VRBAS Media

Autor: INFO

  • CIK kaznio SDS, DNZ i SNSD

    CIK kaznio SDS, DNZ i SNSD

    Centralna izborna komisija BiH nastavila je sa kažnjavanjem političkih partija zbog preuranjene kampanje i kršenja Izbornog zakona BiH pa su tako na danas održanoj sjednici kažnjeni SDS, DNZ i SNSD.

    SDS je kažnjen sa 3.000 KM jer je član Predsjedništva ove stranke Đorđe Miličević u jednoj tv emisiji iznio dijelove opozicionong programa, što predstavlja preuranjenu kampanju.

    Za preuranjenu izbornu kampanju putem objava na društvenoj mreži “Fejsbuk” sa 3.000 KM kažnjen je i DNZ BiH – Krajiška stranka.

    SNSD-u je izrečena kazna od 4.000 KM zbog izjava o uvođenju novih izbornih tehnologija i da postoji međunarodna namjera da se na taj način utiče na izborni rezultat, te oslabi određena politička stranka.

    CIK smatra da ovi navodi predstavljaju širenje lažnih informacija kojima se ugrožava integritet izbornog procesa.

    CIK je odobrio zahtjev DF-a koji se obrazlaže finansijskom situacijom stranke da kaznu od 3.000 KM koju im je Komisija izrekla 9. jula isplate u četiri mjesečne rate po 750 KM.

  • Opštinski sud Bugojno: Odluka u vezi za imovinom SPC biće donesena na osnovu izvedenih dokaza

    Opštinski sud Bugojno: Odluka u vezi za imovinom SPC biće donesena na osnovu izvedenih dokaza

    Opšinski sud u Bugojnu potvrdio je da je u toku postupak u vezi sa parcelom Srpske pravoslavne crkve i da će, nakon provedenog postupka, “donijeti odluku isključivo na osnovu izvedenih dokaza i u skladu sa važećim propisima”.

    – U Sudu je zaprimljena tužba u predmetu koji se odnosi na sticanje prava služnosti prolaza temeljem dosjelosti. Tužba je dostavljena tuženoj strani na odgovor, a postupak je u toku – rečeno je Srni iz ove pravosudne institucije.

    S obzirom na to da predmet još nije okončan, istakli su da Sud nije u mogućnosti davati dodatne informacije niti komentarisati navode stranaka ili moguće ishode postupka.

    Ali, kako su to naveli, “Opštinski sud u Bugojnu ostaje posvećen načelima nezavisnosti, nepristranosti i jednakog postupanja prema svima strankama u postupku”.

    Paroh bugojanski Slaviša Đurić rekao je ranije da je u Bugojnu u toku pokušaj otimanja posljednjeg posjeda SPC, iza kojeg stoje lokalni moćnici i političari koji su u sprezi sa tužiocima i advokatima.

    Đurić je naveo da je tužbu radi priznanja prava vlasništva protiv Srpske pravoslavne crkvene opštine Bugojno podnijela M. I, čija porodica u centru grada u neposrednoj blizini parcele SPC ima veliki stambeni i poslovni objekat.

    On je podsjetio da je ova parcela već bila predmet spora, ali da je 2019. godine pravosnažno vraćena u posjed SPC.

  • Za put Foča-Hum 60 miliona evra

    Za put Foča-Hum 60 miliona evra

    Nacrt ugovora o zajmu za projekat puta Foča-Hum između BiH i EBRD-a vrijedan 60 miliona evra potpisali su danas u sarajevu ministar finansija u Savjetu ministara Srđan Amidžić i direktor Evropske banke za obnovu i razvoj za BiH Stela Melnik.

    Potpisivanjem Nacrta ugovora o zajmu, zajedno sa ranije obezbijeđenim sredstvima Svjetske banke i učešćem ЈP Putevi Republike Srpske, zatvorena je finansijska konstrukcija projekta u ukupnoj vrijednosti od 99,4 miliona evra, čime su stvoreni svi preduslovi za raspisivanje tendera i početak realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

    Amidžić je zahvalio Evropskoj banci za obnovu i razvoj na partnerstvu i kontinuiranoj podršci, posebno direktorki za infrastrukturu EBRD-a Steli Melnik, kao i Svjetskoj banci i ЈP Putevi Republike Srpske, koji su svojim radom i posvećenošću dali značajan doprinos da projekat dođe do ove faze.

    – Put Foča-Hum nije samo saobraćajnica. To je razvojna arterija istočnog dijela Republike Srpske, nova prilika za snažniji privredni razvoj, unapređenje turizma i kvalitetniji život ljudi koji ovdje žive. Posebno me raduje što danas možemo da najavimo da su stvoreni svi preduslovi za raspisivanje tendera i da se početak radova očekuje uskoro, po okončanju preostalih procedura – izjavio je Amidžić.

    On je istakao da ovaj put neće povezati samo dvije tačke na karti, već će povezati ljude sa novim prilikama, otvoriti prostor za razvoj i ostaviti trajan pečat u budućnosti istočnog dijela Republike Srpske.

    Dionica Foča-Hum duga je 13,26 kilometara i predstavlja jedan od tehnički najzahtjevnijih putnih projekata u BiH. Projekat obuhvata izgradnju 13 mostova i vijadukata, više od devet kilometara potpornih zidova i preko dva kilometra šipova.

    Izgradnjom ove saobraćajnice biće unapređena putna povezanost Republike Srpske sa Crnom Gorom, povećana bezbjednost saobraćaja i stvoreni uslovi za snažniji razvoj privrede, turizma i novih investicija u istočnom dijelu Republike Srpske.

  • Vulić: SNSD će podržati i budžet i hitnu proceduru

    Vulić: SNSD će podržati i budžet i hitnu proceduru

    Klub poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržaće i hitnu proceduru i Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH, izjavila je šef Kluba Sanja Vulić.

    Vulićeva je pojasnila da eventualno neusvajanje budžeta neće pogoditi poslanike, već zaposlene u institucijama BiH koji će, kako je navela, ponovo ostati uskraćeni.

    – Mi ćemo, kao i dosad, svaki put podržati sve ono što dolazi iz pera našeg ministra i što podržava srpski član Predsedništva. Tako smo i ovaj put apsolutno za ovu hitnu proceduru i usvajanje budžeta – rekla je Vulićeva tokom rasprave.

    Ona je navela da poslanicima suštinski ne znači da li će budžet biti usvojen, jer se i u uslovima privremenog finansiranja redovno isplaćuju plate i obezbjeđuje finansiranje poslaničkih klubova.

    Vulićeva je podsjetila da je SNSD ranije upozoravao da povećanje plata zaposlenima u institucijama BiH nije moguće bez usvajanja budžeta, ocjenjujući da su raniji prijedlozi o tom pitanju bili licemjerni.

  • Amidžić: Ključni segment prijedloga budžeta je poboljšanje ekonomskog standarda zaposlenih

    Amidžić: Ključni segment prijedloga budžeta je poboljšanje ekonomskog standarda zaposlenih

    Ministar finansija i trezora u Savjetu minitara Srđan Amidžić rekao je da je ključni segment Prijedloga ovogodišnjeg budžeta institucija i međunarodnih obaveza poboljšanje ekonomskog standarda zaposlenih u zajedničkih institucija.Amidžić je skrenuo pažnju na nekoliko činjenica u vezi dokumenta koji je pred poslanicima, te naveo da su na sjednici Predsjedništva BiH uvrštene dvije tehničke ispravke.

    Obrazlažući hitnu proceduru dokumenta skrenuo je pažnju na tačku koja se odnosi na broj zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, s obzirom na uvođenje sistema s ciljem bržeg protoka robe i ljudi, te povećanje kapitala BiH kad je u pitanju Evropska banka za obnovu i razvoj.

    Amidžić je pojasnio da su Predstavnički dom i Dom naroda usvojili zakone koji omogućavaju i retroaktivnost kad je u pitanju isplata primanja zaposlenih zajedničkim BiH, počevši od 1. januara ove godine.

    – Ukoliko ovaj dokument dobije podršku parlamentaraca, mi ćemo biti u mogućnosti da retroaktivno isplatimo svim zaposlenim u institucijama uvećanje, odnosno one zaostatke, s obzirom na to da se njihove plate još obračunavaju po osnovici od 630, a ne 690 KM – istakao je Amidžić.

    Prilikom izrade Prijedloga budžeta, dodao je, u obzir je uzeto sve što je parlament usvojio.

    – U obzir smo uzeli isplate po višim osnovicama, u obzir smo uzeli rast regresa, u obzir smo uzeli rast toplog obroka, ali i kada su u pitanju troškovi prevoza – rekao je Amidžić.

    Kada su u pitanju materijalni rashodi, naveo je da su po kriterijumu racionalnosti u odnosu na prethodnu godinu umanjeni u iznosu od gotovo osam miliona KM u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu.

    – Kapitalni izdaci su 96,5 miliona KM. Što se tiče najvećih povećanja, logično se odnose i na one budžetske korisnike koji imaju najveći broj zaposlenih radnika – rekao je Amidžić.

  • Vijeće naroda odbilo veto Bošnjaka

    Vijeće naroda odbilo veto Bošnjaka

    Vijeće naroda Republike Srpske nije postiglo saglasnost o vetu Kluba Bošnjaka na Zakon o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Zakon o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti i Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH.

    U toku je sjednica Zajedničke komisije Vijeća naroda i Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Srpske Alija Tabaković rekao je da će Komisija vjerovatno odbiti veto i da će o ovim aktima odlučivati Ustavni sud Republike Srpske.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 9. jula po hitnom postupku Zakon o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se predviđa do tri godine zatvora za veličanje Nezavisne Države Hrvatske i takozvane Armije BiH.

    Dopunom ovog zakona propisuje se da ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema, društvene mreže ili na drugi način, na javnom mjestu ili javnom skupu promoviše, veliča, širi, podržava ili podstiče pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH i javno isticanje i promovisanje zastava i simbola takozvane Armije BiH biće kažnjen do tri godine zatvora.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti Republike Srpske, kojim je predviđeno uvođenje novčanih kazni za odgovorne za simbole na grobljima koje veličaju i promovišu ideologiju NDH, kao i ustašku, nacističku i fašističku ideologiju.

    Grobovi, grobnice, nadgrobni spomenici, spomen-obilježja ili objekti unutar groblja ne mogu sadržavati simbole i natpise koji vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje srpskog naroda i svih drugih građana, navodi se u obrazloženju ovog akta.

    Narodna skupština Republike Srpske je 7. jula po hitnom postupku jednoglasno usvojila Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH, kojom je naglašena važnost odbrane demokratski izabranih institucija Republike Srpske od svih pokušaja da budu smanjene ili ukinute njihove nadležnosti i prenesene na nivo zajedničkih institucija BiH s ciljem unitarizacije.

    U Deklaraciji je navedeno i da je neophodno kroz parlamentarne i druge procedure, pokrenuti postupke za poništenje niza odluka visokih predstavnika koje su donesene na osnovu takozvanih bonskih ovlaštenja.

  • Slovenci šire posao u BiH

    Slovenci šire posao u BiH

    Nakon što je slovenački Silkem Plus nedavno preuzeo većinsku kontrolu nad Rudnicima boksita Jajce, kompanija pokreće novi projekat u Bosni i Hercegovini.

     

    Započet je postupak procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju ležišta „Vojničko polje (Bojište)” kod Sanskog Mosta, koje raspolaže sa više od 100.000 tona geoloških rezervi boksita, piše BiznisInfo.ba.

    Prema elaboratu dostavljenom nadležnim institucijama, riječ je o površinskom kopu na području opštine Sanski Most, gdje je planirana eksploatacija u narednih 11 i po godina.

    Podsjećamo, Silkem Plus preuzeo je većinski paket akcija Rudnika boksita Jajce, čime je stekao kontrolu nad kompanijom koja, osim rudnika, raspolaže i značajnim mineralnim resursima.

    Više od 100.000 tona rezervi

    Eksploataciono polje kod Sanskog Mosta prostire se na 12,5 hektara, dok ukupne geološke rezerve iznose 101.557 tona boksita.

    Nakon uračunatih rudarskih gubitaka, procjenjuje se da će biti moguće eksploatisati oko 91.400 tona rude.

    Planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 8.000 tona, što znači da bi eksploatacija trajala približno 11 i po godina.

    Ležište se sastoji od tri rudna tijela, a maksimalna dubina iskopa iznosi svega tri metra.

    Eksploatacija bez miniranja

    Posebno je zanimljivo da eksploatacija neće uključivati klasično miniranje.

    Boksit se nalazi neposredno ispod površine, pomiješan sa glinovitom masom, zbog čega će se koristiti hidraulični bageri i mobilna mehanizacija, bez upotrebe eksploziva.

    Ruda će se prosijavati već tokom iskopa, a po potrebi i na mobilnom postrojenju.

    Planirano je da rudnik radi 106 dana godišnje, u jednoj smjeni, uz angažovanje osam radnika.

    Silkem postao većinski vlasnik

    Slovenački Silkem Plus je u junu ove godine uspješno završio ponudu za preuzimanje akcija kompanije Rudnici boksita Jajce, čime je postao većinski vlasnik ovog bh. preduzeća i stekao kontrolu nad značajnim resursima boksita i kamena.

    Kompanija je kroz ponudu kupila oko 28 odsto ukupnog broja akcija za približno 2,7 miliona KM.

    Kako je Silkem Plus ranije već posjedovao oko 30,65 odsto akcija, njegov vlasnički udio povećan je na približno 58,7 odsto, čime je stekao većinsku kontrolu nad društvom.

    Rudnici boksita Jajce prošle godine ostvarili su prihode od oko 15,5 miliona KM, dok je neto dobit iznosila približno 33.000 KM.

    U paketu i kamenolomi

    Preuzimanjem većinskog paketa Silkem Plus nije stekao samo kontrolu nad rudnikom boksita.

    BX Kamen upravlja kamenolomima „Crvene stijene“ i „Poljane“ na području Jajca, pa je Silkem ovim potezom indirektno preuzeo kontrolu i nad tim resursima.

    Širenje slovenačke grupacije

    Silkem Plus dio je slovenačke industrijske grupacije Silkem, proizvođača specijalnih mineralnih materijala koji posluje na četrdesetak tržišta širom svijeta.

    Kupovina većinskog paketa Rudnika boksita Jajce predstavlja značajan iskorak ove slovenačke grupacije na tržištu Bosne i Hercegovine i jedno od važnijih preuzimanja u domaćem rudarskom sektoru u posljednje vrijeme.

  • Rusija mijenja strategiju: Okupirane teritorije više nisu predmet ustupaka u pregovorima

    Rusija mijenja strategiju: Okupirane teritorije više nisu predmet ustupaka u pregovorima

    Rusija više nije spremna da vrati pojedine okupirane teritorije Ukrajini u okviru eventualnog sporazuma o okončanju rata, već planira da ih zadrži kao tampon zone, prenio je danas Blumberg, pozivajući se na izvore iz Kremlja.

    Prema navodima tih izvora, ruski predsjednik Vladimir Putin odustao je od teritorijalnih ustupaka jer Moskva najnovije izjave američkih zvaničnika o ratu u Ukrajini smatra „konfrontirajućim“ i tumači ih kao dokaz da su neformalni dogovori postignuti na njegovom samitu na Aljasci sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom propali.

    Kremlj je, kako se navodi, pooštrio svoj stav usljed eskalacije ukrajinskih udara duboko na teritoriji Rusije, uključujući i napade na Moskvu, koji su oštetili rafinerije nafte i izazvali nestašicu goriva širom zemlje.

    Putin, prema istim izvorima, namjerava da u potpunosti preuzme Donjecku oblast, kao i da zadrži Sumsku i Harkovsku oblast kako bi ih pretvorio u tampon zone.

    Blumberg navodi da, iako Sjedinjene Američke Države insistiraju da na samitu prošlog avgusta nije postignut nikakav sporazum o okončanju rata u Ukrajini, zvaničnici Kremlja više puta su tvrdili da je postojao paket obaveza u okviru takozvanog sporazuma „duh Enkoridža“ između Putina i Trampa.

    Prema tim tvrdnjama, sporazum je navodno podrazumijevao da Sjedinjene Američke Države izvrše pritisak na Ukrajinu da prepusti teritoriju Donjecke oblasti, u zamjenu za to da Rusija vrati okupirana područja sjeverne Sumske i sjeveroistočne Harkovske oblasti.

    Pregovori između Rusije i Ukrajine o mirovnom sporazumu, koje uz posredovanje predvode Sjedinjene Američke Države, u zastoju su od februara, jer se administracija predsjednika Donalda Trampa fokusirala na rat sa Iranom.

  • Imamoviću pravosnažno 14 godina i osam mjeseci zbog ubistva u Doboju

    Imamoviću pravosnažno 14 godina i osam mjeseci zbog ubistva u Doboju

    Semir Imamović (37) iz Tešnja pravosnažno je u Vrhovnom sudu Republike Srpske osuđen na 14 godina i osam mjeseci zatvora zbog ubistva Ćamila Omerovića (28) u Doboju i pokušaja ubistva Amara Mahmutagića (40).

    Presuda je izrečena nakon što je vijeće odbilo žalbe odbrane i tužilaštva, a Imamović je osuđen i za nedozvoljeno držanje oružja.

    Ovom odlukom potvrđena mu je ranije izrečena kazna zatvora u Okružnom sudu u Doboju.

    Kao neosnovane odbijene su žalbe odbrane i tužilaštva i potvrđena je prvostepena presuda kojom je Imamović osuđen na jedinstvenu kaznu od 14 godina i osam mjeseci zatvora.

    Zločin ispred kafića u Doboju
    Prema presudi, zločin se dogodio 25. oktobra 2023. godine ispred kafića u Ulici Jug Bogdana u Doboju.

    Kako se navodi, Imamović, Mahmutagić i Omerović su kritične večeri bili u kafiću.

    U jednom trenutku su se međusobno počastili i kratko razgovarali. Optuženi je konzumirao alkohol i više puta je izlazio i razgovarao na mobilni telefon. Nakon što je konobarica rekla da zatvara objekat, Imamović je krenuo iz kafića. Mahmutagić je krenuo za njim do trotoara ispred ljetne bašte, pozivajući ga da se smiri i vrati da popiju još koje piće. Tom prilikom Mahmutagić je optuženom stavio ruku na rame, da bi se Imamović okrenuo i rekao: “Sad ćete vidjeti”. Iz torbice je izvadio pištolj “valter”, kalibra 7,65 mm, i iz neposredne blizine ispalio tri hica prema Mahmutagiću – navodi se u presudi.

    Pucao na dvojicu muškaraca
    Dalje se pojašnjava da je nakon prvog hica Mahmutagić uspio da uhvati optuženog za ruku, nakon čega je došlo do naguravanja.

    Mahmutagić je oborio Imamovića na tlo, koji je potom ispalio još dva hica, pogodivši žrtvu u desnu stranu grudnog koša i natkoljenicu, nanijevši mu teške povrede. Vidjevši šta se dešava, Ćamil Omerović je krenuo prema Mahmutagiću i Imamović je prema njemu ispalio dva hica koja su ga pogodila u grudi. Omerović je na mjestu ostao mrtav usljed razorenja srca i aorte , navedeno je u presudi.

    Uhapšen nakon pokušaja bijega
    Prema presudi, iako ranjen, Mahmutagić je uspio da otme pištolj Imamoviću i s njim je krenuo prema kafiću.

    Međutim, kako piše u presudi, zbog bola je kleknuo, da bi mu optuženi prišao, oteo pištolj i krenuo da bježi ulicom prema svom automobilu. Sustigli su ga policijski službenici PS Doboj 1, te ga uhapsili i oduzeli mu oružje.

  • Bez prelaza na Savi nema podrške: Petković protiv ratifikacije ugovora sa Hrvatskom

    Bez prelaza na Savi nema podrške: Petković protiv ratifikacije ugovora sa Hrvatskom

    Šef Kluba poslanika Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković glasao je protiv ratifikacije Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima, o kojem je danas raspravljala Komisija za spoljne poslove Predstavničkog doma PS BiH.

    Petković je svoj stav obrazložio činjenicom da ugovorom nije predviđen granični prelaz na rijeci Savi između opštine Srbac i opštine Davor u Republici Hrvatskoj, za koji smatra da ima veliki značaj za razvoj ovog dijela Republike Srpske i unapređenje prekogranične saradnje.

    Vršilac dužnosti ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak, odgovarajući na Petkovićevu primjedbu, rekao je da će u narednom periodu biti formirana međuresorna radna grupa Bosne i Hercegovine i Hrvatske koja će razmatrati mogućnost otvaranja novih graničnih prelaza, uključujući i prelaz na Savi između Srpca i Davora.

    Petković je podsjetio da je Savjet ministara BiH ranije usvojio njegovu inicijativu kojom je zaduženo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da razmotri mogućnost izgradnje mosta na ovoj lokaciji i otvaranja graničnog prelaza.

    Savjet ministara BiH je, postupajući po inicijativi Milana Petkovića, zadužio Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da razmotri predmetnu inicijativu i njenu provodivost te o tome izvijesti Savjet ministara BiH.

    Petković je najavio da će pitanje otvaranja graničnog prelaza Srbac–Davor otvoriti i na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ističući da je riječ o infrastrukturnom projektu od velikog značaja za građane i privredu ovog dijela Bosne i Hercegovine.