VRBAS Media

Autor: INFO

  • Amazon najveća svjetska kompanija po prodaji

    Amazon najveća svjetska kompanija po prodaji

    Amazon je prestigao Walmart i postao najveća svjetska kompanija po prihodima od prodaje, čime je okončana trinaestogodišnja dominacija tog trgovačkog lanca.

    Tehnološki gigant je u 2025. godini zabilježio prodaju od 717 milijardi dolara, dok je Walmart, koji je više od decenije držao vodeću poziciju, u istom periodu ostvario 713 milijardi dolara, objavila je kompanija u četvrtak, prenosi CNN.

    Iako su dvije kompanije veliki konkurenti u maloprodaji, Amazonov uspjeh zasniva se na rastu prihoda van tog sektora, prvenstveno od računarstva u oblaku, oglašavanja i drugih usluga. Kompanija koju je Džef Bezos 1994. godine pokrenuo kao internet knjižaru prošle je godine samo od odjeljenja Amazon Web Services (AWS) prihodovala gotovo 129 milijardi dolara.

    AWS pruža širok spektar usluga računarstva, skladištenja podataka i vještačke inteligencije kompanijama i vladama širom svijeta i ključni je pokretač dobiti koji Amazonu pomaže da pokrije gubitke iz maloprodajnog poslovanja.

    Većina Amazonovih prihoda, 464 milijarde dolara, i dalje dolazi od prodaje u internet i fizičkim prodavnicama, kao i putem eksternih prodavaca na njegovoj platformi. Pored toga, kompanija je zaradila više od 100 milijardi dolara od oglašavanja i pretplata na uslugu Prime.

    Za razliku od toga, više od 90 odsto Walmartove prodaje ostvaruje se u fizičkim prodavnicama i putem internet sajta.

  • Brisel razmatra oštre mjere zbog Trampovih carina

    Brisel razmatra oštre mjere zbog Trampovih carina

    Brisel ima načina da uzvrati Sjedinjenim Američkim Državama zbog najavljenog povećanja carina, a članice Evropske unije treba da usvoje “jedinstveni pristup” povodom uvođenja dodatnih carina, izjavio je francuski ministar trgovine Nikola Forisije.

    Pariz traži jedinstven odgovor Evropske unije

    Forisije je rekao za “Fajnenšel tajms” da Pariz razgovara sa kolegama iz EU i Evropskom komisijom o odluci američkog predsjednika Donalda Trampa da ponovo uvede carine, koja je uslijedila nakon presude američkog Vrhovnog suda da su mnoge carine koje je on prošle godine uveo trgovinskim partnerima nezakonite.

    “Ukoliko to postane neophodno, EU ima odgovarajuće instrumente na raspolaganju”, rekao je Forisije.

    Šta podrazumijeva “trgovinska bazuka” (ACI)

    Francuski zvaničnik je naveo da je prerano spekulisati o odgovoru EU, ali da opcije uključuju “trgovinsku bazuku”, odnosno instrument prisile (ACI), koji bi mogao da utiče na američke tehnološke kompanije.

    ACI ima širok spektar ovlašćenja – od kontrole izvoza do uvođenja carina na usluge, kao i isključivanja američkih kompanija iz ugovora o javnim nabavkama EU.

    Forisije je rekao i da su Trampove prijetnje učvrstile jedinstvo EU, ali da blok mora biti spreman da uzvrati.

    “Više ne smijemo da budemo naivni. Moramo da koristimo svoje alate, a ne samo da pričamo o njima. Ne želimo da budemo zavisni. Ne želimo da budemo neka vrsta taoca”, istakao je Forisije.

    U saopštenju francuskog Ministarstva spoljne trgovine koje prenose francuski mediji, Forisije je poručio da Francuska, pred novim carinskim pravima koje Tramp nameće, želi “jedinstvenu reakciju” EU.

    Njemačka traži koordinisan evropski stav

    Njemački kancelar Fridrih Merc je, sa svoje strane, juče poručio da želi da vodi razgovore sa evropskim saveznicima kako bi se pronašao zajednički odgovor na nova američka carinska prava, prije sastanka sa Trampom u Vašingtonu.

    “Imaćemo veoma jasan evropski stav po tom pitanju, jer je carinska politika u domenu EU, a ne država članica na individualnom nivou”, rekao je Merc kanalu ARD, prije posjete koja je predviđena za nešto više od sedmicu dana.

    Evropski parlament će se sastati sutra kako bi razgovarao o daljem odlaganju ratifikacije trgovinskog sporazuma koji je postignut sa Vašingtonom prošle godine.

    Tramp je u petak potpisao ukaz, koji treba da stupi na snagu 24. februara sa trajanjem od 150 dana i koji nameće “globalne” carine od 10 odsto, a za koje je u subotu najavio da će povećati na 15 odsto, uz rijetke izuzetke za farmaceutske proizvode i uvoz pokriven sporazumom SAD, Meksika i Kanade.

  • Hotel Palas dobio građevinsku dozvolu

    Hotel Palas dobio građevinsku dozvolu

    Novi hotel Palas u Banjaluci je dobio konačnu građevinsku dozvolu na spratnost koja će biti realizovana i od marta se mogu očekivati radovi, izjavio je danas gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Banjalučki gradonačelnik je rekao da je do sad investitor u ovaj projekat uložio 15 miliona KM.

    “Imali smo izazova i sugestija oko građevinske dozvole kao i preporuke Zavoda za zaštitu spomenika i sve je to moralo ići u više koraka. Sve je gradu plaćeno pri izdavanju tih dozvola, sve je uplaćeno”, rekao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, samo šipovi su koštali nekoliko miliona KM, a oni trebaju, u seizmički vrlo izazovnom i trusnom zemljištu, da obezbijede stabilnost objekta koji će imati 25 ili 26 spratova i 100 metara visine. To će, dodaje, biti najviši objekat u Republici Srpskoj.

    “Gradu je sve plaćeno, sve dozvole su izdate, šipovi su završeni i sve prepreke su riješene. Sredstva od 20 miliona za prvu fazu su odobrena kompaniji Zepter od ovdašnjih komercijalnih banaka, od minus tri etaže do nule da se dođe u nekoliko narednih mjeseci”, rekao je Stanivukoivć.

    Naveo je koliko je novca do sad uloženo u projekat, pa je tako rušenje starog dijela hotela Palas koštalo oko tri miliona KM, dva miliona je koštao sami projekat, pet, šest mliona KM građevinske dozvole i šipovi oko dva, tri miliona KM.

    “Sve kad saberete, do sad je uloženo 15 miliona KM od strane investitora, ne od strane grada. Prema tome, sada nema nijedne smetnje da se investicija nastavi ovim vremenom koje dozvoljava gradnju. Hotel Palas kreće užurbano sa gradnjom. Od investitora smo dobili potvrde da njima treba od dvije do tri godine sve da zazidaju i onda keće opremanje unutra. Imaće kongresnu dvoranu od 1.000 mjesta. Sve ide nesmetano. Od marta možete očekivati i prokativne radove koji su vidljivi i golim okom. Investicija je stabilna”, poručio je Stanivuković.

    Pregovora se sa vlasnicima zgrade Eurospleta

    Stanivukoić je danas najavio i određene radove u blizini Gradske uprave i Banskog dvora, rekavši da intenzivno ulaze u postupak da nađu način da poruše zgradu bivšeg Eurosplet a na početku Srpske ulice i da svu zemlju u samom centru na neki način dobije Grad. Dodao je da je u kontaktu sa porodicom koja je vlasnik zemljišta na kojoj je Eurosplet.

    “Kako bi tu napravili veliki trg bez zgrade Eurospleta i svih onih šupica, da to bude sve otvoreni trg, sa novom Gospodskom ulicom, koja ide između naselja Palata. To bi trebao biti jedan novi trg. Mi imamo vjeru da to možemo na ljeto da završimo”, kazao je Stanivuković.

    Postojeći parking kod Eurospleta će postati podzemni, kaže on, dok će iznad parkinga biti zelenilo. Takođe se, kako je istakao, na tom prostoru razmišlja i o podizanju spomenika kralju Petru I Karađorđeviću Oslobodiocu.

  • Stanari Borika traže dodatnu zaštitu pješaka kod novog kružnog toka

    Stanari Borika traže dodatnu zaštitu pješaka kod novog kružnog toka

    Gradnja nove kružne raskrsnice kod „Audi“ servisa izazvala je negodovanje dijela mještana Borika i Filipović Polja. Više od 200 stanara potpisalo je peticiju i uputilo zvaničan dopis Gradu i JP „Putevi Republike Srpske“, ističući da nisu protiv projekta, ali da traže dodatne mjere zaštite pješaka, posebno djece.

    Riječ je o spoju Bulevara vojvode Petra Bojovića i Bulevara vojvode Živojina Mišića, jednoj od prometnijih saobraćajnih tačaka u gradu. Ova dionica sa po dvije trake u oba pravca svakodnevno trpi veliki pritisak tranzitnog, putničkog i javnog prevoza i predstavlja glavnu vezu za stanovnike ovog dijela grada.

    Stanari navode da u naselju pretežno žive mlade porodice, te da se broj djece i pješaka stalno povećava. Upravo zato smatraju da planirano rješenje kružne raskrsnice ne pruža dovoljan nivo sigurnosti za one koji prelaze ulicu.

    „Smatramo da je bezbjednost pješaka na ovoj lokaciji ozbiljno ugrožena. Projektovano rješenje kružne raskrsnice, u obliku u kojem nam je predstavljeno, neadekvatno je i neprihvatljivo sa aspekta sigurnosti pješaka. ‘Obični’ pješački prelaz bez dodatnih zaštitnih elemenata ne pruža dovoljan nivo bezbjednosti“, naveli su u dopisu.

    Kao trajno rješenje vide izgradnju pothodnika ili pasarele, ali do tada predlažu privremene mjere. Među njima su prelaz sa usmjeravanjem pješaka zaštitnim ogradama, po uzoru na rješenje kod Kampusa, te postavljanje semafora sa tasterom za pješake.

    „Predlažemo privremene mjere, odnosno zamjenu klasičnog pješačkog prelaza, prelazom sa usmjeravanjem pješaka zaštitnim ogradama po principu rješenja kod ‘Kampusa’, ugradnju semafora sa tasterom za pješake, koji bi omogućio bezbjedno prelaženje u vremenskim intervalima. Ove mjere se, prema praksi, mogu donijeti na nivou lokalne uprave i saobraćajne inspekcije uz saglasnost nadležnih organa i policije“, stoji u dopisu.

    Podsjećaju i na ranije inicijative roditelja i savjeta mjesne zajednice, kao i na obaveze iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja, posebno u dijelu koji se odnosi na zaštitu djece mlađe od 16 godina i prilagođavanje pješačkih prelaza.

    U dopisu upozoravaju da godinama ukazuju na problem bezbjednosti na potezu od Rebrovačkog mosta do Kampusa, gdje su, kako navode, zabilježene brojne saobraćajne nesreće, uključujući i one sa teškim posljedicama.

    Jedan od potpisnika, Dragoljub Macura, ističe da građani ne osporavaju izgradnju kružnog toka, već traže dodatnu zaštitu za pješake.

    „Od Rebrovačkog mosta do Kampusa skoro svakodnevno imamo saobraćajne nesreće, nažalost bilo je i smrtnih ishoda. Smatramo da je ovo nebezbjedno rješenje. Nema nikakve zaštite pješaka, samo običan pješački prelaz u kružnoj raskrsnici“, rekao je Macura.

    Prema njegovim riječima, u ranijim razgovorima pominjana je izgradnja ukrštene pasarele, ali se od tog plana odustalo. Građanima je, kako tvrdi, rečeno da nema dovoljno prostora, dok je za montažnu varijantu navedeno da je problem prilagoditi je osobama sa invaliditetom.

    „U Gradskoj upravi su nam rekli da nema prostora za pasarelu. Pitali smo za montažnu varijantu, ali su rekli da je problem riješiti prelaz osoba sa invaliditetom. Predložili smo barem rješenje kao kod Kampusa, sa zaštitnom ogradom, ali su rekli da bi to dodatno usporilo saobraćaj. Rješenje je i semafor, kao na Bulevaru. Tražili su da pošaljemo dopis, poslali smo. Ali, još niko se ne oglašava. Nismo dobili odgovor da li se nešto radi po tom pitanju“, istakao je Macura.

    Dopis je, kako navode, potpisalo 227 stanara. Njihov zahtjev je da se, uz izgradnju kružne raskrsnice, uvedu dodatne mjere koje će obezbijediti sigurnije kretanje pješaka, posebno djece.

  • Stanivuković: Tražimo način kako sa srušimo zgradu bivešg Eurospleta

    Stanivuković: Tražimo način kako sa srušimo zgradu bivešg Eurospleta

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je danas određene radove u blizini Gradske uprave i Banskog dvora, rekavši da intenzivno ulaze u postupak da nađu način da poruše zgradu bivšeg Eurospleta na početku Srpske ulice i da svu zemlju u samom centru “na neki način dobije Grad”.

    Dodao je da je u kontaktu sa porodicom koja je vlasnik zemljišta na kojoj je Eurosplet.

    – Kako bi tu napravili veliki trg bez zgrade Eurospleta i svih onih šupica, da to bude sve otvoreni trg, sa novom Gospodskom ulicom, koja ide između naselja Palata. To bi trebao biti jedan novi trg. Mi imamo vjeru da to možemo na ljeto da završimo – kazao je Stanivuković.

    Postojeći parking kod Eurospleta će postati podzemni, kaže on, dok će iznad parkinga biti zelenilo. Takođe se, kako je istakao, na tom prostoru razmišlja i o podizanju spomenika kralju Petru I Karađorđeviću Oslobodiocu.

  • Ljekari i zdravstveni radnici nezadovoljni: Plate se ne dogovaraju preko medija

    Ljekari i zdravstveni radnici nezadovoljni: Plate se ne dogovaraju preko medija

    Sindikalne organizacije u zdravstvu poručuju da najavljeno povećanje plata od pet odsto za njih nije tema za kompromis. Smatraju da je takvo povećanje nedovoljno i da ne odgovara realnom stanju u zdravstvenom sistemu.

    Iz Strukovnog sindikata doktora medicine i Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske ističu da je minimalni zahtjev rast plata od 20 odsto. Navode i da linearni dodatak od 250 KM, koji je najavljen, remeti postojeće koeficijente i ne obuhvata sve zaposlene, zbog čega, kako tvrde, ne predstavlja sistemsko rješenje.

    Sindikalci naglašavaju i da je potrebno ukinuti važeći Zakon o platama i ponovo uspostaviti kolektivno pregovaranje kao osnov za uređivanje prava radnika. Kao ključni problem izdvajaju izostanak institucionalnog dijaloga.

    Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srpske, dr Zorislava Lukić, od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite zahtijeva otvaranje socijalnog dijaloga.

    „Tražimo da se pregovori o statusu radnika u zdravstvu obavljaju isključivo na nivo institucija. Jer, ako se te institucije ne poštuju, ne postoji ni država. I lani smo imali incident, kad smo iz medija saznali za povećanje plata“, naglasila je Lukićeva.

    Podsjećanja radi, predsjednik SNSD Milorad Dodik je prilikom otvaranja novog objekta onkologije u UKC Republike Srpske saopštio da će od aprila zaposlenima u zdravstvu plate biti uvećane za pet odsto.

    „Od 1. jula ide poseban dodatak za sve medicinske radnike, 250 KM linearno na platu. To je kod medicinskih sestara na ovu platu povećanje od 18%, a kod ljekara 10%“, poručio je Dodik.

    Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Srpske, dr Jovica Mišić, ocjenjuje da način na koji je informacija plasirana dodatno komplikuje odnose između sindikata i resornog ministarstva.

    „Žao mi je što između sindikata i resornog ministarstva ne postoji socijalni dijalog. Mi ne želimo da u Ministarstvo zdravlja idemo kako bismo se slikali, nego da razgovaramo o našem statusu. Siguran sam da su i mnogi zaposleni u ovom ministarstvu o povećanju plata čuli iz medija“, kaže Mišić.

    Sindikati poručuju da su spremni na razgovor, ali isključivo kroz formalne kanale i uz poštovanje institucija. Bez toga, smatraju, najavljena povećanja ne mogu riješiti suštinske probleme u sistemu zdravstva.

  • Može li Dodik okupiti opoziciju za isti sto

    Može li Dodik okupiti opoziciju za isti sto

    Poziv na dijalog koji dolazi uz etikete i uvrede teško može da zvuči kao iskrena ponuda. Upravo to se ovih dana dešava na političkoj sceni Republike Srpske.

    Dok lider SNSD Milorad Dodik poziva opoziciju na razgovor o ključnim nacionalnim pitanjima, odgovor iz opozicionih redova uglavnom je negativan. Najbliže pristanku bio je šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, ali uz jasno postavljene uslove.

    Crnadak je poručio da bi se odazvao ako bi prva tema bila pitanje javnog novca, uz zahtjev za zajedničku krivičnu prijavu u slučaju „Vijadukt“, ostavku rukovodstva RTRS, uvođenje novih izbornih tehnologija i procesuiranje odgovornih u aferi „Pupac“. Time je dijalog uslovio konkretnim političkim i pravosudnim potezima.

    Ubrzo je uslijedio odgovor sa druge strane. Dodik je izjavio da je, kada je govorio o unutrašnjem dijalogu, mislio na „ozbiljne ljude“, a ne na, kako je rekao, „luzere poput Crnatka“. Takva formulacija ponovo je otvorila pitanje stvarne namjere poziva na razgovor.

    Ovakav rječnik nije novost u odnosu vlasti prema opoziciji. Godinama su politički protivnici označavani kao „izdajnici“, „strani plaćenici“ i remetilački faktor. Zato se nameće dilema da li se dijalog može graditi u atmosferi u kojoj jedna strana unaprijed delegitimiše drugu.

    Sociolog i politički analitičar Drago Vuković podsjeća da je dijalog temelj svake „normalne politike“. Prema njegovim riječima, politički lideri bi trebalo da komuniciraju bez obzira na razlike, te da su i u znatno težim vremenima postojali primjeri kada su ljuti protivnici sjedali za isti sto.

    Vuković smatra da su politički rovovi u Republici Srpskoj duboki i da su rezultat dugogodišnje konfrontacije. Navodi i primjer kada su dvije najjače partije, SDS i SNSD, bile blizu koalicije, ali do nje nije došlo. Danas, ocjenjuje, takve inicijative gotovo da ne postoje.

    On ukazuje na međusobni strah političkih aktera: opozicija vjeruje da promjena vlasti mora doći kako bi se sistem „ozdravio“, dok vlast smatra da stranka sa tolikom podrškom ne može biti smijenjena bez izbora. Uprkos tome, Vuković poručuje da razgovor ne bi smio biti sporan, pod uslovom da svaka stranka zadrži svoje principe i da se, u situacijama ozbiljnih političkih izazova, postigne minimum jedinstva.

    Vuković ide i korak dalje, ocjenjujući da je Dodik iskren u pozivu na nacionalno jedinstvo, jer i sam, kako kaže, trpi pritiske iz Sarajeva. Istovremeno, smatra da jedan otvoren i transparentan sastanak ne bi nužno značio političku štetu za opoziciju.

    S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić postavlja ključno pitanje: iz koje pozicije se poziva na razgovor. Ako se sagovornici unaprijed etiketiraju i rangiraju po podobnosti, tvrdi ona, teško je govoriti o ravnopravnom dijalogu.

    Topićeva upozorava da se iza poziva može kriti potreba za podjelom odgovornosti za odluke koje slijede, kao i pokušaj da se teret lošeg životnog standarda raspodijeli i na one koji nisu imali izvršnu vlast. Podsjeća i da opozicija godinama nije imala mogućnost da svoje teme nametne kao prioritetne, te da je odnos vlasti prema njoj često bio obilježen potcjenjivanjem.

    U takvom ambijentu, pitanje nije samo da li opozicija treba da sjedne za sto, već kakav bi taj sto bio i ko bi određivao pravila. Dijalog podrazumijeva minimum međusobnog uvažavanja. Bez toga, svaka ponuda razgovora ostaje više politička taktika nego istinski pokušaj dogovora.

    Na kraju, dilema ostaje otvorena: da li je odbijanje razgovora znak političke dosljednosti ili propuštena prilika da se barem pokuša smanjiti tenzija. Jedno je sigurno – bez stvarne volje za ravnopravan razgovor, poziv na jedinstvo ostaje tek dio političke retorike.

  • Stevandić: Nismo taoci koalicionih odnosa, biramo integritet umjesto marketinga

    Stevandić: Nismo taoci koalicionih odnosa, biramo integritet umjesto marketinga

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da Narodna skupština Republike Srpske danas ima, kako je naveo, „ogromnu međunarodnu aktivnost“, ističući da Skupština ispunjava svoje nadležnosti i paralelno jača politički uticaj stranke.

    „Smatram da u rukovođenju Skupštinom prvi put Skupština ima ogromnu međunarodnu aktivnost. Ogromnu. U svim parametrima, nebitno da li je Pariz ili je Salzburg“, rekao je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić. Dodao je da je u proteklih godinu dana četiri puta boravio u austrijskom parlamentu, te da su planirane posjete Rusiji, Italiji i Mađarskoj.

    Govoreći o radu parlamenta, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da Skupština redovno usvaja zakone i da nijedan nije zaustavljen. „Smatram da sam pokazao: Skupština radi svoj posao. Usvaja zakone, nijedna nije stopirana“, naveo je, dodajući da je cilj poštenije upravljanje i veća korist za privredu i građane.

    On je ocijenio da je stranka postala „sabirni centar za ljude koji su napravili neki uspjeh“, te da takav potencijal treba kapitalizovati. „To vrijedi mnogo više nego što mi trenutno imamo poslanika i mnogo više nego što imamo moći i vlasti“, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić naglasio je da, prema njegovim riječima, stranka nikome nije dužna i da „sve funkcioniše“. „Nema toga ko može trenutno da nam nanese neku štetu. Hoću da se zna da smo zaista stranka koja i radi, ima ideologiju, ima ljude i ima čestite namjere prema svojoj Republici“, rekao je.

    Posebno je ukazao na izradu strategije razvoja malih i pograničnih opština. „Mi znamo da za 20 godina neće biti Drinića, neće vjerovatno biti Han Pijeska, ni Vlasenice. Ko se brine za tim? Da li je iko u Republici Srpskoj napravio strategiju razvoja malih opština? Nije. Mi jesmo“, naveo je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Govoreći o političkom djelovanju, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da stranka nije talac koalicionih odnosa i da javno ukazuje na probleme. „Imate marketing i imate integritet. Mi smo ljudi integriteta“, zaključio je, naglašavajući da ostaje pri takvom pristupu uprkos, kako je rekao, ličnim i političkim pritiscima.

    On je ocijenio da je stranka postala „sabirni centar za ljude koji su napravili neki uspjeh“, te da takav potencijal treba kapitalizovati. „To vrijedi mnogo više nego što mi trenutno imamo poslanika i mnogo više nego što imamo moći i vlasti“, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić naglasio je da, prema njegovim riječima, stranka nikome nije dužna i da „sve funkcioniše“. „Nema toga ko može trenutno da nam nanese neku štetu. Hoću da se zna da smo zaista stranka koja i radi, ima ideologiju, ima ljude i ima čestite namjere prema svojoj Republici“, rekao je.

    Posebno je ukazao na izradu strategije razvoja malih i pograničnih opština. „Mi znamo da za 20 godina neće biti Drinića, neće vjerovatno biti Han Pijeska, ni Vlasenice. Ko se brine za tim? Da li je iko u Republici Srpskoj napravio strategiju razvoja malih opština? Nije. Mi jesmo“, naveo je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.

    Govoreći o političkom djelovanju, predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da stranka nije talac koalicionih odnosa i da javno ukazuje na probleme. „Imate marketing i imate integritet. Mi smo ljudi integriteta“, zaključio je, naglašavajući da ostaje pri takvom pristupu uprkos, kako je rekao, ličnim i političkim pritiscima.

  • Kamerama protiv nesavjesnog odlaganja otpada

    Kamerama protiv nesavjesnog odlaganja otpada

    Kako bi se spriječilo nepropisno odlaganje otpada i stvaranje divljih deponija, više lokacija na području Banjaluke biće pokriveno video-nadzorom.

    “Cilj nije kažnjavanje, nego da se, izazivajući strah da ne budu snimljeni, odvrate nesavjesni pojedinci od namjere da otpad bacaju tamo gdje mu nije mjesto i tako stvaraju ružnu sliku u tim naseljima”, saopšteno je iz Gradske uprave Banjaluka.

    Kako su dodali, ekipe su u četvrtak uklanjale nepropisno odložen otpad pored kontejnera na lokaciji u naselju Ada, koja će od sada biti pod video-nadzorom.

  • Sprema se atentat na Hamneja

    Sprema se atentat na Hamneja

    Administracija predsednika SAD Donalda Trampa spremna je da razmotri predlog kojim bi Iranu bilo dozvoljeno “simbolično” obogaćivanje uranijuma, pod uslovom da ne postoji mogućnost razvoja nuklearne bombe, rekao je visoki američki zvaničnik za Aksios.

    Trampu su predstavljene i vojne opcije koje uključuju direktno ciljanje vrhovnog vođe Ali Hamneja i njegovog sina Modžtabe, ističe izvor.

    Prema navodima američkih i izraelskih zvaničnika, razlike između Vašingtona i Teherana “ostaju duboke”, a prag za prihvatanje iranskog predloga je visok.

    ranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je da će nacrt predloga biti finalizovan u naredna dva ili tri dana.

    Američki zvaničnik je naveo da Tramp još nije doneo odluku o eventualnom napadu i da “drži sve opcije otvorenim”, dok je portparolka Bele kuće Ana Keli poručila da samo “predsednik zna kakvu će odluku doneti”.

    Tramp je više puta istakao da ne želi da Iran ima mogućnost obogaćivanja, dok je Hamnej poručio da Teheran neće odustati od tog prava, koje opisuje kao civilno.

    Prema izvorima, Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner zatražili su od Aragčija detaljan predlog koji bi otklonio zabrinutosti SAD.

    Vašington je poručio da bi razmotrio ograničeno, “simbolično” obogaćivanje ako Iran pruži detaljne garancije da program nema vojnu namenu.

    Aragči je naveo da bi sporazum morao da bude “dogovor u kome svi dobijaju” i da će uključivati političke obaveze i tehničke mere, uz moguće učešće šefa Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaela Grosija u nadzoru nad programom.

    Američki zvaničnici ističu da će odluka o daljim koracima zavisiti od sadržaja pisanog iranskog predloga, uz poruku da je “lopta u njihovom dvorištu”.