Autor: INFO

  • Savez za rijetke bolesti traži izjednačavanje naknada prije i poslije punoljetstva

    Savez za rijetke bolesti traži izjednačavanje naknada prije i poslije punoljetstva

    Teško bolesni koji su prikovani za krevet i koji zavise od svakodnevne pomoći roditelja ili neke druge osobe u Banjaluci trenutno primaju naknadu od 525 KM mjesečno, no nakon što napune 18 godina taj iznos se smanjuje na 157,50 KM, zbog čega je upućena inicijativa Gradu Banjaluka da se to izmijeni. Kako je potvrđeno iz Centra za socijalni rad Banjaluka, trenutno je šest osoba koje ostvaruju pravo od početka 2026. godine. Savez za rijetke bolesti Republike Srpske je inicijativu za izmjenu Odluke o ostvarivanju prava na naknadu za smještaj u porodici za lica koja ostvaruju pravo na smještaj u ustanovu uputio Odjeljenju za društvene djelatnosti Grada Banjaluka još 1. septembra, ali još čekaju povratnu informaciju.

    „Predlažemo da se izvrše izmjene u članu 213 Odluke o ostvarivanju prava na naknadu za smještaj u porodici za lica koja ostvaruju pravo na smještaj u ustanovu, kako bi se sva lica koja ispunjavaju uslove dovela u jednak položaj, a kako slijedi: U pogledu člana 2 predlažemo izmjenu tako da glasi: ‘Naknada se utvrđuje u iznosu od 50% od cijene smještaja u ustanovu za sva lica koja ostvaruju pravo’“, stoji u inicijativi. Ova inicijativa obuhvata dva zahtjeva, i to izjednačavanje prava prije i nakon navršene 18. godine u dijelu koji se odnosi na naknadu, te omogućavanje ostvarivanja prava i osobama koje ga nisu koristile prije 18. godine ako ispunjavaju propisane uslove, a pravo nisu ostvarile jer o njemu nisu bile informisane. „Riječ je o osobama koje, ne svojom krivicom, već zbog nedovoljne informisanosti o pravima od strane nadležnih službi, nisu ni znale da mogu ostvariti ovo pravo dok su bile maloljetne. Kada su postale punoljetne, mogućnost ostvarivanja prava više nisu imale, jer je ono vezano za uzrast do 18 godina“, ističu u Savezu.

    Biljana Kotur, predsjednica Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, kaže da ovo pravo kod nas ostvaruju najteže kategorije oboljelih, koji ne mogu biti smješteni ni u vrtić, ni u školu, već su u kući. „To su osobe koje žive uz pomoć aparata, imaju mnogo epi napada, određena autoagresivna stanja, ugrožen imunitet, koji su izolovani u kućama. Nema mnogo takvih osoba, ali imamo nekoliko primjera u Banjaluci. Jedan od njih je Vuk koji će uskoro napuniti 18 godina, pa će se i ta naknada značajno smanjiti“, ističe Koturova. Zato, kako kaže, i traže da se ta naknada izjednači. „Ne postoji razlog da se ta prava smanjuju u slučajevima kada je samo po godinama punoljetan, ali i dalje u veoma teškom stanju. To je jedan dio inicijative, da se izjednači naknada za one koji su već ostvarili pravo i nakon 18. godine, a nemamo ih mnogo, jer mnogi u takvom stanju nisu doživjeli punoljetstvo“, poručuje Koturova. Dodaje da u Banjaluci postoje i slučajevi sa dijagnozama Lafore, te teškim oblikom tuberozne skleroze, koji nisu ostvarili prava prije 18. godine jer im nisu iskomunicirana, te ih sada ne mogu ostvariti jer tako stoji u ovoj odluci.

    Anđelka Stupar, čiji će sin Vuk Majkić sljedeće godine napuniti 18 godina, a kome je zbog teške dijagnoze potrebna svakodnevna njega i briga, priča da su oni ovo pravo ostvarili 2017. godine kad su došli da žive iz Prijedora u Banjaluku. „Tada smo preko Centra za socijalni rad Banjaluka na osnovu pravilnika dobili pravo smještaja u porodici, a ta naknada iznosi 525 KM mjesečno, odnosno 50 odsto od cijene smještaja u ustanovu. Taj pravilnik je napravljen 2013. godine, a jedna izmjena je bila 2021. godine, jer je već tada bilo osoba iznad 18 koje su imale ovo pravo. To su teško bolesna djeca koja su vezana za kuću i ne idu u školu“, navodi Stuparova, koja pojašnjava da je tada izmijenjen član u kojem stoji da mogu i stariji od 18 godina ostvariti ovo pravo, ali da će iznos biti 15 odsto od cijene smještaja u ustanovu. „To znači da će moj Vuk od sljedeće godine primati 157 KM. No, on je u istom stanju, koje je zahtjevno, hrani se na sondu, a svaki dan su sve veći troškovi. Sve one koji su u tom stanju čeka isto što i Vuka. Zato smo i poslali inicijativu da vidimo može li se to nekako promijeniti. I da ostane isti iznos, mi bismo bili prezadovoljni“, ističe ona. U Savezu su iskazali nadu da će dobiti priliku za sastanak i da će moći obrazložiti zašto smatraju da je ovu oblast potrebno urediti na pravedniji način, prenose Nezavisne.

  • Jedna decenija u brojkama: Više plata i auta, manje djece i brakova

    Jedna decenija u brojkama: Više plata i auta, manje djece i brakova

    Deset godina nije malo. Više nego dovoljno da se promijene i cijene na policama i iznosi na platnoj listi. Za ovo vrijeme porasla je prosječna plata, ali i skočila cijena bijelog hljeba. Na putevima je više automobila i rađa se manje djece. Po podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj za deset godina porasla je sa 838 na 1.695 KM. Promijenila se i cijena jedne od osnovnih namirnica. Kilogram bijelog hljeba je sa 2,06 poskupio na 3,85 KM. To znači da je u prosjeku hljeb poskupio za 1,79 KM, odnosno za oko 87 odsto.

    U Republici Srpskoj 2016. godine rođeno je 9.452 djece, dok je 2025. godine na svijet došlo 8.825 beba. To je 627 beba manje, odnosno pad od oko 6,6 odsto. Istovremeno, smanjen je i broj sklopljenih brakova. Tokom 2016. godine zaključena su 5.563 braka, a 2025. godine 4.921. Razlika iznosi 642 braka. Ni broj razvoda nije isti. U 2016. godini registrovano je 1.025 razvoda, a u 2025. godini 856, odnosno 169 manje.

    Jedna promjena vidljiva je i bez statističkih izvještaja. Dovoljno je izaći na ulicu. U drugom tromjesečju 2016. godine u Republici Srpskoj bila su registrovana 74.202 automobila. U istom periodu 2026. godine njihov broj dostigao je 119.732. To je čak 45.530 automobila više, odnosno rast od oko 61,4 odsto za deset godina. Drugim riječima, na svakih deset automobila registrovanih 2016. godine, danas ih dolazi približno 16, ukoliko se posmatra ukupan broj u ove dvije uporedive statističke tačke, piše SrpskaInfo.

  • Pet članova CIK-a očekuje istek sedmogodišnjeg mandata u martu i maju

    Pet članova CIK-a očekuje istek sedmogodišnjeg mandata u martu i maju

    Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH. „Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona“, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

    Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina. Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine. Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim „smjene po sili zakona“ spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da „postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju“. Hadžiabdićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

    Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžiabdićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine. Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija. Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

    Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje. Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija. S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja, prenose Nezavisne.

  • Aerodromi u Moskvi zatvoreni zbog ukrajinskih dronova, Dačić otkazao aktivnosti

    Aerodromi u Moskvi zatvoreni zbog ukrajinskih dronova, Dačić otkazao aktivnosti

    Predsjednik SPS-a Ivica Dačić otkazao je današnje aktivnosti u predizbornoj kampanji u Srbiji zbog drame na aerodromu u Moskvi poslije trodnevne uspješne posjete i susreta sa vodećim ličnostima Ruske Federacije, saopšteno je iz te partije. U SPS-u navode da se Dačićev boravak zakomplikovao na samom kraju posjete, kada se po završetku razgovora sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovim, juče iz Kremlja uputio na aerodrom, ali su zbog napada ukrajinskih dronova zatvoreni svi aerodromi u Moskvi.

    „Otkazani su svi letovi i vraćeni su svi avioni nazad koji su letjeli ka Moskvi. Dačić juče nije mogao da poleti iz Moskve za Beograd i zbog toga su otkazane današnje aktivnosti“, poručili su iz SPS-a. Iz te stranke su dodali da je aerodrom danas ponovo otvoren i da se očekuje Dačićev bezbjedan povratak u večernjim satima, ako ne bude novih napada. Dačić je na izborima u Srbiji nosilac koalicione liste „Ivica Dačić – faktor stabilnosti“, prenosi RTRS.

  • Kako će izgledati novi saziv Doma naroda BiH

    Kako će izgledati novi saziv Doma naroda BiH

    Konačni rezultati izbora u BiH održanih prije 13 dana, trebalo bi da budu utvrđeni najkasnije do 24. oktobra, saopšteno je iz CIK-a. Glasači su izabrali, pobjednici i gubitnici su poznati, a lideri pobjedničkih partija već su počeli pregovore. Nakon što se konstituišu entitetske i kantonalne skupštine i Predstavnički dom BiH, na red će doći i Dom naroda BiH. Posljednji u nizu, presudan je za funkcionisanje Parlamenta BiH, ali i za mnoge procese na zajedničkom nivou. Iako kalkulacije još traju, obrisi novog saziva već se naziru.

    Kao zaštitnik bazičnih interesa tri konstitutivna naroda uspostavljen je na zajedničkom nivou. Čini ga 15 delegata podjednako raspoređenih u tri nacionalna kluba. Po pet Bošnjaka i Hrvata iz Federacije biraju bošnjački i hrvatski delegati u federalnom Domu naroda. Srpsku trećinu bira Narodna skupština. U njoj stranačka arhitektura gotovo složena. Pobjednički SNSD sa koalicionim partnerima, od ukupno 83 poslanika, izvjesno je, imaće 54. Projekcije postoje i za dvotrećinsku većinu. I nisu nerealne. A to je „as u rukavu“ za najavu apsolutne kontrole u petočlanom Srpskom klubu.

    „U tom pogledu ćemo imati četiri u Domu naroda i vjerovatno i petoga. Predlažem opoziciji u Republici Srpskoj da se dogovorimo, ako hoće. Ja ih javno pozivam na sastanak, nek oni odrede ako hoće ako neće. Mislim da naša odgovornost prevazilazi bilo kakvu sujetu“, istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD. Računica je jasna. Za siguran mandat u Domu naroda potrebni su glasovi najmanje 14 narodnih poslanika. Na drugoj strani unutrašnji sukobi i kontra-matematika. Pokret Sigurna Srpska sa 12 projektovanih poslanika i SDS sa jednim manje. Nedovoljno za priželjkivana dva delegata u Domu naroda BiH. Ni četiri poslanika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića nedostajuću računicu ne mogu da upotpune. Sve i da bezrezervna podrška postoji. A ona, itekako upitna, jer Vukanović kaže, ne prašta „noževe u leđa“ koje je primao u procesu kandidature, potom i u predizbornoj kampanji, a koji su rezultirali njegovim izbornim fijaskom.

    „Podržali smo i Vukovića i Neškovića ti ljudi su bili protiv mene u ovoj kampanji. Mi smo spremni zarad višeg interesa napraviti određene ustupke, ali to ne znači da ćemo mi dozvoliti da ti ljudi koji od nas traže glasove i ustupke da istovremeno gaze Ljubišu Petrovića zato što je on rekao da Vukan treba dobiti jednu šansu. To ljudima u SDS-u mora biti jasno“, tvrdi Vukanović. U SDS-u, kojeg potresaju unutarstranački sukobi, o delegatskim potencijalima da s novinarima komuniciraju, vremena nemaju. Gase i nikako da ugase požar koji sve jače plamti. Govorljiviji nisu ni u Pokretu Sigurna Srpska. Samo kratka i višeznačna poruka. „Ono što je sigurno da ćemo razgovarati, da smo druga najjača partija i da imamo određena očekivanja u skladu sa ostvarenim izbornim rezultatom“, poručuju iz Pokreta Sigurna Srpska.

    Na klackalici su i dva poslanika Koalicije za državu, uz već nagoviještene „prelete“ iz opozicionih redova u vladajuće. Da li je to razlog za tihovanje u, kako naznačiše, drugoj najjačoj partiji? Šta god da je po srijedi, SNSD sa koalicionim partnerima i u prethodnom mandatu imao je četiri delegata. Jedan je sredinom mandata oduzet zakulisnim sudskim presudama i CIK-ovskim izvlačenjima imena iz staklenki i kinder kuglica. Ipak i sa tri – što je ustavni kvorum, duže od godinu i po, čuvao je „kontrolni paket“. „Imali smo uvijek četiri delegata, imaćemo i sada četiri. Najbolje da imamo pet i da tih pet jednostavno poštuju ono što je odlučila Narodna skupština. To je osnova demokratije i to je osnova funkcionalnosti“, napomenuo je lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

    Dok se u Srpskom klubu mozaik slaže i u hrvatskom se nazire. Lider HDZ-a računa na „kontrolni paket“ od tri delegata sigurno. A vjerovatno i više. „Vjerovatno četiri, ne znam evo kod Bošnjaka kako će se razvijati situacija, pošto se tu dijele malo drugačije glasovi“, naveo je Dragan Čović, lider HDZ. U bošnjačkoj komponenti još je nepoznanica i ko će sve „krojiti“ vlast, ko je dobio mandat, a ko ga se odrekao. Uz to, izbor delegata je dvostepen. Kantonalne skupštine nominuju kandidate za Federalni Dom naroda gdje ih onda biraju za Dom BiH. Kada se crta podvuče, u srpskom i hrvatskom klubu zasigurno će opet sjediti većine i u prethodnom mandatu dokazane koalicije SNSD – HDZ sa partnerima, koja je dogovorno bila neprobojni bedem za sve unitarističke pokušaje prethodne sarajevske vlasti, prenosi RTRS.

  • Dodik: Malo je stručnjaka u zgradi Vlade, ima značajan broj viškova

    Dodik: Malo je stručnjaka u zgradi Vlade, ima značajan broj viškova

    Radnici koji ne dolaze na posao, ali uredno primaju platu, stranački kadrovi koji se baškare na egzotičnim destinacijama, oni koji su alergični na žir i oni koji ne mogu čučnuti ili izdržati na suncu. Ako je vjerovati upozorenjima funkcionera vlasti, javni sektor Republike Srpske prava je riznica kadrovskih bisera, u kojoj se, izgleda, može pronaći svega osim dovoljno razloga da se konačno zavede red. Godinama se najavljuju čistke, provjere i sankcije, traže se neradnici i obećava uvođenje reda, a taman kada se pomisli da su svi problemi pobrojani, na scenu stupa nova akcija – ovoga puta pod nazivom „trijaža zaposlenih“.

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik nedavno je poručio da je malo onih koji su posao u zgradi Vlade Republike Srpske dobili zato što su stručnjaci i da vjerovatno postoji značajan broj viškova koje treba što prije riješiti. „Svako ko radi u toj zgradi mora pokazati da je narodni čovjek. Malo je njih tu došlo zbog toga što je stručnjak. Mnogi su zaposleni po ovakvim ili onakvim odnosima. Vratite ovom narodu svojim ponašanjem, svojim pristupom, svojim odnosom. Vidjećemo… Vjerovatno tu već ima značajan broj viškova koje moramo riješiti što prije moguće. Moramo uvesti automatizaciju u administraciju, moramo učiniti veću odgovornost“, rekao je Dodik gostujući na RTRS. Najavio je i rekonstrukciju mnogih sistema, uz poruku da će oni koji svojim radom koče procese morati otići. „Ako se utvrdi da stoji zbog direktora ili skupine ljudi, to će se rješavati. Skupina ljudi mora otići“, poručio je Dodik.

    I tako se priča o sređivanju javnog sektora ponovo vratila na početak. Ili, preciznije, na neku od prethodnih stanica, jer su se u posljednjih nekoliko godina smjenjivali gotovo isti problemi, samo s različitim opisima i novim obećanjima da će ovog puta sve biti drugačije. Još krajem 2022. godine Dodik je najavio da će Vlada početi da čisti javni sektor od zaposlenih koji primaju platu, a ne dolaze na posao. Rok za početak akcije bio je sedam dana. „Počećemo da čistimo sve one koji se vode da su zaposleni, a nisu zaposleni, ne dolaze na posao. Oni moraju da napuste javni sektor. Vidjećemo kako to izgleda već za sedam dana“, poručio je tada Dodik. Tadašnji premijer Radovan Višković, koji je stajao rame uz rame s Dodikom, potvrdio je da u javnim preduzećima ima ljudi koji su uredno na platnom spisku, ali ih nema na radnom mjestu. Neki su, prema njegovim riječima, čak boravili van BiH, na egzotičnim destinacijama. Rukovodiocima je trebalo poslati dopise i dati im sedam dana da riješe problem, uz upozorenje da će u suprotnom snositi sankcije. Sedam dana se, pod magijom kadrovske politike, pretvorilo u četiri godine.

    Ne treba zaboraviti ni da je Višković 2025. godine poručio da više neće biti zapošljavanja po stranačkoj liniji, odnosno da niko neće moći da dovede svog partijskog kolegu za ručicu i smjesti ga u javno preduzeće bez saglasnosti Vlade. „Neće nitko više moći dovesti nekog svog stranačkog kolegu za ručicu i zaposliti ga“, poručio je tada Višković, najavljujući i sankcije za odgovorne. Ako su stranačke „ručice“ već trebalo da postanu prošlost, ostaje pitanje koliko je takvih zapošljavanja zaista spriječeno i ko je za to trebalo da odgovara. A onda je 2024. godine Savo Minić, tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, otvorio i pitanje radnika koji, prema njegovim riječima, nisu baš sposobni za obavljanje poslova za koje svakog mjeseca primaju platu. Tako je u „Šumama Republike Srpske“ pronašao oko 400 radnika alergičnih na žir, dok je za zaposlene u RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivredi Republike Srpske“ rekao da ima i onih koji ne mogu čučnuti ili biti na suncu.

    Nije, dakle, da vlast nije ukazivala na probleme. Naprotiv, tokom godina dobili smo prilično slikovite opise svega što ne valja u javnom sektoru. Ono što se mnogo rjeđe čuje jeste epilog: koliko je zaposlenih udaljeno s radnih mjesta, koliko je spornih zapošljavanja poništeno, ko je kažnjen zbog toga što je omogućio da neko prima platu, a ne dolazi na posao… Komunikolog Mladen Bubonjić ne vjeruje da će najavljene čistke ovog puta donijeti suštinske promjene. Smatra da je uglavnom riječ o kozmetičkim potezima i obračunu s nepodobnim kadrovima, kako bi se koalicionim partnerima i saradnicima pokazalo šta ih čeka ako otkažu poslušnost. „Biće kao i do sada kada su bile u pitanju najavljene i donekle provedene čistke. Ne vjerujem da će biti išta drugačije ovaj put. Vidjeli smo da je i ATV krenuo u obračun sa Blaškom Kaurinom, čisto sumnjam da su to sami smislili. Vjerovatno su na sceni pritisci i ucjene i pokazivanje određenim koalicionim partnerima ili saradnicima gdje im je mjesto“, rekao je Bubonjić. Dodaje da se godinama ništa ne preduzima protiv pojedinaca za koje postoje indicije ili dokazi o koruptivnim radnjama, sve dok su lojalni onima koji upravljaju sistemom. „Da ima dobre namjere, svi ti ljudi ne bi bili postavljeni na ta mjesta i ne bi radili sve što su radili sve te godine. Ne mislim samo na ljude koji će sada biti smijenjeni i protiv kojih će možda biti pokrenuti procesi, već na sve one koji su pozicionirani, a more ih je, na javnim funkcijama za koje postoje indicije ili dokazi da su radili koruptivne radnje i ništa se, svih ovih godina, nije radilo po tom pitanju. Jedino kada se otkaže poslušnost vođama ili onima koji su gospodari svega, dođe do smjena ili do procesuiranja, a do tada, šta god da radili i koliko god bili umiješani u neke radnje, koliko god devastirali javna preduzeća, ništa im se ne može“, kategoričan je Bubonjić.

    Da od najavljenih čistki vjerovatno neće biti mnogo, smatra i Damjan Ožegović iz Transparensi Internešenela u BiH. Podsjeća da su i ranije najavljivani obračuni s neradnicima koji primaju platu, a ne dolaze na posao, ali da je teško očekivati da će vlast uklanjati kadrove koje je sama postavila. „Velike najave, a vjerovatno od njih neće biti ništa. Ne trebamo zaboraviti da su većina ljudi, koji su zaposleni u javnom sektoru, upravo dovedeni od tih struja koje su najavljivali čistke, tako da nije za očekivati da sami svoje ljude otpuštaju“, kaže Ožegović, piše SrpskaInfo.

  • Vučić: Danas bez funkcije predlažem rješenja za budućnost, protivnici samo žele fotelju

    Vučić: Danas bez funkcije predlažem rješenja za budućnost, protivnici samo žele fotelju

    Nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić izjavio je da je za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade potrebna odlučnost, hrabrost i želja. „Valjda svakog čovjeka oblikuje ono što dobije u porodici, u svom okruženju. Svakako da sam naslijedio mnogo toga iz porodice, kroz djetinjstvo, kao i svako drugi“, rekao je Vučić na početku obraćanja u emisiji „Neispričano“ na TV Kurir. „Ja sam bezbroj puta govorio kako postoje ljudi koji dožive taj momenat da padaju i da se ponovo podižu i uzdižu, ali da nije jednostavno kada padate više puta, samo morate da naučite da se svaki put podignete“, dodao je. „Ljudi u Srbiji ne znaju koliko je težak proces donošenja odluka. Ponekad se samo desi da to bude neprihvaćeno i da bude kritika, mnogo nerazumijevanja, iako drugačiju odluku niste ni mogli da donesete“, naveo je Vučić.

    Govoreći o dužnosti predsjednika Vlade istakao je da je za obavljanje te funkcije potrebna velika hrabrost. „Potrebna je odlučnost, hrabrost, želja i strast da to radite. I uz sve to, ono što nam jeste nedostajalo jeste da češće slušamo ljude“, istakao je. Istakao je da je na blokaderskim medijima izneto mnogo neistina. „Nadam se da nijedna majka nije prošla kroz ono što je moja. Toliko mržnje sa svih njihovih medija, mnogo neistina, laži. To je neko sve plaćao i mnogo je plaćao. Mislim da smo danas dobili podatke prve, koliko košta jedan dan da bi imali dominaciju na mrežama. To je preko milion evra dnevno. Kada čujete riječ ‘spontano’ u politici, okrenite se i idite na drugu stranu i razmislite ko stoji iza toga. To sam naučio sa 25 godina. U životu ne postoji ništa slično, politici ponajmanje“, dodao je Vučić.

    „Kad sam studirao na Pravnom fakultetu, studenti misle sve pripada nama, mi smo budućnost. Svi su išli na demonstracije, Bane Lečić, Žarko Jokanović. Nema srca onaj koji u mladosti nije bio bundžija i ljevičar, a nema ni razuma ako je to u starosti. Imam tu sreću da sam tada bio starmali. Ja sam išao na utakmice, pa sam možda to doživljavao drugačije. Prvi put sam pobjegao iz škole, 12 godina sam imao, 1982. godina je bila. Zvezda-Cibona i Zvezda-Barselona. Vikali smo ‘Mrzim Cibonu’. Ja sam vikao iz petnih žila ‘Mrzim Cibonu’. Policajac Avram me izvede i lupi mi šamar. Ćelav, veliki, brčiće imao, jak, sposoban čovjek. Prati klince“, ispričao je. „Ja sam ga gledao očima prepunim besa, gnjeva. Onda sam tako išao na tribinu dugo, dugo, dugo… svuda po bivšoj Jugoslaviji. Tu sam naučio šta je pravo prijateljstvo. U Vinkovcima su nas sačekali Dinamovi navijači. Njih je bilo ne manje od 100. Potegli kamenice, obore mi druga, nije bio u fizički najboljem stanju, mršav, nikakav, izašao sam, dovukao ga do voza i ubacio ga unutra. Tad mi je rekao: ‘Znaš, od svih ovih velikih, ja bih ostavo i nikad se ne bih izvukao, a od tebe mali, takvog žgoljavog, mršavog i nikakvog zapamtiću to, hvala ti!’“, rekao je Vučić.

    „Naučite da primate udarce, da zadajete. Nisam voleo, kad smo išli u Maksimir, jedan od boljih drugara bio mnogo jači od mene, jednog od Dinamovih navijača isto u Vinkovcima, oborio je krenuo da ga udari, uhvatio sam ga za ruku ‘Nemoj kad te molim’. Svi se naljutili na mene, nisam hteo da pripadam čoporu i da se iživljam nekome na zemlji. Oni koji se iživljavaju nad ljudima na zemlji su samo čopor hijena. Na fakultetu sam se suprotstavljao njima iako nisam bio za Miloševića“, dodao je. Ispričao je da mu je bio san da bude advokat. „Majka mi kupovala knjige, čitaj Filota, Filu, Veljka Guberinića. Spremao sam se, to mi je bio san. Sve se ispostavilo i 1993. kreno drugi put“, istakao je Vučić.

    „Javio se da sam postavio pitanje o Vens-Ovenovom planu. Snimali su vhs kamerama. Pogledali su to i pozvali me. Poslali su me na radio Indeks, pa su javili Šešelju, da ima malog koji nije glup. Šešelj me pozvao da me upozna. Nisam ubek bio u pravu, brat i ja smo teško podnijeli pad Krajine. Te večeri smo tražili da se ide na ulice. Mladost, buntovnički duh, žao mi je našeg naroda. Nosili smo pomoć našim ljudima, bile su to žestoke svađe sa Šešeljem. Svađe koje su se ticale borbe za interes našeg naroda. Nije bilo ličnih sukoba“, ispričao je. „1996/1997. vidite… prošao je Dejton. Duboka američka država nastavlja da ruši Miloševića. Završeno je to u BiH. Gotovo je bilo sa Krajinom. Tada kreće žestok pritisak spolja da se politika Srbije promijeni. Cepanje Jugoslavije i ponovna fragmentacija srpskog naroda. Što se nije desilo od kad je Aleksandar Prvi Ujedinitelj uspio da Srbe spoji u jednu državu. Bilo je potrebno da se stavi pečat na to, skloni Milošević i Srbi okrive za sve. Kreće ogromna podrška nezavisnim medijima i nvo sektoru“, rekao je.

    „Na predsjedničkim izborima se vidjelo da Srbija nešto misli drugačije. Ljudi su glasali za opoziciju i vlast. Vojislav je tada donio odluku da uđe u vladu sa Miloševićem. Nije mislio da će mu to nešto donijeti. Naprotiv. Dvije godine sam bio ministar u gotovo nemogućim uslovima. 1998… 1999. Svi su tada insistirali, trudio sam se da Zakon o informisanju ne bude loš, ali nikad ga ne bih više donio“, dodao je. „Jednom nam stao automobil kod sela Zrze, bilo smo na putu, sa mnom me bio Boško Drobnjak. Pukla je guma. Izlazimo da šetamo, iz žita vidite njih trojicu naoružanih automatskim puškama na 90 metara. I kako se polako udaljavaju. Vidim da su se policajci pomalo uspaničili. Legli i viču nama. Isto to smo vidjeli u Dečanima“, rekao je.

    „2000. gledate kako uz ogromnu podršku spolja dolaze neki na vlast. Narod je želio otvoreni odnos sa svijetom, mislili da će živjeti slobodnije. Čak se i Milošević nije dovoljno bavio ekonomijom, na silu je čuvao Dragana Tomića, Simpo, Jumko, da isplaćuju kakve takve plate. Došli su neki drugi, privatizovali sve. Nisu napravili ništa, nigde, uzeo pare, podijelio sa političarima, otpustio ljude“, rekao je Vučić. „Ja sam se pripremao za sve to. Znao sam da centar Beograda i Novog Sada ne može da trpi nacionalno opredijeljene lidere i uradiće sve da se to ne dogodi. Krvave košulje, Srbija protiv nasilja, 1 od 5 miliona. Hiljade raznih čuda, patke, jedne, druge. Bunili se protiv Beograda na vodi, sad na fontani na Slaviji, koju smo mi napravili. Uradili spomenik Stefanu Nemanji, najvećeg vajara današnjice doveli. Tu se okupljaju. Deset godina je prošlo od kad smo postavili tu fontanu. Deset godina ta fontana radi, prelijepa je, a najviše vole da se tu okupljaju. Idu mnogo češće u Beograd na vodi nego ja“, ispričao je.

    „Ja sam se pripremao za sve te udare, naučio da istrpim ono što drugi ne mogu. ‘Vučić je uspio, jer trpi kao zvijer’ i sviđa mi se ta rečenica Grbića. Ono što mi danas prija u trenutku kad nemam nikakvu funkciju… danas predlažem rješenja, planove, za budućnost. Opsjednut sam time. Vidim da moji protivnici nisu time opsjednuti. Jedini san im je da nekoga sklone i da sebe postave u fotelju. Moji veliki snovi pobjeđivaće nemanje njihovih snova“, istakao je Vučić, prenosi B92.

  • Besplatna vakcinacija za rizične kategorije u domovima zdravlja i Institutu

    Besplatna vakcinacija za rizične kategorije u domovima zdravlja i Institutu

    Vakcinacija protiv gripa u Republici Srpskoj ove godine počeće tokom novembra zbog prelaska sa četvorovalentne na trovalentnu vakcinu, rečeno je u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. U Institutu navode da su za ovogodišnju sezonu naručili 18.000 doza vakcina namijenjenih kategorijama stanovništva koje imaju pravo na besplatnu vakcinaciju, te dodatnih 2.500 doza za građane koji žele da se vakcinišu o svom trošku. Epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Branka Subotić Radivojac rekla je da će o detaljima i cijeni građani biti blagovremeno obaviješteni.

    Vakcinacija će se obavljati u ambulanti za imunizaciju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, koja se nalazi u zgradi pored Muzičke škole, u Ulici Jovana Dučića u Banjaluci, svakog radnog dana od 8.00 do 14.00 časova, kao i u regionalnim centrima Instituta. Pravo na besplatnu vakcinaciju imaju pacijenti na hemodijalizi i oni kojima je izvršena transplantacija bubrega, osobe oboljele od šećerne bolesti koje koriste insulin, kao i pacijenti koji su liječeni kardiohirurškim metodama, odnosno oni sa ugrađenim stentom, kojima je rađena balon-dilatacija, ugrađen bajpas, vještačke valvule ili pejsmejker.

    Ona je dodala da pravo na besplatnu vakcinaciju protiv gripa imaju i HIV pozitivne osobe i oboljeli od AIDS-a, djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze pluća, kao i zaposleni na infektivnim klinikama i odjeljenjima, te u jedinicama intenzivne medicine. „Besplatna vakcinacija predviđena je i za osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze, osobe koje su završile hemoterapiju i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti, te lica sa posebnim potrebama koja borave u kolektivnom smještaju. Za navedene kategorije stanovništva vakcine će biti dostupne u pripadajućim domovima zdravlja“, pojasnila je Subotić Radivojac.

    Iz Instituta vakcinaciju protiv gripa preporučuju svima, a posebno hroničnim bolesnicima, starijim osobama, zdravstvenim radnicima, zaposlenima u sektorima i službama od javnog značaja, kao i osobama koje su profesionalno ili privatno u kontaktu sa pripadnicima rizičnih grupa i onima koji njeguju malu djecu, prenosi RTRS.

  • Cvijanović: Posvetila sam vrijeme i angažman da Republici Srpskoj bude bolje

    Cvijanović: Posvetila sam vrijeme i angažman da Republici Srpskoj bude bolje

    Nikada u životu nikoga nisam podrivala i zato se borim da niko više ne može da podriva Republiku Srpsku, rekla je srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović. „Želim da me pamte kao nekoga ko je svoje vrijeme i svoj angažman posvetio tome da Republici Srpskoj bude bolje i da se prema njoj odnose pravednije oni koji su joj nanijeli strašno velike nepravde tokom 30 godina“, rekla je Cvijanović, prenosi RTRS.

  • Grad dobio oko dva miliona evra za dokumentaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

    Grad dobio oko dva miliona evra za dokumentaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

    Grad Banjaluka intenzivno radi na pripremi neophodne dokumentacije za realizaciju jednog od najznačajnijih ekoloških i infrastrukturnih projekata, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čime će biti stvoreni preduslovi za dugoročnu zaštitu rijeke Vrbas i unapređenje kvaliteta životne sredine. Poručila je ovo projekt menadžer Grada Milada Šukalo, ističući da se na pripremi ovog kapitalnog projekta radi intenzivno, te da je u proteklom periodu završena predstudija koja je dala važne smjernice za njegovu dalju realizaciju.

    „Grad Banja Luka je aplicirao i dobio sredstva u iznosu od oko dva miliona evra, uz podršku Evropske investicione banke i Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ova sredstva namijenjena su za izradu glavne projektne dokumentacije, studije izvodljivosti i svih drugih neophodnih dokumenata koji će definisati naredne korake u realizaciji ovog izuzetno značajnog projekta“, istakla je Šukalo. Kako je pojasnila, projekat obuhvata dva ključna segmenta, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnju glavnih kanalizacionih kolektora, koji bi trebalo da omoguće prikupljanje otpadnih voda za oko 100.000 stanovnika priključenih na gradsku kanalizacionu mrežu.

    „U ovom trenutku Grad Banja Luka, zajedno sa preduzećem ‘Vodovod’ a.d. Banja Luka i JU ‘Vode Srpske’, intenzivno radi na prikupljanju neophodne dokumentacije kako bismo što prije stvorili uslove za završetak glavnog projekta i prelazak na naredne faze realizacije“, kazala je ona. Šukalo je naglasila da je riječ o izuzetno složenom i finansijski zahtjevnom projektu, za čiju će realizaciju biti neophodna saradnja različitih nivoa vlasti, nadležnih institucija i međunarodnih partnera.

    „Svjesni smo da je riječ o velikom investicionom poduhvatu, zbog čega nastojimo da maksimalno iskoristimo mogućnosti finansiranja kroz evropske fondove i međunarodne programe podrške. Naš cilj je da obezbijedimo što veći iznos bespovratnih sredstava i na taj način stvorimo uslove za realizaciju projekta koji je od izuzetnog značaja ne samo za Banju Luku, nego i za Republiku Srpsku“, poručila je Šukalo. Ona je dodala da će realizacija ovog projekta predstavljati jedan od najznačajnijih iskoraka u oblasti zaštite životne sredine i unapređenja komunalne infrastrukture grada.

    „Ovo je projekat koji prevazilazi okvire jedne investicije i čiji će značaj osjetiti generacije koje dolaze. Naša vizija je Banja Luka sa čistijim Vrbasom, zdravijom životnom sredinom i savremenom komunalnom infrastrukturom. Upravo zato ovom projektu pristupamo sa posebnom pažnjom i odgovornošću, svjesni da njegovom realizacijom postavljamo temelje za dugoročan i održiv razvoj našeg grada“, zaključila je Šukalo, piše BL Portal.