.000 glasova i dobila dva mandata, a niko od kandidata nije osvojio 201 glas, mandat osvajaju nosilac liste i drugi na listi, ali u slučaju da neki kandidat ima 201 glas i nalazi se npr. na desetoj poziciji, mandat osvaja taj kandidat i nosilac liste, ali pod uslovom da drugi na listi ima manje od 201 glasa.

    Ljudi će biti zbunjeni

    “Očekujem da će ljudi biti poprilično zbunjeni i da ćemo imati velike redove na biračkim mjestima. Potpuno mi je nenormalno da se izbori održavaju za dva ili dva i po mjeseca, a da građani imaju tako malo informacija o samom procesu koji je prepun radikalnih novosti. S druge strane, vidimo da su u Centralnoj izbornoj komisiji naknadno prilagođavali glasačke listiće kako bi ih skeneri uopšte mogli očitati. Ne možete očekivati od bake koja ima više od 80 godina da stavi naočare i u onom mraku na biračkom mjestu traži sitne brojeve i bar-kodove. I nama koji smo mlađi biće potrebno vrijeme da sve to detaljno ispratimo”, rekla je nedavno Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, u intervjuu za “Glas Srpske”.

    Inače, način glasanja izmijenjen je iz razloga što nije bilo dovoljno velikih skenera koji bi mogli skenirati klasični glasački listić, o čemu su “Nezavisne” ranije pisale. U slučaju da je ostao klasični listić, skener tih listića morao bi biti ogroman jer se za pojedine kantonalne skupštine na listićima nalazi nekoliko stotina imena. U principu, CIK je glasački listić morao prilagoditi proizvođaču opreme, odnosno “Smartmaticu”.

    Veliki broj nevažećih glasova

    Treba podsjetiti da u Bosni i Hercegovini na izborima bude između pet i 10 odsto nevažećih glasačkih listića. Na opštim izborima 2022. godine bilo ih je, recimo, 6,65, a ako se uzme u obzir da birači još nisu upoznati sa glasačkim listićem te poprilično komplikovan proces glasanja, može se očekivati da na ovim izborima to bude daleko više.

    Ono što je zanimljivo jeste i da će uprkos uvođenju skenera na kraju glasovi biti prebrojani i ručno, a CIK još nije jasno odredio koji će rezultat biti relevantniji u slučaju “nepoklapanja”.

  • Selektivna primjena Inckovog zakona – Srbima presude i zatvor, protiv Bošnjaka optužnice padaju

    Selektivna primjena Inckovog zakona – Srbima presude i zatvor, protiv Bošnjaka optužnice padaju

    Narodna skupština Republike Srpske, na posebnoj sjednici, mogla bi da razmatra posljedice primjene nametnutog člana Krivičnog zakonika BiH, koje je prije pet godina pred odlazak iz BiH, nametnuo Valentin Incko i da preduzme korake radi zaštite Srba od procesuiranja, rekao je za RTRS ministar pravde Goran Selak.

    Podrška za takvu inicijativu stiže iz Republičke organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila jer je, kažu, “dara prevršila mjeru”.

    Srbi se presuđuju zbog slike generala Ratka Mladića, dok nekažnjeno prolaze mnogi koji Srpsku nazivaju genocidnom, a Srbe genocidnim narodom.

    Ministar Selak kaže da Sud BiH selektivno primjenjuje Inckove nametnute odredbe zakona i kažnjava samo Srbe.

    Pet godina od nasilnog uvođenja verbalnog delikta, Valentin Incko može biti zadovoljan.

    Tužilaštvo BiH je zatrpano prijavama protiv negatora genocida.

    Restriktivni član 145-a Krivičnog zakona, ne dozvoljava ni pomen Ratka Mladića i Radovana Karadžića jer vrijeđa Bošnjake.

    Na srpske muke Sud i Tužilaštvo odavno nijemi. Od šest optužnica po Inckovom zakonu, dvije su pravosnažno okončane, protiv Srba.

    – Došli smo podataka da je bilo optuženih i Bošnjaka pored Srba ali da nijedna takva optužnica od strane Suda BiH nije potvrđena, što znači ili Tužilaštvo ne zna optuživati druge narode ili Sud potvrđuje optužnice samo protiv Srba i sude Srbe za verbalni delikt – kaže Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

    Iz Tužilaštva prstom pokazuju na Sud, ukazuju na različite aršine u primjeni famoznog člana 145a KZ.

    Naime, u predmetima protiv Srba, Sud BiH smatra da ima elemeneta za procesuiranje, dok u predmetima identične ili uporedive radnje gdje su optuženi Bošnjaci, nema krivičnog djela.

    – Imamo da ljude osude samo zato što nose sliku na majici nekoga lica osuđenog za ratni zločin bez ikakve poruke da li ga osuđuju ili veličaju. Ali sud tumači da je to veličanje naravno ako takve majice nose Srbi ali ako takve majice nose lica neke druge nacionalnosti to nije veličanje. Ovaj zakon je nestručno napisan i mislim da hitno, hitno mora da se stavi van snage – rekao je Milan Petković, advokat i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

    Za podignutu sliku Ratka Mladića i tri raširena prsta, revnosne bh sudije “ocijepile” su po tri, odnosno 3,5 godine godine robije Miodragu Maliću i Vojinu Pavloviću.

    Koliko je to pravično, dovoljan je primjer Mustafe Stovraga koji je za ratni zločin nad Srbima u Goraždu osuđen na tri godine zatvora.

    – Taj nametnuti zakon napravljen je isključivo da bi što više Srba stavio u zatvor. Tražimo od svih narodnih poslanika kako bi pomogli i Vladi Srpske i ministarstvu pravde da krenu u proceduru ukidanja tog zakona jer taj zakon čini sve da oslabi Republiku Srpsku i protjera Srbe posebno iz Podrinja – naglašava Branimir Kojić, predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

    Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske dodaje da već imamo dvije pravosnažne presude.

    – Imamo još postupaka koji se vode, što je nešto upalilo alarm nama u Srpskoj i Mi kao institucija Republike Srpske ćemo spremiti adekvatne odgovore zajedno sa Boračkom organizacijom Srpske, sa ministarstva za rad i boračka pitanja i unutrašnjih poslova, da li će to biti posebna sjednica Narodne skupštine – kaže Selak.

    Ipak, u političkom Sarajevu nisu zadovoljni tempom procesuiranja neposlušnih Srba.

    Pokrenuta je onlajn platforma gdje se anonimno mogu prijaviti lica koja se ogriješe o Inckov zakon.

    Već je stiglo više od 50.000 prijava koje će biti proslijeđene Tužilaštvu.

    Ovo je, kaže Branimir Kojić, pokušaj da se Srbima začepe usta i nametne istina po mjeri Bošnjaka.

  • Vučić: Nema američkih carina na srpsku robu

    Vučić: Nema američkih carina na srpsku robu

    SAD su za sada ukinule carine od 35 odsto na uvoz robe iz Srbije, rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da optimista i što se tiče razgovora o prodaji Naftne industrije Srbije.

    – Dobra vijest je da su od noćas za Srbiju američke tarife nula odsto. Ali, u nekom periodu u budućnosti će biti između 10 ili 12 odsto. Međutim, za sada dok traju razgovori, tarife će biti nula – rekao je Vučić za RTS.

    On vjeruje da će ovakvo stanje biti u narednih šest mjeseci.

    – Ovo sada otvara novu eru u našim odnosima – rekao je Vučić i istakao da to daje ogromnu šansu za Srbiju, čak i kada dođe do tih 10 ili 12 odsto carina na srpsku robu.

    Vučić je zahvalio američkoj adminstraciji i predsjedniku Donaldu Trampu na tome.

    On naglašava da će nakon ovoga u Srbiju doći stotine miliona dolara novih investicija.

    To će, kaže, za Srbiju značiti povećanje kreditnog rejtinga i da ljudi znaju da mogu da ulažu u ovu zemlju, što će biti dobar signal i američkim investitorima.

    Vučić je istakao da sada s optimizmom iščekuje kraj razgovora o NIS-u u trouglu Rusi – Mađari – Srbi i da su blizu konačnog rješenja, što Srbiji daje dodatnu snagu u budućnosti po pitanju fiskalne stabilnosti i kreditnog rejtinga.

    SAD su od 1. avgusta prošle godine uvele carinske stope od 35 odsto na uvoz srpske robe.

    Oformio sam poseban tim, uradićemo sve da izbegnemo nestašice goriva

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da Srbija još uvijek nema problema sa snabdijevanjem gorivom i da ima značajne rezerve, ali da je oformio poseban tim i da će se lično baviti tim pitanjem kako bi se izbjegle nestašice i veći problemi.

    Vučić je na pitanje da li građani Srbije imaju razloga za zabrinutost kada je riječ o cijeni i snabdjevenosti tržišta naftom, budući da je cijena trenutno na oko 100 dolara po barelu i komentar da je susjedna Hrvatska ograničila kupovinu na oko 300 litara po transakciji, rekao da i Srbija mora da razmišlja o tome.

    – Hrvatska je ozbiljna zemlja i ima veoma ozbiljno rukovodstvo, i ovo kažem bez imalo ironije – vrlo uspješna zemlja. I moraju da razmišljaju, i mi moramo da razmišljamo o tome. Situacija je teža nego ikada. Pošto ljudi misle: E, mi se pojavimo na pumpi i to je dovoljno i rjiešili smo sve probleme – rekao je Vučić.

    On je dodao da vodostaj Dunava nikad nije bio na nižem nivou i da barže sa mukom prolaze, što otežava uvoz.

  • Fico: Slovačka nije i neće biti član “koalicije voljnih”

    Fico: Slovačka nije i neće biti član “koalicije voljnih”

    Slovačka “nije bila, nije i neće biti” član “koalicije voljnih”, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

    – Kao šef slovačke vlade, zvanično izjavljujem da Slovačka nije bila, nije i neće biti član “koalicije voljnih” koja podržava rat u Ukrajini – napisao je na svojoj Fejsbuk stranici (zabranjenoj u Rusiji).

    Naglasio je da “nije učestvovao ni na jednom sastanku ovog vojnog kluba”.

    Premijer je izvjestio da je razgovarao sa francuskim ambasadorom u Slovačkoj u vezi sa trenutnom situacijom.

    Diplomata je uvjerio Fica da je u pitanju nesporazum i da će diplomatska misija to javno potvrditi.

    Fico je takođe ponovio da Slovačka ne pruža vojnu podršku Ukrajini i da samo pruža humanitarnu pomoć zemlji.

    Informativni portal euBrief, povezan sa veb-sajtom Euraktiv, objavio je prethodno da se Slovačka navodno pridružila “koaliciji voljnih”. Portal se pozivao na informacije dobijene od francuske ambasade u Slovačkoj.

  • Ovo su zamjerke revizora na Helezovo ministarstvo

    Ovo su zamjerke revizora na Helezovo ministarstvo

    Isplaćivanje mjesečnih stimulacija zaposlenima i do 1.263 marke bez detaljnih obrazloženja, potrošnja više novca za reprezentaciju nego što je planirano, te propusti u nabavkama šljemova i madraca za vojnike, samo su neke od zamjerki koje su revizori otkrili češljajući finansijski izvještaj Ministarstva odbrane BiH za prošlu godinu.

    Stimulacije bez detaljnih obrazloženja

    Kancelarija za reviziju institucija BiH dala je Ministarstvu odbrane BiH, na čijem je čelu Zukan Helez, mišljenje sa rezervom o usklađenosti propisa za prošlu godinu, jer ova institucija nije preduzimala aktivnosti na usaglašavanju Pravilnika o unutrašnjem uređenju s odlukama Savjeta ministara BiH.

    Na bruto plate i naknade armije zaposlenih u resoru odbrane potrošeno je prošle godine 258,23 miliona KM ili 99,32 odsto odobrenog budžeta. Od tog iznosa, na neto plate i naknade otišlo je 147,96 miliona, poreze i doprinose dodatnih više od 108 miliona, dok su stimulacije zaposlenih pojele 1,93 miliona maraka narodnog novca.

    Kada je riječ o novčanim nagradama njima je prošle godine obradovano čak 3.904 zaposlena, za šta je potrošeno 180.915 KM više nego godinu ranije.

    – Pojedinačne mjesečne neto isplate kretale su se u rasponu od 100 KM do 1.263 KM, dok su se pojedinačne godišnje isplate kretale u rasponu od 100 KM do 4.490 KM. Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati možemo zaključiti kako su određena obrazloženja uopštena i ista za većinu zaposlenih, bez detalja – naveli su revizori.

    Probijen limit za reprezentaciju

    Resoru kojim rukovodi Helez izgleda je malo 300.000 KM za reprezentaciju, koliko im je pravilnikom utvrđen maksimalni godišnji iznos.

    – Ukupni izdaci za reprezentaciju iznosili su 332.737 KM maraka. Prekoračenje planiranog iznosa za ove namjene ukazuje na slabosti u upravljanju troškovima, zbog čega je potrebno uspostaviti efikasnije mehanizme kontrole – savjetovali su revizori.

    Sporna plaćena odsustva i putni troškovi

    U Helezovom resoru utvrđeni su i propusti kod plaćenog odsustva, jer je Ministarstvo zaposlenima odobravalo korištenje do šest dana plaćenog odsustva godišnje radi zadovoljenja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, a ne dva dana kako je propisano zakonima.

    U resoru odbrane nije se štedjelo ni na putovanju pa je tako za putne troškove spiskano 4,36 miliona maraka novca poreskih obveznika, usput čineći određene propuste jer su revizori utvrdili da u nekim slučajevima nije dostavljana sva dokumentacija potrebna za obračun putnih troškova koja se prilaže uz putni nalog.

    Propusti kod nabavke šljemova i madraca

    Propusti su utvrđeni i kod nabavki šljemova, madraca i hrane za pripadnike Oružanih snaga BiH.

    Ministarstvo odbrane ugovor za nabavku šljemova sa izabranim ponuđačem nije potpisalo na vrijeme, dok je putem otvorenog postupka nabavilo vojničke madrace i deminerske trake, ali je u tenderskoj dokumentaciji izostavilo dimenzije madraca. Naime, nabavka je pokrenuta na osnovu referata čiji je sastavni dio bio i specifikacija kojom je predviđena nabavka 383 madraca dimenzija 190×80 centimetara.

    Međutim, izabrani ponuđač je tek tokom realizacije ugovora definisao i isporučio dvije različite dimenzije madraca (200 komada 190×80 cm i 183 komada 180×80 cm).

    – Nedostatak definisanih dimenzija u tenderskoj dokumentaciji ukazuje da nabavka nije izvršena u skladu sa stvarnim potrebama ugovornog organa koje su specificirane u referatu za pokretanje ugovaranja. Ovakav pristup može dovesti u pitanje poštovanje principa transparentnosti i jednakog tretmana ponuđača – naglasili su revizori.

    Nabavka hrane

    Propuste su revizori utvrdili i kod nabavke hrane za Oružane snage BiH, vrijedne 4,68 miliona KM. Od planiranog 31 lota, čak 18 je poništeno, jer ponude nisu ispunjavale uslove iz tenderske dokumentacije.

    Revizori su upozorili da Ministarstvo odbrane kod ove nabavke nije precizno definisalo tehničke zahtjeve u vezi sa HACCP sertifikatima za hranu, voće i povrće.

    – Nedovoljno precizno definisani tehnički zahtjevi u tenderskoj dokumentaciji mogu dovesti do različitog tumačenja uslova od strane ponuđača, što povećava rizik od nepravilne evaluacije ponuda, podnošenja žalbi i narušavanja principa transparentnosti i jednakog tretmana u postupcima javnih nabavki – navode revizori, piše Glas.

  • Boračke kategorije u Republici Srpskoj više neće plaćati participaciju

    Boračke kategorije u Republici Srpskoj više neće plaćati participaciju

    U “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljene su izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, čime su boračke kategorije oslobođene obaveze plaćanja participacije za liječenje, saopštila je Boračka organizacija Republike Srpske /BORS/.

    Ko ima pravo na oslobađanje
    U saopštenju se naglašava da će izmjene Zakona stupiti na snagu za osam dana nakon čega će sve boračke kategorije – demobilisani borci, porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi biti oslobođeni ove vrste plaćanja.

    Iz BORS-a su naglasili da se izmjena Zakona takođe odnosi i na civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture.

    Inicijativu pokrenula Boračka organizacija Republike Srpske
    “Izmjene Zakona usvojila je Narodna skupština Republike Srpske 9. jula, a nakon što je Boračka organizacija pripremila prijedlog izmjena ovog akta i pokrenula inicijativu da ih institucije Republike Srpske razmatraju i usvoje”, podsjetili su iz BORS-a.

    U saopštenju se naglašava da je na ovoj izmjeni zakona Boračka organizacija Republike Srpske radila i za nju se borila više od godinu dana.

    Poziv da se boračka pitanja ne koriste za političku promociju
    “Primijećeno je u posljednje vrijeme, a vezano za predstojeće izbore, da pojedinici zloupotrebljavaju ovakve i slične informacije kod pripadnika boračkih kategorija i koriste ih za ličnu promociju. Pozivamo ih da se prestanu baviti ličnom promociom na račun tuđih rezultata i da se, ako žele, uključe u rad i daju svoj doprinos u poboljšanju položaja boračkih kategorija”, naglasili su iz BORS-a, prenosi Srna.

    Boračka organizacija Republike Srpske zahvaljuje institucijama Republike Srpske, Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, Narodnoj skupštini i svima narodnim poslanicima koji su prepoznali ovu incijativu i potrebu boračkih kategorija, te je podržali.

  • Ina i Petrol ograničili točenje goriva

    Ina i Petrol ograničili točenje goriva

    Ina i Petrol uveli su privremeno ograničenje točenja goriva na svojim benzinskim pumpama, nakon što su u javnost procurile informacije o mogućem značajnom poskupljenju goriva od utorka, posebno dizela.

    Na benzinskim pumpama postavljena su obavještenja u kojima se navodi da od 24. jula 2026. godine važi privremeno ograničenje prodaje goriva do daljnjeg.

    „Poštovani i cijenjeni kupci, obavještavamo vas da se od 24. jula 2026. godine uvodi privremeno ograničenje prodaje goriva koje će biti na snazi do daljnjeg. Maksimalna količina goriva po jednom točenju iznosi 300 litara. Zahvaljujemo na razumijevanju i saradnji“, navodi se u obavještenju na jednoj od Ininih benzinskih pumpi.

    Kupcima zahvalili na razumijevanju i saradnji

    Slična obavještenja pojavila su se i na benzinskim pumpama Petrola.

    Prema pisanju istarskog portala Regional Express, privremeno ograničenje od danas je na snazi i na Petrolovoj benzinskoj pumpi u Mutilskoj ulici u Puli.

    Ni iz Petrola nisu naveli razlog uvođenja ograničenja, već su se kupcima zahvalili na razumijevanju i saradnji.

    Rast cijena

    Prema trenutnom modelu izračuna, cijena litra Eurosupera 95 mogla bi porasti za 11 centi, na 1,65 evra. Još veće poskupljenje očekuje se za evrodizel, koji bi uz rast od 22 centa mogao koštati 1,81 evro po litru. Plavi dizel bi, prema procjenama, poskupio za 24 centa i koštao 1,26 evra po litru.

    Rast cijena očekuje se i kod tečnog naftnog gasa (TNG). Prema nezvaničnim podacima, TNG za boce mogao bi poskupjeti za sedam centi, na 1,88 evra po kilogramu, dok bi ista korekcija važila i za TNG za rezervoare, čija bi nova cijena iznosila 1,30 evra po kilogramu, prnosi Index.

    Riječ je o nezvaničnim procjenama zasnovanim na trenutnom modelu obračuna, pa su moguće promjene prije konačne odluke.

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković potvrdio je da će gorivo poskupjeti, ali je istakao da su mogućnosti Vlade da utiče na nove cijene ograničene.

    „Učinićemo ono što možemo i naše mogućnosti su limitirane, ali ćemo nastaviti da subvencionišemo građane i privredu“, rekao je Plenković.

    Nove cijene goriva trebalo bi da stupe na snagu u utorak.

  • Soreka: Imam sumnje da vladajuće koalicije u BiH iskreno žele članstvo u EU

    Soreka: Imam sumnje da vladajuće koalicije u BiH iskreno žele članstvo u EU

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka ocijenio je da postoji razlika između deklarativnog zalaganja bh. političkih lidera za članstvo u EU i njihovih konkretnih postupaka, izrazivši sumnju u iskrenost te posvećenosti.

    “Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje”, izjavio je Soreka za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, u posljednjih 12 mjeseci nije bilo pomaka u ispunjavanju uslova za održavanje prve međuvladine konferencije. Da bi Savjet EU mogao donijeti takvu odluku, Evropska komisija mora pripremiti pregovarački okvir, a za to BiH treba da ispuni takozvanu formulu “dva plus jedan” – usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i zakona o sudovima kojim bi bilo uspostavljeno apelaciono odjeljenje Suda BiH, te imenovanje glavnog pregovarača.

    Šef Delegacije EU naveo je da imenovanje glavnog pregovarača, iako suštinski tehničko pitanje, u BiH predstavlja ozbiljan politički problem zbog stanja u državnoj koaliciji, uz napomenu da odluke ne donosi sam pregovarač, već institucije koje stoje iza njega.

    “Ja bih rekao da je to kao ispunjavanje uslova za ulazak u klub. Još niste ušli u klub, ali ste ispunili uslove da možete započeti proces ulaska. Ovo je kraj početne faze procesa, ali pravi posao tek slijedi”, rekao je Soreka, poredeći trenutnu fazu evropskog puta BiH sa upisom na fakultet.

    Osvrćući se na period od otvaranja pregovora u martu 2024. godine, Soreka je naveo da je BiH u međuvremenu prošla kroz jedan od najtežih političkih perioda u posljednjih 30 godina, uključujući raspad državne koalicije, što je, kako je rekao, otežalo dijalog i međusobno povjerenje among političkih aktera.

    Posebno je istakao izostanak sprovođenja Reformske agende, usvojene u novembru prošle godine, kao pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka, ali proces njihove realizacije, prema njegovim riječima, praktično nije ni počeo.

    “Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, kazao je Soreka.

    Upozorio je i na finansijske posljedice kašnjenja – ukoliko BiH do kraja 2026. godine ne ispuni obaveze iz Reformske agende, izgubiće 373 miliona evra evropskih sredstava, uz 108 miliona evra već izgubljenih prošle godine, dok bi neispunjavanje preostalih reformi do kraja 2027. godine značilo i gubitak ostatka predviđenih sredstava.

    Govoreći o sistemu EES, koji je na graničnim prelazima izazvao duge kolone i nezadovoljstvo građana, Soreka je naveo da je sistem prvenstveno osmišljen radi unapređenja bezbjednosti evropskog kontinenta i borbe protiv zloupotrebe identiteta i prekograničnog kriminala, te da je od početka njegove primjene identifikovano hiljade osoba koje su prekršile propise država članica, a izvršene su i stotine hapšenja.

    Naveo je da države članice, u ovom slučaju prije svega Hrvatska, imaju mogućnost da privremeno obustave primjenu sistema EES ukoliko čekanja na granici pređu određeni prag, kao i da njegova kancelarija radi na unapređenju rješenja, uključujući najavljenu aplikaciju za prijavu dolaska na granicu i mobilne policijske službenike, koja još nisu u potpunosti zaživjela.

    Na pitanje o utisku dijela javnosti da je BiH zapostavljena u odnosu na Ukrajinu, Soreka je ukazao na primjere Crne Gore i Albanije kao zemalja iz regiona koje ostvaruju napredak zahvaljujući spremnosti na kompromis i jasnom zajedničkom cilju.

    “Crna Gora je zatvorila 28 poglavlja, Albanija je otvorila sva i već napreduje ka njihovom zatvaranju. Šta se dogodilo? Jednostavno su uradili ono što je bilo potrebno”, rekao je Soreka, dodajući da takav duh zajedništva trenutno ne prepoznaje u BiH.

    Osvrćući se na američke investicije u BiH, uključujući projekat Južne gasne interkonekcije, Soreka je rekao da EU nije protiv tog projekta, ocjenjujući da on može doprinijeti smanjenju zavisnosti BiH od ruskog prirodnog gasa, uz napomenu da BiH kao zemlja kandidat ima obavezu da poštuje odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naveo je da EU svoje investicije u energetskom sektoru usmjerava prioritetno u solarnu energiju, energiju vjetra i druge obnovljive izvore, najavivši realizaciju dva projekta vjetroelektrana u različitim dijelovima BiH.