Autor: INFO

  • Kaurin planira zaduženje „Šuma Srpske“ od 55 miliona sa kamatom 8,8 odsto

    Kaurin planira zaduženje „Šuma Srpske“ od 55 miliona sa kamatom 8,8 odsto

    Ono što Blaško Kaurin, na čelu „Šuma Srpske“ planira da uradi, ne bi uradio ni najveći neprijatelj Republike Srpske. Naime, kako ATV saznaje, on planira da se ovo javno preduzeće zaduži kreditom od 55 miliona maraka, sa kamatom od 8,8 odsto na 120 mjeseci. Na sve to je i 0,5 odsto troškova obrade kredita. To bi značilo da bi na 55 miliona, vratili oko 27 miliona kamate. Sama obrada papira bi koštala 275.000 KM!

    Od ukupnog iznosa kredita, 40,2 miliona išlo bi za reprogramiranje starih obaveza za kredite i reprogram. Kao obezbjeđenje za taj iznos predviđene su mjenice preduzeća i garancija Vlade Republike Srpske. Preostali iznos od 14,8 miliona planiran je za plaćanje tekućih obaveza prema opštinama, izvođačima, dobavljačima, kao i za investiciona ulaganja. Kao obezbjeđenje za ovaj iznos predviđene su mjenice preduzeća i hipoteka na poslovni prostor u Banjaluci površine 1.069 metara kvadratnih, prenosi ATV.

  • Ko bi sljedeće godine mogao da preuzme kormilo u SDS

    Ko bi sljedeće godine mogao da preuzme kormilo u SDS

    „Mislim da je vrijeme za neke druge ljude, možda neke mlađe, neke koji imaju više energije, koji će moći možda odvojiti više vremena i angažovati se da budu ti koji će voditi SDS u narednom periodu.“ Ovo je izjavio predsjednik SDS, Branko Blanuša, otkrivajući da nema namjeru da se kandiduje za još jedan mandat na čelu do juče najveće opozicione stranke u Srpskoj. Između ostalog, Blanuša je najavio da bi Izborna skupština SDS, na kojoj će se birati novi predsjednik stranke, trebalo da bude održana u prvom kvartalu 2027. godine.

    Ko su ti „drugi ljudi, možda mlađi s više energije“, koji bi, prema Blanušinim riječima, trebalo da preuzmu lidersku palicu u SDS, pokušali smo da dobijemo odgovor u razgovoru s brojnim najvišim aktuelnim funkcionerima SDS. Međutim, zanimljivo je to da nijedan od naših sagovornika nije želio da izjavu daje pod imenom i prezimenom, te da su insistirali na anonimnosti. Kako bilo, izvori Srpskainfo iz vrha SDS otkrivaju da je aktuelni načelnik Istočne Ilidže i kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na proteklim opštim izborima, Marinko Božović, sigurno jedan od najozbiljnijih kandidata da preuzme predsjedničku funkciju od Branka Blanuše.

    „Božović je i prije prošlogodišnjeg izbora Branka Blanuše za predsjednika stranke važio kao jedan od najozbiljnih kandidata da naslijedi Milana Miličevića, nakon što je on podnio ostavku na mjesto stranačkog šefa. Sigurno je da će Božović istaći svoju kandidaturu za predsjednika SDS na Izbornoj skupštini sljedeće godine“, tvrde naši sagovornici. Kao gotovo siguran kandidat za Blanušinog nasljednika u fotelji predsjednika SDS, takođe, pominje se i Želimir Nešković, član Predsjedništva SDS i delegat te stranke u Domu naroda parlamenta BiH u odlazećem sazivu.

    „Nešković pripada stranačkoj struji koja je bliska gradonačelniku Bijeljine, Ljubiši Petroviću, a koja je oštro suprotstavljena tzv. sarajevskoj frakciji u SDS. Ukoliko ostane na snazi odluka Branka Blanuše o isključenju Ljubiše Petrovića iz stranke, Nešković će sigurno biti kandidat za predsjednika stranke sljedeće godine“, ističu izvori Srpskainfo. Na kraju, kao potencijalni kandidat za novog predsjednika SDS u krugovima iz vrha te stranke pominje se upravo Ljubiša Petrović, aktuelni gradonačelnik Bijeljine.

    „Petrović se žalio na odluku o isključenju iz stranke koju smatra nestatutarnom. O tome će se izjasniti članovi Glavnog odbora SDS na sjednici koja bi trebalo da bude održana sljedećeg mjeseca. Ako Glavni odbor ne poništi Blanušinu odluku, u tom slučaju će Petrović pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudovima. U slučaju pozitivnog ishoda za Petrovića, on će sigurno biti kandidat za novog predsjednika SDS. U tom slučaju, vjerovatno bi Želimir Nešković povukao svoju kandidaturu“, tvrde izvori našeg portala, piše SrpskaInfo.

  • Pjongjang testirao novi torpedo: Vještačka inteligencija locira mete

    Pjongjang testirao novi torpedo: Vještačka inteligencija locira mete

    Sjeverna Koreja saopštila je da je uspješno testirala novi torpedo opremljen vještačkom inteligencijom, koja omogućava otkrivanje i precizno navođenje na ciljeve, što predstavlja značajan korak u razvoju vojne tehnologije ove zemlje. Prenijela je to sinoć, 16. oktobra, sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA. Agencija je ocijenila da testiranje, koje je sprovedeno u četvrtak, predstavlja značajan korak u razvoju sjevernokorejske mornarice.

    KCNA navodi da je testiranjem provjerena pogonska tehnologija razvijana kroz više od 180 testiranja tokom proteklih pet godina, kao i da je u novom brzom torpedu sa preciznim navođenjem za otkrivanje ciljeva i navođenje korištena vještačka inteligencija. Sjeverna Koreja posljednjih godina intenzivno razvija i modernizuje svoje vojne kapacitete, uključujući podvodno naoružanje, raketne sisteme i bespilotne platforme. Pjongjang je i ranije predstavljao nova podvodna oružja, među kojima je sistem „Haeil“, za koji sjevernokorejske vlasti tvrde da može izvoditi napade ispod površine mora. Najnovije testiranje torpeda predstavlja nastavak tih aktivnosti, a prema navodima državne agencije KCNA, tehnologija pogona razvijana je tokom više od 180 testiranja u proteklih pet godina, prenose Nezavisne.

  • Dodik želi zajednički front u Sarajevu, opozicija bez jedinstvenog odgovora

    Dodik želi zajednički front u Sarajevu, opozicija bez jedinstvenog odgovora

    Poziv lidera SNSD-a Milorada Dodika da svi politički predstavnici iz Republike Srpske imaju zajednički nastup u Sarajevu na klimavim je nogama, jer su u pojedinim strankama takvu ideju već isključili, a u drugim su i dalje neodlučni ili se uopšte ne oglašavaju. Iako je Dodik takvu zamisao iznio krajem prošle sedmice, ni iz jedne opozicione stranke u Republici Srpskoj mu nije stigao pozitivan odgovor. Predsjednik najjače stranke u Republici Srpskoj izjavio je da bi političke stranke iz Republike Srpske trebalo zajednički da nastupaju na nivou institucija BiH, ali da za to prethodno moraju biti usaglašene politike.

    Dodik je rekao da SNSD-u, nakon ostvarenog izbornog rezultata, predstoji izbor četiri delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, uz mogućnost za petog delegata, a da on može bude i iz opozicije. „Ponudiću jednu široku platformu svima. Kad kažem pet, ja to mislim da može i opozicija da ima“, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, politički predstavnici iz Republike Srpske trebalo bi da imaju zajednički nastup u Sarajevu, bez obzira na to koje stranke će činiti vlast na nivou BiH. Upitan o mogućnosti formiranja zajedničkog Savjeta ministara u kojem bi učestvovali SNSD i opozicione stranke iz Republike Srpske, Dodik je rekao da nema ništa protiv takvog rješenja, ali je naglasio da je neophodan dogovor o politikama. „Neka bude zajednički, što da ne. Nisam protiv, ali moraju se dogovoriti politike. Nema povjerenja bjanko“, naveo je Dodik.

    Govoreći o formiranju vlasti na nivou BiH, Branko Blanuša, lider SDS-a, rekao je da SDS još nije donio odluku o tome da li će učestvovati u razgovorima o zajedničkom djelovanju stranaka iz Republike Srpske. Naveo je da će o tome prvo raspravljati Predsjedništvo SDS-a, nakon čega će biti donesena odluka o daljim koracima. „Kada dođe do toga, imaćemo sjednicu Predsjedništva i na toj sjednici analizirati da li treba u tome učestvovati, šta su dobre strane, a šta nisu“, rekao je Blanuša. Zanimljivo je da je bivši predsjednik SDS-a Mirko Šarović prije nekoliko dana izjavio da zajedničko učešće na nivou BiH ne bi automatski značilo ulazak opozicije u vlast u Republici Srpskoj. „Ja, na primjer, ne bih bježao od toga da idemo u tom pravcu“, rekao je Šarović. Podjednako je interesantno i to što je Marinko Božović, koji je bio SDS-ov kandidat za člana Predsjedništva BiH, tokom kampanje odbacio scenario da sve stranke iz RS na nivou BiH formiraju zajedničku vlast. „U tom slučaju, sve ono što smo mi radili i protiv čega smo se borili dvije decenije bi izgubilo smisao, a sve njihove izdaje, mutni poslovi i uništavanje Republike Srpske bi dobilo legitimitet. Tako da, ne – ne mogu zamisliti“, rekao je Božović.

    Nebojša Vukanović, lider Liste „Za pravdu i red“, poručuje da, što se tiče ulaska u vlast, nigdje i nikada neće sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. „To su ljudi koji su rušitelji Republike Srpske i BiH. Mi smo političku borbu zasnovali na promjeni i vlasti i sistema. Ni pod kojim uslovima ne bismo pravili vlast sa Dodikom i SNSD-om, jer bi to predstavljalo izdaju glasača“, rekao je Vukanović. Stav iz Pokreta „Sigurna Srpska“ nismo uspjeli saznati. Rekli su da će lider stranke Draško Stanivuković u ponedjeljak dati izjave medijima, na obilježavanju godišnjice postojanja Pokreta.

    Politikolog Stefan Ličina kaže da nacionalni konsenzus na nivou BiH nije isto što i koalicioni sporazum, jer se interesi Republike Srpske mogu zastupati zajednički i bez odricanja od opozicionih principa. Prema njegovim riječima, takva zajednička vlast mogla bi SNSD-u donijeti jaču pregovaračku poziciju i slabiju političku konkurenciju, dok bi opozicija rizikovala da preuzme odgovornost bez srazmjernog uticaja na odluke. „Stoga bi taj dogovor, ukoliko bi do njega i došlo, trebalo definisati jasnom javnom platformom, jasnim obavezama i koristima za građane, a ne brojem podijeljenih funkcija. Republici Srpskoj je nužno potrebna sposobnost vladajućih i opozicionih aktera da se dogovore o ključnim pitanjima, ali jedinstvo ne smije postati izgovor za uklanjanje političke alternative“, rekao je Ličina, prenose Nezavisne.

  • Kalkulacije unutar bošnjačkog bloka: Ko će činiti vlast na nivou BiH

    Kalkulacije unutar bošnjačkog bloka: Ko će činiti vlast na nivou BiH

    Ko će činiti vlast na nivou BiH? Dok su jasne pozicije iz reda srpskog i hrvatskog naroda, u FBiH se uveliko kalkuliše o savezništvima unutar bošnjačkog bloka. Ključnu ulogu mogle bi odigrati pozicije unutar klubova naroda u federalnom parlamentu, ali i u Predsjedništvu BiH. SNSD i HDZ zasad su jedini sigurni da će biti dio vlasti na nivou BiH. Iz bošnjačke komponente vjerovatno SDA, koji bi trebao naći još jednog partnera iz Federacije. Nakon sastanka Dodika i Čovića jasnije je ko bi to mogao biti.

    „Sad smo dobili obaviještenje da će SDP. Vidjećemo. Ne zavisi to samo od njih hoće li oni u vlast ili neće u vlast“, istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a. Izvjesno je tek da u vlasti neće biti DF koji se, kaže Dodik, sam diskvalifikovao. Ko je zapravo „u igri“ naznačili su odvojeni razgovori Čovića sa Bakirom Izetbegovićem i Nerminom Nikšićem. „Biće još jako puno bilateralnih sastanaka, sada ću se čuti sa kolegom Izetbegovićem, dogovorili smo se da se čujemo telefonom, ali bi realno bilo sačekati 4. novembar, konačne, službene rezultate da onda kada sjednemo da možemo razgovarati i pojedinačno, ali ja ću nastojati da imamo i zajednički sastanak potencijalnih partnera za Federaciju da vidimo da li možemo to dogovoriti, pa onda naravno partnera za BiH. To neće trebati dugo čekati“, poručio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

    Za predstojeće pregovore SDA je formirao pregovarački tim. U njemu Halid Genjac, Edin Ramić, Mirsad Zaimović i Mirsad Mujić. Nezvanično, vrh stranke podijeljen. Dok su jedni za moguće koaliranje sa SDP-om, drugi izričito za saradnju sa Strankom za BiH i DF-om. Sa Semirom Efendićem i Željkom Komšićem Izetbegović je već razgovarao. Međutim, ko im je trenutno poželjniji i približniji partner u SDA ne otkrivaju. „Izborni rezultat daje pravo i obavezu Stranci demokratske akcije da, u skladu s povjerenjem koje su joj ukazali građani, preuzme odgovornost i predvodi zakonodavnu i izvršnu vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona, s ciljem osiguranja političke stabilnosti, efikasnog funkcionisanja institucija, provođenja neophodnih reformi i unapređenja kvaliteta života građana“, saopštili su iz SDA.

    U pogodnijem položaju zasad SDP. I to zbog kontrole u Klubu Srba i ostalih u federalnom parlamentu. Ta stranka bi mogla predložiti potpredsjednika Federacije iz reda srpskog naroda, bez čijeg potpisa neće biti moguće imenovanje federalne Vlade. Ne zanemaruje se ni uloga SDP-ovog Denisa Bećirovića u Predsjedništvu BiH. U takvoj političkoj slagalici ostaju male šanse Stranci za BiH da uzme dio „političkog kolača“. „S obzirom na pobjedu Denisa Bećirovića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva te da je prema ustavnom običaju na rotaciji red da Bošnjak bude predsjedavajući Savjeta ministara isto ga za predsjedavajućeg može kandidovati samo bošnjački član Predsjedništva, ponovo prema ustavnom običaju, te je shodno tome izvjesno očekivati participaciju SDP-a u vlasti i na nivou BiH“, rekao je Damir Sakić, pravnik iz Sarajeva.

    A u njoj, sasvim jasno, više nema mjesta za sve članice dobro poznate „trojke“. Nermin Nikšić demantuje medijske navode da je Elmedinu Konakoviću i sad već bivšoj predsjednici „Naše stranke“ Sabini Ćudić saopštio da takav projekat više ne postoji. Istovremeno, posljednjim oglašavanjem nije stavio tačku na eventualnu koaliciju sa dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SDA. Interesantno, u tome ne vidi problem ni potpredsjednik stranke i aktuelni ministar odbrane u Savjetu ministara. Zukan Helez sada poziva na formiranje, kako kaže, široke koalicije i saradnju sa SDA. A za ponovni ulazak u vlast, čini se, nije više sporan ni toliko mu mrski SNSD, prenosi RTRS.

  • Njemački kancelar: Diskusija o Ukrajini bila samo razmjena mišljenja

    Njemački kancelar: Diskusija o Ukrajini bila samo razmjena mišljenja

    Lideri EU nisu donijeli nikakve odluke u vezi sa Ukrajinom tokom samita Evropskog savjeta i ograničili su se na razmjenu mišljenja o aktuelnoj situaciji, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc. „Donošenje bilo kakvih odluka nije bilo na dnevnom redu. Diskusija se fokusirala na razmjenu mišljenja u vezi sa trenutnom situacijom“, rekao je Merc na konferenciji za novinare nakon samita. On je dodao da Evropska komisija trenutno procjenjuje potrebe Ukrajine za dodatnim finansiranjem.

    Merc je rekao da je kredit od 90 milijardi evra, koji je EU već dodijelila, nedovoljan i da će tačan iznos dodatnog finansiranja koji je Kijevu potreban biti utvrđen u narednim sedmicama. EU je ranije odlučila da Ukrajini da zajam od 90 milijardi evra za period 2026. i 2027. godine, sa 45 milijardi evra po godini. Rusija je više puta objavila da kontinuirano finansiranje Kijeva i isporuka zapadnog oružja produžavaju sukob i ometaju napore za postizanje diplomatskog rješenja, prenosi RTRS.

  • Stari granični prelaz u Gradišci pred otvaranjem

    Stari granični prelaz u Gradišci pred otvaranjem

    Stari granični prelaz u Gradišci mogao bi ponovo biti otvoren za putničke automobile, autobuse i vozila ukupne mase do 20 tona za sedam do deset dana, ali to neće značiti da je završena sanacija pristupne infrastrukture. Nakon privremenih radova, za trajno rješenje biće potrebno izraditi projektnu dokumentaciju, raspisati tender i izabrati izvođača, a tek potom pristupiti obimnijim radovima na sanaciji. Prema riječima v.d. direktora „Puteva Republike Srpske“ Miroslava Jankovića, formirana komisija već je izašla na teren i utvrdila šta je neophodno uraditi kako bi se saobraćaj mogao ponovo uspostaviti.

    „Taj dio radova trebalo bi da završimo za sedam do deset dana kako bi se saobraćaj mogao pustiti preko starog prelaza“, rekao je Janković, pojašnjavajući da bi u prvoj fazi prolaz bio omogućen putničkim automobilima, autobusima i vozilima ukupne mase do 20 tona. To, međutim, nije kraj sanacije starog graničnog prelaza. Ugovor za izradu projektno-planske dokumentacije za sanaciju oba nadvožnjaka potpisan je prije petnaestak dana, a rok za izradu dokumentacije je 60 dana. Kada projekat bude završen, slijedi raspisivanje tendera za izvođenje radova, što znači da je realno da se početak kompletne sanacije desi u prvoj polovini iduće godine. Upravo zbog toga najavljeno ponovno uspostavljanje saobraćaja predstavlja važan, ali samo prvi korak ka rješavanju problema koji već mjesecima opterećuje Gradišku.

    Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić smatra da bi stari granični prelaz trebalo dugoročno zadržati u funkciji za putnička vozila i autobuse, dok bi kamionski saobraćaj trebalo izmjestiti iz gradskog jezgra. „Ono što smo insistirali i tražimo jeste da granični prelaz Gradiška jedan, odnosno stari most, bude međunarodni granični prelaz za putničke automobile i eventualno autobuse, a da se kamionski transport izbaci van grada. S druge strane, to bi puno značilo i zbog turističke ponude“, rekao je Adžić. Takvo rješenje bilo bi značajno i za lokalne trgovce i ugostitelje, koji su zbog zatvaranja prelaza ostali bez dijela kupaca i putnika na koje su godinama računali.

    Koliko je zatvaranje prelaza pogodilo lokalne privrednike, najbolje pokazuju iskustva ljudi koji rade u njegovoj neposrednoj blizini. Goran Rađenović, vlasnik mjenjačnice, kaže da su prihodi znatno smanjeni i da se nada da će ponovno otvaranje prelaza donijeti oporavak poslovanja. „Prepolovilo je prihode, znači baš je teško. Sve je neka nada da će prelaz krenuti, sad su neke odluke donesene, ali sve je to jako neizvjesno“, rekao je Rađenović. Sličnu situaciju opisuje i Drena Čanković, vlasnica prodavnice, koja se, uprkos višemjesečnim gubicima, nada da će se saobraćaj vratiti i ponovo dovesti kupce u ovaj dio grada. Ulice koje su ranije živjele od putnika i ljudi koji su prelazili granicu danas su mnogo manje prometne, a najavljeni radovi bude nadu da bi se situacija uskoro mogla promijeniti.

    Ponovno stavljanje starog prelaza u funkciju značajno je i za putnike i privredu, jer bi omogućilo korišćenje dvije granične lokacije u Gradišci i olakšalo prelazak granice. Predsjednik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Srđan Amidžić ocijenio je da je završetak aktivnosti na uspostavljanju novog prelaza važan za građane i privredu. „Mislim da je to bitno za sve ljude koji žive u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Na moje zadovoljstvo i zadovoljstvo svih ljudi koji su radili na tom poslu, taj posao smo priveli kraju. Imaćemo dva granična prelaza, što znači da ćemo duplo kraće čekati“, rekao je Amidžić. Ipak, koliko će se čekanje zaista smanjiti zavisiće od organizacije saobraćaja i raspoloživih kapaciteta na oba prelaza. Za Gradišku je, osim bržeg prelaska granice, važno i da se saobraćaj ponovo vrati u gradsko jezgro, ali bez opterećenja koje je ranije stvarao teretni transport, piše BL Portal.

  • Premijer Mađar izrazio solidarnost sa Ukrajinom i ponudio diplomatsku podršku

    Premijer Mađar izrazio solidarnost sa Ukrajinom i ponudio diplomatsku podršku

    Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da su se on i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski dogovorili da resetuju i obnove političke i ekonomske odnose svojih zemalja tokom današnjih razgovora u Briselu. Mađar je u objavi na „Fejsbuku“ izrazio solidarnost sa Ukrajinom u sukobu sa Rusijom i ponudio diplomatsku podršku naporima da se obezbijedi prekid vatre i trajni mir. Lideri su se sastali na marginama samita Evropskog savjeta nakon što je napredak u vezi sa pravima manjina na obrazovanje pomogao da se deblokira dio pregovora o pristupanju Ukrajine EU.

    Ukrajinski parlament usvojio je amandmane o obrazovanju u ponedjeljak, 12. oktobra, a Zelenski ih je istog dana potpisao. Zakon proširuje obrazovna prava nacionalnih manjina čiji su jezici zvanični jezici EU i uvodi poseban status za kvalifikovane škole na jezicima manjina. Prava etničke mađarske zajednice u Ukrajini, koja je koncentrisana u jugozapadnom Zakarpatju, odavno su izvor napetosti između Kijeva i Budimpešte. Nakon usvajanja zakona, Mađarska je odustala od primjedbi na otvaranje klastera dva i tri, koji obuhvataju unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, piše BL Portal.

  • Glasovi poštom i iz odsustva mogu promijeniti odnos snaga za poslaničke klupe

    Glasovi poštom i iz odsustva mogu promijeniti odnos snaga za poslaničke klupe

    Dok su rezultati izbora u Republici Srpskoj uglavnom poznati, u pojedinim strankama i izbornim jedinicama i dalje traje neizvjesna borba za poslaničke mandate. Posebno je neizvjesno na listi SP-DEMOS-NDP, gdje se za poslanička mjesta vode tijesne borbe između stranačkih kolega. Konačan rasplet mogao bi uticati i na političku sudbinu lidera dvije partije Nedeljka Čubrilovića i Petra Đokića. Glasovi pristigli putem pošte, kao i oni iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), mogli bi promijeniti trenutni odnos snaga i uticati na konačnu raspodjelu mandata.

    Posebno neizvjesna situacija je u Izbornoj jedinici 5, gdje se za poslanički mandat bore bivši direktor „Željeznica Republike Srpske“ Slađan Jović i aktuelni narodni poslanik Boris Šljivić. Prema trenutno dostupnim podacima Centralne izborne komisije BiH, Jović ima 1.714 glasova, odnosno 35,15 odsto, dok je Šljivić osvojio 1.713 glasova, odnosno 35,13 odsto. Razlika između njih iznosi svega jedan glas, pa bi svaki novi obrađeni glas mogao biti presudan za konačan ishod ove trke. Iako je Jović, koji se nalazi na prvom mjestu kandidatske liste, trenutno u minimalnoj prednosti, konačan poredak još nije poznat. Glasovi koji budu naknadno obrađeni mogli bi promijeniti odnos snaga između dvojice kandidata. Budući da obojica imaju više od 20 odsto glasova svoje liste, njihov međusobni plasman mogao bi biti presudan za raspodjelu direktnog mandata.

    Ishod ove trke važan je i za lidera DEMOS Nedeljka Čubrilovića, koji se nalazi na prvom mjestu kompenzacione liste SP–DEMOS–NDP. Njegov ulazak u Narodnu skupštinu Republike Srpske, međutim, zavisi od konačne raspodjele mandata i primjene zakonskih pravila o zastupljenosti konstitutivnih naroda. U toj računici važnu ulogu ima i Zdenka Gojković, koja je na drugom mjestu kompenzacione liste. Njen položaj u raspodjeli mandata mogao bi uticati na to ko će dobiti poslaničko mjesto u okviru zakonom predviđene zastupljenosti pripadnika hrvatskog naroda. Ukoliko direktni mandat pripadne Joviću, koji se izjašnjava kao Srbin, moglo bi se otvoriti pitanje Čubrilovićevog ulaska u parlament, odnosno mogućnosti da njegovo mjesto pripadne Gojkovićevoj, koja se izjašnjava kao Hrvatica. S druge strane, ako Šljivić, koji se izjašnjava kao Hrvat, osvoji direktni mandat, to bi moglo uticati na raspodjelu kompenzacionih mandata i povećati mogućnost da Čubrilović uđe u NSRS.

    Ništa manje neizvjesno nije ni u Izbornoj jedinici 6, gdje se za poslanički mandat bore lider Socijalističke partije Petar Đokić i njegov stranački kolega Zoran Kokanović. Prema trenutno dostupnim podacima, Kokanović ima 2.844 glasa, odnosno 47,18 odsto, dok je Đokić osvojio 2.818 glasova, odnosno 46,75 odsto. Razlika između njih iznosi 26 glasova. To znači da se i lider SP nalazi u neizvjesnoj poziciji, a konačan rezultat mogao bi odrediti da li će Đokić ući u parlament ili će ga u tome preteći stranački kolega.

    Zbog tijesnih razlika u pojedinim izbornim jedinicama, glasovi koji se obrađuju naknadno mogli bi značajno uticati na konačan sastav Narodne skupštine Republike Srpske. Dok se političke partije pripremaju za naredni saziv parlamenta, u pojedinim strankama još nije izvjesno koji će kandidati osvojiti mandate, a koji će ostati ispod crte. Za Čubrilovića i Đokića konačni rezultati neće biti važni samo zbog njihovog ličnog političkog statusa već i zbog raspodjele poslaničkih mjesta unutar njihovih partija. Do konačnog utvrđivanja izbornih rezultata, borba za poslaničke klupe ostaje otvorena. Razlika od jednog glasa u Izbornoj jedinici 5 i svega 26 glasova u Izbornoj jedinici 6 najbolje pokazuje koliko se izborna računica može promijeniti do posljednjeg prebrojanog glasa, piše SrpskaInfo.

  • Kejti Zakarija otišla sa funkcije poslije kratkog i burnog boravka

    Kejti Zakarija otišla sa funkcije poslije kratkog i burnog boravka

    Američki predsjednik Donald Tramp smijenio je svoju portparolku Kejti Zakariju nakon samo sedam dana na funkciji. Potvrdili su to njegovi savjetnici, čime je naglo okončan njen kratak i buran boravak na čelu službe za odnose s medijima Bijele kuće. Tramp je danas, 16. oktobra, javno poručio svojoj novoj portparolki Kejti Zakariji da bi trebalo da „ponovo razmisli“ o ostanku na toj funkciji, i to samo nekoliko dana nakon što ju je preuzela. Američki predsjednik tvrdi da su se mediji prema njoj proteklih dana odnosili „veoma, veoma loše“.

    „Pitao sam je: ‘Kejti, da li je ovo za tebe? Jer, iskreno, ovo ti ne treba. Ne moraš da dozvoliš da se prema tebi ovako loše odnose’“, rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće. Opisao ju je kao „veoma prijatnu osobu“ i dodao da joj je savjetovao: „Da sam na tvom mjestu, razmislio bih.“ Tramp se osvrnuo i na njena dva nedavna gostovanja na televiziji Fox News. Zakarija je tokom tih gostovanja branila svoj rad i kvalifikacije, navodeći da su se prema njoj odnosili „prilično grubo“. „Dobro došla u Trampov svijet“, prokomentarisao je američki predsjednik.

    Zakarija se od samog početka suočila sa oštrim kritikama. Njeno prvo obraćanje novinarima u utorak trajalo je manje od 15 minuta, a odgovorila je na samo tri novinarska pitanja. Mnogi posmatrači ocijenili su da je djelovala nervozno i nepripremljeno za tu funkciju. Najveće zamjerke odnosile su se na njene pravne kvalifikacije. Iako ju je Tramp predstavio kao „advokaticu“, Zakarija nikada nije položila pravosudni ispit u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog čega ne ispunjava zakonske uslove za obavljanje advokatske profesije. Mediji, uključujući i one konzervativne, doveli su u pitanje i njen raniji rad u jednoj advokatskoj kancelariji u Kini.

    Kejti Zakarija (42) šesta je osoba na funkciji glavnog portparola Bijele kuće tokom dva Trampova predsjednička mandata. Riječ je o političkoj komentatorki koja se često pojavljivala na televizijama Newsmax i Fox News. Prema podacima sa njenog profila na Linkedinu, ranije je kratko radila kao portparolka u Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti SAD (DHS), kao i savjetnica za komunikacije na Trampovoj društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social). Karijeru je započela 2006. godine stažiranjem u Republikanskom nacionalnom komitetu i Kancelariji za politička pitanja Bijele kuće, tokom administracije Džordža V. Buša. Tramp ju je nedavno u objavi na društvenim mrežama nazvao „odanom“ i „posvećenom obožavateljkom i članicom pokreta MAGA“. Napisao je i da je njena podrška oduvijek bila „besprijekorna“, prenose Nezavisne.