Autor: INFO

  • Ruski Tu-22M3 bombarderi letili iznad Baltičkog mora

    Ruski Tu-22M3 bombarderi letili iznad Baltičkog mora

    Bombarderi dugog dometa Tu-22M3 Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije izveli su planirani let u vazdušnom prostoru iznad neutralnih voda Baltičkog mora, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.

    „Lovačku pratnju obezbijedile su posade aviona Su-35S i Su-30SM Vazdušno-kosmičkih snaga. Let je trajao duže od četiri sata“, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane, prenosi Interfaks.

    Prema navodima Ministarstva, u pojedinim fazama rute bombardere dugog dometa pratili su lovci stranih država, javlja BL Portal.

    Krajem septembra Ministarstvo odbrane Litvanije saopštilo je da su, samo u periodu od sedmicu dana, borbeni avioni NATO misije protivvazdušne odbrane u baltičkim zemljama podizani šest puta radi identifikacije i pratnje ruskih vojnih aviona koji su prekršili pravila letjenja. Kako je tada navedeno, svi ruski avioni su letjeli bez planova leta i sa isključenim transponderima.

  • Oko 300 zaposlenih u Bijeljini ostalo bez posla nakon naredbe inspektora

    Oko 300 zaposlenih u Bijeljini ostalo bez posla nakon naredbe inspektora

    Oko 300 radnika Gradske uprave u Bijeljini juče je poslato kući uz obrazloženje da im je prekinut radni odnos, saznaje BN.

    Do ovoga je došlo nakon naredbe upravnog inspektora za radne odnose jer radnici nisu ispunjavali zakonske uslove o zapošljavanju. U pitanju su radnici koje je u prethodnom periodu zaposlio gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

    Iz nezvaničnih izvora saznaje se da je Petrović u problemu jer je gradski budžet u dugu oko 35 miliona KM. Ovim potezom Petroviću se oslobađa prostor za lakše vraćanje naraslih dugova u gradskom budžetu, prenosi BN.

    Inače, u Gradskoj upravi Bijeljine zaposleni nisu primili naknade (topli obrok i regres) tri mjeseca, što dodatno stvara nervozu kod radnika.

  • Cvijanović: Truli kompromisi ne dolaze u obzir, cilj je zaštita Republike Srpske

    Cvijanović: Truli kompromisi ne dolaze u obzir, cilj je zaštita Republike Srpske

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da ne pravi saveze ni sa kim, da Republika Srpska ne treba trule kompromise već fer-plej, te da je zaštita Srpske njen jasan cilj.

    Govoreći o odnosima u Predsjedništvu BiH i mogućnosti političkog savezništva sa Darijanom Filipović iz HDZ-a BiH, Cvijanović je istakla da postoje pitanja oko kojih se njihovi stavovi podudaraju, ali da to ne smatra savezništvom, već zajedničkim promišljanjem o zaštiti ustavnih prava konstitutivnih naroda.

    „Ako je u pitanju zaštita prava konstitutivnih naroda, ja sam sigurna da nas dvije možemo, ne napraviti neki savez, nego mogu da kažem da imamo istovjetno mišljenje da su to prava i da su to stvari koje treba zaštititi i da se trebaju poštovati“, rekla je Cvijanović za portal Provjereno.

    Naglasila je važnost poštovanja ustavnih mehanizama zaštite kolektivnih prava naroda i sprečavanja nametanja političke volje i dominacije jednih nad drugima. „Ustavni mehanizmi zaštite kolektivnih prava naroda, da niko nikome ne treba nametati svoju volju, da nikoga ne smijemo, ne možemo trpjeti ako želi da uspostavi dominaciju nad drugima. Ja mislim da se mi tu podudaramo, ali to ja ne zovem savezništvom, ja to zovem prosto političkim promišljanjem“, navela je.

    Kako prenosi RTRS, Cvijanović je poručila da pokušava da, zajedno sa SNSD-om, pronađe tačke podudarnosti za konkretne rezultate u funkciji njihove politike, koja je zaštita Republike Srpske. Dodala je da Srpska ima pravo da štiti svoje interese, ali i da poštuje pravo drugih da koriste ustavne mehanizme.

    „Ono što znam sigurno jeste da neće biti nikakvih trulih kompromisa. Ne želim da pravim nikakve trule kompromise. Znam šta je moja politika. Znam šta Republika Srpska očekuje od mene“, istakla je.

    Osvrnula se i na izborne rezultate, navodeći da su birači Republike Srpske pokazali šta misle o SNSD-u i njegovoj sposobnosti da vodi Srpsku u kriznim, ali i stabilnijim vremenima. „Republika Srpska i njeni glasači su pokazali šta misle o SNSD-u, šta misle o našoj sposobnosti da preživimo, živimo i unapređujemo Republiku u doba krize, pa čak i onda kad su mirna vremena ili fina ili stabilnija vremena“, rekla je za Provjereno.

    Cvijanović je zaključila da su ciljevi SNSD-a kristalno jasni. „Naš posao je kristalno jasan, ciljevi su kristalno jasni. Meni ne trebaju savezništva, niti trebaju bilo kome u SNSD-u. Nama ne trebaju truli kompromisi. Nama treba fer-plej. Mi smo raspoloženi da u takvoj jednoj utakmici učestvujemo čestito i normalno. A da li će neko drugi raditi nešto drugo, onda to treba pitati njih.“

    Ona smatra da su priče o mogućem preglasavanju u Predsjedništvu BiH odnosom dva naprema jedan poslužile za mobilizaciju birača u predizbornom periodu, te da se takav scenario predstavljao kao razlog za strah ukoliko bi ona i Darijana Filipović bile članice Predsjedništva.

    „Mislim da je to poslužilo za mobilisanje određenih glasača u predizborno vrijeme. Da li je to bila formula za plašenje? Nemojte dozvoliti da ove dvije gospođe budu u Predsjedništvu jer će biti dva naprema jedan“, rekla je, dodajući da postoje mehanizmi zaštite od preglasavanja, uključujući pitanja za koja je potreban konsenzus i zaštitu vitalnog interesa.

    „Meni je ovdje smiješno što oni koji su tome pribjegavali sad kao tobože prave bauk od tog dva naprema jedan. Stalno to rade. Uvijek je bilo dva naprema jedan na određenim pitanjima“, poručila je Cvijanović.

  • Vučić: Linija Beograd–Budimpešta–Beč otvara se 13. decembra

    Vučić: Linija Beograd–Budimpešta–Beč otvara se 13. decembra

    Bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je novinarima saopštio da će železnička linija Beograd–Budimpešta–Beč biti otvorena 13. decembra.

    Prije toga, kako je kazao, u saobraćaj će biti puštena brza pruga Beograd–Budimpešta. Vučić je podsjetio da je izgradnja te pruge bila njegova ideja koju je i realizovao, te da je o njoj prvi put razgovarao 2015. godine sa tadašnjim kineskim premijerom Li Kećiangom, kada ga je ugostio.

    Vučić, nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ na predstojećim parlamentarnim izborima, istovremeno je najavio da će premijer Slovačke Robert Fico biti gost na predizbornom skupu ove liste, koji se danas održava na Trgu Slobode u Novom Sadu, prenosi RTRS.

  • Policija u Banjaluci kaznila skoro 700 pješaka i vozača u dvodnevnoj akciji

    Policija u Banjaluci kaznila skoro 700 pješaka i vozača u dvodnevnoj akciji

    Tokom dvodnevne akcije pojačane kontrole saobraćaja u Banjaluci, policija je zbog nepoštovanja propisa kaznila 374 pješaka i 326 vozača. Akcija je bila primarno fokusirana na odnos vozača i pješaka, te na sankcionisanje nepropisnog prelaska kolovoza. Pripadnici Policijske uprave Banjaluka realizovali su ovu akciju s ciljem poboljšanja stanja bezbjednosti na ulicama grada.

    „Tokom akcije policijski službenici su kontrolisali i sankcionisali 374 pješaka zbog prelaska kolovoza mimo obilježenog pješačkog prelaza, iako se isti nalaze na udaljenosti manjoj od 100 metara“, navodi se u saopštenju policije. Na meti su se našli i vozači koji nisu poštovali pravila prvenstva prolaza. Zbog počinjenog prekršaja koji se odnosi na nepropuštanje pješaka na obilježenom prelazu sankcionisano je 326 vozača, dok je zbog ostalih prekršaja kažnjeno njih 170, pojašnjavaju iz Policijske uprave Banjaluka. Kako bi se izbjegle saobraćajne nezgode i povećala sigurnost na putevima, nadležni apeluju na sve učesnike u saobraćaju da pokažu maksimalnu odgovornost i oprez. Pješaci bi trebalo da se kreću isključivo namjenskim površinama, a vozači da voze sa pojačanom pažnjom i brzinu prilagode uslovima na putu, navode iz PU Banjaluka, piše BL Portal.

  • CIK naložio Glavnom centru za brojanje da utvrdi tačan odziv i prebroji listiće

    CIK naložio Glavnom centru za brojanje da utvrdi tačan odziv i prebroji listiće

    Zbog razlike veće od dva posto u broju glasova koje je registrovao skener i broja glasača, CIK je naredio kontrolno ručno brojanje koje će obuhvatiti 246 biračkih mjesta. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 78. sjednici, održanoj 16. oktobra 2026. godine, donijela Naredbu kojom se Glavnom centru za brojanje nalaže da utvrdi tačan odziv na biračkim mjestima te izvrši kontrolno ručno brojanje glasačkih listića i utvrđivanje rezultata glasanja za biračka mjesta na kojima je, u skladu s izvještajima iz informacionog sistema, utvrđeno odstupanje i neslaganje između broja glasačkih listića koji premašuje broj glasača koji su glasali na biračkom mjestu za više od 2 odsto, saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH.

    U saopštenju se navodi da je odluka donesena nakon što je CIK u sklopu svojih redovnih aktivnosti analizirala rezultate dobijene elektronskim putem, odnosno skeniranjem. „Kontrolno brojanje bit će provedeno u Glavnom centru za brojanje, u objektu ‘Zetra’. Dinamiku brojanja utvrdit će direktor Glavnog centra za brojanje, a javnost će o terminu njegovog održavanja biti blagovremeno obaviještena putem saopštenja“, navode u CIK-u, piše SrpskaInfo.

  • Njemačka traži od Hrvatske da ne usporava evropski put Crne Gore

    Njemačka traži od Hrvatske da ne usporava evropski put Crne Gore

    Vlada Hrvatske intervenisala je kako bi se promijenili zaključci koji se odnose na evropski put Crne Gore, navodi hrvatski Jutarnji list. Iako se još ne može govoriti o blokadi Crne Gore na putu ka EU, ukoliko se problem zahtjeva koje je Hrvatska ispostavila Crnoj Gori kao uslov da odblokira zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne riješi, mogao bi doći u pitanje kredibilitet cijelog procesa proširenja. Podsjećanja radi, Evropski savjet je dva puta 2019. i 2020. blokirao evropski put Sjeverne Makedonije, iako je zemlja promijenila ime nadajući se da će time otvoriti vrata EU. Kao posljedica toga, u toj zemlji su se na vlast vratile evroskeptične snage, i zamah evropskih reformi značajno je usporen. Ako bi Hrvatska Crnoj Gori uradila isto, desila bi se slična situacija, ali u još težim okolnostima, kada se evropski stav po pitanju proširenja značajno promijenio u smislu istinskog nastavka proširenja EU.

    Prema pisanju Jutarnjeg lista, na intervenciju Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Hrvatske, donekle su promijenjeni zaključci o Crnoj Gori u odnosu na raniji nacrt, iz kojeg su izbačene vremenske odrednice. „Europsko vijeće podržava rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru Irskog predsjedništva da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme“, kaže se u zaključcima. Pojašnjavaju da je u odnosu na prethodni nacrt zaključaka izbačen dio koji govori o tome da se dogovor o privremenom zatvaranju poglavlja postigne do kraja ove godine, kao i dio koji govori o radu na pristupnom ugovoru što je prije moguće. Ovo, ipak, još uvijek ne znači da će do blokade i doći jer se Zagreb pokušava predstaviti kao konstruktivan partner koji iskreno želi da se pronađe rješenje koje je prihvatljivo za sve. Za svaki slučaj, Njemačka je iza zatvorenih vrata najavila spremnost da posreduje između Zagreba i Podgorice kako bi se problem što prije riješio.

    Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada pritišće Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom, kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU. Ukoliko se ovo pokaže tačnim, a po svemu sudeći nema razloga da se ne uzme ozbiljno, to pokazuje u kojoj mjeri se pitanje proširenja EU na zapadni Balkan uzima ozbiljno u nekim od najvažnijih i najuticajnijih evropskih članica. Plenković je priznao da je na intervenciju njegove zemlje došlo do promjene teksta o evropskom putu Crne Gore, ali je odbacio da se Hrvatska protivi proširenju, kao i da je bilo pritiska na njega ili na njegovu vladu da odustane od insistiranja na izmjenama. „Hrvatska je, kao što znate, jedna od zemalja koja je zagovornica proširenja, koja se drži načela shodno zaslugama svake pojedine zemlje kandidatkinje. Smatramo da je takav individualni pristup itekako dobar, dakle da ne treba vezati zemlje jednu za drugu, ali oni koji idu prema EU trebaju ispuniti kriterijume“, rekao je Plenković. Dodao je da razgovore trenutno vode hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović. „Želimo da se ti razgovori nastave, da riješimo tih nekoliko otvorenih pitanja za koje mi smatramo da su s aspekta Crne Gore itekako rješivi. Bili smo potpuno transparentni. Sve ono što smo javno kazali početkom juna predstavili smo i ponovili kolegama ovdje. Naišli smo na razumijevanje i očekujemo da se te teme riješe“, poručio je Plenković. Kada je riječ o pritiscima, Plenković je to negirao. „Ja sam tu deset godina, nisam pod pritiskom nikoga, ni po bilo kojoj temi. Mnoge kolege i mnoge druge države imaju niz takvih situacija. Nije to situacija koja je neobična. Međutim, nikakvog pritiska nije bilo. Naprotiv, puno zemalja ima razumijevanje“, rekao je Plenković i dodao da Hrvatska prema Crnoj Gori ima konstruktivan pristup.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže da zaključci Evropskog samita nisu ispunili očekivanja. „Umjesto očekivane jasne podrške cilju Podgorice da zatvori sva poglavlja do kraja godine, dobili smo uobičajene formulacije EU, dovoljno neodređene da se mogu tumačiti i kao svojevrsna podrška i kao njen izostanak“, smatra Ćerimagić. Prema njegovom mišljenju, sve zemlje u regionu gledaju u Crnu Goru jer žele da vide da li će se EU uopšte širiti, i ako hoće, na koji način će to transformisati njihovu zemlju. „Hrvatski mediji ublažavanje formulacija pripisuju svojoj vladi. U stvarnosti, nekim drugim prijestonicama jednostavno je odgovaralo to što je Zagreb bio spreman da preuzme krivicu“, navodi Ćerimagić. U zaključcima samita, u dijelu koji se odnosi na proširenje, naglašeno je da je ono geostrateška investicija u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet. Dodali su da je riječ o pokretaču boljeg životnog standarda i zajedničkih evropskih vrijednosti. „Lideri su naglasili potrebu da zemlje kandidati nastave reforme, posebno u oblasti vladavine prava, u skladu s procesom pristupanja zasnovanim na zaslugama. EU, sa svoje strane, mora unaprijediti unutrašnje reforme i razmotriti ključna pitanja o svojim prioritetima, politikama i sposobnosti djelovanja u slučaju daljeg proširenja. Pozdravili su i rad na pristupnom ugovoru Crne Gore te primili k znanju namjeru predsjedništva Savjeta da radi na privremenom zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, pod uslovom da Crna Gora sprovede odgovarajuće reforme“, navedeno je u zaključcima.

    Sam tekst ne sadrži dokaze da je do stvarne promjene došlo jer su slične formulacije isticane i ranije. Prava promjena nije u tekstu kominikea, nego u aktivnostima koje se odvijaju u pozadini i tihoj diplomatiji izvan domašaja javnosti. Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU. Kako je Euronewsu naveo dobro upućen izvor, Berlin je prijateljski zatražio od Zagreba da ne odugovlači rješavanje spora i da olakša Crnoj Gori napredak kako proces proširenja ne bi izgubio zamah. „Berlin je takođe nedavno ponudio posredovanje, ali ta ponuda još nije sprovedena u djelo. Vlada kancelara Fridriha Merca nastoji da se postavi kao nepristrasan posrednik, strahujući da bi neriješeni bilateralni problemi mogli ugroziti proces proširenja“, piše Euronews. Ovaj medij navodi da Evropska komisija posljednjih sedmica učestvuje u razgovorima između dvije zemlje, a nekoliko država članica angažovalo se kako bi spriječilo zastoj u proširenju zbog bilateralnih pitanja. Dodaju da Francuska posebno želi da izbjegne probleme s proširenjem iz unutrašnjopolitičkih razloga, dok je Luksemburg kritikovao korištenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih pitanja. „Sve tri evropske vlade aktivno razgovaraju s Hrvatskom kako bi je pritisnule da riješi bilateralna pitanja. Ipak, najsnažniji pritisak dolazi iz Njemačke, koja nastoji da pokrene proces proširenja“, navodi Euronews. Hrvatska je blokirala nekoliko pregovaračkih poglavlja, a od Crne Gore očekuje da isplati odštete preživjelim logorašima iz proteklog rata, učini više na pronalaženju nestalih, procesuiranju svih ratnih zločina i rješavanju svih imovinskopravnih pitanja između dvije zemlje, uključujući i probleme Hrvata u Crnoj Gori, prenose Nezavisne.

  • Banjaluka proširila spisak ulica u kojima se naplaćuje parking

    Banjaluka proširila spisak ulica u kojima se naplaćuje parking

    Parking u Banjaluci naplaćuje se od užeg centra grada do naselja na periferiji, a detaljan spisak parkirališta i njihovu raspodjelu po tarifnim zonama propisuje pravilnik objavljen u „Službenom glasniku Grada Banjaluka“, broj 32, od 29. septembra 2026. godine. Prema ovom dokumentu, naplata je organizovana na zatvorenim i otvorenim parkiralištima, kao i u javnim garažama. Parkirališta su raspoređena u nultu, prvu i drugu tarifnu zonu, a cijena zavisi od zone u kojoj se vozilo nalazi.

    U nultoj tarifnoj zoni nalaze se zatvorena parkirališta „Zenit“ i Tržnica, kao i otvoreni parkinzi u Ulici Ivana Franje Jukića i dijelu Srpske ulice, od Trga srpskih vladara do Ulice Nikole Pašića. Prva tarifna zona obuhvata parkirališta u ulicama Kralja Petra I Karađorđevića, Bana Lazarevića, Kralja Alfonsa XIII, Sime Šolaje, Jevrejskoj, Đure Daničića, Milana Tepića, Save Mrkalja, Branka Radičevića, Grčkoj, Nikole Tesle, Marije Bursać, Kninskoj, Dositeja Obradovića i Vase Glušca. U ovoj zoni su i parkirališta Kastel, Vladičanska, odnosno Vladike Platona, te javna garaža u Vidovdanskoj ulici i parking Vidovdanska – Mala galerija.

    Najveći broj lokacija nalazi se u drugoj tarifnoj zoni, koja obuhvata parkirališta u naseljima i ulicama udaljenijim od centra. Među njima su parkirališta u Aleji Svetog Save, kod parka „Mladen Stojanović“, „Aquani“, „Krajini“, Šopingu, na Bulevaru cara Dušana, u Solunskoj, Gundulićevoj, Masarikovoj, Tina Ujevića, Stevana Mokranjca, Ravnogorskoj, Dragiše Vasića, Svetozara Markovića, Mihajla Pupina, kao i kod Gradskog mosta i Medicinske elektronike. Druga zona obuhvata i otvorena parkirališta u ulicama Vojvode Momčila, Sime Matavulja, Branka Majstorovića, Braće Mažar i majke Marije, Meše Selimovića, Zmaj Jovinoj, Vase Pelagića, Nikole Pašića, Petra Kočića, Jovana Dučića, Gavre Vučkovića, Petra Preradovića, Save Kovačevića i Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića. Na spisku su i ulice Majke Jugovića, Đure Đakovića, Rade Vranješević, Braće i sestara Glumac, Braće Pantića, Branka Ćopića, Akademika Jovana Surutke, Uroša Predića, Novice Cerovića, Majke Knežopoljke, Krfska, Banović Strahinje, Kalemegdanska, Starine Novaka, Miloša Obilića, Carice Milice, Bulevar Desanke Maksimović, Slobodana Kusturića, Josifa Pančića, Studentska i brojne druge lokacije. Naplata je predviđena i na zatvorenim parkiralištima „Malpreha“ u Vidovdanskoj, u parku „Mladen Stojanović“, kod Šopinga, u Aleji Svetog Save, na Malti, kao i u javnim garažama u Aleji Svetog Save, blok D, i Vidovdanskoj ulici.

    U sistem je uključen i autobuski terminal Malta. Prema podacima Grada, cijena parkiranja u nultoj i prvoj zoni iznosi dvije KM za svaki započeti sat, dok je u drugoj zoni sat parkiranja jednu KM. Cjelodnevna karta košta sedam KM u prvoj, odnosno pet KM u drugoj zoni. Parking se plaća putem SMS poruke, parking-automata, platnih kartica, kao i automatskih i poluautomatskih sistema naplate, zavisno od vrste parkirališta. Prva zona se naplaćuje 100 KM mjesečno, odnosno 1.000 KM godišnje, druga zona 60 KM mjesečno, odnosno 600 KM godišnje. Povlašćena karta za stanare iznosi 50 KM godišnje. Radno vrijeme naplate na većini parkirališta je radnim danima od sedam do 21 čas, a subotom od sedam do 16 časova. Na pojedinim lokacijama, među kojima su Tržnica, Kastel i Ulica Đure Daničića, naplata je organizovana i nedjeljom od sedam do 16 časova. Javne garaže u Aleji Svetog Save, blok D, i Vidovdanskoj rade neprekidno, dok se na autobuskom terminalu Malta parking naplaćuje svakog dana od šest do 22 časa.

    Mještanin Starčevice rekao je da je prije nekoliko sedmica primijetio da su ocrtane linije na parkingu gdje do sada nije bilo naplate, pa mu je odmah palo na pamet da će se parking naplaćivati. „Tu sam godinama i ranije smo mi mještani imali parkinga dovoljno. Međutim, u posljednje vrijeme to se promijenilo, ako dođete kući naveče poslije 22, morate parkirati na trotoar, čime rizikujete da platite kaznu. Ako će nam neko omogućiti da imamo dovoljno parkinga, nije problem da ga plaćamo, jer cijena za stanare stvarno nije velika, čini mi se da je godišnja 50 maraka, u zavisnosti od zone“, rekao je ovaj mještanin, prenose Nezavisne.

  • Čović očekuje da Vlada FBiH bude izabrana prije aprila

    Čović očekuje da Vlada FBiH bude izabrana prije aprila

    Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ponovio je da vlast na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH treba da formiraju stranke koje imaju većinu u nacionalnim klubovima domova naroda. Nakon sjednice proširenog Predsjedništva HDZ-a, Čović je rekao da je cilj da se što prije formira vlast i da vjeruje da će Vlada Federacije BiH biti izabrana prije aprila. Odgovarajući na pitanje hoće li partner HDZ-a biti SDA ili SDP, on je rekao da se već nazire odnos snaga te da onaj ko bude imao većinu u klubovima Doma naroda da su to partneri koji se ne mogu izbjeći.

    „Prepoznatljive su tri stranke koje će imati većinu u tim klubovima. Može se igrati drugačije, ali to znači izigravanje sistema i onih koji su glasali“, rekao je Čović. Iako nije govorio konkretno o strankama, činjenica je da će većine u klubovima Srba, Hrvata i Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH imati SNSD, HDZ i SDA, dok će većine u klubovima Doma naroda Parlamenta FBiH imati HDZ u hrvatskom, SDA u bošnjačkom, a SDP u srpskom i klubu ostalih. „Uvjeren sam da rezultat koji imamo daje za pravo da je pristojno pozvati kolege iz srpskog i bošnjačkog naroda i sjesti s njima. To je razlog zašto sam prvo sjeo s Nikšićem, s kojim sam imao dobru saradnju. Njihov rezultat takođe otvara prostor za dogovor“, rekao je Čović.

    On je rekao i da će nakon objave službenih rezultata izbora održati zajednički sastanak sa potencijalnim partnerima za formiranje vlasti u Federaciji, a zatim i na državnom nivou. Istakao je i da nema razloga da zakoni neophodni za nastavak evropskog puta BiH ne budu usvojeni, ali da je za njih Izborni zakon BiH i dalje prioritet. „Nema nijednog razloga da ne usvojimo zakone potrebne na našem evropskom putu. Izborni zakon je prioritet svih prioriteta. Jedan od prijedloga izmjena ovog zakona sada je u Domu naroda“, rekao je Čović dodajući da za spriječavanje preglasavanja nije potrebno mijenjati Ustav Bosne i Hercegovine, prenose Nezavisne.

  • Okružni sud u Banjaluci izrekao 18 godina zatvora za D.G. zbog pedofilije

    Okružni sud u Banjaluci izrekao 18 godina zatvora za D.G. zbog pedofilije

    Muškarac D.G. nepravosnažno je osuđen u Okružnom sudu u Banjaluci na 18 godina zatvora zbog stravičnog slučaja pedofilije koji je u septembru 2025. godine otkriven u okolini Gradiške. Radi se o jednom od najgnusnijih slučajeva koji je posljednjih godina zabilježen u banjalučkoj regiji, a u kome je žrtva bila dijete mlađe od 10 godina. Optuženi, koji je djed žrtve, oglašen je krivim za krivična djela obljube sa djetetom mlađim od 15 godina u sticaju sa iskorištavanjem djece za pornografiju, kao i za pokušaj obljube djeteta mlađeg od 15 godina.

    „Okružno javno tužilaštvo Banjaluka optužnicu je podiglo 19. februara 2026. godine. U navedenom predmetu Okružni sud u Banjaluci je 7. aprila 2026. godine donio presudu kojom je optuženog D.G. oglasio krivim i izrekao osuđujuću presudu – kaznu zatvora od 18 godina. Presuda nije pravosnažna“, navelo je OJT Banjaluka. Zbog zaštite malodobne žrtve, istraga i suđenje u ovom predmetu su bili zatvoreni za javnost, a o toku postupka, od hapšenja u septembru 2025. godine, pa do danas, policija, tužilaštvo i sud nisu objavili ni jednu zvaničnu informaciju ili saopštenje za javnost. Presuda nije pravosnažna i dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Republike Srpske, prenose Nezavisne.