VRBAS Media

Autor: INFO

  • Održano okupljanje u Modranu kod Dervente bez incidenata

    Održano okupljanje u Modranu kod Dervente bez incidenata

    Neprijavljeno okupljanje povodom godišnjice 3. bojne derventske brigade HVO u Modranu kod Dervente, prošlo je bez ikakvih incidenata.

    Uniformisani pripadnici ove brigade nisu se postrojavali, te su na spomenik na vijence položili bivši pripadnici brigade u civilu i porodice.

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske obezbjeđivali su ovaj skup kako ne bi došlo do nekih incidenata, jer su se u Modranu okupili i borci Vojske Republike Srpske koji su ranije izjavili da neće dozvoliti postrojavanje pripadnika HVO-a.

    Drugi skup je prijavljen za 25. marta, i taj je skup prijavljen i odobren.

    Čedo Vujičić, predsjednik Boračke organizacije Derventa istakao je da je ovakvo okupljanje uznemirilo stanovništvo i izazvalo tenzije, jer počinioci zločina nad Srbima nisu adekvatno kažnjeni.

    “Pripadnici ove bojne koji su počinili zločine nisu adekvatno kažnjeni.

    – Sudovi nimalo nisu “prosrpski” i takvi sudovi su na 54 godine zatvora kaznili zlogasnu brigadu. Pokrenute su izmjene zakona koje definišu tu oblast. To je satisfakcija za sve nas. Јa sam ubijeđen da će ovaj put biti donesen zakon i da će sporna obilježja biti uklonjena”, istakao je Vujičić.

  • Kojić: Izjava bošnjačkih predstavnika satkana od mržnje prema Srbima

    Kojić: Izjava bošnjačkih predstavnika satkana od mržnje prema Srbima

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da bošnjački predstavnici izjavom o navodnoj islamofobiji pokušavaju da pravdaju srbofobiju i odnos koji u FBiH imaju prema srpskom narodu.

    – Јa sam dobio poziv od gospođe iz Sarajeva koja kaže da oni njoj nasilno otimaju stan. Ona živi u federalnom dijelu Sarajeva i dolaze joj ljudi. Nismo u devedesetim godinama /prošlog vijeka/, ali koriste te metode kada su protjerivali Srbe u ratnim uslovima – rekao je Kojić.

    On kaže da upravo izjava, koju su potpisali vjerski i politički predstavnici bošnjačkog naroda, pokazuje da su u strahu od preslagivanja odnosa u svijetu i pokušavaju igrati na kartu žrtve.

    – I ta izjava je sama po sebi satkana od mržnje prema Srbima. Ima za cilj da objedini bošnjačko političko tijelo i da kroz to nastave sa procesom stvaranja unitarne BiH i traže neke nove partnere u tom preslagivanju – smatra Kojić.

    On navodi da diplomatska ofanziva Republike Srpske stvara paniku kod bošnjačkih predstavnika, istakavši da to pokazuje da je Srpska napravila značajan iskorak.

    – Bošnjaci govore kako su Srbi koljači, a u izjavi navode da je izvršena agresija na BiH. Ko je agresor? Moj otac da je izvršio agresiju na moju kuću? Mi ovdje živimo. Moji preci su živjeli ovdje i branili smo svoju kuću – poručio je Kojić.

    On ističe da je narativ Bošnjaka izblijedio, ali da drugih argumenata nemaju.

    – Pokušavaju da igraju na kartu žrtve i ta slika se mijenja. Bilo je važno što smo radili na prezentaciji onoga što se desilo devedesetih godina /prošlog vijeka/. Uradili smo dosta dokumentarnih filmova i izdali knjiga. Ne možete pričati samo nekome, morate sve argumentovati – naveo je Kojić.

    On kaže da je trajna želja Bošnjaka unitarna BiH i da je Dejtonski sporazum za njih samo prolazno rješenje.

    – Rat je počeo na težnji Bošnjaka da razbijaju Јugoslaviju i prave unitarnu BiH. Sjetite se samo popisa stanovništva gdje ste imali prijavljeno po 100 ljudi na jednoj adresi. Njihova stalna intencija je da kažu da su oni većinsko stanovništvo, da ih je više od 50 odsto i da smo mi manjina – rekao je Kojić.

  • Golićeva demantuje navode iz medija: Nova Vlada Republike Srpske izabrana po Ustavu

    Golićeva demantuje navode iz medija: Nova Vlada Republike Srpske izabrana po Ustavu

    Nova Vlada Republike Srpske, koju predvodi premijer Savo Minić je legalna i izabrana u skladu sa svim ustavnim procedurama, rekla je Srni predsjedavajuća Vijeća naroda Republike Srpske Srebrenka Golić.

    Golićeva tvrdi da su netačne, paušalne i zlonamjerne informacije koje su se pojavile u pojedinim medijima o navodnoj nelegalnosti nove Vlade Srpske.

    “Posebno sam šokirana izjavom profesora koji se predstavlja kao ekspert za ustavno pravo. Ukoliko je imao sumnje da nešto nije prošlo ustavom propisanu proceduru, mi smo otvoreni za sve medije i mogao je izvršiti uvid u kompletnu dokumentaciju i utvrditi da ništa od onog što je izjavio nije tačno”, istakla je Golićeva.

    Golićeva je podsjetila da je nakon usvajanja ostavke premijera Save Minića u Narodnoj skupštini Republike Srpske ista proslijeđena Vijeću naroda Republike Srpske, koje je u Ustavom propisanom roku utvrdilo da ne postoji vitalni nacionalni interes kada je riječ o ostavci premijera.

    “Dan nakon toga je Narodna skupština Republike Srpske raspravljala i izjašnjavala se o novoj vladi premijera Save Minića. Nakon završene rasprave materijali su u večernjim časovima dostavljeni Vijeću naroda Republike Srpske”, istakla je Golićeva.

    Prema njenim riječima, naredni dan su ovi materijali proslijeđeni svim klubovima delegata u Vijeću naroda koji su se izjasnili da ne postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa kod izbora nove Vlade Republike Srpske.

     

    “Nakon završetka glasanja po klubovima u pisanoj formi Seretarijat Vijeća naroda Republike Srpske obavijestio je Narodnu skupštinu da nije pokrenut mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa bilo kog konstitutivnog naroda u Vijeću naroda. Nakon toga je Narodna skupština dostavila tu odluku `Službenom glasniku Republike Srpske` na objavljivanje”, pojasnila je Golićeva.

    Golićeva je naglasila da netačne tvrdnje bez provjera ne priliče nekome ko se predstavlja kao ekspert za ustavno pravo.

    “Vlada Save Minića pokazala je da je u skladu sa Ustavom Republike Srpske, a u njoj je zastupljeno pet ministara bošnjačke nacionalnosti, osam ministara srpske nacionalnosti i tri ministra hrvatske nacionalnosti”, istakla je Golićeva.

    Golićeva je zaključila da je kompletna ustavna procedura izbora nove Vlade Republike Srpske provedena u skladu sa odredbama Ustava Republike Srpske i Poslovnikom o radu Vijeća naroda Republike Srpske.

     

     

    Narodna skupština Republike Srpske izglasala je 17. marta novu Vladu Republike Srpske premijera Save Minića, koja je istog sastava kao i prethodna.

  • Soreka: Ima li političke volje za EU?

    Soreka: Ima li političke volje za EU?

    Prije dvije godine, dana 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U danu ispunjenom optimizmom, znamenitosti širom zemlje bile su osvijetljene bojama zastave Evropske unije, uz nadu o novom početku.

    Pristupni pregovori, kao strukturisani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu. Pregovori su najefikasniji način za jačanje funkcionisanja demokratskih institucija države, osiguravanje vladavine prava i radikalno unapređenje životnog standarda, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu ka članstvu.

    Dvije godine kasnije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika.

    Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, ne možemo željeti članstvo ove zemlju više nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu.

    Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije evropske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima. I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta. Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 miliona eura prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.

    U trenutnom, izrazito nestabilnom i neizvjesnom geopolitičkom okruženju, postoji snažan zamah ka proširenoj Evropi u kojoj cvjetaju mir, stabilnost i prosperitet. Neke zemlje kandidati, u regionu i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst za značajne iskorake na svom evropskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, isti nivo političke volje i ambicije izostaje u Bosni i Hercegovini.

    Koristi napretka na evropskom putu su opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje su trenutno predvodnice na putu ka članstvu nisu posmatrale izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije kao „zahtjeve iz Brisela“, već kao temelje države koja funkcioniše u interesu vlastitih građana. Bez toga, ekonomski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi ljudi nastavljaju odlaziti. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Evropskom unijom, na primjer kroz pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera. Sveobuhvatne reforme unaprijedit će poslovno okruženje i privući investicije. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije.

    Smatramo da je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje vlasti. Izborna godina ne bi smjela biti izgovor za nedjelovanje. Istinska posvećenost osiguravanju koristi članstva u EU za građane zahtijeva da reforme povezane s EU budu visoko među političkim prioritetima.

    U protekle dvije godine jeste ostvaren određeni napredak. Nakon značajnog kašnjenja, Reformska agenda je konačno usvojena. Međutim, usvajanje na papiru ne znači i provedbu u praksi. Ključni koraci i dalje nisu završeni, uključujući ratifikaciju Sporazuma o Instrumentu i Sporazuma o zajmu, koji, iz imenovanje koordinatora za Reformsku agendu, čine pravni osnov za bilo kakve isplate. Upravo iz tog razloga, čak ni predfinansiranje u okviru Plana rasta u iznosu od 68 miliona eura, na koje Bosna i Hercegovina ostvaruje pravo, još uvijek nije dostupno.

    EU ističe svoju punu podršku i pomoć na evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali ne može biti zamjena za domaće liderstvo. Politički akteri u zemlji su to i ranije pokazali, uključujući period uoči odluke Evropskog vijeća prije dvije godine, da kada postoji politička volja, mogu postići konsenzus i iznaći rješenja u korist svih. Vrijeme je da se ta politička volja ponovo pronađe.

  • Dodik o govoru Orbana: Prijatelj

    Dodik o govoru Orbana: Prijatelj

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nazvao je predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbanom prijateljem, nakon Orbanovog govora o Dodiku na Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti.

    – Prijatelj – istakao je Dodik na Iksu nakon Orbanovog govora.

    Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban rekao je da je predsjednik SNSD-a Milora Dodik zaslužio najveću titulu, jer je preživio američke sankcije, ucjene iz Njemačke i bosansko maltretiranje.

    – Vjerujte dragi prijatelji, mi bismo doživjeli kolaps da smo preživjeli samo pola onoga što je preživio Dodik. Ali on je uspio i hvala Milorade što ste danas sa nama – naveo je Orban tokom govora na Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti, kojoj prisustvuje i Dodik.

  • Orban Dodiku: Mi bismo doživjeli kolaps sa samo pola toga što se tebi desilo

    Orban Dodiku: Mi bismo doživjeli kolaps sa samo pola toga što se tebi desilo

    Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban rekao je da je predsjednik SNSD-a Milora Dodik zaslužio najveću titulu, jer je preživio američke sankcije, ucjene iz Njemačke i bošnjačko maltretiranje.

    “Vjerujte dragi prijatelji, mi bismo doživjeli kolaps da smo preživjeli samo pola onoga što je preživio Dodik. Ali on je uspio i hvala Milorade što ste danas sa nama”, naveo je Orban tokom govora na Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti, kojoj prisustvuje i Dodik.

    Orban je Dodiku poželio i srdačnu dobrodošlicu.

    Na otvaranju, kojem prisustvuje i lider SNSD-a Milorad Dodik, govoriće generalni direktor Centra za osnovna prava i domaćin skupa Mikloš Santo, kao i predsjednik CPAC fondacije Met Šlap.

    Učesnicima će se obratiti i premijer Gruzije Irakli Kobahidze i premijer Češke Andrej Babiš, kao i domaćin mađarski premijer Viktor Orban.

    Predviđena su obraćanja i ministra spoljnih poslova Petera Sijarta i ministra kabineta premijera Gergelja Guljaša, te američkog političkog komentatora Dejva Rubina.

    Program uključuje i više panel-diskusija i sesija pitanja i odgovora sa učesnicima iz različitih zemalja, među kojima su poslanik iz Brazila Edvardo Bolsonaro.

    Planirana su obraćanja više evropskih i američkih političara, uključujući Grta Vildersa, Mateuša Moravjeckog i Santijaga Abaskala, kao i kongresmene iz SAD.

    Dio programa obuhvata panele i diskusije o političkim i društvenim temama, uz učešće više međunarodnih zvaničnika i analitičara.

    Konferencija će biti zatvorena obraćanjima političarima iz Njemačke Alis Vajdel, Portugalije Andrea Venture i predsjednika Argentine Havijera Mileja.

    “CPAC Mađarska” jedan je od značajnijih međunarodnih političkih skupova koji okuplja konzervativne lidere i organizacije iz cijelog svijeta.

    Nastao je u Sjedinjenim Američkim Državama, a organizuje ga Američka konzervativna unija. Održava se i u drugim zemljama, kao što je Mađarska, i služi kao platforma za umrežavanje i razmjenu političkih ideja konzervativnog spektra.

  • Iran potvrdio: Napadnut nuklearni kompleks

    Iran potvrdio: Napadnut nuklearni kompleks

    Kompleks za obogaćivanje uranijuma Šahid Ahmadi Rošan u Natanzu ponovo je danas napadnut, saopštile su iranske vlasti, navodeći da nema opasnosti po stanovništvo niti curenja radioaktivnog materijala.

    Prema navodima iranske agencije Tasnim, napad su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael.

    U saopštenju se navodi da je napad usmjeren na kompleks za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, dok su nadležne službe odmah pokrenule tehnička ispitivanja kako bi se utvrdilo da li je došlo do radioaktivne kontaminacije.

    Iranska Nacionalna služba za nuklearnu bezbjednost saopštila je da, prema podacima sistema za praćenje i sprovedenim analizama, nije zabilježeno curenje radioaktivnih materijala niti postoji opasnost po stanovnike u okolini objekta.

    U izvještaju se dodaje da je napad, prema ocjeni Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), protivan međunarodnim zakonima i obavezama, uključujući Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i propise o nuklearnoj bezbjednosti.

  • Stevandić reagovao na tekst Blagojevića: Optužbe o neustavnosti zasnovane na pogrešnim pretpostavkama

    Stevandić reagovao na tekst Blagojevića: Optužbe o neustavnosti zasnovane na pogrešnim pretpostavkama

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, reagovao je na tekst Milana Blagojevića u kojem se navodi da je treća vlada Save Minića neustavna.

    Stevandić je na društvenoj mreži X naveo da „ugledni profesor“ iznosi neistine, ne zbog pravničkog znanja, već zbog, kako tvrdi, nepoznavanja činjenica. Dodao je da je prije objave u Službenom glasniku već postojala odluka Vijeća naroda da se ne pokreće pitanje vitalnog nacionalnog interesa, te da je profesorova reakcija, prema njegovim riječima, zasnovana na pogrešnim pretpostavkama.

    On je takođe poručio da su, kako tvrdi, i profesor i pojedini mediji koji prenose takve informacije dužni provjeriti činjenice prije objavljivanja, naglašavajući da se radi o širenju „spina ili laži“.

    Podsjećamo, Blagojević je u svom tekstu naveo da je izbor vlade Save Minića neustavan jer, prema njegovom tumačenju, odluka o izboru Vlade predstavlja propis koji se tiče vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, te da je za njeno stupanje na snagu bilo neophodno da bude usvojena i u Vijeću naroda Republike Srpske. Prema njegovim navodima, upravo izostanak takve procedure čini, kako tvrdi, spornim ustavni osnov za izbor ove vlade.

  • Dodik u Budimpešti sa Orbanom na konferenciji konzervativnih lidera

    Dodik u Budimpešti sa Orbanom na konferenciji konzervativnih lidera

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastao se u Budimpešti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom uoči početka Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), jednog od najznačajnijih međunarodnih skupova tog tipa koji okuplja političke lidere, zvaničnike i analitičare iz Evrope, SAD i drugih dijelova svijeta. Orban je pred početak konferencije razgovarao sa svega nekoliko odabranih učesnika, među kojima je bio i Dodik.

    Konferencija, koja se održava u Budimpešti, okupiće brojne istaknute političke lidere, uključujući premijere Gruzije Iraklija Kobahidzea i Češke Andreja Babiša, kao i domaćina skupa Viktora Orbana. U programu učestvuju i visoki zvaničnici iz više zemalja, među njima ministri, poslanici i politički komentatori, dok su najavljena i obraćanja predstavnika iz SAD i Evrope, kao i lidera poput Gerta Vildersa, Mateuša Moravjeckog i Havijera Mileja.

    Dodik je u Budimpešti istakao da učestvuje na skupu koji okuplja lidere koji se zalažu za „suverenitet, slobodu i identitet“, naglašavajući da Republika Srpska ima svoje mjesto u političkim procesima koje, kako navodi, oblikuju „novu realnost“. On je poručio da Republika Srpska ima „snažne prijatelje u svijetu koji dolazi“, uz ocjenu da se globalna politička scena mijenja u pravcu koji odgovara tim vrijednostima.

    Konferencija „CPAC Mađarska“ nastala je u Sjedinjenim Američkim Državama i predstavlja platformu za umrežavanje i razmjenu ideja konzervativnih političkih aktera, a njen evropski ogranak posljednjih godina okuplja sve veći broj učesnika iz različitih država.

  • Stanivuković ponovo pretresan na granici sa Hrvatskom

    Stanivuković ponovo pretresan na granici sa Hrvatskom

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i lider Pokreta Sigurna Srpska oglasio se na društvenim mrežama poručivši da je opet imao, kako je rekao, “srdačnu” dobrodošlicu od naših komšija.

    Iskustva sa granice i aerodroma

    On je u objavi naveo da je procedura već dobro uvježbana.

    “Aerodrom – zadržavanje i pretres.

    Granica – zadržavanje i pretres. Koferi – obavezno otvaranje, da se ne propusti ni najsitniji detalj. Kontinuitet na kome bi pozavidjele i najuređenije službe. Čovjek bi pomislio da sam bar opasan kriminalac… ako već ne, onda makar sumnjivi migrant, a ne neko ko dolazi sa namjerom da gradi normalne, komšijske odnose. I tako, iz puta u put”, naveo je Stanivuković na društvenim mrežama.

    Poruka smirenosti uprkos pritiscima

    Dodao je da iskreno, više ni sam ne broji koji je ovo pretres po redu.

    “Ali ima i jedna dobra stvar u svemu ovome: Što je pritisak veći – ja sam mirniji. Što je “gostoljubivost” jača – ja sam strpljiviji. Bez inata. Bez mržnje. Pomalo gandijevski, dostojanstveno i uporno.

    Bez obzira na ovakav tretman, nastaviću pružati ruku prijateljstva sugrađanima Hrvatima u Banjaluci”, istakao je Stanivuković.

    Najava Bajramske posjete i stav o odnosima

    Prema njegovim riječima, već sutra će obići jednu porodicu povodom Bajrama, jer poštovanje i čovječnost ne smiju zavisiti od protokola i rampi.

    “Sve ovo se dešava nakon moje posjete Srbima u Lici i Dalmaciji. Ljudima koje volim, gdje je moj narod živio i živi, i koje ću uvijek, kao čovjek, podržavati. Ako je to nekome sporno – neka ostane. Ja ću ostati pri svom”, naglasio je Stanivuković.