Autor: INFO

  • Dojave o postavljenim bombama stigle u škole širom Srbije

    Dojave o postavljenim bombama stigle u škole širom Srbije

    Više škola širom Srbije dobilo dojave o bombama, učenici evakuisani

    Više desetina osnovnih i srednjih škola širom Srbije jutros je putem elektronske pošte primilo dojave o navodno postavljenim bombama, zbog čega su nadležne službe pokrenule bezbjednosne provjere, prenosi Tanjug.

    Škole su evakuisane u Novom Sadu, na području Južnobačkog okruga, kao i u više gradova širom zemlje, uključujući Beograd, Kraljevo, Čačak, Suboticu, Prijepolje, Priboj, Novu Varoš, Niš i Leskovac.

    Prema dostupnim podacima, dojave su primljene u 21 školi na području Policijske uprave Kraljevo, 20 škola na području Policijske uprave Čačak i 27 škola na području Policijske uprave Subotica.

    U više osnovnih i srednjih škola u Beogradu takođe su jutros stigle dojave putem imejl adresa škola, nakon čega su učenici izvedeni iz školskih objekata.

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije nalaze se na terenu i provjeravaju navode o postavljenim eksplozivnim napravama.

    Kako prenosi RTV BN, pozivajući se na Tanjug, bezbjednosne provjere su u toku.

  • ChatGPT pod pritiskom američkih vlasti: Traže se strože mjere zaštite djece

    ChatGPT pod pritiskom američkih vlasti: Traže se strože mjere zaštite djece

    Osam američkih saveznih država podnijelo je tužbe protiv kompanije OpenAI, tvrdeći da njen četbot ChatGPT ugrožava djecu i adolescente, pruža opasne savjete i obmanjuje roditelje u pogledu bezbjednosti vještačke inteligencije. Riječ je o koordinisanoj pravnoj akciji koja bi mogla dovesti do novih ograničenja u načinu na koji se razvijaju i koriste AI alati.

    Kako prenosi Klix.ba, tužbe su 14. oktobra podnijeli državni tužioci Ajove, Kanzasa, Arizone, Arkanzasa, Ajdaha, Montane, Nebraske i Zapadne Virdžinije. Postupci su pokrenuti odvojeno pred sudovima u tim državama, a odnose se na navodno kršenje propisa o zaštiti potrošača.

    Tužitelji tvrde da ChatGPT može podsticati opasno ponašanje, učvršćivati zablude i pružati štetne savjete osobama koje se nalaze u ranjivim životnim situacijama. U tužbama se navode i slučajevi u kojima je četbot, prema tvrdnjama tužilaca, pomagao korisnicima u razmišljanju o samoubistvu ili nasilju nad drugim ljudima.

    Poseban dio optužbi odnosi se na način na koji je sistem osmišljen. Tužioci tvrde da ChatGPT nastoji da bude pretjerano saglasan sa korisnicima i ostavlja utisak empatije, čime može zadobiti povjerenje djece i adolescenata. Smatraju da kompanija nije dovoljno jasno predstavila rizike korišćenja sistema, naročito kada je riječ o maloljetnicima.

    U tužbi iz Arizone navodi se i da četbot može podsticati tinejdžere da dijele lične informacije, a u pojedinim slučajevima ih navodno odvraćati od razgovora sa roditeljima, prijateljima ili nadležnim institucijama.

    Šta traže američke savezne države?

    Državni tužioci traže da sudovi nalože promjene u načinu rada ChatGPT-a i pojačavanje zaštitnih mjera za maloljetnike. Osim novčanih kazni i naknade štete, pojedine tužbe traže i da se kompaniji zabrani razvoj modela vještačke inteligencije koji mogu samostalno da se unapređuju dok ne dokaže da su usklađeni sa ljudskim vrijednostima i bezbjednosnim standardima.

    Ajova je, između ostalog, optužila OpenAI za kršenje državnog zakona o zaštiti potrošača. Njena državna tužiteljka Brenna Bird izjavila je da kompanija predstavlja ChatGPT kao bezbjedan proizvod, dok, prema tvrdnjama iz tužbe, postoje situacije u kojima sistem može pružiti opasne medicinske savjete ili podstaći štetno ponašanje.

    Ovi postupci predstavljaju značajan korak u nastojanjima američkih vlasti da utvrde odgovornost tehnoloških kompanija za potencijalne posljedice korišće

  • Maia postaje ključ Microsoftove AI strategije: Najavljena nova generacija čipova

    Maia postaje ključ Microsoftove AI strategije: Najavljena nova generacija čipova

    Kompanija Microsoft od 2027. godine planira većinu svojih AI usluga prebaciti na vlastite procesore, čime želi smanjiti zavisnost od kompanije Nvidia i unaprijediti efikasnost rada svojih sistema vještačke inteligencije. U središtu strategije nalazi se porodica čipova Maia, a najnovija generacija Maia 300 trebalo bi da postane ključni dio infrastrukture za pokretanje AI modela u proizvodima poput Copilota i Teamsa.

    Izvršni direktor Microsofta Satya Nadella najavio je širenje upotrebe ovih procesora na kapacitete od više gigavata počevši od 2027. godine. Kako prenosi Klix.ba, kompanija je predstavila i Maia 300, treću generaciju vlastitih AI čipova, namijenjenih prvenstveno obradi korisničkih zahtjeva i svakodnevnom radu modela.

    Prema podacima koje je objavio Microsoft, Maia 300 trebalo bi da omogući oko 40 odsto više obrađenih tokena po jedinici potrošene energije u poređenju sa vodećim sistemima zasnovanim na grafičkim procesorima. Proizvodna primjena najavljena je za 2027. godinu, a kompanija očekuje da će novi čipovi omogućiti efikasnije pružanje AI usluga u velikom obimu.

    Maia već pokreće dio Microsoftovih AI usluga

    Prethodna generacija, Maia 200, već se koristi u podatkovnim centrima u SAD, Evropi i Australiji. Microsoft navodi da u pojedinim funkcijama usluga Teams i Copilot omogućava do 1,7 puta više obrađenih tokena po vatu u odnosu na vodeću infrastrukturu zasnovanu na grafičkim procesorima.

    Na Maia 200 rade Microsoftovi modeli iz porodice MAI, kao i modeli kompanije OpenAI koji se koriste kroz Microsoftovu infrastrukturu. Do kraja 2026. godine planirano je i proširenje upotrebe na GitHub Copilot i platformu Microsoft Foundry.

    Važno je razlikovati pokretanje AI modela od njihovog treniranja. Microsoftovi Maia procesori prvenstveno su projektovani za takozvano zaključivanje, odnosno fazu u kojoj model obrađuje zahtjev korisnika i generiše odgovor. Upravo takvi zadaci zahtijevaju velike računarske kapacitete kada se AI usluge koriste svakodnevno i u velikom broju.

    Microsoft ne odustaje u potpunosti od Nvidije

    Iako razvija vlastitu infrastrukturu, Microsoft neće potpuno napustiti procesore kompanija Nvidia i AMD. Njihovi sistemi nastaviće da se koriste u podatkovnim centrima, paralelno sa Maia čipovima.

    Ipak, širenje vlastitih procesora moglo bi promijeniti odnos snaga na tržištu AI hardvera. Nvidia je jedan od najvažnijih dobavljača naprednih čipova za vještačku inteligenciju, a Microsoft spada među njene velike kupce.

    Ako se Maia pokaže kao ekonomski isplativo rješenje, Microsoft bi dio budućih ulaganja mogao preusmjeriti na vlastitu tehnologiju. To bi mu omogućilo veću kontrolu nad troškovima, potrošnjom energije i razvojem infrastrukture, dok bi istovremeno moglo smanjiti njegovu zavisnost od vanjskih dobavljača.

    Sličnu strategiju razvijaju i druge velike tehnološke kompanije, uključujući Google i Amazon, koje takođe ulažu u vlastite procesore za vještačku inteligenciju.

    Microsoftov zaokret zato nije samo pitanje novog čipa, već dio šire trke tehnoloških giganata za kontrolu nad infrastrukturom na kojoj će se zasnivati buduće AI usluge. Ipak, kompanija će i dalje zavisiti od kombinacije vlastitih procesora, tehnologije drugih proizvođača i kapaciteta za proizvodnju naprednih poluprovodnika.

  • Njemački gigant priprema novu mjeru štednje

    Njemački gigant priprema novu mjeru štednje

    Njemački automobilski gigant Volkswagen planira zamrznuti plate za više od 660.000 zaposlenih širom svijeta do 2030. godine, što bi radnicima moglo donijeti značajan gubitak kupovne moći. Prema navodima njemačkih medija, riječ je o novoj mjeri u okviru šireg plana smanjenja troškova i restrukturisanja kompanije.

    Kako piše Klix.ba, pozivajući se na njemački list Süddeutsche Zeitung, plan je predstavljen u internim dokumentima namijenjenim međunarodnom rukovodstvu kompanije. Prema tim informacijama, predviđeno je zaustavljanje povećanja plata do kraja decenije, odnosno zadržavanje zarada na postojećem nivou.

    Informacije o planovima potvrdio je i sindikat IG Metall, pozivajući se na obavještenje Evropskog i Svjetskog radničkog savjeta Volkswagena. Prema navodima sindikata, rukovodiocima zaduženim za ljudske resurse širom svijeta naloženo je da planiraju period bez povećanja zarada do 2030. godine. Nova pravila, prema sindikalnim informacijama, primjenjuju se od početka oktobra.

    Predstavnici radnika upozoravaju da bi zamrzavanje plata, uz nastavak rasta cijena, moglo dovesti do realnog pada prihoda zaposlenih od oko deset odsto do 2030. godine. Stvarni gubitak kupovne moći zavisiće od kretanja inflacije i načina na koji će plan biti primijenjen u pojedinim državama.

    Iz Volkswagena nisu potvrdili ove navode. Portparol kompanije izjavio je da se ne žele izjašnjavati o, kako je naveo, spekulacijama, dodajući da su interna pitanja u vezi sa kolektivnim ugovorima predmet razgovora sa zaposlenima i njihovim predstavnicima.

    Plan dolazi u trenutku kada se Volkswagen su

  • Zelenski optužio partnere zbog izostanka upozorenja na ruske raketne napade

    Zelenski optužio partnere zbog izostanka upozorenja na ruske raketne napade

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je u ruskim napadima tokom noći oštećeno više od deset objekata energetske infrastrukture, dok je najmanje 550.000 porodica ostalo bez električne energije. Istovremeno je ponovo kritikovao međunarodne partnere zbog izostanka pravovremenog upozorenja na ruske raketne napade.

    „Rusija je tokom noći i jutros napala energetske objekte u Viničkoj, Volinskoj, Kirovogradskoj, Kijevskoj, Nikolajevskoj, Žitomirskoj, Hmeljnickoj, Harkovskoj, Ternopiljskoj, Odeskoj i Rovenskoj oblasti“, naveo je Zelenski u objavi na Fejsbuku, prenosi portal Nezavisne novine.

    Prema njegovim riječima, napadi su izvedeni u nekoliko talasa, a osim energetske infrastrukture pogođeni su i medicinska klinika, škola, stanica metroa i stambeni objekti u Kijevu i Kijevskoj oblasti.

    Zelenski je naveo da su ruske snage upotrijebile 16 balističkih raketa i više od 200 dronova različitih tipova, uključujući i mlazne dronove „šahed“. Dodao je da ima žrtava, ali nije iznio detaljnije podatke o njihovom broju u objavi koju prenosi Ukrinform.

    „Ponovo je izostalo rano upozorenje naših partnera“, poručio je ukrajinski predsjednik, ističući da je riječ o problemu koji otežava pripremu odbrane od ruskih udara.

    Zelenski je ponovio da je Ukrajina, kako tvrdi, prihvatila svaki prijedlog međunarodnih partnera za prekid vatre, dok je ruskog predsjednika Vladimira Putina optužio da ne želi okončanje rata niti korake ka deeskalaciji.

    „Kada je blokirana isporuka raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, a Rusija dobije popuštanje ili odlaganje sankcija, to je, nažalost, poricanje realnosti od strane partnera“, izjavio je Zelenski.

    Prema ranijim podacima ukrajinske protivvazdušne odbrane, tokom noćnog napada neutralisane su četiri rakete i 243 drona, dok su pogoci zabilježeni na 25 lokacija.

    Jurij Ignat, načelnik odjeljenja za komunikacije Komande vazduhoplovnih snaga Oružanih snaga Ukrajine, rekao je da ukrajinska strana nije dobila informacije partnera o prvom lansiranju balističkih raketa, ali da je upozorenje stiglo prije drugog udara.

    Izjave iz Kijeva dolaze u trenutku nastavka ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koja je tokom rata više puta bila meta udara. Ukrajinske vlasti od zapadnih saveznika traže dodatnu protivvazdušnu odbranu i pravovremenu razmjenu obavještajnih podataka.

  • Stevandić: Dva puta je propao pokušaj uvođenja nasilja u Srbiji

    Stevandić: Dva puta je propao pokušaj uvođenja nasilja u Srbiji

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić upozorio je na mogućnost novih političkih sukoba u Srbiji nakon izbora, ocjenjujući da bi pokušaji osporavanja izbornih rezultata mogli dovesti do destabilizacije zemlje.

    „Da zaista postoji potencijal Studentske liste, oni bi se ovih dana bavili odbranom narodne volje, onim što su postigli. Sada je nešto jasnija stvar, da je dva puta propalo da se u Srbiji uvede nasilje, da se tuče sa policijom. Jedini način je da to ponovo uspije, a jedini način je ta izborna krađa. I to je zaista najopasnije za Srbiju“, rekao je Stevandić u emisiji „Hit tvit“, prenosi Alo.

    Komentarišući političku situaciju u Srbiji i djelovanje studentske liste, Stevandić je ocijenio da bi tvrdnje o izbornoj krađi mogle postati povod za nove proteste i pokušaje izazivanja nasilja.

    Prema njegovim riječima, takav scenario predstavljao bi ozbiljan rizik za stabilnost Srbije, posebno ukoliko bi političke nesuglasice nakon izbora prerasle u sukobe na ulicama.

    Stevandić smatra da se iza političkih procesa odvijaju i širi strateški potezi koji bi mogli uticati na prilike u Srbiji. Svoje ocjene iznio je u kontekstu predstojećih izbora i rasprava o ulozi studentske liste u političkom životu zemlje.

    Njegove izjave predstavljaju političku procjenu mogućeg razvoja događaja, dok navodi o planovima za izazivanje nasilja i izbornoj krađi nisu u ovom izvještaju potkrijepljeni nezavisno potvrđenim dokazima.

  • Peskov: Bez odgovorne odluke iz Kijeva nema konačnog mirovnog sporazuma

    Peskov: Bez odgovorne odluke iz Kijeva nema konačnog mirovnog sporazuma

    Kremlj cijeni napore Sjedinjenih Američkih Država u posredovanju radi okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da nije moguće postići konačni mirovni sporazum bez učešća predstavnika Kijeva koji je spreman da preuzme odgovornost za donošenje odluka, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    „Američka strana nastavlja svoje posredničke i mirovne napore i mi ih veoma cijenimo. Ali, naravno, konačni sporazum bez učešća nekoga iz Kijeva ko je spreman da preuzme odgovornost je nemoguć“, rekao je Peskov, prenosi Interfaks.

    Njegova izjava uslijedila je nakon novih oštrih poruka na relaciji Vašington–Kijev. Američki predsjednik Donald Tramp prethodno je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije, ocijenivši da oni nanose štetu svjetskom tržištu dizel goriva, uključujući i tržište SAD.

    Tramp je, prema navodima koje prenosi portal Nezavisne, ocijenio i da Zelenski ne želi da se rat okonča.

    S druge strane, ukrajinski predsjednik optužio je američku administraciju da vrši pritisak na Kijev kako bi Ukrajina pristala na uslove koji bi značili predaju Rusiji.

    Zelenski je, kako se navodi, pojedine poteze Vašingtona opisao kao neprijateljske, među kojima je izdvojio usporavanje internet-veze putem sistema Starlink i odlaganje isporuka raketa za protivvazdušni sistem „Patriot“.

    Ukrajinski predsjednik takođe je ocijenio da Tramp ima veoma dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Izjave iz Moskve i Kijeva ukazuju na nastavak neslaganja između strana o uslovima za okončanje rata, dok Sjedinjene Američke Države nastavljaju posredničke aktivnosti. Za sada, međutim, nema naznaka da su ključne razlike u stavovima prevaziđene.

  • Francuska pojačava bezbjednosne mjere nakon nasilnih protesta

    Francuska pojačava bezbjednosne mjere nakon nasilnih protesta

    Francuska vlada najavila je pojačane mjere bezbjednosti i istragu nakon nereda koji su izbili tokom protesta širom zemlje. Premijer Sebastijan Lekornu poručio je da će vlasti reagovati na nasilje i oštećivanje imovine, dok se zemlja suočava sa sve većim nezadovoljstvom građana zbog troškova života i stanja javnih usluga.

    Prema pisanju B92, najavljene mjere dolaze nakon incidenata tokom kojih je došlo do sukoba, vandalizma i narušavanja javnog reda i mira.

    Francuska se posljednjih sedmica suočava sa talasom protesta u koje su se uključili učenici, studenti, sindikati i drugi građani. Među glavnim razlozima nezadovoljstva navode se visoki životni troškovi, rast cijena goriva, problemi u obrazovnom sistemu i pogoršanje kvaliteta javnih usluga.

    Protesti su u pojedinim gradovima prerasli u nasilne incidente, a policija je intervenisala kako bi uspostavila red. U Parizu su zabilježene pljačke prodavnica i napadi na policijske službenike, dok su vlasti najavile dodatno angažovanje bezbjednosnih snaga.

    Francuske vlasti upozoravaju da neće tolerisati nasilje i napade na javnu i privatnu imovinu. Istovremeno, protesti predstavljaju dodatni politički izazov za vladu predsjednika Emanuela Makrona, koja se suočava sa pritiskom zbog ekonomskih i društvenih problema.

    Nezadovoljstvo dijela demonstranata podsjeća i na ranije proteste pokreta „Žuti prsluci“, koji su 2018. i 2019. godine potresli Francusku zbog rasta troškova života i poreske politike.

    Dalji razvoj situacije zavisiće od odgovora vlasti, intenziteta protesta i mogućnosti da se nezadovoljstvo građana usmjeri ka političkom dijalogu.

  • Novi rezultati promijenili raspodjelu mandata u NSRS: SDS gubi jedno mjesto, Ujedinjena Srpska zadržava pet

    Novi rezultati promijenili raspodjelu mandata u NSRS: SDS gubi jedno mjesto, Ujedinjena Srpska zadržava pet

    Nova računica za raspodjelu poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske donijela je promjene za nekoliko političkih stranaka i kandidata. Prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije BiH, Koalicija za državu osvojila je treći mandat, dok je SDS pao sa 11 na deset poslaničkih mjesta.

    Kako piše Srpskainfo, promjene su uslijedile nakon obrade glasova pristiglih poštom, iz inostranstva, sa biračkih mjesta za glasanje u odsustvu i putem mobilnih timova.

    SNSD bi, prema trenutnoj raspodjeli, trebalo da ima 34 poslanika, a Pokret Sigurna Srpska 12. SDS bi imao deset mandata, dok bi Koalicija za državu imala tri. Po pet poslaničkih mjesta pripalo bi DNS-u i NPS-u, koaliciji SP-DEMOS-NDP i Ujedinjenoj Srpskoj.

    Ko ostaje bez direktnog mandata, a ko ulazi u parlament?

    Jedna od značajnijih promjena odnosi se na Izbornu jedinicu 7, gdje je Ujedinjena Srpska prema ranijoj računici imala direktni mandat. Nakon pristizanja dodatnih glasova, prednost je prešla na stranu Koalicije za državu, a mandat bi trebalo da pripadne Edinu Ramiću. Razlika između dvije liste iznosila je 323 glasa.

    Miladin Radović iz Ujedinjene Srpske tako je ostao bez direktnog mandata, ali bi, prema novoj računici, u Narodnu skupštinu trebalo da uđe putem kompenzacione liste. Ujedinjena Srpska bi, prema ovim podacima, zadržala ukupno pet poslaničkih mjesta.

    Direktne mandate iz Ujedinjene Srpske trebalo bi da imaju Aleksandar Trninić, Nenad Stevandić i Saša Vrkačević, dok bi kompenzacioni mandati pripali Mireli Kajkut Zeljković i Miladinu Radoviću.

    SDS gubi jedan mandat

    SDS je prema ranijoj raspodjeli računao na 11 poslaničkih mjesta, ali bi nakon promjena trebalo da ima deset poslanika. Stranci bi pripalo devet direktnih i jedno kompenzaciono mjesto, koje bi trebalo da osvoji Sonja Karadžić-Jovičević.

    Istovremeno, Koalicija za državu bi u skupštinskim klupama trebalo da ima Mirsada Duratovića, Sevlida Hurtića i Edina Ramića, čime bi ova lista došla do ukupno tri mandata.

    Raspodjela mandata ostalih stranaka

    SNSD bi trebalo da ima 27 direktnih i sedam kompenzacionih mandata, ukupno 34. Pokret Sigurna Srpska imao bi devet direktnih i tri kompenzaciona mandata, odnosno ukupno 12 poslanika.

    DNS-NPS bi predstavljalo pet poslanika, od kojih bi direktne mandate osvojili Darko Banjac, Diko Cvijetinović i Boris Trninić, dok bi kompenzaciona mjesta pripala Draganu Brdaru i Bobani Marelj.

    Koalicija SP-DEMOS-NDP trebalo bi da ima pet poslanika. Direktne mandate osvojili su Davor Strika, Boris Šljivić, Zoran Kokanović i Ognjen Kuljić, dok bi peto mjesto trebalo da pripadne Nedeljku Čubriloviću.

    SPS i lista Za pravdu i red-PDP RS trebalo bi da imaju po četiri poslanika, dok bi Republička stranka Srpske zadržala jedan mandat, koji bi trebalo da pripadne lideru stranke Slavenu Ristiću.

    Konačan sastav još nije potvrđen

    Iako trenutna raspodjela obuhvata svih 83 poslaničkih mjesta, konačan sastav Narodne skupštine Republike Srpske još nije zaključen. Na konačan spisak poslanika mogu uticati završetak postupka utvrđivanja rezultata, raspodjela kompenzacionih mandata i eventualne odluke izabranih kandidata koji obavljaju druge funkcije.

    Konačan odgovor na pitanje ko će zauzeti poslaničke klupe biće poznat nakon što Centralna izborna komisija BiH završi postupak i potvrdi konačne rezultate izbora.

  • „Krvave ruke nisu oprane smrću“: Bilbordi o Aliji Izetbegoviću postavljeni u Istočnom Sarajevu

    „Krvave ruke nisu oprane smrću“: Bilbordi o Aliji Izetbegoviću postavljeni u Istočnom Sarajevu

    Bilbordi sa fotografijom Alije Izetbegovića i porukom o zločinima nad srpskim narodom postavljeni su u Istočnom Sarajevu povodom 23 godine od njegove smrti. Na njima se nalazi poruka da odgovorni za zločine nisu zaboravljeni, a bilbordi su postavljeni na nekoliko lokacija u gradu i na području Istočne Ilidže.

    „Dvadeset tri godine kasnije – krvave ruke nisu oprane smrću, niti su odgovorni za zločine nad srpskim narodom zaboravljeni“, navedeno je na bilbordima, na kojima je tekst ispisan na srpskom i engleskom jeziku, uz fotografiju Izetbegovića i datume 19. oktobar 2003. – 19. oktobar 2026. godine.

    Bilbordi su postavljeni u centru Istočnog Sarajeva, u blizini parka Sunce i zgrade Agencije za istrage i zaštitu, kao i na drugim lokacijama. Za sada nije poznato ko je naručio njihovo postavljanje.

    Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je za Klix.ba da prethodno nije znao za bilborde, ali da podržava poruku koja je na njima istaknuta.

    „Jutros sam direktno otišao na posao pa nisam vidio bilborde, ali ako je neko to postavio, svaka mu čast. To je lokalna uprava pa ja nemam ništa s tim, ali svaka čast“, rekao je Ćosić.

    Govoreći o Aliji Izetbegoviću, Ćosić je iznio stav da je njegova smrt spriječila procesuiranje za zločine nad Srbima, navodeći da smatra da postoji i odgovornost po komandnoj osnovi.

    „Njegova smrt je spriječila njegovo procesuiranje za zločine nad Srbima. Bio je glavni organizator svega lošeg što nam se događalo. Vjerovatno mnogo toga on nije ni znao, ali i za njega postoji komandna odgovornost“, izjavio je Ćosić.

    On je podsjetio i na svoje viđenje Izetbegovićeve uloge u pregovorima o mirnom rješenju tokom rata u Bosni i Hercegovini, navodeći da mu je posebno zamjerio odbijanje plana prema kojem bi BiH ostala u okviru krnje Jugoslavije.

    Bilbordi su postavljeni i na području Istočne Ilidže. Načelnik ove opštine Marinko Božović rekao je za Klix.ba da ne zna ko ih je naručio i da ih još nije vidio.

    Alija Izetbegović preminuo je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Tokom rata bio je predsjednik Predsjedništva Republike BiH, a nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma obavljao je funkciju člana Predsjedništva BiH.