VRBAS Media

Autor: INFO

  • Blokada granica u ponedjeljak: Prevoznici iz BiH izlaze na masovne proteste

    Blokada granica u ponedjeljak: Prevoznici iz BiH izlaze na masovne proteste

    Prevoznici iz BiH u ponedjeljak 23. marta u sedam časaova počinju proteste na svim graničnim prelazima, kazao je za “Nezavisne novine”, Zijad Šarić iz Konzorcijuma “Logistika BIH”

    “Proteste smo već dva puta odgađali i više ih nećemo odgađati. Spremni smo razgovarati i sa premijerom Vlade Republike Srpske, Savom Minićem, ali su nam potrebna konkretna rješenja“, kazao je Šarić.

    Kako do dogovora
    On je istakao da će prevoznici stupiti u proteste, ali da postoji mogućnost njihovog prekida ukoliko dođe do dogovora.

    “Ukoliko neko ima rješenje, i ponudi ga u deset časova ujutru, mi smo spremni da u ponedjeljak obustavimo proteste”, dodao je Šarić.

    Prema njegovim riječima, protestima će se pridružiti i prevoznici iz Crne Gore, dok je najavljeno da će prevoznici iz Srbije svoje proteste započeti 14. aprila.

    Upozorenje iz konzorcijuma
    Konzorcijum “Logistika Bosne i Hercegovine” upozorava da je sektor drumskog transporta pred kolapsom nakon 14 mjeseci bez konkretnih rješenja ključnih problema. Uprkos brojnim sastancima, obećanjima i usvojenim zaključcima na svim nivoima vlasti, nijedna suštinska mjera nije provedena.

    Predstavnici sektora poručuju: vrijeme obećanja je završeno zahtijeva se hitna provedba mjera za opstanak privrede.

    14 mjeseci bez rješenja
    “U proteklih 14 mjeseci djelovali smo odgovorno, strpljivo i institucionalno. Učestvovali smo u sastancima, radnim grupama, dostavljali prijedloge i nudili konkretna rješenja. Dali smo priliku sistemu da pokaže da funkcioniše i da se konačno uredi drumski transport u Bosni i Hercegovini. Nažalost, danas moramo jasno konstatovati: u proteklih 14 mjeseci nije riješen nijedan ključni problem sektora”, kazali su iz Konzorcijuma.

    Dodaju da su postojali su razlozi za vjeru u rješenja, održani su brojni sastanci, usvojeni zaključci i data obećanja na svim nivoima vlasti.

    “Međutim, između obećanja i realizacije ostala je praznina. Zaključci nisu provedeni, a dogovori nisu realizovani. Danas više ne govorimo o nedostatku volje na papiru, već o nefunkcionisanju sistema u praksi. Problem više nije u zahtjevima sektora, problem je u neprovođenju odluka”, pojašnjavaju iz Konzorcijuma.

  • Mađarska i Slovenija grade gasni interkonektor kapaciteta do 1,7 milijardi kubika

    Mađarska i Slovenija grade gasni interkonektor kapaciteta do 1,7 milijardi kubika

    Mađarska i Slovenija povezaće sisteme za prenos gasa izgradnjom interkonektora kapaciteta do 1,7 milijardi metara kubnih gasa godišnje, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Sijarto je napomenuo da će ukupno biti izgrađeno 115 kilometara novih cevovoda, od čega će oko 40 kilometara i kompresorska stanica biti u Mađarskoj.

    „U prvoj fazi će ovo obezbediti kapacitet od 440 miliona kubnih metara godišnje, a kasnije se može proširiti na 1,7 milijardi metara kubnih, što će omogućiti Mađarskoj da dobija tečni prirodni gas iz Italije preko Slovenije“, istakao je Sijarto.

    Sijarto je pojasnio da je Mađarska već povezala svoje mreže sa šest od sedam susednih zemalja i da je ostala samo Slovenija.

    „Došlo je vreme da se napravi ključni korak u tom pravcu i zaključi sporazum o povezivanju sistema za prenos gasa dve zemlje“, rekao je Sijarto na konferenciji za novinare sa slovenačkim ministrom energetike Bojanom Kumerom.

    On je pojasnio da će od Brisela biti zatraženo da finansira projekat koji je proglašen potrebom za diverzifikacijom snabdevanja energentima zemljama centralne Evrope.

  • Region povećava rezerve zlata, BiH i dalje na začelju

    Region povećava rezerve zlata, BiH i dalje na začelju

    Dok globalna neizvjesnost raste, sve veći broj centralnih banaka širom svijeta okreće se zlatu kao sigurnom utočištu. Taj trend sve je izraženiji i u regionu, ali podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje značajno zaostaje.

    Sve više država kupuje zlato
    Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, koje prenosi Forbes Srbija, centralne banke su u januaru kupile pet tona zlata, što je manje od prošlogodišnjeg prosjeka od 27 tona mjesečno.

    Ipak, važniji trend je rast broja država koje kupuju zlato.

    Geopolitička nestabilnost, uključujući sukobe na Bliskom istoku, ostaje glavni razlog za povećanje zlatnih rezervi.

    Region prati globalni trend
    U regionu je posebno aktivna Srbija, čija je centralna banka u januaru kupila oko 900 kilograma zlata.

    Ova zemlja već godinama kontinuirano povećava svoje zlatne rezerve i među aktivnijim je kupcima u Evropi.

    U okruženju, Mađarska i Rumunija prednjače sa više od 100 tona zlata u rezervama, dok Bugarska raspolaže sa oko 41 tonom.

    BiH među najslabijima po zlatnim rezervama
    Bosna i Hercegovina raspolaže sa svega oko 3,5 tone zlata, što je znatno manje u odnosu na većinu zemalja regiona.

    Iza BiH su samo Slovenija sa oko 4,2 tone, Albanija sa 3,4 tone i Sjeverna Makedonija sa 6,9 tona, ali razlike među manjim ekonomijama nisu velike.

    Ovi podaci pokazuju da BiH ima ograničen manevarski prostor kada je riječ o zaštiti deviznih rezervi kroz zlato.

    Zašto centralne banke kupuju zlato
    Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

    Centralne banke ga kupuju kako bi:
    zaštitile vrijednost rezervi

    smanjile zavisnost od dolara

    povećale finansijsku stabilnost

    U uslovima globalnih tenzija i neizvjesnosti, ovaj trend postaje sve izraženiji.

    Cijena zlata i reakcija tržišta
    Zanimljivo je da je cijena zlata privremeno pala nakon početka sukoba u Iranu.

    Analitičari objašnjavaju da su investitori preusmjerili novac u američke obveznice, koje trenutno nude sigurniji prinos.

    Ipak, očekuje se da će cijena zlata do kraja godine ponovo rasti.

  • Počinje bitka za Ormuski moreuz

    Počinje bitka za Ormuski moreuz

    Sjedinjene Američke Države i saveznici pojačali su vojne operacije s ciljem otvaranja Ormuskog moreuza, dok američki avioni A-10 i helikopteri Apache (Apači) već danima gađaju iranske ciljeve i pokušavaju osigurati prolaz jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

    Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici intenzivirali su operacije kako bi ponovo uspostavili saobraćaj kroz Ormuski moreuz, koristeći niskoleteće borbene avione i helikoptere Apache za napade na iranske pomorske snage, prenosi Wall Street Journal.

    Riječ je o dijelu šire strategije Pentagona usmjerene na smanjenje prijetnje koju predstavljaju iranski brzi čamci, mine i krstareće rakete.

    A-10 i Apache već danima u akciji
    Američki vojni zvaničnici navode da avioni A-10 i helikopteri Apache već danima uništavaju iranske brze čamce koji ometaju komercijalni saobraćaj.

    Načelnik Združenog štaba američke vojske, general Dan Caine, potvrdio je da A-10 djeluje na južnom krilu i gađa ciljeve u moreuzu, dok Apachei obaraju napadačke dronove.

    U operacijama učestvuju i saveznici, koji takođe koriste helikoptere za neutralisanje bespilotnih letjelica.

    Ključna tačka svjetske trgovine
    Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca, kroz koji prolazi oko 20 odsto globalnog izvoza nafte.

    Zbog njegove blokade, cijene nafte su naglo porasle – Brent je dostizao i 119 dolara po barelu, prije nego što se stabilizovao.

    Ako operacija uspije, američka mornarica mogla bi ući u moreuz i osigurati prolazak trgovačkih brodova.

    Iran i dalje ima snažan arsenal
    Uprkos napadima, Iran i dalje raspolaže značajnim vojnim kapacitetima, uključujući mine, mobilne raketne sisteme i stotine skrivenih plovila.

    Prema riječima američkog ministra odbrane, u dosadašnjim napadima oštećeno je ili uništeno više od 120 iranskih plovila.

    Međutim, prijetnja nije neutralisana.

    Potrebne sedmice za stabilizaciju
    Stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno vrijeme da se obezbijedi sigurna plovidba.

    „Biće potrebne sedmice da se uspostave uslovi za normalan saobraćaj, a i tada će postojati rizik pojedinačnih napada“, upozoravaju analitičari.

    Iran je već koristio različite metode napada, uključujući dronove, eksplozivne čamce i rakete, ne samo u moreuzu, već i u Omanskom i Persijskom zalivu.

    Moreuz ostaje visoko rizična zona
    Zbog svoje uske konfiguracije, Ormuski moreuz je izuzetno ranjiv.

    Na najužem dijelu širok je svega oko 40 kilometara, što omogućava gađanje brodova čak i sa velike udaljenosti.

    Postoji i dodatni rizik od morskih mina, uključujući one koje se mogu aktivirati daljinski.

    Trajna prijetnja uprkos operacijama
    Stručnjaci ističu da je moguće smanjiti prijetnju, ali ne i potpuno eliminisati rizik.

    Slične napade ranije su izvodili i jemenski Huti, saveznici Irana, koji su mjesecima gađali trgovačke brodove.

    Iako su SAD izvele veliki broj udara, napadi su prestali tek nakon postizanja primirja, prenosi Jutarnji.

  • Dodik: Ime Spomenka Gostića stajaće kao vječna optužnica nad glavama muslimanskih vojnika

    Dodik: Ime Spomenka Gostića stajaće kao vječna optužnica nad glavama muslimanskih vojnika

    Na današnji dan 1993. godine, kada su muslimani mučki ubili 15-godišnjeg pripadnika Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića, ispisana je jedna od najpotresnijih stranica srpske istorije, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Njegova smrt je simbol prekinutog djetinjstva i neizmjerne hrabrosti koja je stala u jedno maleno, krhko tijelo dječaka. ​Imao je samo petnaest godina. To su godine kada se dječaci prvi put krišom zaljubljuju, sanjaju o školskom dvorištu, velikim utakmicama… Spomenko nije imao tu sreću. Naprotiv, život ga je slomio mnogo prije nego što je zauvijek zatvorio oči. Sahranio je sve što je imao – majku i baku. Ostao je sam pod kapom nebeskom, ali nije pobjegao, nije tražio utočište u dalekom svijetu, već je svoje dječje srce položio na oltar otadžbine, sa željom da odbrani kućni prag koji mu je jedini preostao – istakao je Dodik.

    On je podsjetio da se Spomenko pridružio srpskoj vojsci, koja mu je bila porodica, gdje je prvo bio kurir, da bi kasnije razvozio hranu svojim borcima i onako, dječiji iskreno davao im nadu kada bi klonuli izmučeni borbama.

    – Tog kobnog 20. marta 1993. godine utihnulo je srce najmlađeg odlikovanog borca. Granate ispaljene sa muslimanske strane nisu birale metu i pogodile su dječaka koji je bio samo to – dijete koje je moralo prerano da odraste, da sahranjuje svoje najrođenije i da umjesto trenerke i dresa nosi vojničku uniformu koja je bila tri broja veća, ali nikad se nije žalio, nosio je sa velikim ponosom – rekao je predsjednik SNSD-a.

    ​​Danas, ukazao je Dodik, Spomenko nije samo ime na spomeniku ili blijeda fotografija s vunenom kapom na glavi i nebesko plavim veselim očima, već opomena i podsjetnik da u ratu stradaju najčistije duše, pokošene mržnjom onih koji u djetetu nisu vidjeli dijete, već neprijatelja.

    – Njegova smrt, kao i smrt 12 banjalučkih beba ili smrt djece Srpskog Sarajeva, ima posebnu težinu, jer pokazuje do koje mjere je ljudskost tada bila pogažena. Kada dijete postane meta, onda više nema nikakvih opravdanja, nikakvih izgovora, nikakvih “ali”. Spomenko Gostić je imao samo 15 godina. Dijete. Dječak koji je umjesto školskog dvorišta dobio rat, umjesto knjiga – rov, umjesto bezbrižnosti – borbu za goli život i opstanak – naglasio je Dodik.

    On je naglasio da je Spomenko ubijen iako nikome nije bio prijetnja, već dječak koji je prerarno spoznao surovost života i lošu stranu ljudi, bio je dječak koji je ostao bez majke, bake, doma, ali i sa mogućnošću izbora da ide negdje daleko ili da ostane.

    – On je izabrao ovo drugo, ostao je da brani svoj dom i uz svoj narod. Spomenko Gostić danas i ubuduće nije i ne smije biti broj, niti statistika, već heroj, junak. I dok god se njegovo ime izgovara, postoji i obaveza da se istina brani, bez straha i bez ćutanja, jer on je tu s nama i pored nas na vječnoj straži – istakao je Dodik.

    On je ukazao da dok muslimani decenijama pokušavaju raznim lažima da prekrajaju istoriju, da relativizuju zločine i da biraju čije će žrtve pamtiti, a čije ne, čije su žrtve više vrijedne, a čije nisu, ime Spomenka Gostića stajaće nad njima kao vječna optužnica i upozorenje da su stradala i srpska djeca i da su ih upravo njihovi ubijali.

    U porti Spomen-hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju danas će biti služen pomen najmlađem odlikovanom borcu Vojske Republike Srpske Spomenku Gostiću koji je poginuo na današnji dan prije 33 godine na ozrensko-maglajskom ratištu.

    Spomenko Gostić rođen je 15. avgusta 1978. godine u Doboju, a kao pripadnik Vojske Republike Srpske poginuo je od granate 20. marta 1993, nedaleko od svog sela Јovići na planini Ozren. Tada je, osim njega, život izgubilo još pet srpskih vojnika.

    Sahranjen je na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak, gdje počivaju njegova majka i baka, koje se, kao i Spomenkovo selo Јovići, danas nalazi u Federaciji BiH.

  • Lideri 25 članica EU usvojili zaključke o Ukrajini, Orban i Fico nisu potpisali

    Lideri 25 članica EU usvojili zaključke o Ukrajini, Orban i Fico nisu potpisali

    Evropski savjet usvojio je danas (19.marta) zaključke o Ukrajini u kojima se, između ostalog, navodi da šefovi država i vlada zemalja Evropske unije očekuju isplatu prve rate kredita za podršku Kijevu do početka aprila. Zaključke je podržalo 25 članica, dok premijeri Mađarske i Slovačke Viktor Orban i Robert Fico nisu potpisali dokument.

     

    „Nakon odluke iz decembra 2025. da Ukrajini obezbijedi kredit za podršku od 90 milijardi evra za 2026. i 2027. godinu, Evropski savjet pozdravlja odobrenje kredita i očekuje prvu isplatu do početka aprila“, navodi se u dokumentu, saopštila je pres služba Evropskog savjeta.

    U tom kontekstu, Evropski savjet takođe poziva na pojačano angažovanje sa trećim zemljama kako bi se premostio preostali finansijski jaz od 30 milijardi evra za Ukrajinu.

    Evropski savjet je naglasio i važnost nastavka ulaganja napora u pružanje vojne podrške Ukrajini i hitnog ubrzanja proizvodnje i isporuke prioritetne opreme, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, municiju, dronove i rakete, kao i pomoć Ukrajini u zaštiti energetske i kritične infrastrukture.

    Lideri članica EU saglasili su se da će sva vojna podrška, kao i bezbjednosne garancije za Ukrajinu, biti pružene uz puno poštovanje bezbjednosne i odbrambene politike pojedinih država članica i uzimajući u obzir interese svih članica.

    „U petoj godini ruske agresije protiv Ukrajine, Evropski savjet potvrđuje svoju nepokolebljivu i čvrstu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica“, navodi se u tekstu.

    Naglašava se i da je budućnost Ukrajine i njenih građana „unutar Evropske unije“.

    Evropski lideri pozvali su Rusiju da pristane na potpun, bezuslovan i hitan prekid vatre i započne pregovore za pravedan i trajan mir.

    „Da bi mir bio pravedan i trajan, poštovanje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine je kamen temeljac. Granice ne smiju da se mijenjaju silom, agresor ne može biti nagrađen, a dugoročna bezbjednost i sposobnost Ukrajine da se brani moraju biti garantovane“, navodi se.

    Evropski savjet je snažno osudio Rusiju zbog „sistematskih i namjernih napada na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine“, posebno na termoelektrane, i pozdravio energetsku i civilnu pomoć EU i partnera.

    „Evropski savjet očekuje brzo usvajanje 20. paketa sankcija i ponavlja važnost daljeg smanjenja ruskih energetskih prihoda i ograničenja bankarskog sistema“, navodi se.

    U dokumentu je osuđeno i raspoređivanje snaga Sjeverne Koreje u ratu, kao i podrška koju Rusiji pružaju Iran i Bjelorusija, prenosi Tanjug.

    Evropski savjet ponovio je posvećenost procesuiranju ratnih zločina i pozvao na osnivanje Specijalnog tribunala za zločine agresije protiv Ukrajine.

    Evropski savjet će se ovom pitanju ponovo baviti na narednom zasjedanju.

  • Krađe dizela u porastu: Skupo gorivo meta lopova u Njemačkoj

    Krađe dizela u porastu: Skupo gorivo meta lopova u Njemačkoj

    Zbog naglog rasta cijena goriva, posebno dizela koji je premašio dva evra po litru, njemačka policija upozorava na sve češće krađe iz kamiona i skladišta.

    Zbog sve viših cijena goriva, posebno dizela koji sada košta više od dva evra po litru, njemačka policija izdala je upozorenje zbog porasta krađa ovog energenta.

    Kako je saopštila policijska uprava u Regensburgu, na meti lopova najčešće su špediterske firme, poljoprivredna gazdinstva, građevinske kompanije i preduzeća koja se bave iskopom pijeska i šljunka, prenosi Njemačka novinska agencija.

    Na meti skladišta i parkirani kamioni
    Posebno su ugrožene neobezbijeđene zalihe dizela u krugu firmi, kao i parkirani kamioni, naročito tokom pauza vozača.

    „Nekoliko stotina litara dizela može se ispustiti iz rezervoara ili skladišnih tankova za kratko vrijeme i gotovo nečujno, a zatim odvesti kombijem ili automobilom“, upozoravaju iz policije.

    Policija upozorava na mjere zaštite
    Policija savjetuje da se rezervoari obavezno osiguraju, da se obezbijedi dobra rasvjeta u krugu firme, kao i da se provjere i zaključaju svi pristupi.

    Takođe, naglašava se da zaposleni treba da budu dodatno oprezni i obrate pažnju na sumnjiva dešavanja.

    Krađa tokom noći bez ikakve buke
    Tokom vikenda zabilježen je i konkretan slučaj krađe kod mjesta Mehernich, nedaleko od Bona.

    Lopovi su ukrali oko 1.600 litara dizela iz dva kamiona parkirana na odmorištu.

    Vozači, koji su u tom trenutku spavali u vozilima, nisu ništa primijetili. Tek narednog jutra shvatili su da su im rezervoari potpuno prazni.

    Počinioci su uspjeli da pobjegnu bez traga, prenosi Fenix-magazin.

  • Situacija na pumpama u Hrvatskoj pogoršava se iz sata u sat, počele nestašice

    Situacija na pumpama u Hrvatskoj pogoršava se iz sata u sat, počele nestašice

    Nestašica plavog dizela širi se Hrvatskom, a poljoprivrednici upozoravaju na ozbiljne probleme uoči proljetne sjetve.

    Dok jedni distributeri uvode ograničenja, drugi su već potpuno obustavili prodaju ovog goriva.

    Situacija na benzinskim pumpama u Hrvatskoj pogoršava se iz sata u sat, a sve više građana i poljoprivrednika prijavljuje da ne mogu pronaći plavi dizel.

    U pojedinim slučajevima, ljudi su primorani da prelaze i više desetina kilometara kako bi došli do pumpe na kojoj ga još ima.

    Ključno gorivo za poljoprivredu i ribarstvo
    Plavi dizel je osnovni energent za rad traktora, kombajna i sistema za navodnjavanje, kao i za transport poljoprivrednih proizvoda.

    Koristi se i u ribarstvu, gdje je neophodan za pogon ribarskih plovila i svakodnevne aktivnosti.

    Zbog toga njegova nestašica direktno pogađa proizvodnju hrane i rad na terenu.

    Distributeri različito reagovali
    Iz kompanije INA tvrde da je snabdijevanje i dalje stabilno i da su sve vrste goriva dostupne na njihovim pumpama.

    Ipak, uvedeno je ograničenje kupovine plavog dizela na 250 litara po jednoj kupovini, bez obzira na to da li se toči u rezervoar ili kanistre.

    Navode da su već preduzeli određene mjere kako bi ublažili pritisak na sistem i pozivaju kupce na racionalnu kupovinu.

    Iz Petrola poručuju da zasad uspijevaju održati snabdijevanje, ali priznaju da može biti manjih odstupanja u zavisnosti od lokacije.

    Jedan distributer potpuno obustavio prodaju
    Za razliku od njih, iz Lukoila navode da plavi dizel trenutno uopšte nije dostupan na njihovim pumpama.

    Razlog je, kako kažu, ekonomske prirode – nabavna cijena ovog goriva veća je od regulisane maloprodajne cijene, što prodaju čini neisplativom.

    Ograničene cijene dodatno komplikuju situaciju
    Vlada Hrvatske je početkom marta ograničila cijenu plavog dizela na 0,89 evra po litru.

    Bez te mjere, cijena bi, prema procjenama, bila viša od jednog evra.

    Međutim, upravo ta regulacija sada stvara dodatni pritisak na distributere i tržište.

    Poljoprivrednici upozoravaju na ozbiljne posljedice
    Iz Hrvatske poljoprivredne komore upozoravaju da nestašica plavog dizela direktno ugrožava proljetnu sjetvu.

    „U trenutku kada su vremenski uslovi ključni, a rokovi kratki, nedostatak goriva dovodi proizvođače u situaciju da ne mogu obaviti osnovne radove“, navode iz Komore.

    Dodaju da bi to moglo imati dugoročne posljedice ne samo po ovogodišnji rod, već i po ukupnu stabilnost poljoprivrede i snabdijevanje hranom, prenosi Dnevno.

  • Otvoreno pismo Vulićeve i Kojića: Ambasade da se izjasne o iskazivanju neprijateljstva prema Srbima

    Otvoreno pismo Vulićeve i Kojića: Ambasade da se izjasne o iskazivanju neprijateljstva prema Srbima

    Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić i Milorad Kojić u otvorenom pismu ambasadama u BiH istakli su da očekuju jasno i nedvosmisleno izjašnjenje povodom incidenta u Parlamentarnoj skupštini 16. marta, u kojem su novinari iz Federacije BiH iskazali otvoreno neprijateljski odnos i netrpeljivost prema njima.

    Navodi se da incident, u kojem su novinarima iz FBiH srpske predstavnike označili kao “četnike”, predstavlja ozbiljno narušavanje dostojanstva institucije i osnovnih principa demokratskog djelovanja.

    – Јavno obraćanje novinara, u kojem su izabrani predstavnici označeni kao “četnici pravi”, ne predstavlja puko vrijednosno ili istorijsko određenje, već grubu i iskrivljenu kvalifikaciju usmjerenu ka diskreditaciji i isključivanju – ističe se u pismu.

    Vulićeva i Kojić ukazuju da ovakva formulacija jasno implicira stav da kao predstavnici srpskog naroda nisu poželjni niti ravnopravni u institucijama, čime se iskazuje otvoreno neprijateljski odnos i netrpeljivost.

    – Upravo u tome leži njena težina i opasnost jer stvara atmosferu neizvjesnosti u kojoj je nemoguće predvidjeti u kom pravcu mogu krenuti dalje reakcije. Posebno zabrinjava što ovaj incident ne djeluje kao izolovan slučaj, već kao odraz šireg ambijenta u kojem se ovakva retorika toleriše – ističe se u pismu u koje je Srna imala uvid.

    Dodaje se da u takvim okolnostima plenarne sjednice Parlamentarne skupštine BiH sve više poprimaju karakter događaja visokog rizika.

    – Kao izabrani predstavnici, sve češće dolazimo u institucije pod osjećajem straha i nesigurnosti, uz utisak da nismo ravnopravni i da nam se u praksi uskraćuju osnovna demokratska i parlamentarna prava. Ovo otvara ozbiljna pitanja o stvarnoj ravnopravnosti konstitutivnih naroda i uslovima u kojima je moguće nesmetano obavljati svoje dužnosti – napominje se u pismu.

    Poslanici SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanja Vulić i Milorad Kojić podnijeli su prije dva dana Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv novinara Televizije “Hajat” Emerina Ahmetaševića zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

    U prijavi se navodi da je Ahmetašević 16. marta tokom rasprave o izmjenama Zakona o akcizama, izrekao uvredljive kvalifikacije na račun poslanika, nazvavši ih “pravim četnicima”.

    U kasnijem razgovoru u holu, komentarišući napad na motociklistu iz Srbije u Sarajevu, Ahmetašević je rekao “neka je”.

  • OFAK produžio licencu NIS-u do 17. aprila; Rafinerija nastavlja da radi

    OFAK produžio licencu NIS-u do 17. aprila; Rafinerija nastavlja da radi

    Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 17. aprila 2026. godine.

    – Kao što je predsjednik Aleksandrar Vučić nagovijestio sinoć, noćas su stigle dobre vijesti iz SAD-a. Produžetak licenca za gotovo mjesec dana je posebno važan u ovom trenutku kada cijene nafte skaču na berzama iz dana u dan. Rafinerija u Pančevu nastavlja da radi i snabdijevanje će ostati pouzdano. Građani ne treba da brinu, nema potrebe za pravljenjem zaliha, imamo dovoljno naftnih derivata – izjavila je ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.

    Đedović Handanović je istakla da nije bilo nestašica na tržištu uprkos tome što je više od godinu dana otežano poslovanje NIS-u, kao i činjenici da gotovo 100 dana u Srbiju nije stizala sirova nafta.

    – Sada je situacija dodatno komplikovana zbog sukoba na Bliskom istoku. Svuda u svijetu, a posebno u Evropi se donosi niz mjera da se održi stabilno snabdijevanje naftom. I mi smo smanjili akcize za 20 odsto i donijeli odluku da pustimo 40.000 tona evro dizela iz rezervi, ali sprovodićemo i druge mjere, kako bi se snabdijevanje održalo stabilnim – zaključila je Đedović Handanović, saopštilo je Ministarstvo.

    Kompanija NIS zatražila je 12. marta od OFAK-a novu posebnu licencu kojom će se omogućiti nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i poslije 20. marta, kada ističe važenje prethodne licence izdate 20. februara.

    U zahtjevu NIS-a se ističe značaj redovnog rada kompanije za ekonomiju Republike Srbije, posebno u svjetlu globalnih dešavanja i stanja na svjetskom tržištu nafte i ukazuje na odmakle pregovore o promjeni vlasničke strukture NIS-a.

    Naftna industrija Srbije dobila je 20. februara novu posebnu licencu Ministarstva finansija SAD kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije zaključno sa 20. martom 2026. godine.

    Ovom licencom kompaniji NIS bilo je omogućeno održavanje poslovanja, ugovora i drugih sporazuma koji uključuju NIS ili njegova operativna zavisna društva, uključujući uvoz i preradu nafte, obavljanje transakcija neophodnih za sigurnost snabdijevanja i tehničko održavanje, kao i finansijska poravnanja.

    OFAK je ranije izdao licencu akcionarima i zainteresovanim stranama za pregovore o promjenama u vlasničkoj strukturi NIS-a sa važenjem do 24. marta 2026. godine.

    Američki OFAK uveo je sankcije NIS-u 9. oktobra 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva.

    U toku su pregovori između Gaspromnjefta i mađarskog MOL-a o preuzimanju ruskog udjela u NIS-u.

    MOL Grupa je 19. januara saopštila da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazum sa kompanijom Gaspromnjeft o kupovini udjela od 56,15 odsto u srpskoj kompaniji Naftna industrija Srbije (NIS).

    Strane planiraju da ugovor o kupoprodaji potpišu do 31. marta, navodi se u saopštenju i napominje da je za zaključenje transakcije, između ostalog, neophodna saglasnost OFAK-a kao i drugih državnih i regulatornih organa u Srbiji.

    MOL Grupa, kako je navedeno, u pregovorima je i sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata – o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara.