VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp vidi Infantina kao budućeg lidera UN-a

    Tramp vidi Infantina kao budućeg lidera UN-a

    Blisko prijateljstvo američkog predsjednika Donalda Trampa i prvog čovjeka Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) Đanija Infantina moglo bi uskoro dobiti i političku dimenziju. Prema pisanju američkih medija, Tramp želi da upravo Infantina vidi na mjestu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

    Kako navodi „Njujork post“, američki predsjednik smatra da je Infantino „poštovan širom svijeta“ i da posjeduje posebnu sposobnost povezivanja ljudi. Nakon uspješne organizacije Svjetskog prvenstva u fudbalu u tri zemlje, Tramp vjeruje da predsjednik FIFA-e ima iskustvo potrebno za upravljanje velikim međunarodnim sistemima.

    Infantino, koji se nalazi na čelu najveće sportske organizacije na svijetu, dodatno se približio Trampu tokom priprema za Mundijal. Američki predsjednik bio je uključen u brojne aktivnosti povezane sa turnirom, dok je Infantino u decembru Trampu uručio prvu FIFA nagradu za mir u istoriji te organizacije.

    Koliko su njih dvojica bliski, pokazalo se i tokom finala Svjetskog prvenstva na stadionu MetLajf, kada je Tramp uručio pehar španskom reprezentativcu Rodriju nakon pobjede Španije nad Argentinom rezultatom 1:0. Tokom utakmice, američki predsjednik sjedio je u svečanoj loži između supruge Melanije i Infantina.

    Put do čela UN-a nije jednostavan

    Novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija biće izabran krajem ove godine, a mandat će zvanično početi 1. januara 2027. godine, kada će na toj funkciji naslijediti Portugalca Antonija Gutereša.

    Ipak, eventualna Infantinova kandidatura suočila bi se sa brojnim političkim izazovima. Kandidat mora dobiti podršku svih 15 članica Savjeta bezbjednosti UN-a, pri čemu pet stalnih članica ima pravo veta, kao i potvrdu Generalne skupštine.

    Osim političke podrške, ključan uslov je i Infantinova lična odluka da se kandiduje. On se o toj mogućnosti za sada nije javno izjasnio, dok FIFA i Bijela kuća nisu komentarisali navode o mogućoj kandidaturi.

    Ukoliko odluči da uđe u trku za prvog čovjeka svjetske organizacije, izvori bliski Trampu tvrde da bi imao velike šanse protiv potencijalnih rivala, među kojima se pominju bivša predsjednica Čilea Mišel Bačele i Argentinac Rafael Grosi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

    Iskustvo iz FIFA-e kao argument

    Paolo Zampoli, Trampov specijalni izaslanik za globalna partnerstva, smatra da bi Infantino bio uspješan na čelu UN-a.

    – U Ujedinjenim nacijama morate sarađivati sa 193 države članice. U FIFA-i ih ima više od 200, a Đanijevi rezultati pokazuju da zna kako se upravlja tako složenim sistemom – rekao je Zampoli za „Njujork post“.

    Ipak, Infantinov ugled posljednjih mjeseci bio je predmet kritika nakon odluke o poništavanju crvenog kartona američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu tokom Mundijala. Tramp je kasnije potvrdio da je lično razgovarao sa Infantinom i tražio preispitivanje odluke kojom je američki napadač ostao dostupan za važnu utakmicu.

    Trampova administracija i odnos prema UN-u

    Posebno je zanimljivo što se ideja o Infantinovom prelasku u UN pojavljuje u trenutku kada Trampova administracija zauzima kritičniji stav prema toj organizaciji.

    Nakon povratka u Bijelu kuću, Tramp je smanjio američka izdvajanja za UN i povukao Sjedinjene Američke Države iz nekoliko međunarodnih institucija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), UNESCO i Savjet za ljudska prava UN-a.

    Ukoliko Infantino odbije mogućnost prelaska u međunarodnu politiku i odluči da ostane na čelu FIFA-e, pred njim bi u martu 2027. godine bili izbori za četvrti mandat predsjednika te organizacije.

    U tom slučaju očekuje ga nastavak rada na velikim projektima, uključujući Svjetsko prvenstvo za žene u Brazilu 2027. godine, kao i istorijski Mundijal 2030. godine koji će biti održan na tri kontinenta i u šest država.

  • Hegset: Nastavljaju se američki vojni napori da vode brodove kroz Ormuski moreuz

    Hegset: Nastavljaju se američki vojni napori da vode brodove kroz Ormuski moreuz

    Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je danas da se američki vojni napori da vode brodove kroz Ormuski moreuz nastavljaju “tajno” nakon što su objavljeni u maju, i da su pomogli u isplovljavanju tankera sa do 500 miliona barela nafte kroz strateški plovni put.

    Hegset je pred Odborom za budžet Senata kazao da američka vojska “kontroliše saobraćaj” u moreuzu, uprkos iranskim napadima, “već duže vrijeme”, prenosi CNN.

    – Gurnuli smo skoro, vjerujem, između 400 i 500 miliona barela nafte pod nos Irana tokom ‘Projekta Sloboda’ – rekao je Hegset govoreći o inicijativi koju je nadgledala Centralna komanda vojske SAD za sprovođenje komercijalnih brodova kroz moreuz.

    Hegset je, odgovarajući na pitanje demokratske senatorke iz Vašingtona Pati Marej, naznačio da je Iran zadržao mogućnost da puca na komercijalne brodove u moreuzu.

    – Iran ne naplaćuje putarine, a trenutno pucaju na brodove – rekao je Hegset.

    Američki ministar odbrane kaže da je rat do sada koštao Vašington 37,5 milijardi dolara (32,9 milijardi evra), navodeći da ta cifra uključuje očekivane troškove do 30. septembra ove godine.

    Predsjednica odbora Suzan Margaret Kolins je ranije na saslušanju rekla da američko Ministarstvo odbrane traži dodatnih 70 milijardi dolara u novom prijedlogu budžeta.

    Hegset je kazao i da Kina i Rusija “na različitim nivoima” omogućavaju neke od aktivnosti Irana tokom rata između SAD i Irana.

    On je kazao da “postoji mnogo načina” na koje SAD na to odgovaraju a da “dubina i obim toga treba da ostanu povjerljivi”.

  • Iran najavio da će gađati mete SAD i saveznika ako budu napadnuti nuklearni objekti

    Iran najavio da će gađati mete SAD i saveznika ako budu napadnuti nuklearni objekti

    Vrhovna zajednička vojna komanda Irana saopštila je sinoć da će gađati mete koje predstavljaju interese Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika, ako SAD budu gađale iranske nuklearne lokacije.Iranski centralni štab Hatem el-Anbija je, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će SAD “veoma skoro” napasti područje planine Pijuk gdje se sumnja da Iran ima nuklearni program, saopštio da će na to odgovoriti napadima na američke ciljeve u regionu, prenosi Irna.

    U saopštenju se navodi da će, ako vojska SAD uđe u fazu da napadne nuklearne i osetljive centre, Iran to smatrati proširenjem rata u regionu, i da će svi interesi SAD, njenih saveznika i pristalica “biti meta snažnog napada oružanih snaga Irana”.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije juče da će Sjedinjene Američke Države vjerovatno uskoro napasti lokaciju u ob

  • Novo poglavlje Beograda i Vašingtona: Strateški dijalog otvara prostor za investicije, tehnologije i bezbjednosnu saradnju

    Novo poglavlje Beograda i Vašingtona: Strateški dijalog otvara prostor za investicije, tehnologije i bezbjednosnu saradnju

    Srbija kroz novi format strateške saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama nastoji da obezbijedi nove investicije, pristup savremenim tehnologijama i podršku modernizaciji, dok Vašington u Beogradu vidi važnog partnera za stabilniji Balkan. Od vojne opreme i energetike do kritičnih sirovina i velikih infrastrukturnih projekata, strateški dijalog Srbije i SAD otvara najširi okvir saradnje dvije zemlje u posljednjih nekoliko decenija.

    Iako je proces tek započeo, analitičari ocjenjuju da bi novi odnos Beograda i Vašingtona mogao imati posljedice šire od bilateralnih odnosa, uključujući i Republiku Srpsku, koja je sa Srbijom snažno povezana politički, ekonomski i bezbjednosno.Srbija i SAD pokrenule su novo poglavlje u odnosima koji su decenijama bili opterećeni teškim političkim nasljeđem, ali i periodima saradnje. Prvi strateški dijalog između dvije zemlje, pokrenut u Vašingtonu između američkog državnog sekretara Marka Rubija i ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića, nije samo diplomatski susret, već pokušaj stvaranja trajnijeg mehanizma saradnje.

    Taj format obuhvata bezbjednost, ekonomiju, energetiku, tehnologije i investicije, a posebnu težinu mu daje činjenica da Srbija i SAD ove godine obilježavaju 145 godina diplomatskih odnosa. Novi model saradnje uspostavlja se u vrijeme velikih promjena u međunarodnom poretku.

    GEOPOLITIKA

    Rat u Ukrajini, rast suprotstavljanja velikih sila i promjena prioriteta Vašingtona stvorili su novo geopolitičko okruženje. Amerika sve više traži partnere koji mogu doprinijeti stabilnosti u svojim regionima, ekonomskom razvoju i bezbjednosti, a manje želi dugotrajno učešće u političkom preuređenju drugih država.

    Upravo u tom kontekstu analitičar Srđan Barac objašnjava zašto je Vašington u ovom trenutku otvorio prostor za novi nivo institucionalne saradnje sa Beogradom. Prema njegovim riječima, američka politika u eri predsjednika Donalda Trampa više je usmjerena na pragmatične interese i traženje partnera koji mogu doprinijeti ostvarivanju američkih ciljeva.

    Za Vašington je Beograd značajan jer je najveća država Zapadnog Balkana, ima najveću ekonomiju u regionu, značajne vojne kapacitete i veliki politički uticaj. Dodatnu težinu Srbiji daju i njen geografski položaj, energetski pravci i mogućnost da bude faktor stabilnosti. Za SAD Srbija nije važna samo kao politički partner, već i kao prostor u kojem se ukrštaju interesi u energetici, infrastrukturi, tehnologijama i oblasti kritičnih sirovina. Beograd, sa druge strane, nastoji da kroz novi format saradnje privuče investicije, moderne tehnologije i ojača svoju međunarodnu poziciju. Barac je ocijenio da je strateški dijalog jedan od najznačajnijih iskoraka Srbije u odnosima sa Amerikom jer stvara institucionalni okvir za direktne razgovore o temama važnim za Beograd.

    Prema njegovim riječima, najveća promjena je u tome što Srbija više ne bi trebalo samo da reaguje na odluke drugih, već da pokuša da utiče na njihovo kreiranje. On je dodao da status strateškog partnera SAD šalje snažnu poruku investitorima.

    VOJNA SARADNjA

    Najviše pažnje privukla je informacija da je Srbija zatražila američku vojnu opremu. Iako još nisu poznati konkretni sistemi koji bi mogli biti predmet budućih ugovora, činjenica da je odbrana postavljena u okviru prvog strateškog dijaloga pokazuje novu težinu vojnih odnosa dvije zemlje.

    Srbija je posljednjih godina značajno povećala ulaganja u Vojsku Srbije. Budžet Ministarstva odbrane premašuje 200 milijardi dinara, odnosno oko 1,7 milijardi evra, dok se za odbranu izdvaja oko 2,2 do 2,5 odsto BDP-a.

    Savremeni ratovi pokazali su da vojna snaga više ne zavisi samo od broja aviona, tenkova i raketnih sistema, već od sposobnosti povezivanja izviđanja, komunikacija, komandovanja i kontrole. Upravo u tim oblastima američka tehnologija mogla bi biti najznačajnija za Srbiju, od komunikacionih sistema i radara do elektronskog ratovanja i bespilotnih tehnologija.

    Vojni analitičar Vlade Radulović ocijenio je da vojna neutralnost Srbije ne znači izolaciju, već saradnju sa različitim partnerima. Prema njegovim riječima, saradnja sa Amerikom ne donosi samo opremu, već i obuku, logistiku, održavanje sistema i pristup savremenim tehnologijama. Ocijenio je i da vojna neutralnost ne znači da Srbija treba da bude izolovana, ona podrazumijeva saradnju sa različitim partnerima i jačanje sopstvenih kapaciteta.

    ENERGETIKA

    Iako je vojna saradnja bila najvidljiviji simbol približavanja Vašingtona i Beograda, energetika bi dugoročno mogla biti jedna od najvažnijih oblasti novog partnerstva. Energetska kriza u Evropi pokazala je da snabdijevanje gasom, naftom i električnom energijom više nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje nacionalne bezbjednosti.

    Upravo u energetici Vašington vidi jedan od najvećih prostora za proširenje odnosa sa Srbijom. Američki magazin “Forbs” naveo je da bi novi format partnerstva mogao ubrzati energetsku tranziciju Srbije i njeno povezivanje sa zapadnim energetskim lancima, piše Glas.

    Srbija zbog svog položaja ima posebnu ulogu jer se nalazi na raskrsnici energetskih pravaca koji povezuju centralnu Evropu, Balkan i istočni Mediteran. Jedan od najznačajnijih projekata je reverzibilna hidroelektrana “Đerdap 3”, koja bi mogla postati jedan od najvećih energetskih poduhvata u regionu. Procijenjena vrijednost investicije veća je od 2,6 milijardi evra, a planirana snaga oko 2.400 megavata. Vrijednost ovog projekta dodatno raste u vrijeme kada Evropa ulaže u solarne i vjetroelektrane, čija proizvodnja zavisi od vremenskih uslova i zahtijeva dodatne kapacitete za stabilizaciju sistema. Upravo zbog toga velike hidroelektrane dobijaju sve veću važnost, jer mogu obezbijediti stabilnost elektroenergetskog sistema i skladištenje energije kada je proizvodnja iz obnovljivih izvora veća od potrošnje. Za američke kompanije to predstavlja mogućnost učešća u jednom od najvećih energetskih projekata u regionu.

    LITIJUM

    Pored energetike, jedna od najvažnijih oblasti u kojoj se ukrštaju interesi Srbije, Evrope i SAD jesu kritične sirovine, prije svega litijum. On je postao jedan od najvažnijih strateških resursa budućnosti jer je osnova za proizvodnju baterija za električna vozila, sisteme skladištenja energije i brojne tehnologije koje će odrediti industrijski razvoj u narednim decenijama. Zbog kontrole nad lancima snabdijevanja kritičnim mineralima vodi se globalna ekonomska i geopolitička trka, u kojoj Srbija zbog svojih resursa dobija dodatnu važnost. Nalazište “Jadar” kod Loznice jedno je od najznačajnijih evropskih nalazišta litijuma i godinama privlači pažnju velikih igrača. Ipak, najveća korist za Srbiju ne bi bila samo u izvozu sirovine, već u razvoju čitavog proizvodnog lanca, od prerade litijuma do proizvodnje materijala za baterije i komponenti za električna vozila.

    REPUBLIKA SRPSKA

    Barac smatra da da će promjene u odnosima Srbije i SAD imati širi uticaj i na region, uključujući i Republiku Srpsku. Nakon godina u kojima su odnosi Banjaluke i Vašingtona uglavnom bili obilježeni političkim nesporazumima, predstavnici Srpske u prethodnom periodu nastojali su da uspostave direktniju komunikaciju sa američkim političkim krugovima i predstave svoje stavove kroz dijalog. Promjene u američkoj spoljnoj politici pokazale su da Vašington sve više traži partnere koji mogu doprinijeti stabilnosti i preuzeti dio odgovornosti u svojim sredinama, ali i da više ne želi učestvovati u izgradnji novih nacija i država. Glavni fokus je na stabilnosti Balkana i ekonomiji.

    Strateški položaj

    Geografski položaj jedna je od najvećih prednosti Srbije u privlačenju američkih investicija. Smještena između centralne Evrope i Balkana, sa razvijenom putnom infrastrukturom i pristupom tržištu Evropske unije, Srbija predstavlja most između različitih ekonomskih prostora. Blizina evropskih kupaca, sporazumi o slobodnoj trgovini i razvijena industrijska baza povećavaju privlačnost Srbije kao investicione destinacije. Dodatna prednost je i kvalifikovana radna snaga.

  • Ogromna većina zaposlenih preko Zavoda dobije ugovor na određeno

    Ogromna većina zaposlenih preko Zavoda dobije ugovor na određeno

    Iako se iz godine u godinu bilježi pad ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, struktura onih koji uspiju da pronađu posao otkriva drugu stranu medalje – ubjedljiva većina radnika u Srpskoj i dalje potpisuje ugovore na određeno vrijeme, dok je stalno zaposlenje postalo prava rijetkost.

    Prema zvaničnim podacima koje je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske dostavio BL portalu, u posljednje tri godine više od 80 odsto svih zaposlenih lica sa evidencije radni odnos zasnovalo je na određeno vrijeme.

    Tokom 2023. godine, sa evidencije Zavoda zbog zaposlenja izbrisano je ukupno 22.934 lica, od čega je čak 19.475 radnika zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme. S druge strane, ugovor na neodređeno vrijeme u toj istoj godini dobilo je svega 3.179 lica.

    Iako se iz godine u godinu bilježi pad ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, struktura onih koji uspiju da pronađu posao otkriva drugu stranu medalje – ubjedljiva većina radnika u Srpskoj i dalje potpisuje ugovore na određeno vrijeme, dok je stalno zaposlenje postalo prava rijetkost.

    Prema zvaničnim podacima koje je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske dostavio BL portalu, u posljednje tri godine više od 80 odsto svih zaposlenih lica sa evidencije radni odnos zasnovalo je na određeno vrijeme.

    Tokom 2023. godine, sa evidencije Zavoda zbog zaposlenja izbrisano je ukupno 22.934 lica, od čega je čak 19.475 radnika zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme. S druge strane, ugovor na neodređeno vrijeme u toj istoj godini dobilo je svega 3.179 lica.

  • Šta danas čeka poslanike u Parlamentu BiH?

    Šta danas čeka poslanike u Parlamentu BiH?

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH će danas, 22.jula, na hitnoj sjednici razmotriti Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu, a potom održati redovnu sjednicu na čijem je dnevnom redu prijedlog zakona koji predviđa zatvorsku kaznu za veličanje ustaštva.

     

    Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH u parlamentarnu proceduru uputilo je Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

    Predsjedništvo BiH usvojilo je Prijedlog budžeta 10. jula, a za izvjestioca je imenovan ministar finansija i trezora u Savjetu ministar Srđan Amidžić, prenosi Srna.

    Budžet institucija BiH prvi na dnevnom redu

    Prijedlog ovogodišnjeg budžeta iznosi 1,58 milijardi KM.

    Početak sjednice planiran je u 11.00 časova.

    Poslanici razmatraju dopune Krivičnog zakona BiH

    Po završetku hitne sjednice, biće održana redovna sjednica na kojom bi u drugom čitanju trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH kojim je predviđeno uvođenje zatvorske kazne od tri godine za veličanje i upotrebu slogana, simbola i oznaka NDH.

    Ova zakonska izmjena, kojom je predviđena zabrana veličanja ustaštva, upotreba simbola NDH i slogana “Za dom spremni”, prijedlog je poslanika Branislava Borenovića.

    Ovaj zakonski prijedlog Predstavnički dom je usvojio u prvom čitanju, po skraćenom postupku, 19. maja.

    Na dnevnom redu i električni romobili, državljanstvo i SIPA

    Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

    Izmjene i dopune se odnose na regulisanje upravljanja električnim romobilima u saobraćaju.

    Pred poslanicima će se navi i Prijedlog zakona o zaštiti oznaka geografskog porijekla. Ovaj zakonski prijedlog ima oznaku EI, a predlagač je Savjet ministara.

    Poslanici bi trebalo da razmotre i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH, a koji se odnosi na lica koja su se ranije odrekla državljanstva BiH, te da im se omogući lakši način ponovnog sticanja.

    Dnevnim redom je predviđen i razmatarnje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Agenciji za istrage i zaštitu BiH, a cilj je prema obrazloženju, osiguranje kontinuiteta zakonitog rukovođenja institucijom u situacijama kada direktor ili zamjenik direktora ne mogu da obavljaju svoje dužnosti ili ih samovoljno napuste.

    Više zakonskih prijedloga pred poslanicima

    Pred poslanicima će se naći i nekoliko izvještaja komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti za više poslaničkih inicijativa i zahtjeva.

    Početak redovne sjednice planiran je za 13.00 časova.

  • Hrana u BiH skuplja nego u EU, a primanja višestruko manja

    Hrana u BiH skuplja nego u EU, a primanja višestruko manja

    Dok političke rasprave dominiraju javnim prostorom, svakodnevica građana sve više se svodi na pitanje – kako iz mjeseca u mjesec pokriti osnovne troškove. Računica života postaje sve složenija, a ono što je nekada bilo uobičajena kupovina za mnoge porodice danas zahtijeva pažljivo planiranje.

    Godinama se može čuti poređenje da su pojedini proizvodi u Bosni i Hercegovini skuplji nego u razvijenim evropskim zemljama, iako su primanja domaćeg stanovništva znatno niža. Posljednji podaci o troškovima života ponovo otvaraju isto pitanje – gdje je granica izdržljivosti kućnog budžeta?

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, vrijednost sindikalne potrošačke korpe za maj iznosila je 2.911,52 KM. Samo nekoliko mjeseci ranije, u februaru, ista korpa koštala je 2.857 KM. Za svega četiri mjeseca minimalni mjesečni izdaci četvoročlane porodice povećani su za više od 54 marke.

    U istom periodu prosječna neto plata porasla je sa 1.649 KM na 1.682 KM, odnosno za 33 marke. Međutim, taj rast nije bio dovoljan da značajnije promijeni sliku životnog standarda.

    Prosječna zarada danas pokriva manje od 60 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe, što znači da porodice najveći dio prihoda i dalje usmjeravaju na najosnovnije potrebe.

    Najveći dio mjesečnih troškova odlazi na hranu. Za prehranu četvoročlane porodice potrebno je izdvojiti 1.339,75 KM, što čini gotovo polovinu ukupne vrijednosti korpe.

    Najveći pritisak na budžet stvaraju cijene mesa, pojedinih vrsta voća, kafe i drugih proizvoda koji su dio svakodnevne potrošnje.

    Kilogram telećeg buta na tržištu dostiže oko 35 KM, dok juneći but košta približno 29 KM. Pileći file prodaje se po cijeni od oko 13,5 KM, svinjski vrat oko 12 KM, a svinjski but oko 9 KM. Za kilogram juneće plećke potrebno je izdvojiti oko 22 KM, dok teleća košta približno 26 KM.

    Poseban udar za ljubitelje domaćih proizvoda predstavljaju cijene suhomesnatih proizvoda. Kilogram dimljene slanine približio se iznosu od 30 KM, zbog čega mnoge porodice mesne proizvode više ne kupuju kao ranije, već ih pažljivo doziraju i ostavljaju za posebne prilike.

    Ni voće više nije uvijek pristupačna kategorija. Kilogram grožđa košta oko 6 KM, pola kilograma borovnica oko 10 KM, dok cijena kilograma kupina ili ribizle doseže i 20 KM. Dinja se može pronaći za oko 2 KM po kilogramu, kajsije se kreću između 3,50 i 4,60 KM, breskve od 3 do 4 KM, šljive oko 2,5 KM, a banane oko 2,70 KM. Lubenica je među rijetkim povoljnijim proizvodima i može se kupiti po cijeni od oko 0,70 KM za kilogram.

    Posebno se osjeti i poskupljenje proizvoda koji su dio svakodnevnih navika. Za pola kilograma kafe potrebno je izdvojiti između 13 i 17 KM, pa i običan ritual ispijanja kafe za dio građana predstavlja značajan izdatak.

    Ni osnovne namirnice nisu izuzete od rasta cijena. Paradajz se prodaje od 2,50 do 3,50 KM po kilogramu, paprika od 1,50 do 5,40 KM, krompir od 1,50 do 3 KM, dok krastavac košta oko 1,50 KM.

    Pasulj, koji je decenijama važio za jednu od najpristupačnijih domaćih namirnica, danas košta između 7 i 8 KM po kilogramu. Mlijeko se na akcijama može pronaći za oko 1,60 KM, deset jaja na sniženju od 3,50 KM, dok redovna cijena ide i do 4,70 KM. Ulje košta od 2,60 KM, brašno od 1,20 KM, a šećer oko 1,50 KM.

    Posebno zabrinjava poređenje sa zemljama Evropske unije. Kada se cijene iz hrvatskih prodavnica preračunaju u marke, postaje jasno da razlike često nisu onakve kakve bi se očekivale. Pojedini proizvodi u BiH koštaju isto ili čak više nego u Hrvatskoj, iako su tamošnja prosječna primanja znatno veća.

    Tako je, prema poređenjima cijena, u BiH skuplja određena junetina i pasulj, dok su cijene osnovnih proizvoda poput brašna i šećera gotovo izjednačene. U hrvatskim marketima paradajz košta oko 3,8 KM, krompir oko 2 KM, brašno približno 1,6 KM, a ulje oko 3,2 KM.

    Ovakva situacija posebno privlači pažnju ljudi iz dijaspore, koji često porede troškove života u zemljama zapadne Evrope sa onima u BiH. Mnogi navode da u njemačkim marketima pojedine namirnice plaćaju isto ili čak manje nego u domaćim prodavnicama.

    – Razlika je u tome što su tamo prosječna primanja oko 2.600 evra, dok su kod nas višestruko manja. Teško je objasniti kako ljudi uspijevaju da funkcionišu sa ovakvim odnosom cijena i plata – kaže jedan od sagovornika.

    Dok se u razvijenijim društvima često govori o kvalitetu života, odmoru i dugoročnim planovima, veliki broj građana ovdje svakodnevno računa koliko košta osnovna kupovina, koliko će ostati do naredne plate i šta može da se priušti.

  • AI modeli pobjegli iz izolacije i izveli hakerski napad

    AI modeli pobjegli iz izolacije i izveli hakerski napad

    Dva modela vještačke inteligencije kompanije OpenAI samostalno su probila izolovano okruženje i provalila u sisteme platforme Hugging Face kako bi varala na internom testu.

    OpenAI je o incidentu izvijestio sinoć i precizirao da je riječ o kombinaciji njihovog najnovijeg javnog modela GPT-5.6 Sol i jednog još snažnijeg, koji nije dostupan javnosti. Događaj je podstakao raspravu o bezbjednosti i sve većim sposobnostima AI sistema.

    „Bili su izuzetno fokusirani i preduzeli su ekstremne korake“
    Modeli su bili dio internog testa čiji je cilj bio da procijeni njihove sajber sposobnosti. Testiranje je sprovedeno bez uobičajenih bezbjednosnih ograničenja koja bi im inače onemogućila izvođenje takvih operacija.

    Test se odvijao na javnom sistemu za evaluaciju sajber bezbjednosti ExploitGym, a modeli su, prema objavi OpenAI-ja, ispravno zaključili da se rješenja za test nalaze na serverima kompanije Hugging Face.

    „Modeli su identifikovali i iskoristili niz slabosti u istraživačkom okruženju OpenAI-ja i produkcijskoj infrastrukturi Hugging Facea kako bi dohvatili rješenja testa direktno iz baze podataka“, navodi se u objavi OpenAI.

    „Svi dokazi ukazuju na to da su bili izuzetno fokusirani na pronalazak rješenja za ExploitGym i preduzeli su ekstremne korake da ostvare taj uski cilj“, navodi se.

    „Napad jedinstvenih razmjera“
    Iz OpenAI su poručili da incident smatraju sajber napadom jedinstvenih razmjera koji uključuje najnaprednije zabilježene ofanzivne sposobnosti i da će njihova reakcija biti u skladu s tim.

    Stručnjaci za sajber bezbjednost dugo upozoravaju na mogućnost ovakvih napada, prenosi Index.

    Roman Jampolski (Roman Yampolskiy), istraživač bezbjednosti vještačke inteligencije sa Univerziteta u Luisvilu, komentarisao je da ovaj slučaj pokazuje kako moćni modeli mogu otkriti i iskoristiti ranjivosti na načine koje njihovi kreatori nisu predvidjeli.

    Smatra da će se slični incidenti ponavljati jer su AI modeli u svojoj suštini nepredvidivi i na kraju ih je nemoguće u potpunosti kontrolisati.

    Šta je Hugging Face?
    Da bi se shvatila težina ovog incidenta, treba razumjeti šta je uopšte Hugging Face.

    Riječ je o američkoj platformi sa sjedištem u Njujorku, osnovanoj 2016. godine, koju u IT i AI zajednici često nazivaju „GitHubom za vještačku inteligenciju“.

    Služi kao centralno svjetsko okupljalište za više od milion stručnjaka, istraživača i kompanija koje tamo razmjenjuju otvorene AI modele, gotove baze podataka i programske alate.

    Provala OpenAI-jevih modela na njihove servere zato nije bila samo napad na bilo koju IT kompaniju, već direktan upad u ključnu globalnu infrastrukturu na kojoj se temelji savremeni razvoj i testiranje vještačke inteligencije.

    Šta kažu u napadnutoj kompaniji?
    Hugging Face je još prošlog četvrtka objavio da su bili meta sajber napada za koji vjeruju da ga je izveo autonomni AI agent.

    Ovo je jedan od malobrojnih zabilježenih incidenata u kojima su AI agenti djelovali samostalno, a na taj rizik stručnjaci upozoravaju već godinu dana.

    Tada još nisu znali ko stoji iza napada i istraga je bila u toku.

    Iz kompanije su naveli da su se prvo pokušali odbraniti uz pomoć neimenovanog AI modela jednog od vodećih američkih laboratorija.

    Međutim, bezbjednosna ograničenja tog modela blokirala su djelovanje njihovog tima za hitne intervencije, pa su za odbranu na kraju upotrijebili model otvorenog koda kineske kompanije Z.ai.

    Klem Delang (Clem Delangue), izvršni direktor Hugging Facea, u izjavi je istakao važnost saradnje.

    „Zahvalni smo na saradnji s OpenAI. Ovaj incident, vjerovatno prvi takve vrste, dokazuje ono u šta dugo vjerujemo: bezbjednost vještačke inteligencije ne može riješiti jedna kompanija koja radi u tajnosti. Rješenje je u otvorenosti, saradnji i davanju širokog pristupa alatima svakome ko se bavi odbranom, bilo gdje“, rekao je Delang.

    Ranije ove sedmice OpenAI je objavio da je njihov snažniji, još neobjavljeni model i ranije probijao izolovana okruženja, takozvane sandboxove, ali u tim slučajevima nije upadao u sisteme drugih kompanija.

    Sličan događaj prijavio je i konkurentski Anthropic.

    Njihov model Mythos tokom bezbjednosnog testa takođe je probio izolaciju i pristupio internetu, što mu nije bilo dozvoljeno, kako bi poslao imejl poruku istraživaču o zadatku na kojem je radio.

    Kako se odvijao napad? AI modeli prvo su sebi obezbijedili pristup internetu
    OpenAI i Hugging Face nastavljaju istragu.

    Za sada je poznato da su modeli napad započeli tako što su sebi obezbijedili pristup internetu.

    Za to je bila potrebna znatna računarska snaga i iskorištavanje „zero-day“ ranjivosti u spoljnom softveru koji se koristi unutar OpenAI. Kompanija je tu ranjivost u međuvremenu prijavila proizvođaču softvera.

    Nakon toga, modeli su se usmjerili na Hugging Face kako bi pronašli rješenja za test.

    U jednom od primjera, model je izveo složen, višefazni napad na servere Hugging Facea, pri čemu je koristio izložene pristupne podatke i „zero-day“ ranjivosti.

    OpenAI je otkrio napad i obavijestio Hugging Face, čiji su timovi u tom trenutku već bili identifikovali i zaustavili upad i radili na rekonstrukciji događaja.

    OpenAI najavio bolje kontrole
    Incident još nije završen.

    OpenAI radi na uvođenju boljih kontrola u svom istraživačkom okruženju, čak i ako to uspori istraživanja.

    Kompanija je takođe potvrdila da nastavlja saradnju s Hugging Faceom kako bi im pomogla da ojačaju odbrambene sisteme.

    Kao dio tih napora, OpenAI je dodao Hugging Face u svoj program „pouzdanog pristupa“ za sajber bezbjednost.

    To znači da će Hugging Face moći koristiti verziju modela GPT-5.6 Sol s manje ograničenja, dizajniranu upravo za pomoć stručnjacima za odbranu.

    Hugging Face nije otkrio koji su američki AI model prvobitno pokušali koristiti za odbranu.

  • Milioni za zapadni Balkan, “na meti” EU zakoni

    Milioni za zapadni Balkan, “na meti” EU zakoni

    Američka administracija Donalda Trampa preko Stejt departmenta priprema svojevrsnu zamjenu za ugašeni USAID, a predviđeni su i projekti na zapadnom Balkanu.

    Za razliku od ranijeg perioda, kako pišu američki mediji, planirano je da fokus više bude na konzervativnim vrijednostima, uključujući i jačanje slobode govora, za koju smatraju da je zakonskim projektima EU ugrožena.

    Kako piše “Financial Times”, administracija je Kongresu uputila prijedlog da se dva miliona dolara izdvoje za projekte koji bi se, kako je objašnjeno, suprotstavili cenzuri EU kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima.

    Podsjećanja radi, ovim zakonima EU želi da ograniči velike platforme, koje su mahom u američkom vlasništvu, da daju veću kontrolu korisnicima i da sa platformi suzbijaju ono što smatraju lažnim vijestima.

    Za projekte u Evropi je, osim ovog, kako je najavljeno, predviđen i budžet od pet miliona dolara za razvoj civilizacijskog saveza u Evropi, odnosno saveza sa političkim snagama koje smatraju svojim saveznicima.

    Međutim, kako navodi “Financial Times”, dio novca bi išao i u namjene koje su bile podržavane ranije od strane ranijih administracija, poput borbe protiv autoritarnih režima, ali i suzbijanja ruskog i kineskog uticaja.

    Kada je konkretno riječ o zapadnom Balkanu, dva miliona dolara namijenjena su za organizacije i projekte za koje se ocjeni da su aktivni u suprotstavljanju pokušaja podrivanja zapadnih civilizacijskih vrijednosti.

    Plan uključuje i finansiranje aktivnosti protiv, kako se navodi, pravosudnog aktivizma i cenzure u Brazilu, gdje Vašington optužuje vlasti da politički progone bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, saveznika Donalda Trampa.

    Predviđeno je i milion dolara za dokumentovanje kršenja ljudskih prava nad etničkim manjinama u Južnoj Africi.

    Poseban budžet namijenjen je za projekte u Velikoj Britaniji, takođe za političke snage koje su usklađene s političkim ciljevima Trampove administracije.

    “Financial Times” ističe da dio budžeta predviđa izdvajanje pet miliona dolara za organizaciju “Free Speech Union International”, međunarodnu mrežu nastalu oko britanske organizacije “Free Speech Union”, koju je osnovao konzervativni član Doma lordova Tobi Jang.

    Najveći pojedinačni grant predviđen je za “Victims of Communism Memorial Foundation”, američku neprofitnu organizaciju posvećenu očuvanju sjećanja na žrtve komunističkih režima.

    “Fondacija bi trebalo da dobije 40 miliona dolara, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na njen dosadašnji budžet. Organizacija je osnovana 1993. godine odlukom američkog Kongresa, a zakon je potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton. Stejt department podsjeća da je fondacija sredstva iz američkog budžeta dobijala i tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena”, piše FT.

    Kako piše “Washington Post”, svim ovim programima trebalo bi da bude zajedničko nekoliko elemenata, poput promovisanja nacionalne sigurnosti SAD, slobode govora, vjerskih sloboda, antikomunističkih aktivnosti, strateškog takmičenja s Kinom, promovisanja direktnih bilateralnih partnerstava, jačanja ekonomske samoodrživosti, promovisanja privatnih investicija i usaglašavanja s spoljnopolitičkim interesima SAD.

    Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor iz Ambasade SAD o tome kako bi se ovi projekti realizovali u regionu. Važno je napomenuti da i prema pisanju FT i WP-a još nisu definisani svi elementi, jer se čeka odobrenje Kongresa.

  • Pljevlja “otpriznala” takozvano Kosovo

    Pljevlja “otpriznala” takozvano Kosovo

    Skupština opštine Pljevlja usvojila je sa 18 glasova Deklaraciju o nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

    Dokument je predložila Demokratska narodna partija, a isti takav je ranije usvojen u Skupštini opštini Zeta.

    U dokumentu koji sadrži šest tačaka nema eksplicitne formulacije o “otpriznavanju” Kosova ni u Zeti, ni u Pljevljima, ali se poručuje da pljevaljski parlament “ostaje privržen nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN”, prenose “Vijesti”.

    U tački jedan deklaracije piše da Skupština opštine Pljevlja “s posebnom zabrinutošću konstatuje da se položaj Crnogoraca i Srba na Kosovu i Metohiji svakodnevno pogoršava pod privremenim prištinskim institucijama”.

    U drugoj se “sa žaljenjem konstatuje da su sve dosadašnje vlade Crne Gore, od sticanja nezavisnosti, ignorisale većinski stav građana Crne Gore da su Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije”.

    U dokumentu se navodi da Skupština opštine Pljevlja poziva Vladu premijera Milojka Spajića da vodi “izbalansiranu spoljnu politiku” i da u međunarodnim institucijama i organizacijama ne glasa za odluke “koje su usmjerene protiv interesa većinske Crne Gore i susjedne i bratske države Srbije”.

    Inicijativu za usvajanje deklaracije pokrenuo je poslanik DNP-a Vladislav Bojović, uz obrazloženje da lokalni parlament treba da zauzme stav o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova.

    Stavljanje na dnevni red inicijative potpisalo je 19 odbornika – svih deset odbornika Nove srpske demokratije, dva predstavnika DNP-a, nezavisni odbornik Ratko Pejović, dva predstavnika Pokreta za Pljevlja Novice Stanića, troje od četvoro odbornika Demokratske Crne Gore, kao i odbornica Ujedinjene Crne Gore Dejana Petrić.