Autor: INFO

  • Navršava se četvrta godišnjica početka sukoba u Ukrajini

    Navršava se četvrta godišnjica početka sukoba u Ukrajini

    Četvrta godišnjica početka sukoba u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

    Rusija danas kontroliše približno petinu površine međunarodno priznate teritorije Ukrajine.

    U Ujedinjenim nacijama, povodom četvrte godišnjice od početka rata, danas će biti održana sjednica Generalne skupštine i sastanak Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je Rusima Dan branioca otadžbine i naglasio da se Rusija bori za budućnost, nezavisnost i pravdu.

  • Zaharova objasnila zbog čega je počela Specijalna operacija u Ukrajini

    Zaharova objasnila zbog čega je počela Specijalna operacija u Ukrajini

    Nepoštovanje Sporazuma o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu sa strane Kijeva dovelo je do odluke o početku Specijalne vojne operacije, rekla je predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    – Rukovodstvo Ukrajine je godinama sprovodilo politiku grubog i sistematskog kršenja Sporazuma koja se može kvalifikovati kao odustajanje od njegove realizacije što je potom dovelo do toga da rusko rukovodstvo donese odluku o početku Specijalne operacije – rekla je Zaharova za Sputnjik.

    Tako je 2004. godine tadašnji predsednik Ukrajine Leonid Kučma ratifikovao Memorandum o uzajamnom razumevanju između vlade i štaba glavnokomandujućeg snagama NATO na Atlantiku i u Evropi. Dokument je potvrđivao da Kijev podržava operacije Alijanse.

    Prema tom Memorandumu, Ukrajina se obavezala da pruža tehničku, informacionu i svaku drugu pomoć jedinicama NATO tokom vojnih manevara. Zemlja je, takođe, dopustila da se na njenoj teritoriji privremeno raspoređuju jedinice strateške komande NATO, rekla je Zaharova.

    U aprilu 2005. godine ukrajinske vlasti su unele amandmane u vojnu doktrinu. Od tog momenta pristupanje NATO postalo je strateški cilj

    Ukrajine. Nakon toga, Kijev je 2008. godine želio da se priključi mapi puta ka članstvu.

    – Predsjednik je 3. septembra 2018. godine podneo Radi nacrt zakona o izmjenama Ustava koji se tiču strateškog kursa države u pravcu punopravnog članstva u EU i NATO koji je 7. februara 2019. godine usvojen u parlamentu – napomenula je Zaharova.

    Jačanje kursa u pravcu članstva u Alijansi na ustavnom nivou praktično je značilo kršenje člana 6 Sporazuma o prijateljstvu sa Rusijom, dodala je ona.

    Upravo u tom trenutku, istakla je predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Ukrajina je i zvanično odustala od neutralnog i vanblokovskog statusa, kršeći tako u Budimpeštanski memorandum.

    Moskva je više puta isticala da je potencijalno članstvo Kijeva u NATO prijetnja za bezbjednost Rusije.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, takođe, više puta ukazivao da je opasnost od ulaska Ukrajine u Alijansu jedan od razloga za početak SVO.

     

  • Lord Piter Mandelson pušten na slobodu uz kauciju

    Lord Piter Mandelson pušten na slobodu uz kauciju

    Britanska policija je pustila iz pritvora uz kauciju Pitera Mandelsona, bivšeg britanskog ministra i ambasadora u SAD, koji je juče uhapšen zbog sumnje na zloupotrebu položaja, nakon što su otkrivene njegove veze sa osuđenim seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom.

    Bivši član gornjeg doma britanskog parlamenta, Doma lordova i bivši britanski ambasador u SAD Piter Mendelson uhapšen je juče u Londonu zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, nakon što su otkrivene njegove veze sa osuđenim seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom.

    Policija je saopštila da je on priveden u svom domu i odveden na saslušanje.

    Mendelson se ranije suočavao sa optužbama da je iz Dauning strita dostavio povjerljive i osjetljive informacije Epstinu.

    On je negirao bilo kakvu krivicu, a uhapšen je nakon što je policija pokrenula istragu o navodima da je, kao ministra trgovine u vladi bivšeg premijera Gordona Brauna, Epstinu dostavljao informacije osjetljive na tržište poslije finansijske krize 2008. godine.

    Istraga je, navodi Bi-Bi-Si, uslijedila pošto je Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo elektronsku prepisku iz takozvanih “Epstinovih dosijea”, u kojoj se, prema navodima medija, vidi da je tadašnji ministar proslijeđivao sadržaj Epstinu, što je ponovo pokrenulo pitanja o prirodi njihovog odnosa.

    Mendelson je započeo rad u Laburističkoj stranci osamdesetih godina i decenijama je bio jedan od njenih najuticajnijih članova. Smatra se, pojašnjava Politiko, jednim od arhitekata političkog projekta “Novi laburizam”, koji je doveo bivšeg britanskog premijera Tonija Blera do pobjede na izborima 1997. godine.

    Premijer Velike Britanije Kir Starmer imenovao ga je u decembru 2024. godine za ambasadora Velike Britanije u Vašingtonu, uprkos ranije poznatim vezama sa Epstinom. Starmer se, zbog sporne odluke da za ambasadora u Vašingtonu imenuje Mendelsona, suočio sa pozivima da podnese ostavku.

    Sa te funkcije smijenjen je u septembru, nakon što je saopšteno da su se pojavile nove informacije o dubljoj prirodi njegovog odnosa sa Epstinom nego što je prethodno bilo poznato javnosti. Mendelson se potom povukao iz Doma lordova nakon objavljivanja dodatnih dokumenata u SAD, ali zbog parlamentarne procedure zadržao je titulu lorda.

    On se nije oglašavao povodom aktuelne policijske istrage, ali je ranije izjavio da je pogriješio što je nastavio kontakte sa Epstinom i uputio “nedvosmisleno izvinjenje” njegovim žrtvama.

  • Deset ugovora za dvije godine: Srpska pojačava prisustvo u SAD

    Deset ugovora za dvije godine: Srpska pojačava prisustvo u SAD

    Vlasti Republike Srpske nastavljaju intenzivnu saradnju s američkim lobističkim firmama, zaključujući nove ugovore s ciljem jačanja prisustva u Vašingtonu.

    Prema informacijama do kojih je došao Fokus, ministar za evropske integracije RS Zlatan Klokić 6. februara potpisao je ugovor s Carlosom Trujillom, čelnim čovjekom američke kompanije Continental Strategy LLC.

    Ista firma je, prema podacima iz američkog registra stranih agenata, 15. aprila 2025. godine sklopila ugovor o lobiranju s organizacijom Bosnia American Alliance. U dokumentaciji se navodi da je sporazum potpisan u ime Ministarstva spoljnih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković.

    Carlos Trujillo je ranije bio savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji ga je 2017. godine imenovao za ambasadora SAD pri Organizaciji američkih država. Prema pisanju Politica, Continental Strategy bilježi rast broja inostranih klijenata.

    U ovoj lobističkoj kući angažovan je i Alberto Martinez, nekadašnji šef kabineta Marka Rubija dok je obavljao funkciju senatora.

    Prema ugovoru koji su potpisali Klokić i Trujillo, Republika Srpska će za usluge Continental Strategyja izdvajati 35.000 dolara mjesečno. Kompanija se obavezala da će omogućiti kontakte, organizovati sastanke i olakšati komunikaciju s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Sjedinjenih Američkih Država.

    Isti mjesečni iznos, kako proizlazi iz ugovora, plaća i Bosnia American Alliance, koju vode Mirza Pilaković i Almas Šehić. Sporazum iz aprila 2025. predviđa zastupanje ove organizacije u okviru šireg programa vladinih usluga s ciljem unapređenja pozicije Bosne i Hercegovine u SAD-u.

    Republika Srpska je u posljednje dvije godine zaključila deset ugovora s različitim američkim lobističkim firmama, a svi su potpisani u vrijeme dok Milorad Dodik i dalje ima ključnu ulogu u upravljanju političkim procesima u entitetu.

    Najnoviji aranžman, prema navodima Fokusa, potpisan je prije deset dana s firmom Lucas Compton LLC. Ovaj ugovor poreske obveznike Republike Srpske koštaće 40.000 dolara mjesečno.

  • Tramp poslao poruku Meksiku poslije ubistva El Menča: Pojačajte akciju

    Tramp poslao poruku Meksiku poslije ubistva El Menča: Pojačajte akciju

    Predsjednik SAD Donald Tramp pozvao je danas, 23.februara, Meksiko da pojača svoju akciju protiv kartela nakon što je u operaciji meksičke vojske u nedjelju ubijen vođa kartela “Halisko Nova Generacija”, Nemesio Oseguera Servantes, poznatiji kao “El Menčo”.

    “Meksiko mora da pojača svoje napore protiv kartela i droge”, objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    U svojoj današnjoj objavi, Tramp je, takođe, pohvalio bivšeg vršioca dužnosti administratora DEA Dereka Malca, koji je ranije izjavio da je trenutna situacija u Meksiku “poziv svijetu na buđenje”, prenosi Tanjug.

    Bijela kuća je saopštila da su SAD pružile obavještajnu podršku za operaciju meksičke vojske protiv tog kartela, ali je predsjednica Meksika Klaudija Šejnbaum danas potvrdila da “američke snage nisu učestvovale” u jučerašnjoj operaciji, rekavši da je izvršena “razmjena informacija”, prenosi CNN.

    Podsjećamo, Meksiko je uronio u nezapamćen haos nakon što su meksičke bezbjednosne snage u nedjelju, 22. februara, ubile vođu moćnog Kartela “Nova generacija Halisko”, Nemesija Rubena Osegéru Servantesa iz podzemlja poznatog kao “El Menčo”.

    Kako prenose mediji njegova smrt je težak udarac za najmoćniji meksički narko-kartel, ali je istovremeno gurnula velike dijelove zemlje u nasilje i blokade.

  • Kim dobio novi mandat na čelu partije

    Kim dobio novi mandat na čelu partije

    Sjevernokorejski vođa Kim Džong Un ponovo je izabran na najvišu dužnost glavnog sekretara Radničke partije na devetom kongresu stranke, izvijestili su danas lokalni mediji.

    Centralna korejska novinska agencija (KCNA) izjavila je da je Kim ponovo izabran za glavnog sekretara stranke “nepokolebljivom voljom i jednoglasnom željom” hiljada delegata četvrtog dana kongresa u nedjelju.

    Prema pravilima stranke, kongres, koji se održava svake pete godine, bira glavnog sekretara koji će služiti kao najviši predstavnik i vođa stranke.

    U izjavi stranka je pohvalila Kima za jačanje Sjeverne Koreje na svjetskoj sceni izgradnjom nuklearnih snaga, Kim je stvorio vojsku sposobnu za suočavanje s “bilo kojom prijetnjom agresije” i “bilo kojim oblikom rata”.

    U izjavi se takođe pripisuje njegovom vođstvu zasluge za “pouzdano garantovanje” budućnosti zemlje i “podsticanje ponosa i samopoštovanja” Sjevernokorejaca.

    Takođe je pohvaljena vanjska politika gospodina Kima, za koju je rečeno da je podigla nacionalni ugled.

    KCNA je izvijestila da je kongres usvojio revizije stranačkih pravila tokom nedjeljnog sastanka i izabrao novi centralni odbor.

    Najznačajnija promjena na novoj listi centralnog odbora bilo je isključenje Čoe Rjong Haea, predsjednika stalnog odbora Vrhovne narodne skupštine.

    Izostavljeni su i vojni maršali Pak Džong Čon i Ri Pjong Čol.

    Državni mediji do sada nisu spomenuli nikakve komentare vođe Kima ili drugih visokih čelnika na kongresu koji se direktno odnose na kontinuirano napete odnose sa Sjedinjenim Državama i Južnom Korejom, navodi “MorningStarOnline”.

  • Rosatom u potpunosti spreman za moguće sankcije EU

    Rosatom u potpunosti spreman za moguće sankcije EU

    Ruska državna korporacija Rosatom je u potpunosti spremna za moguće uvođenje sankcija EU protiv ruske nuklearne industrije, a sama ograničenja bi mogla imati negativne posljedice, prije svega po evropsku ekonomiju, ali i bezbjednost, rekao je generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.

    Odgovarajući na pitanje novinara o najavljenom novom paketu sankcija Evropske unije koji bi mogao obuhvatiti i rusku nuklearnu industriju, uključujući i Rosatom, on je istakao da ruska korporacija nije ugrožena i da je potpuno spremna za bilo kakav razvoj situacije.

    – Ovo nije prvi put da se najavljuju moguće sankcije protiv nuklearnog sektora ili rukovodstva Rosatoma. Evropska ekonomija i ekonomija zemalja EU još uvijek nisu svarile posljedice sankcija u drugim energetskim sektorima i još se do kraja nisu oporavile od šoka koji su doživjele nakon ograničenja na naftu i gas – ocijenio je Lihačov.

    Šef Rosatoma smatra da bi uključivanje nuklearne industrije u nove mjere samo stvorilo dodatne probleme za EU.

    – Ako postoji želja da se nuklearna sfera uključi u ovaj niz neprijatnosti, stvara se utisak da je omiljeni sport Evropske unije – skakanje na grabulje, jer će efekat biti negativan – dodao je Lihačov.

    On je naglasio da su Rusija i Rosatom za to spremni, ističući da ruska kompanija posjeduje sve potrebne kapacitete i dovoljno projekata u zemlji i inostranstvu da nastavi rad bez prekida.

    – Mi smo u potpunosti kompetentni u svim oblastima nuklearne energije. Definitivno nećemo ostati bez posla, ni na domaćem ni na međunarodnom nivou – imamo, u pravom smislu te reči, niz međunarodnih partnera koji čekaju da realizuju projekte u oblasti nuklearne energetike i ne samo nuklearne energetike, a ako, zbog nečijih političkih ambicija, evropske zemlje budu uklonjene sa ovog spiska, sigurno će to povući samo nevolje – naveo je on.

    Lihačov je takođe istakao značaj pitanja nuklearne bezbjednosti. Prema njegovim riječima, sa ognjem nuklearne bezbjednosti niko nema pravo da se igra, čak ni u korist političkih ambicija. Prije nego što se donesu odluke o nuklearnim ograničenjima, potrebno je bolje razumjeti kako je organizovana atomska energetika i koliko su važne bezbjednosne tehnologije, zaključio je Lihačov tokom posjete Beogradu.

  • Iran poslao upozorenje ako ga SAD napadne: “Posljedice neće osjetiti samo jedna zemlja”

    Iran poslao upozorenje ako ga SAD napadne: “Posljedice neće osjetiti samo jedna zemlja”

    Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi upozorava na rizik od šire eskalacije ako njegova zemlja bude napadnuta, nakon što je američki predsednik Donald Tramp povećao pretnju udarima.

    „Pozivamo sve nacije posvećene miru i pravdi da preduzmu značajne korake kako bi sprečile dalju eskalaciju“, rekao je.

    Dodao je da posledice bilo kakve ponovne agresije ne bi ostale ograničene na jednu zemlju, a odgovornost bi snosili oni koji pokrenu ili podrže takve akcije.

    Podsetimo, najveći nosač aviona na svetu Ju-Es-Es Džerald R. Ford stigao je u luku Suda Bej na grčkom ostrvu Krit, nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ranije ovog meseca naredio upućivanje udarne grupe na Bliski istok zbog mogućeg delovanja protiv Irana.

    Ovaj potez deo je šire demonstracije snage i odgovora na podizanje napetosti u regionu.

    Prema dostupnim snimcima, Ju-Es-Es Džerald R. Ford uplovio je u zaliv Suda Bej na grčkom ostrvu Krit, gde se nalazi američka baza za podršku pomorskim operacijama.

    Pretpostavlja se da je reč o zaustavljanju radi snabdevanja i logističke podrške pre nastavka plovidbe ka području Bliskog istoka.

    Rojtersova fotografija, zajedno sa drugim video-zapisima objavljenim na društvenim mrežama, prikazuje nosač koji pristaje u luku i potvrđuje da je Suda Bej prva veća stanica ove udarne grupe na njenom putu.

    S obzirom na značaj baze na Kritu za NATO i američku mornaricu, ovakva zaustavljanja uobičajena su uoči dužih operativnih angažmana u kriznim područjima

  • Evropska unija bez dogovora o uvođenju 20. paketa sankcija Rusiji

    Evropska unija bez dogovora o uvođenju 20. paketa sankcija Rusiji

    Ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije nisu danas postigli dogovor o uvođenju 20. paketa sankcija Rusiji, izjavila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.

     Ovo je korak unazad i poruka kakvu nismo željeli da pošaljemo danas, ali rad se nastavlja – rekla je Kalas nakon sastanka ministara, prenosi Gardijan.

    Prema njenim riječima, EU mora da promijeni scenario sa “vršenja pritiska na Ukrajinu da preda teritoriju” na “pronalaženje onoga što Rusija mora da uradi kako bi ispunila osnovne uslove za pravedan i trajni mir”.

    Prema njenim riječima, EU mora da bude jasna u vezi sa svojim očekivanjima jer “na maksimalističke zahtjeve Rusije ne može se odgovoriti minimalistički”.

    Izjavila je da je ograničila maksimalni kapacitet ruske diplomatske misije pri EU na 40 ljudi, kako bi se izbjegla “zloupotreba diplomatske moći”.

    Navela je da EU nastavlja razgovore sa mađarskim i slovačkim zvaničnicima.

    – Zaista žalim što danas nismo postigli sporazum s obzirom na to da je sutra tužna godišnjica početka ovog rata i da zaista moramo poslati snažne signale Ukrajini da nastavljamo da im pomažemo, ali i da vršimo veći pritisak na Rusiju – navela je ona.

    Na pitanje da li je odluka Mađarske vlade da blokira novi paket sankcija dio kampanje uoči parlamentarnih izbora u toj zemlji, ona je rekla da je iznenađena odlukom Mađarske i da joj je “veoma teško da povjeruje da bi joj to donijelo bilo kakve bonus poene na izborima”.

    Kalas nije odgovorila na novinarsko pitanje da li postoji veza između nedavne posjete američkog državnog sekretara Marka Rubija Mađarskoj i Slovačkoj i sve odlučnijeg stava dvije zemlje prema Ukrajini.

  • Slovačka obustavlja isporuku struje Ukrajini dok se ne obnovi naftovod Družba

    Slovačka obustavlja isporuku struje Ukrajini dok se ne obnovi naftovod Družba

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da je danas zatražio obustavu vanrednih isporuka električne energije Ukrajini.

    On je na Fejsbuku objavio da će, sve dok se ne obnovi protok nafte preko naftovoda Družba, slovački operater elektroenergetske mreže odbijati sve ukrajinske zahtjeve za hitne isporuke električne energije.

    Fico je zahtjev uputio nakon današnjeg sastanka sa slovačkim ministrom finansija Ladislavom Kameničkim, a kao stoprocentni akcionar Slovačkog sistema za prenos električne energije (SEPS), prenosi TASR.

    Izjava Roberta Fica je uslijedila nekoliko sati nakon što su evropski ministri u Briselu bezuspješno pokušavali da ubijede Slovačku i Mađarsku da odustanu od prijetnji da će kazniti Ukrajinu zbog kašnjenja u obnavljanju protoka nafte preko naftovoda Družba, navodi Rojters.

    – Od danas, ako se ukrajinska strana obrati Slovačkoj sa zahtjevom za pomoć u stabilizaciji ukrajinske energetske mreže, neće dobiti takvu pomoć – poručio je Fico i dodao da će ova mjera biti obustavljena tek nakon obnavljanja transporta nafte u Slovačku – rekao je on.

    Fico je podsjetio da je ovo prvi recipročni korak koji je slovačka vlada ovlašćena da preduzme bez kršenja bilo kakvih međunarodnih pravila i obaveza.

    – Ako ukrajinska strana nastavi da šteti interesima Slovačke u snabdijevanju strateškim sirovinama, slovačka vlada će takođe preispitati svoj prethodni konstruktivan stav o članstvu Ukrajine u EU i pripremiti dalje mjere – upozorio je slovački premijer.

    Isporuke ruske nafte Slovačkoj i Mađarskoj su prekinute od 27. januara, kada je, kako tvrdi Ukrajina, ruski dron pogodio opremu na naftovodu Družba u zapadnoj Ukrajini.

    Ukrajina je saopštila da popravlja štetu na tom cjevovodu kojim se i dalje prenosi ruska nafta preko ukrajinske teritorije do Evrope.

    Slovačka i Mađarska, obje članice NATO koje imaju jedine dvije rafinerije u EU koje se i dalje oslanjaju na naftu koja stiže preko cjevovoda Družba, tvrde da je Ukrajina kriva za produženi prekid isporuka nafte.