Autor: INFO

  • Vašington zaprijetio EU protivmjerama zbog ograničavanja američkih kompanija

    Vašington zaprijetio EU protivmjerama zbog ograničavanja američkih kompanija

    Sjedinjene Američke Države upozorile su Evropsku uniju da bi evropske kompanije mogle da snose posljedice ukoliko Brisel nastavi sa planovima koji bi američkim firmama ograničili pristup pojedinim dijelovima evropskog tržišta. Upozorenje dolazi u trenutku kada EU nastoji da ojača vlastitu tehnološku industriju i smanji zavisnost od velikih kompanija iz inostranstva.

    Američki ambasador pri Evropskoj uniji Endru Puzder ukazao je na mogućnost uvođenja oštrih protivmjera Vašingtona, prenosi B92, pozivajući se na agenciju Tanjug i britanski „Fajnenšel tajms“.

    Povod za upozorenje je odluka Evropske komisije da najveći dio vrijednog frekvencijskog spektra namijenjenog mobilnim satelitskim komunikacijama dodijeli evropskim kompanijama. Takvim pristupom smanjio bi se prostor koji bi na tom tržištu mogli da dobiju američki operateri.

    Evropska inicijativa dio je šire strategije jačanja domaćih tehnoloških kapaciteta i smanjenja oslanjanja na velike strane kompanije. Brisel nastoji da evropskim preduzećima obezbijedi veće mogućnosti za razvoj i konkurisanje na tržištu koje postaje sve značajnije za telekomunikacije i digitalnu infrastrukturu.

    Međutim, američka strana upozorava da bi ograničavanje pristupa evropskom tržištu moglo da izazove odgovor prema kompanijama iz EU koje posluju u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi spor oko raspodjele frekvencijskog spektra mogao da preraste u širi trgovinski sukob između dva transatlantska partnera.

    Za sada nema objavljenih detalja o konkretnim mjerama koje bi Vašington mogao da preduzme, niti je navedeno da su protivmjere već uvedene. Dalji razvoj situacije zavisiće od odluka evropskih institucija i eventualnih razgovora sa američkom administracijom.

  • Institut za javno zdravstvo upozorava na rast respiratornih infekcija u Srpskoj

    Institut za javno zdravstvo upozorava na rast respiratornih infekcija u Srpskoj

    Broj pacijenata kojima je zbog teških akutnih respiratornih infekcija bilo potrebno bolničko liječenje u Republici Srpskoj značajno je porastao za samo sedam dana. Tokom 41. sedmice ove godine hospitalizovana su 34 pacijenta, dok ih je sedmicu ranije bilo 13, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Prema izvještaju koji je objavio BL Portal, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske liječeno je 13 pacijenata, dok je u ostalim bolnicama prijavljen ukupno 21 slučaj teške akutne respiratorne infekcije, poznate pod skraćenicom SARI.

    Istovremeno, domovi zdravlja širom Republike Srpske prijavili su 4.423 slučaja akutnih respiratornih infekcija. Evidentirano je i 266 oboljenja sa simptomima sličnim gripu, pri čemu su najviše stope obolijevanja od ovih infekcija zabilježene u regijama Foče i Trebinja.

    Podaci pokazuju da su akutne respiratorne infekcije i oboljenja slična gripu najčešće registrovani među djecom uzrasta od pet do 14 godina i odraslima između 30 i 64 godine. Kada je riječ o težim infekcijama koje zahtijevaju hospitalizaciju, najugroženija je bila najmlađa populacija.

    U referentnoj laboratoriji Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske tokom posmatrane sedmice testirano je pet uzoraka na viruse gripa, SARS-CoV-2 i respiratorni sincicijalni virus (RSV). Dva uzorka bila su pozitivna na SARS-CoV-2, virus koji izaziva kovid 19.

    U izvještajnom periodu nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva povezanih sa teškim akutnim respiratornim infekcijama.

    Podaci Evropskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetske zdravstvene organizacije za 40. sedmicu ukazuju na blago povišenu, ali stabilnu aktivnost virusa gripa. Među registrovanim virusima influence tipa A, kod uzoraka za koje je utvrđen podtip podjednako su bili zastupljeni A(H1)pdm09 i A(H3).

    Istovremeno, pokazatelji aktivnosti SARS-CoV-2 postepeno rastu u više evropskih zemalja i područja, a veći broj hospitalizacija bilježi se među osobama starijim od 65 godina. Aktivnost respiratornog sincicijalnog virusa, prema dostupnim pokazateljima, i dalje je na nivou karakterističnom za period između sezona.

  • Trampov plan za mir uključuje obnovu isporuka ruskog gasa evropskim zemljama

    Trampov plan za mir uključuje obnovu isporuka ruskog gasa evropskim zemljama

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa predložila je evropskim zemljama da ponovo povećaju kupovinu ruskog prirodnog gasa, a povratak energetskih veza Moskve i Evrope mogao bi postati dio šireg dogovora za okončanje rata u Ukrajini. Prijedlog predstavlja pokušaj da se Rusiji ponude ekonomski podsticaji za postizanje mirovnog sporazuma, ali je naišao na negativne reakcije pojedinih evropskih zvaničnika.

    Prema pisanju B92, koji se poziva na „Njujork tajms“, američki izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof iznijeli su ovu ideju tokom razgovora sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima. O mogućnosti ponovnog uspostavljanja isporuka razgovarano je i sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom njegove posjete Kijevu.

    Jedna od opcija o kojoj se raspravlja jeste ponovno pokretanje gasovoda kojima je ruski prirodni gas ranije stizao na evropsko tržište. U Vašingtonu smatraju da bi obnova izvoza donijela prihode Moskvi i mogla poslužiti kao jedan od podsticaja za prihvatanje dogovora o završetku rata.

    Američki prijedlog, međutim, nailazi na otpor evropskih predstavnika koji smatraju da bi povratak ruskom gasu bio suprotan višegodišnjim naporima Evropske unije da smanji zavisnost od ruskih energenata. Nakon početka rata u Ukrajini, evropske zemlje nastojale su da pronađu alternativne dobavljače i ograniče ruski uticaj na svoje energetsko tržište.

    Prema navodima izvora upoznatih sa pregovorima, američka strana smatra da bi povratak jeftinijim energentima mogao biti privlačan evropskim potrošačima, dok bi prihodi od izvoza predstavljali finansijski podsticaj za Moskvu. Ipak, kritičari takvog pristupa upozoravaju da bi Rusija ponovo dobila značajniju ekonomsku i političku ulogu u Evropi.

    Prijedlog je dio šireg američkog diplomatskog nastojanja da se pronađe rješenje za rat u Ukrajini. Razgovori, prema dostupnim informacijama, obuhvataju i odnose Rusije i NATO-a, bezbjednosne garancije za Ukrajinu i teritorijalna pitanja.

    Za sada nije poznato da li će ideja o obnovi isporuka ruskog gasa dobiti podršku evropskih vlada niti da li će biti uključena u konkretan mirovni sporazum. Njena realizacija zavisila bi od političkog dogovora, kao i od rješavanja brojnih prepreka koje su nastale nakon prekida ranijih energetskih veza između Rusije i Evrope.

  • Temu pod pritiskom američkih vlasti zbog privatnosti korisnika

    Temu pod pritiskom američkih vlasti zbog privatnosti korisnika

    Kineska platforma za internet trgovinu Temu pristala je na nagodbu sa američkom saveznom državom Teksas, nakon optužbi da je ugrožavala privatnost korisnika prikupljanjem i obradom njihovih ličnih podataka. Prema dogovoru, kompanija će morati da ograniči način na koji obrađuje podatke kupaca, spriječi njihov nekontrolisan prenos u Kinu i plati tri miliona dolara.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na Rojters i dokumentaciju u koju je agencija imala uvid, protiv Temua je pokrenuto više postupaka u američkim saveznim državama zbog sumnji u zakonitost prikupljanja podataka američkih korisnika.

    Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da bi pristup tim informacijama mogla imati kineska vlada. Zbog toga američke vlasti nastoje da pooštre kontrolu nad načinom na koji strane tehnološke kompanije prikupljaju, čuvaju i koriste podatke građana.

    Teksas je prva savezna država u SAD koja je sa Temuom postigla nagodbu u vezi sa ovim pitanjem. Prema navodima izvora upoznatog sa dogovorom, kompanija je prvi put pristala da lične podatke korisnika iz SAD čuva na serverima koji se nalaze na američkoj teritoriji.

    Dogovorom je predviđeno i ograničavanje mogućnosti prenosa tih informacija u Kinu, čime se nastoji osigurati veća kontrola nad osjetljivim podacima kupaca.

    Pored promjena u načinu upravljanja podacima, Temu će Teksasu platiti tri miliona dolara. Prema zvaničnom saopštenju tamošnjeg tužilaštva, predviđene su i dodatne kazne ukoliko kompanija prekrši određena pravila o zaštiti privatnosti.

    Slučaj predstavlja dio šireg pritiska američkih vlasti na tehnološke kompanije koje posluju na njihovom tržištu, a čije prakse u vezi sa prikupljanjem i čuvanjem ličnih podataka izazivaju bezbjednosne i pravne nedoumice.

  • Povrat PDV-a za prvu nekretninu: Odobreno 6,2 miliona KM

    Povrat PDV-a za prvu nekretninu: Odobreno 6,2 miliona KM

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH odobrila je povrat ukupno 6,2 miliona KM PDV-a građanima koji su kupili svoju prvu nekretninu. U periodu od 16. septembra do 16. oktobra doneseno je 385 rješenja, a najveći broj predmeta obrađen je u regionalnim centrima Banjaluka i Sarajevo.

    Prema podacima koje prenosi portal Nezavisne, u regionalnim centrima Banjaluka i Sarajevo doneseno je po 106 rješenja. U centru Tuzla evidentirano je 105, dok se 68 rješenja odnosi na regionalni centar Mostar.

    Od ukupnog broja odobrenih zahtjeva, građanima su do sada uručena 294 rješenja, nakon čega su novčana sredstva uplaćena na njihove račune. Za preostalih 91 rješenje još traje postupak dostavljanja putem pošte.

    U UIO objašnjavaju da brzina isplate zavisi i od načina na koji građani preuzimaju rješenja. Oni koji dokument preuzmu lično u nadležnom regionalnom centru novac mogu dobiti već narednog dana.

    U slučaju dostavljanja poštom, uplata se vrši tek nakon što Uprava dobije povratnicu, odnosno zakonsku potvrdu da je rješenje uručeno primaocu. Zbog toga građani koji čekaju pošiljku mogu očekivati novac nekoliko dana nakon njenog prijema.

    Iz Uprave navode da se obrada pristiglih zahtjeva nastavlja, uz nastojanje da se sredstva isplate u što kraćem roku. Najavljeno je i da će javnost jednom sedmično biti obavještavana o broju izdatih rješenja.

  • Evrozona bilježi najveću godišnju inflaciju u posljednje tri godine

    Evrozona bilježi najveću godišnju inflaciju u posljednje tri godine

    Godišnja inflacija u evrozoni u septembru je porasla na 3,8 odsto, nakon što je mjesec ranije iznosila 3,2 odsto, čime je dostignut najviši nivo u posljednje tri godine. Glavni pokretač poskupljenja bila je energija, čiji je rast cijena ponovo pojačao pritisak na troškove života i privredu.

    Prema podacima koje prenosi portal Nezavisne, cijene energije u septembru bile su 18,8 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je njihov godišnji rast u avgustu iznosio 14,3 odsto. Upravo je ovaj segment imao najveći uticaj na ubrzanje ukupne inflacije.

    Rast cijena zabilježen je i u drugim kategorijama. Usluge su poskupjele za 3,2 odsto na godišnjem nivou, dok su cijene hrane, alkohola i duvana porasle za 1,4 odsto. Industrijski proizvodi bez energije bili su skuplji za 1,1 odsto.

    Ubrzanje inflacije nadmašilo je očekivanja ekonomista, koji su predviđali godišnju stopu od 3,6 odsto. Pored prosjeka evrozone, pritisak na cijene bio je izražen i u njenim najvećim ekonomijama, uključujući Španiju, gdje je inflacija dostigla pet odsto.

    Podaci ukazuju da se rast cijena ponovo udaljava od cilja Evropske centralne banke, koja nastoji da inflaciju održi na nivou od dva odsto. Zbog skuplje energije i mogućnosti da se poskupljenja preliju na druge dijelove privrede, ponovo su aktuelna očekivanja o dodatnom povećanju kamatnih stopa.

    Posebnu pažnju centralna banka posvećuje baznoj inflaciji, koja ne obuhvata cijene energije i hrane, jer ona pruža jasniju sliku o dugoročnijim cjenovnim pritiscima. I taj pokazatelj je u septembru porastao, sa 2,4 na 2,5 odsto.

    Nastavak rasta cijena energenata tako predstavlja dodatni izazov za monetarnu politiku evrozone, ali i za domaćinstva i preduzeća koja se suočavaju sa većim troškovima.

  • Makron odbio ostavku ministra unutrašnjih poslova nakon nasilja u Francuskoj

    Makron odbio ostavku ministra unutrašnjih poslova nakon nasilja u Francuskoj

    Francuski predsjednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza, koji je ponudio povlačenje sa funkcije nakon nasilnih protesta i propusta bezbjednosnih službi. Vlasti se suočavaju sa posljedicama nereda, velikom materijalnom štetom i pritiskom da odgovore na nasilje koje je zahvatilo više francuskih gradova.

    Kako prenosi portal Nezavisne, Makron je u nedjelju primio Nunjezovu ostavku, ali je odlučio da ga zadrži na ministarskoj poziciji. Iz Jelisejske palate navedeno je da je u sadašnjim okolnostima neophodno osigurati kontinuitet u rukovođenju policijom i sprovođenju zakona.

    Francuski predsjednik istovremeno je ukazao na propuste u procjenama i obavještajnom radu koji su prethodili nasilju tokom protesta 17. oktobra. Od policije je zatražio da promijeni način djelovanja kako bi se efikasnije suprotstavila izgrednicima.

    Obraćajući se građanima u nedjelju uveče, Makron je poručio da će odgovarati svi koji su, prema njegovim riječima, pokušali da sruše Republiku. Priznao je i da su događaji izazvali bijes i osjećaj srama, dok se istovremeno suočava sa kritikama opozicije uoči predsjedničkih izbora za šest mjeseci.

    Novi sukobi i hapšenja

    Nasilje se nastavilo i tokom nedjelje uveče, kada su u Parizu izbili novi sukobi na Trgu Republike. Izvještaji medija i nadležnih službi ukazuju na pljačke i pokušaje pljački u Parizu, Lionu i Marseju, a policija je u francuskoj prijestonici do ponoći evidentirala 92 hapšenja.

    Premijer Sebastijan Lekorni trebalo bi da održi krizni sastanak sa članovima vlade, na kojem će biti razmotrene mjere u tri oblasti: ekonomiji i trgovini, osiguranju i sudskim postupcima. Makron je od premijera zatražio i da organizuje razgovore sa političkim strankama, sindikatima, lokalnim vlastima i poslanicima.

    U međuvremenu, predstavnici trgovinskog sektora, distributeri, hotelijeri, ugostitelji, banke i osiguravajuća društva trebalo bi da procijene razmjere štete i posljedice po privredu.

    Šteta se mjeri stotinama miliona evra

    Razmjere posljedica nereda ukazuju i na ozbiljne finansijske gubitke. Prema podacima Federacije trgovine i distribucije, oko 1.500 preduzeća bilo je meta napada u subotu, a procijenjena šteta iznosi nekoliko stotina miliona evra.

    Nunjez, čiju su ostavku tražile ljevičarske političke snage, trebalo bi da posjeti Marsej, jedan od gradova teško pogođenih nasiljem. Prema navodima francuskih medija, tamošnje vlasti su tokom subote evidentirale do 30.000 pljačkaša.

    Nastavak sukoba i obim pričinjene štete dodatno su pojačali pritisak na francuske vlasti da uspostave kontrolu nad situacijom i odgovorne privedu pravdi.

  • Kalabuhov pozvao na zatvaranje OHR-a i poštovanje Dejtonskog sporazuma

    Kalabuhov pozvao na zatvaranje OHR-a i poštovanje Dejtonskog sporazuma

    Ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov smatra da BiH ima kapacitet da samostalno uređuje svoje odnose i usmjerava razvoj bez spoljnog nadzora, dok bi zatvaranje OHR-a predstavljalo važan korak ka većoj političkoj samostalnosti zemlje.

    Kalabuhuhov je u razgovoru za RTRS istakao da Rusija očekuje što skorije formiranje institucija vlasti na svim nivoima, ocjenjujući da je to važno za stabilizaciju prilika, očuvanje mira i bezbjednosti na Balkanu, kao i za razvoj odnosa Moskve i Sarajeva.

    Govoreći o međunarodnom angažmanu u BiH, ruski ambasador poručio je da se njegova zemlja dosljedno zalaže za okončanje, kako je naveo, štetnog zapadnog protektorata.

    „To prije svega podrazumijeva zatvaranje OHR-a, koji svojim miješanjem u unutrašnje stvari BiH samo produbljuje neslaganja među konstitutivnim narodima i otežava postizanje kompromisa i obostrano prihvatljivih rješenja“, rekao je Kalabuhov.

    On je ukazao i na, kako smatra, pokušaje pojedinih zapadnih država da se nametnu kao predstavnici međunarodne zajednice u odlučivanju o pitanjima koja se tiču BiH.

    Nasuprot takvom pristupu, Kalabuhov je istakao da se Rusija i druge zemlje globalne većine zalažu za poštovanje međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je garantovan suverenitet BiH, uz široka ustavna ovlašćenja entiteta.

    Prema njegovim riječima, politički napredak BiH treba da bude rezultat dogovora domaćih aktera, a ne nametnutih rješenja.

    „Najbolji put za napredak BiH jeste da tri konstitutivna naroda i dva entiteta samostalno, kroz dijalog zasnovan na međusobnom poštovanju, usaglase zajednički pravac“, naglasio je Kalabuhov.

    Govoreći o budućim odnosima, ruski ambasador izrazio je očekivanje da će, nakon konstruktivnog formiranja vlasti, biti nastavljeno intenziviranje strateškog partnerstva Rusije sa Republikom Srpskom.

  • Rok za uklanjanje izbornog promotivnog materijala ističe danas, nepoštovanje košta do 30.000 KM

    Rok za uklanjanje izbornog promotivnog materijala ističe danas, nepoštovanje košta do 30.000 KM

    Političkim strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima koji su učestvovali na opštim izborima u BiH danas ističe zakonski rok za uklanjanje izbornih plakata i drugog promotivnog materijala korišćenog tokom predizborne kampanje, a za nepoštovanje te obaveze predviđene su novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM. Prema članu 7.2 stav (4) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, politički subjekti dužni su da u roku od 15 dana od održavanja izbora obezbijede uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala sa prostora određenog za kampanju. Budući da su opšti izbori održani 4. oktobra, rok za ispunjavanje ove obaveze ističe danas, 19. oktobra.

    Obaveza uklanjanja promotivnog materijala uvedena je izmjenama Izbornog zakona BiH koje je u martu 2024. godine donio Kristijan Šmit, a propisana je i članom 15. Pravilnika o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu. Za političke subjekte koji u propisanom roku ne uklone materijal korišćen tokom kampanje, Izborni zakon predviđa novčane kazne u rasponu od 3.000 do 30.000 KM. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ranije je pojasnila da opštinske i gradske izborne komisije imaju prvostepenu nadležnost za odlučivanje o prigovorima podnesenim zbog kršenja ove zakonske odredbe. Odgovornost za uklanjanje promotivnog materijala snose politički subjekti koji su ga koristili tokom kampanje, a obaveza se odnosi na plakate, postere, oglase i druge slične materijale postavljene na prostorima određenim za izbornu promociju, piše SrpskaInfo.

  • Mladi iz 48 zemalja izlaze na ulice 20. novembra, zahtijevaju ulaganje u obrazovanje umjesto u oružje

    Mladi iz 48 zemalja izlaze na ulice 20. novembra, zahtijevaju ulaganje u obrazovanje umjesto u oružje

    Sudeći po najavama, 20. novembra Evropu očekuju veliki protesti. Tog datuma priprema se prava „revolucija“, odnosno međunarodni dan protesta i akcija koji će se, pod sloganom „Borimo se za svoju budućnost, a ne za njihove ratove“, obilježiti štrajkovima na univerzitetima, demonstracijama i drugim aktivnostima. Na društvenim mrežama objavljen je plakat sa spiskom 48 zemalja i njihovih prijestonica u kojima bi 20. novembra u 10 časova trebalo da počnu štrajkovi i akcije. Na spisku su zemlje poput Francuske, Italije, Njemačke i Španije, kao i Hrvatska i Slovenija.

    Prema navodima portala Rf-news.de, aktuelni protesti učenika u Francuskoj izričito su povezani sa akcijama planiranim za 20. novembar, poznatim i kao dan „20N“. Predstavnici Studentskog sindikata (UE) najavili su da će nastaviti mobilizaciju do 20. novembra, međunarodnog datuma okupljanja mladih širom Evrope. Kako navodi portal, Sindikat srednjoškolaca USL i UE među ključnim su organizatorima aktuelnih blokada i protesta u Francuskoj i pozivaju na njihov nastavak. I belgijske učeničke i studentske grupe uključene su u evropski poziv na akciju 20. novembra. Italijanske studentske organizacije najavile su akcije u više gradova, uključujući Đenovu, Rim, Napulj i Torino, koje će kulminirati međunarodnim studentskim štrajkom 20. novembra. Njemački pokret „Školski štrajk protiv regrutacije“ takođe je odredio 20. novembar kao naredni veliki dan akcije u zemlji, čime se protesti širom Evrope povezuju sa demonstracijama u Njemačkoj protiv uvođenja obaveznog vojnog roka i militarizacije.

    U pozadini evropske revolucije zakazane za 20. novembar nalazi se kampanja Međunarodni štrajk mladih (IYS), okupljena pod sloganom „Borimo se za svoju budućnost, a ne za njihove ratove!“. Kampanja zasad okuplja 30 evropskih omladinskih i studentskih organizacija iz više od 10 zemalja EU, uključujući i Hrvatsku. Prema objavi IYS-a na Instagramu, među zemljama koje će 20. novembra učestvovati u štrajku mladih su Francuska, Italija, Njemačka, Španija, Portugal, Velika Britanija, Austrija, Švajcarska, Slovenija, Hrvatska, Danska, Belgija, Holandija i Švedska. Kako se navodi na sajtu IYS-a, organizacije iz različitih dijelova kontinenta pripremaju koordinisane obustave nastave, demonstracije, skupove na univerzitetskim kampusima i javne akcije. Istovremeno, sindikati i društveni pokreti pozvani su da se pridruže studentskoj mobilizaciji od 20. do 22. novembra.

    Riječ je o koordinisanom prekograničnom pokretu studentskih i omladinskih organizacija širom Evrope i šire, koji poziva na proteste i skupove protiv „rata, militarizma, mjera štednje, imperijalizma i klimatskog sloma“. Štrajk 20. novembra organizuje se kao odgovor na ono što koalicija opisuje kao istorijsko ubrzavanje militarizacije širom Evrope. „Dok vlade izdvajaju stotine milijardi evra za vojne rashode i ponovno naoružavanje, organizatori upozoravaju da se obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, javne službe i borba protiv klimatskih promjena žrtvuju radi finansiranja priprema za rat“, navodi se na sajtu IYS-a. Prema navodima organizatora, militarizacija sve više prodire u škole i univerzitete kroz regrutovanje i istraživanja finansirana iz budžeta, dok obnovljene rasprave o obaveznom vojnom roku i širenju vojnih saveza ukazuju na širi politički zaokret širom Evrope. Koalicija je štrajk 20. novembra opisala kao prvi korak ka izgradnji snažnog međunarodnog antimilitarističkog studentskog pokreta. „Studentske organizacije, omladinske grupe, učenički kolektivi i univerzitetske organizacije širom Evrope pozvani su da podrže ovaj poziv i organizuju nacionalne i lokalne akcije 20. novembra“, navodi se.

    Zajednički zahtjevi su prekid militarizacije, ponovnog naoružavanja i mjera štednje koje se sprovode u ime rata. Ulaganje u socijalnu zaštitu, javno obrazovanje, zdravstvo i mlade umjesto u oružje i vojsku. Ukidanje svih oblika obaveznog vojnog roka. Sloboda, pravda i solidarnost za sve potlačene narode. Prekid imperijalizma, kolonijalizma, okupacije, aparthejda i genocida. Klimatska i socijalna pravda za sve. Kraj fosilnog kapitalizma, ekstraktivizma i uništavanja klime i životne sredine. Radikalna promjena sistema, borba protiv autoritarizma i represije i odbrana demokratskih prava. Ukidanje rasizma i patrijarhata i poraz krajnje desnice u svim zemljama, piše SrpskaInfo.