Autor: INFO

  • Iz Kremlja se oglasili o kontaktima Rusije i SAD: Za sada nema ubrzanja rješavanja ukrajinskog sukoba

    Iz Kremlja se oglasili o kontaktima Rusije i SAD: Za sada nema ubrzanja rješavanja ukrajinskog sukoba

    Kontakti Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o ukrajinskom pitanju se nastavljaju i predstavljaju pozitivan signal, ali za sada nema osnova da se govori o ubrzanju mirovnog procesa, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Ne bih u ovoj situaciji bio pretjerano optimističan. Kontakti se zaista odvijaju, što je uvijek pozitivno, ali se trenutno ne može govoriti o nekoj novoj dinamici ili ubrzanju – rekao je Peskov, komentarišući razgovore Moskve i Vašingtona, uključujući nedavni sastanak ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija u Manili.

    Peskov je dodao da Rusija nastavlja dijalog sa Sjedinjenim Državama kroz postojeće radne kanale i izrazio nadu da će, kada američki pregovarači budu imali više vremena, doputovati u Moskvu kako bi se nastavio neposredan dijalog.

    Govoreći o mogućoj posjeti specijalnog izaslanika predsednika SAD Stiva Vitkofa i DŽareda Kušnera Rusiji, Peskov je rekao da će Kremlj blagovremeno saopštiti datum njihovog dolaska.

    Osvrćući se na situaciju na frontu, portparol Kremlja je naveo da Rusija nastavlja Specijalnu vojnu operaciju i da, prema ocjeni Moskve, bilježi pozitivnu dinamiku na liniji borbenog kontakta.

    Komentarišući medijske navode da američke obavještajne službe sumnjaju kako je Rusija pomogla Iranu tehnologijom i obavještajnim podacima prilikom nedavnih udara na američke objekte na Bliskom istoku, Peskov je odbacio mogućnost komentara.

    – Ne mislim da su poruke o nečijim sumnjama povod za komentarisanje – poručio je portparol Kremlja.

    Ranije je generalni sekretar SAD Marko Rubio izjavio, nakon sastanka sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, da su potrebne nove ideje i prijedlozi za rješavanje ukrajinskog sukoba.

    On je istakao da je razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova bio “dobar i iskren”.

    Rubio je takođe naglasio da je američki predsjednik Donald Tramp jasno stavio do znanja: Vašington želi da igra konstruktivnu ulogu u okončanju ukrajinskog sukoba.

  • Počeli radovi u centru Banjaluke

    Počeli radovi u centru Banjaluke

    Radovi na izgradnji i rekonstrukciji mješovitog kolektora, tačnije – kanalizacionog sistema, počeli su danas u Gundulićevoj ulici u banjalučkom naselju Centar 1, a kako BL portal saznaje, trajaće dva mjeseca. Za to vrijeme, u ovom dijelu centra grada saobraćaće se samo jednom kolovoznom trakom.

    Tako će vozači morati računati na usporen saobraćaj i otežano kretanje, a sve će regulisati privremena saobraćajna signalizacija. U nekim etapama rekonstrukcije, moguće je i potpuno zaustavljanje saobraćaja na kraće periode.

    Vozačima koji svakodnevno prolaze ovim dijelom centra Banjaluke i žele izbjeći gužve, u naredna dva mjeseca, kao alternativni pravci, nameću se Ulica Kralja Alfonsa XIII, Ulica Veselina Masleše te Bulevar cara Dušana, koji omogućavaju obilazak Gundulićeve bez značajnih gubitaka u vremenu.

    Pješaci i stanovnici koji žive ili rade u Gundulićevoj ulici moći će i dalje nesmetano pristupiti objektima, ali se savjetuje povećan oprez u zoni radova, posebno u jutarnjim i popodnevnim satima kada je frekvencija saobraćaja najveća.

    Sve učesnike u saobraćaju radnici mole za oprez, ali i razumijevanje zbog otežanog saobraćaja za vrijeme izvođenja radova, a vozačima koji svakodnevno koriste ovaj dio centra Banjaluke preporučuje se da u naredna dva mjeseca razmotre alternativne pravce kako bi izbjegli gužve i kašnjenja.

  • EU kaznila Google sa 890 miliona evra zbog kršenja pravila konkurencije

    EU kaznila Google sa 890 miliona evra zbog kršenja pravila konkurencije

    Evropska unija izrekla je kaznu Googleu u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja zakona o onlajn konkurenciji.

    Evropska komisija saopštila je da je Google prekršio Zakon o digitalnim tržištima dajući prednost sopstvenim uslugama, poput Google Playa i hotelskih ponuda, u rezultatima pretrage u odnosu na usluge svojih konkurenata.

    Google je kažnjen sa 460 miliona evra zbog kršenja pravila koja se odnose na pretragu i 430 miliona evra zbog kršenja pravila koja se odnose na trgovinu aplikacijama.

    Komisija je naložila Googleu da se prema uslugama trećih strana koje se pojavljuju u rezultatima pretrage odnosi na pravedan i nediskriminatorski način, kao i da omogući programerima aplikacija da nude svoje usluge i van Googleove prodavnice aplikacija.

    Iz Komisije su naveli da je Google već počeo da testira promjene u načinu prikazivanja rezultata pretrage koje uključuju njegove usluge, poput kupovine i letova, te ocijenili da te izmjene predstavljaju značajan napredak ka usklađivanju sa pravilima.

    “Potrošači će biti direktni korisnici ove odluke EU. Rezultati pretrage biće drugačiji u Evropi, a Google će u budućnosti morati da prilagodi svoj pretraživač”, saopštili su iz Brisela.

    Predsjednik Googlea za globalna pitanja Kent Voker osudio je kaznu, ocijenivši da ona predstavlja degradaciju proizvoda podstaknutu malom grupom sebičnih podnosilaca žalbi, što će, kako tvrdi, negativno uticati na evropska preduzeća i potrošače.

    On je rekao da Zakon EU o digitalnim tržištima primorava Google da ukine funkcije pretrage u realnom vremenu koje Evropljani vole, poput trenutnog prikaza cijena i direktne dostupnosti hotela, letova i restorana, kao i da ukloni bezbjednosne zaštite na Google Playu.

  • Državljanin Srbije plaćen iz Sarajeva da baci bombu u Kotor Varošu

    Državljanin Srbije plaćen iz Sarajeva da baci bombu u Kotor Varošu

    Uhapšeni M. A. iz Vranja (44), kojeg terete da je bacio bombu u Kotor Varošu, osumnjičen je da je to učinio u dogovoru sa još dva lica iz Sarajeva, koja su mu dala upute i predala ručnu bombu, kako bi za određeni novčani iznos bacio eksplozivnu napravu.

     

    Saopšteno je to iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koje je zatražilo pritvor za ovog državljanina Srbije.

    Tužilaštvo je uputilo Osnovnom sudu u Kotor Varošu prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti iz člana 394. stav 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Oštećeni kuća, auto i obližnji objekti

    Prema navodima tužilaštva, osumnjičeni je, po prethodnom dogovoru sa još dva lica iz Sarajeva, koja su mu dala upute i predala ručnu bombu, dogovorio da za određeni novčani iznos baci eksplozivnu napravu.

    “Osumnjičeni je 21. jula oko 4.30 časova došao do porodične kuće u vlasništvu B. M. iz Kotor Varoša i aktivirao minsko-eksplozivno sredstvo. Usljed eksplozije oštećena je porodična kuća, putničko vozilo u vlasništvu M.B., kao i više okolnih stambenih objekata”, rekli su iz tužilaštva.

    Zašto je zatražen pritvor?

    Tužilac je predložio određivanje pritvora zbog opasnosti od bjekstva osumnjičenog, postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju da bi mogao ometati krivični postupak uticajem na saučesnike, kao i zbog okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela, u skladu sa članom 197. stav 1. tačke a), b) i v) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske.

    O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Kotor Varošu.

    Uhapšen u Istočnom Sarajevu

    Kako su “Nezavisne novine” pisale, on je uhapšen sa državljankom Srbije J. D., a pretpostavlja se da su putovali u Srbiju kada ih je uhapsila policija na području Istočnog Sarajeva.

    Podsjećamo, eksplozija se dogodila u ranim jutarnjim časovima, a u incidentu nije bilo povrijeđenih.

  • Cvijanović sa Ginkelom o daljem unapređenju svih vidova saradnje sa SAD

    Cvijanović sa Ginkelom o daljem unapređenju svih vidova saradnje sa SAD

    Sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH DŽonom Ginkelom danas sam razgovarala o aktuelnim političkim temama u Republici Srpskoj i BiH, napisala je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    – Tokom sastanka je bilo riječi i o daljem unapređenju svih vidova saradnje sa SAD, sa posebnim akcentom na ekonomiju i energetiku – kaže Cvijanovićeva.

  • SAD: Usvojen Zakon o odbrani, rekordnih 1,15 biliona dolara vojne potrošnje

    SAD: Usvojen Zakon o odbrani, rekordnih 1,15 biliona dolara vojne potrošnje

    Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država tijesnom većinom usvojio je svoju verziju Zakona o nacionalnoj odbrani /NDAA/ za 2027. godinu, kojim se odobrava rekordnih 1,15 biliona dolara vojne potrošnje.

    NDAA uključuje više odredbi kojima se stotine miliona dolara izdvajaju za zajedničke vojne projekte Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.

    Za zakon je glasalo 216 poslanika, dok je 212 bilo protiv, javio je Rojters.

    Mjeru je podržala većina republikanaca, dok je većina demokrata glasala protiv.

    Pojedine demokrate su pokušale da ospore odredbu koja predviđa jačanje bezbjednosne saradnje SAD i Izraela, ali njihov prijedlog nije dobio podršku.

  • Rubio: Prijedlozi iz Enkoridža su propali, potrebne su nove ideje za Ukrajinu

    Rubio: Prijedlozi iz Enkoridža su propali, potrebne su nove ideje za Ukrajinu

    Potrebne su nove ideje i prijedlozi za rješavanje ukrajinskog sukoba, rekao je Marko Rubio nakon razgovora sa Sergejem Lavrovom na marginama samita ASEAN koji se održava na Filipinima.

    – Nemoguće je postići mirovni sporazum ako se obe strane s njim ne slažu. Ukrajinska strana to nije prihvatila (sporazum iz Enkoridža). Zato taj pokušaj nije urodio plodom. Sada je potrebno tražiti nove prijedloge i nove ideje – dodao je Marko Rubio.

    On je istakao da je razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova bio “dobar i iskren”.

    Rubio je takođe naglasio da je američki predsjednik Donald Tramp jasno stavio do znanja: Vašington želi da igra konstruktivnu ulogu u okončanju ukrajinskog sukoba.

    – Spremni smo da to uradimo, i to smo svakako rekli, i to smo jasno stavili do znanja na druge načine – rekao je.

  • Gdje je veća plata, u FBiH ili Republici Srpskoj?

    Gdje je veća plata, u FBiH ili Republici Srpskoj?

    Zavod za statistiku FBiH demantovao je Republički zavod za statistiku Republike Srpske kada je riječ o prosječnoj neto plati, navodeći da ti podaci mogu dovesti javnost u zabludu.

    Iz federalnog Zavoda za statistiku saopštili su da podaci za maj koji se odnose na FBiH govore da je prosječna neto plata iznosila 1.698 KM te da je Republički zavod za statistiku juče saopštio da je prosječna plata u Republici Srpskoj za jun iznosila takođe 1.698 KM, što je za 2,1 posto više u odnosu na maj i 3,9 posto više nego u junu prošle godine.

    “Nije opravdano upoređivati podatke za dva različita mjeseca. Ni u tom slučaju ne može se zaključiti da su prosječne plaće u oba entiteta jednake”, naveli su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Pojasnili su da je ključna razlika u metodologiji obračuna, odnosno da su u prosječnu neto platu u Republici Srpskoj za određene djelatnosti uključeni i topli obrok te regres, dok se u Federaciji BiH ove naknade iskazuju odvojeno od plate.

    “Zbog toga prosječna primanja u Republici Srpskoj prikazana u većem iznosu nego što bi bila kada bi se primjenjivala metodologija koja važi u Federaciji BiH. To stvara pogrešnu sliku i zbog toga direktno poređenje prosječne plate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH bez prethodnog usklađivanja iznosa za obračun nije statistički opravdano”, ocijenili su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Dodali su da je prilikom tumačenja podataka o prosječnoj plati neophodno jasno navesti šta je sve uključeno u obračun, jer različit obuhvat primanja direktno utiče na konačan rezultat.

  • EU postigla dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije

    EU postigla dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije

    Zemlje članice Evropske unije postigle su dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije, nakon što je postignut kompromis oko jedne od najspornijih mjera – zabrane evropskim kompanijama da prevoze ruski tečni prirodni gas (LNG) u treće zemlje.

    Prema dogovoru, primjena te zabrane biće odgođena za najmanje godinu dana, čime je otklonjena zabrinutost Grčke, koja je upozoravala da bi takva mjera ozbiljno pogodila njen brodarski sektor i imala ograničen efekat jer bi prevoznici mogli promijeniti registraciju svojih brodova.

    Zadržana ograničenja na rusku naftu

    Istovremeno, članice EU saglasile su se da još 12 mjeseci zadrže ograničenje cijene ruske sirove nafte na 44.10 dolara po barelu, iako je zbog rasta cijena energenata izazvanih sukobom na Bliskom istoku postojala mogućnost njegovog automatskog povećanja.

    Novi paket sankcija dio je nastavka evropskog pritiska na Moskvu zbog rata u Ukrajini, dok Brisel nastoji dodatno ograničiti ruske prihode od izvoza energenata i očuvati jedinstven stav svih 27 država članica uprkos različitim ekonomskim interesima pojedinih zemalja, navodi “Politico”.

  • Elektroprivreda Republike Srpske se zadužuje u dvije banke

    Elektroprivreda Republike Srpske se zadužuje u dvije banke

    Elektroprivreda Republike Srpske se planira zadužiti u dvije banke, a Vlada Republike Srpske će na sjednici, koja se održava danas, u četvrtak, 23. jula, odlučivati o davanju saglasnosti za izdavanje garancije.

    Naime, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić sazvao je za danas 20. sjednicu Vlade Republike Srpske sa prijedlogom dnevnog reda koji sadrži 69 tačaka.

    Na samom kraju spiska, tačke 65, 66 i 67, odnose se na zaduženje Elektroprivrede Republike Srpske, ali i Elektro-Bijeljine.

    Saglasnost za garancije
    Tačka 65 odnosi se na razmatranje Prijedloga odluke o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje ODS Elektro-Bijeljina a.d. Bijeljina.

    Sljedeće dvije tačke odnose se na razmatranje prijedloga odluka o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje MH Elektroprivreda Republike Srpske MP a.d. Trebinje, kod dvije banke.