VRBAS Media

Autor: INFO

  • Amerikanci se povlače s tzv. Kosova?

    Amerikanci se povlače s tzv. Kosova?

    SAD vrše pritisak na NATO da smanji mnoge svoje spoljne aktivnosti, uključujući i okončanje ključne misije alijanse u Iraku, ali i one na Kosovu i Metohiji, reklo je četvoro diplomata NATO-a za Politico.

    Amerika je, kako se dalje navodi, lobirala da se spreče da Ukrajina i indo-pacifički saveznici formalno učestvuju na godišnjem samitu alijanse u julu u Ankari.

    Kako briselski portal navodi, ove akrivnosti Vašingtona odražavaju težnju Bele kuće da tretira NATO kao strogo evroatlantski odbrambeni pakt, koji bi trebalo da prestane da radi sve ono što “iritira” američkog predsednika i njegov koncept MAGA.

    Prema inicijativama iz Vašingtona, NATO bi trebalo da smanji takozvane “aktivnosti van područja” koje su izvan osnovnih zadataka alijanse, odbrane i odvraćanja.

    Ovaj Američki “spisak želja” interno je postao poznat kao “povratak na fabrička podešavanja”, rekla su četvorica diplomata, kojima je svima zagarantovana anonimnost da slobodno govore o ovim osetljivim pitanjima.

    “NATO 3.0”

    Međutim, kako Politico dodaje, to mi moglo da rezultira brzim smanjenjem aktivnosti NATO-a u bivšim ratnim zonama, kao i do isključivanja prestonica, uključujući Kijev i Kanberu, iz formalnih razgovora ovog leta.

    Putine, Kaljinjingrad pada za 24 sata FOTO/VIDEO

    Novi detalji američkog lobiranja dolaze nakon što je zamenik šefa Pentagona Elbridž Kolbi nedavno objasnio da Trampova administracija radi na stvaranju nečeka što je on nazvao “NATO 3.0”.

    “Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može se svaka sposobnost pozlatiti”, rekao je Kolbi ministrima odbrane alijanse prošle nedelje, ponavljajući da su SAD i dalje posvećene evropskoj bezbednosti.

    “Mera ozbiljnosti je da li evropske snage mogu da se bore, održe i pobede u scenarijima koji su najvažniji za odbranu alijanse”, dodao je on tada.

    Litvanija upozorava na “prazne” garancije: Član 5 znači – ako si u nevolji, umreću za tebe

    Međutim, ne dele svi ćlanovi NATO takvo mišljenje.

    “Odustajanje od prekomorskih inicijativa alijanse nije pravi pristup”, rekao je jedan od četvorice diplomata. “Partnerstva su ključna za odvraćanje i odbranu”, istakao je taj zvaničnik.

    Politico podseća da je od povratka u Belu kuću prošle godine, Tramp već smanjio američke obaveze u inostranstvu, povukao trupe i osoblje NATO-a iz Evrope i predao neke od najviših komandnih dužnosti alijanse Evropljanima, dok nastoji da preusmeri svoju spoljnu politiku na “osnovnu nacionalnu bezbednost“.

    Povlačenje i sa KiM

    Plan Vašingtona je da povuče oko 2.500 vojnika iz Iraka u skladu sa sporazumom sa iračkom vladom iz 2024. Godine.

    Tamer Badavi, stručnjak za Irak i saradnik Centra za primenjena istraživanja, rekao je da sama misija NATO-a nije “ključna” za bezbednost zemlje, ali da bi njeno ukidanje uz povlačenje SAD moglo osnažiti milicijske grupe  i “destabilizovati” regionalnu vladu severnog Kurdistana.

    Zahtev SAD se takođe suočava sa otporom unutar alijanse. “Nije trenutak da se izvučemo iz Iraka… vlada nas želi tamo”, rekao je prvi diplomata.

    Drugi diplomata je rekao da se “većina” saveznika slaže da bi misija u Iraku trebalo da se smanji, ali tokom dužeg vremenskog perioda, uz zadržavanje manje operacije.

    SAD su takođe signalizirale da žele da smanje snage KFOR-a na Kosovu i Metohiji, prema rečima četvorice diplomata, što je još više zabrinjavajuće za evropske saveznike, čak i ako su razgovori o tome još uvek u veoma ranoj fazi.

    Međunarodna mirovna misija koju su odobrile UN, a koja je debitovala 1999. godine nakon jugoslovenskih ratova, trenutno uključuje oko 4.500 vojnika.

    Enđeluše Morina, viša saradnica za politiku u Evropskom savetu za spoljne odnose, rekla je da misija ostaje “neophodna” za regionalnu bezbednost.

    “Prilično smo zabrinut” zbog pokušaja smanjenja misije, rekao je peti visoki diplomata NATO-a, jer “stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati”.

    Politico ipak ističe da za sada nije doneta odluka o završetku bilo koje operacije.

    Svih 32 saveznika koji čine NATO moraju da odobre početak i kraj misija, što je proces koji obično uključuje kampanje nametanja i pritiska od strane više saveznika, a ne samo SAD.

  • Stevanović: Zahtjevi radnika Željeznica opravdani, neophodno sistemsko rješenje problema

    Stevanović: Zahtjevi radnika Željeznica opravdani, neophodno sistemsko rješenje problema

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, Zoran Stevanović govorio je o poslovanju Željeznica Republike Srpske, zahtjevima radnika za povećanje plata, rokovima za sanaciju puta Sarajevo–Foča i ključnim problemima prevoznika.

    Ističe da je održao sastanak sa predstavnicima sindikata Željeznica te da je izneseno nekoliko problema i zahtjeva koji su uglavnom opravdani.

    – Plate je potrebno povećati i odmah smo prihvatili da se na najnižu cijenu rada obračunavaju noćni rad, praznični rad i dežurstva. To je sve uredno i korektno. Imao sam potrebu da ih zamolim da ne govore svaki put o obustavi rada, jer korisnici njihovih usluga to prate i odmah traže alternativne prevoze, pa bismo mogli izgubiti i ono malo klijenata – rekao je Stevanović.

    Podsjeća da kada su u pitanju prihodi, mjesečni prihod Željeznica je oko tri miliona KM, a potrebe samo za bruto lične dohotke iznose četiri miliona i 100.000 KM.

    – Hoću da kažem da samo za lične dohotke nedostaje nešto više od milion KM na mjesečnom nivou. Troškovi električne energije su oko 300.000 KM, tu je i potreba za održavanjem infrastrukture, tako da, bez obzira na to što su zahtjevi opravdani, nismo mogli razgovarati o povećanju plata – kaže za RTRS Stevanović.

    Dodaje da uslovi jesu sazreli, ali da je potrebno tražiti sistemsko rješenje.

    – Za Željeznice rješenje nije da dobiju grant sredstva od Vlade Srpske. Stariji građani pamte kada je postojao porez za Željeznice od dva odsto, i sada moramo tražiti rješenje tog tipa. Uglavnom, Vlada, zajedno sa Vladom Federacije i Željeznicama Srpske i Federacije, mora pronaći model kojim bi se obezbijedila kontinuirana sredstva koja bi omogućila povećanje plata – poručio je Stevanović.

    Dodaje da ih je zamolio i da pomognu sadašnjem menadžmentu da se napravi korektna sistematizacija.

    – Ima ljudi koji dolaze na posao i ne rade ništa – samo se prijave i odu svojim privatnim poslom. Kada im nešto kažete, odgovaraju da im je plata mala. Moramo sveobuhvatno pristupiti problemu i izaći sa konkretnim rješenjem, gdje bismo postavili stvari što realnije i obezbijedili optimalan broj zaposlenih – jasan je Stevanović.

    Dodaje da postoje sistematizovana radna mjesta koja su u ovom momentu nepotrebna Željeznicama.

    – Nadam se da smo naišli na razumijevanje predstavnika sindikata i menadžmenta. Vlada Srpske će učiniti sve da ublaži i popravi status radnika u Željeznicama, ali i samo njihovo funkcionisanje. Danas nema velikih privrednih sistema i masovnog transporta na željeznici. Imamo rudnik željezne rude kod Prijedora, sve ostalo je ad hok – rekao je Stevanović.

    Na pitanje da li se u narednim mjesecima može očekivati otpuštanje radnika, Stevanović kaže da to nije otpuštanje radnika, nego otpuštanje zaposlenih koji ne daju nikakav učinak.

    – To nije otpuštanje radnika, nego zaposlenih koji ne daju nikakav učinak. Vjerovatno će to morati biti uz adekvatne otpremnine i o tome treba pričati otvoreno. Željeznice se u svakoj zemlji na svijetu u nekom obliku finansiraju od strane države, ali država ne može bacati novac u bunar, tamo gdje nema nikakvog efekta – jasan je Stevanović.

    Ističe da je važnijij rad na infrastukturi, prugama i objektima, kako ta sredstva ne bi bila bačena, te da briga o zaposlenim radnicima koji svakodnevno daju doprinos.

    Kada je u pitanju ukidanje saobraćaja na pojedinim dionicama, Stevanović podsjeća da je trošak putničkog saobraćaja bio je 12 miliona KM, a njihov ukupan prihod bio je manji od 300.000 KM.

    – To nema nikakvu opravdanost. Mi ćemo pokušati da i sa ovim linijama koje su ostale primjenimo marketinške aktivnosti, da vidimo hoće li se broj putnika povećati. Ljudi su izgubili naviku da se voze željeznicom – svi koriste privatne automobile. Naravno, krive su i Željeznice: stara kola, neodržavana, nesređena i prljava. Doći će vrijeme kada će Srpska uložiti ozbiljna sredstva u modernizaciju i subvencije, s ciljem da se rastereti postojeći drumski saobraćaj – najavio je Stevanović.

    Osvrnuo se i na rad Željezare Zenica, te poručio da je cijena gotovog čelika na minimumu, te da je i opstanak Željezare u tim uslovima je veoma težak.

    – Šta pojedini interesni lobiji rade i čiji je to interes, tema je za raspravu, ali Željeznicama i Ministarstvu je stalo da Željezara Zenica opstane, jer 90 odsto teretnog saobraćaja Željeznica Federacije i Srpske obavlja se za potrebe Željezare u Zenici. Obustavljanje proizvodnje bilo bi ozbiljan kolaps za Željeznice – upozorava Stevanović.

    Osvrnuo se i na probleme prevoznika te pojasnio da je problem vozača i prevoznika regionalni problem.

    – Nije problem samo vozača i prevoznika, već cijelog regiona – Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije. U situaciji smo da uredba koju je donijela EU onemogućava normalno funkcionisanje prevoznika. Uz sve apele i blokade prelaza nije se dobio željeni odjek unutar same EU i ne vjerujem da će se do 25. februara bilo šta promijeniti. Konaković bi morao dati ozbiljniji doprinos, a ne da se bavi recipročnim mjerama prema Srbiji – poručio je Stevanović.

    Naglašava da je u ovom slučaju neophodna ozbiljna diplomatska aktivnost.

    – Možda Republika Srpska, svojim diplomatskim aktivnostima, može nešto pokrenuti i pokušati na bilateralnom nivou sa jednom od članica EU poput Mađarske da sarađuje pa da to otvori prostor i ka drugim članicama – smatra Stevanović.

    Kada je u pitanju rok za sanaciju puta Sarajevo–Foča, Stevanović napominje da se trenutno radi sanacija klizišta koje je pomjerilo osovinu mosta na rijeci Bistrici.

    -Za 45 radnih dana mogli bismo vratiti saobraćaj. Bilo je snježnih padavina, možda će ih biti još danas i sutra. Radnici i izvođači radova vrijedno rade na terenu i očekujemo da će pobijanje šipova početi iduće nedjelje. Nakon toga slijedi ojačanje stubova mosta, a samu sanaciju kolovoza uradiće “Putevi” sa izvođačima, te ćemo biti blizu roka da se saobraćaj normalizuje – zaključio je Stevanović.

     

  • Ovo su cijene namirnica u Banjaluci

    Ovo su cijene namirnica u Banjaluci

    Cijene mesa i povrća na pijacama i u marketima neprestano variraju, a jednostavna računica pokazuje da četvoročlana porodica za samo jedan obrok treba da izdvojiti od 14 do 45 KM. U zavisnosti od toga šta se nađe na stolu.

    Ako volite i spremate meso, onda i znate kakve su mu cijene. Paprene.

    I povrće nije zanemariva stavka. Na banjalučkoj tržnici kilogram špinata juče je košta 10 maraka, tikvica od 9 do 10, a zelena salata od 5 do 6 KM. Krompir je i dalje najpovoljnija opcija za ručak.

    Stručnjaci kažu da odrastao muškarac po obroku može da pojede 250 do 300 grama mesa ili 300 do 400 grama povrća. Žene od 180 do 220 grama mesa i 250 do 300 grama povrća. Djeca, logično, jedu manje, pa to iznosi do 180 grama mesa i do 250 grama povrća.

    Po ovoj računici, četvoročlana porodica, odnosno dvoje odraslih i dvoje djece za jedan ručak u prosjeku može da pojede od 800 grama do kilogram mesa.

    Ako kupe kilogram najjeftinijeg mesa, recimo svinjske krmenadle, za meso će izdvojiti 11 KM ili 14 KM za kilogram pilećeg filea, te kilogram krompira, samo to će ih koštati od 14 do 17 KM. Ručak koji uključuje teletinu i špinat, dostići će i 40 i više maraka.

    U cijenu nisu ukalkulisane ostale namirnice i proizvodi koji su vam potrebni da biste ručak napravili. To cijelu priču čini dodatno skupljom, prenosi “Srpskainfo“.

    Prema aktuelnim cijenama, kilogram ćurećeg bijelog mesa košta 24 KM, pileći file 14 KM, juneći but 29,5 KM, juneća plećka i vrat po 27 KM. Teleći but je čak 38,5 KM, a teleća plećka 28,5 KM. Najjeftinija je svinjetina. Kilogram krmenadle košta 11 KM, svinjski vrat 14, a svinjski but 13 maraka.

  • Dodik poručio sarajevskim političarima: Banjaluka neće biti vaše utočište od bijesa naroda

    Dodik poručio sarajevskim političarima: Banjaluka neće biti vaše utočište od bijesa naroda

    Propali političari iz Sarajeva, Banjaluka neće biti vaše utočište od bijesa naroda, pokriće za vaš amaterizam, niti izvor na kome ćete oprati krv ljudi iz Јablanice, Tuzle, Sarajeva, stradalih zbog vaše nesposobnosti i bahatosti, naveo je predsjednik SNSD Milorad Dodik.

    – Kao predratni komunisti, bježite u ilegalu u inostranstvo da biste se sakrili od svog naroda – napisao je Dodik na svom Iks nalogu.

    Kaže da dolaze da nemire sa ulica Sarajeva prenesete na ulice Banjaluke.

    – Dolazite na prvi dan ramazana, pokazujući da vam nije stalo do Bošnjaka, već do haosa u kome biste sačuvali svoje fotelje. S takvim namjerama niste dobro došli. Zaslužujete “uaaa” i zvižduke – piše Dodik.

    Ističe da Republiku Srpsku ne mogu isprovocirati “šibicarskim trikovima”.

    – Koliko god da priželjkujete nemire, bićete dočekani i ispraćeni u miru. A, na kraju će biti gdje ste bili – nigdje, šta ste radili – ništa – kaže Dodik.

  • Vipotnik: Aktivno učešće u projektu unapređenja sistema upravljanja otpadom

    Vipotnik: Aktivno učešće u projektu unapređenja sistema upravljanja otpadom

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske aktivno učestvuje u implementaciji projekta koji za cilj ima unapređenje sistema upravljanja otpadom i dalji razvoj primjene principa cirkularne ekonomije, izjavio je resorni ministar Bojan Vipotnik.

    Vipotnik je pojasnio da se projekat “Tehnička pomoć za unapređeno iskorištenje materijala iz otpada kroz odvojeno sakupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu na osnovu principa cirkularne ekonomije” vrijedan 2,5 miliona evra realizuje bez finansijskih obaveza za Republiku Srpsku.

    On je dodao da je riječ o IPA 2020 projektu EU, kao i da Ministarstvo vodi računa da sve aktivnosti budu u potpunosti usklađene sa ustavnim okvirom, važećim propisima i strateškim dokumentima Srpske.

    – Posebno se ističe da principi cirkularne ekonomije već predstavljaju sastavni dio strateško-planskog okvira Republike Srpske, kroz republički plan upravljanja otpadom u Srpskoj za period 2019-2029. godine – istakao je Vipotnik.

    Vipotnik kaže da su republičkim planom jasno definisani principi sprečavanja nastanka otpada, povećanja ponovne upotrebe i reciklaže, kao i efikasnijeg korišćenja resursa, što predstavlja ključne elemente cirkularne ekonomije.

    Prema njegovim riječima, aktivnosti u okviru projekta predstavljaju tehničku podršku daljem unapređenju postojećeg sistema, a ne uvođenje novih nadležnosti ili obaveza.

    On je naveo da su do sada realizovane brojne aktivnosti, uključujući izradu nacrta studije tržišnog potencijala, održavanje obuka u više gradova, pripremu javne kampanje i pokretanje razvoja platforme za razmjenu sekundarnih sirovina.

    – Vlada Srpske potvrdila je nastavak aktivnog učešća u projektu, uz jasno naglašavanje poštovanja institucionalne uloge i nadležnosti Republike Srpske u svim međunarodnim i donatorskim aktivnostima – naglasio je Vipotnik za Srnu.

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju aktivno učestvuje u implementaciji projekta kroz koordinaciju aktivnosti sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, te podršku izradi planova upravljanja otpadom u jedinicama lokalne samouprave u Srpskoj.

  • Predsjedničke ambicije bez podrške

    Predsjedničke ambicije bez podrške

    Ambicija Draška Stanivukovića da postane zajednički kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske više nije politička tajna. Međutim, kako sada stvari stoje, njegova kandidatura nailazi na ozbiljan otpor unutar opozicionog bloka, što otvara pitanje da li je riječ o realnom planu ili o političkoj želji bez oslonca.

    Da Stanivuković cilja predsjedničku trku, otvoreno je govorio Igor Radojičić, lider pokreta „Svojim putem“. On tvrdi da na terenu čuje poruku da je „Draško budući predsjednik“, ocjenjujući da je prirodno da upravo on bude jedinstveni kandidat opozicije.

    Radojičić ističe da Stanivuković ima prepoznatljiv direktan kontakt s građanima i da simbolizuje novu generaciju političara. Takva ocjena sugeriše pokušaj profilisanja lidera koji bi mogao objediniti opoziciju.

    Ipak, realnost unutar opozicionog spektra izgleda drugačije. Najmanje dvije stranke zauzimaju čvrst stav koji Stanivukovićeve ambicije svodi na minimum. Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, već duže vrijeme je u otvorenom političkom sukobu sa gradonačelnikom Banjaluke.

    Vukanović smatra da bi on i Branko Blanuša bili najbolji tandem za predstojeće izbore. Naglašava da su njegova stranka i on ranije podržavali PDP i SDS, te da je sada red da i oni dobiju priliku.

    Sličan stav dolazi i iz Narodnog fronta. Jelena Trivić podsjeća da je njena stranka ranije odlučila da podrži kandidata SDS za predsjednika Republike Srpske. Prema njenim riječima, opozicija mora voditi zajedničke razgovore o četiri ključne pozicije – predsjedniku Republike, srpskom članu Predsjedništva BiH, te budućem predsjedniku Vlade i predsjedniku Narodne skupštine.

    Iz vrha SDS najavljuju bilateralne sastanke sa ostalim opozicionim strankama, nakon čega bi trebalo da uslijedi zajednički sastanak svih aktera. Međutim, neizvjesno je da li će doći do dogovora o jedinstvenim kandidatima ili će opozicija izaći u dvije kolone.

    Prema tim izvorima, odluka organa SDS da stranka ima svog kandidata za predsjednika Republike Srpske predstavlja gotovo nepremostivu prepreku za Stanivukovića. Čak i u hipotetičkoj situaciji da Branko Blanuša odustane, podrška bi, kako tvrde, ostala rezervisana isključivo za kandidata SDS.

    Politički analitičar Radomir Nešković dodatno relativizuje cijelu raspravu. On ocjenjuje da opozicija nema jasan program i da se, umjesto suštinskog razlikovanja od vlasti, bavi podjelom funkcija. Takav pristup, smatra, negativno utiče na percepciju birača.

    Nešković upozorava da bez zajedničkog dogovora i jasne programske platforme opozicija nema ozbiljnu šansu na izborima. U tom kontekstu, rasprava o imenima kandidata bez prethodnog dogovora o politici i ciljevima djeluje kao preuranjena borba za pozicije.

    Stanivukovićeva ambicija tako ostaje između političke samouvjerenosti i realnih ograničenja unutar opozicije. Dok pojedini u njemu vide budućeg predsjednika, strukture koje odlučuju o kandidaturama zasad ne pokazuju spremnost da mu prepuste tu ulogu. Opozicija se, prije izbora, suočava sa sopstvenim testom jedinstva.

  • Helez želi da Glamoč pretvori u bojno polje

    Helez želi da Glamoč pretvori u bojno polje

    Ministarstvo odbrane BiH, kojim rukovodi Zukan Helez, namjerava da u Glamoču na 102 kvadratna kilometra zemljišta, što je oko deset odsto teritorije te opštine, pozicionira lokalni poligon obuke i strelišta gdje bi se, pored uništavanja minsko-ensplozivnih sredstava, odvijala i borbena obuka, artiljerijsko-raketno gađanje, te testirali oružani sistemi.

    Ovi planovi Ministarstva odbrane BiH otkriveni su na tematskoj sjednici Opštinskog vijeća sa jednom tačkom dnevnog reda, a to je utvrđivanje javnog interesa za lokacijsko pozicioniranje Lokalnog poligona obuke i strelišta “Glamoč”. Toj tematskoj sjednici prisustvovali su i predstavnici Ministarstva odbrane BiH.Od uništavanja mina do artiljerijsko-raketnih gađanja

    O istoj tački dnevnog reda trebalo bi da se izjasne i odbornici Opštinskog vijeća. Ukoliko podrže tu tačku, idući korak la realizaciji zacrtanog poligona je obezbjeđivanje novca u budžetu Ministarstva odbrane za ekspropriaciju zemljišta za potrebne “Lokalnog poligona obuke i strelišta “Glamoč”.

    Načelnik Glamoča Nebojša Radovivojša podsjetio je da se na teritoriji ove opštine uništavaju minsko-eksplozivna sredstva na poligonu “Barbara”.

    – To je jedna lokacija koja decenijama već nije riješena, ni imovinski ni pravno, niti je usaglasnosti sa opštinom. Dakle, mi smo vodili razgovore sa Oružanim snagama BiH da se taj poligon dislocira. Najsretniji bi bili da se to u Glamoču ne uništava, ali ako se već mora uništavati, tražili smo da se to pomjeri na plato Škadima gdje bi nama najmanje smetao. I tu smo namjeravali da im damo nekoliko hektara zemljišta za to uništavanje mina – kazao je “Glasu” Radivojša.

    Međutim, navodi on, iz Ministarstva odbrane stigao je sasvim drugi prijedlog.

    – Oni hoće sada na tom platou da prave veliki vojni poligon gdje bi se pucalo iz topova, isaljivale rakete i tako dalje. O takvim njihovim planovima nismo vodili razgovore, niti smo dali saglasnosti. Tražili smo jednu stvar, a oni su nam ponudili sasvim drugi – poručio je Radivojša.

    Lokalne vlasti bez saglasnosti na prošireni projekat

    Naveo je da je Opštinskom vijeću iz Ministarstva odbrane proslijeđen zahtjev za proglašenje javnog interesa za lokaciju na kojoj bi bio pozicioniran taj vojni poligon.

    – Protiv toga smo. I taj njihov prijedlog neće biti podržan na Opštinskom vijeću jer niko nije voljan da se takvo nešto pravi u Glamoču – zaključio je Radivojša.

    Odbornica SNS FBiH u Opštinskom vijeću Glamoča Jelka Vranješ kazala je da lokalni poligon obuke i strelišta „Glamoč“ ne podrazumijeva samo izmještanje postojećeg prostora za uništavanje minsko eksplozivnih sredstava, već formiranje potpuno novog vojnog kompleksa.

    – Prema planskim i tehničkim dokumentima obuhvat tog poligona iznosi 102 kvadratna kilometra, što predstavlja približno 10 odsto ukupne teritorije Glamoča. U tom obuhvatu nisu planirane samo aktivnosti vezane za uništavanje municije, već i borbena obuka, artiljerijsko-raketna gađanja, testiranja oružnih sistema, municije i sredstava namjenske industrije, kao i izgradnja prateće vojne infrastrukture – kazala je Vranješ.

    Navela je da je predviđeno je da se zemljište unutar tog obuhvata u ekspropriše, kako bi poligon bio trajno vlasništvo Ministarstva odbrane BiH.

    – To u praksi znači gubitak privatne i društvene zemlje, dugoročno ograničavanje civilnog korištenja prostora i trajne posljedice po razvoj, povratak stanovništva, poljoprivredu i druge privredne aktivnosti na velikom dijelu opštine – navela je Vranješnjeva i naglasila da ovaj projekat nije nastao juče niti se o njemu počelo razmišljati tek sada.

    Kako je navela postoje raniji sastanci sa predstavnicima Ministarstva odbrane BiH, te javno zabilježeni razgovori sa Zukanom Helezom, kao i zaključci i dokumenti na državnom nivou u kojima se eksplicitno pominje Lokalni poligon obuke i strelište “Glamoč”.

    – Takođe, postoje planski i tehnički materijali Oružanih snaga BiH u kojima su definisane granice, koordinate i namjena budućeg poligona. Sve to ukazuje da se o ovom projektu razgovaralo i planiralo znatno prije nego što je informacija postala predmet šire javne rasprave – navela je Vranješeva.

    Naglasila je da ovo nije pitanje dnevne politike niti partijskih stavova, nego pitanje prostora, života i budućnosti Glamoča.

    – Odluke ovakve težine ne bi smjele biti donesene bez potpune informisanosti i bez stvarnog učešća građana, jer posljedice takvih odluka ne nose pojedinci, nego cijela zajednica – danas i u godinama koje dolaze – zaključila je Vranješeva.

    Građani će reći svoje

    Predsjednik Opštinskog vijeća Glamoča Marko Damjanović rekao je da će otvoriti javne raspravu u opštini, a kojima će prisustvovati građani.

    – Kada to sve poslušamo i čujemo, onda ćemo vidjeti da se održi i shjednica Opštinskog vijeća i donese konačna odluka o tom vojnom poligonu. Građanima će biti prezentovan zahtjev Ministarstva odbrane BiH. Oni još uvijek ne znaju šta sve piše detaljno u tom zahtjevu – kazao je “Glasu” Damjanović.

  • Stanivuković najavio obnovu fasada na zgradama

    Stanivuković najavio obnovu fasada na zgradama

    Ispred sebe smo postavili važan i odgovoran cilj – da uži centar grada dobije novo, uređeno ruho, kakvo i zaslužuje.

    Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    U tom pravcu, najavio je da je u narednom periodu plan da budu obnovljene fasade na zgradama u Kninskoj ulici, kao i fasada na neboderu kod Narodnog pozorišta Republike Srpske, nakon čega će isto biti urađeno i na činovničkim zgradama u Aleji Svetog Save, saopštili su iz Gradske uprave.

    -Naš zadatak je jasan, da sve zgrade u užem centru grada sistematski obnovimo i uredimo na ovaj način, kako bismo očuvali arhitektonsku vrijednost, unaprijedili izgled grada, a pored toga, iz Banje Luke ćemo poslati sliku kakvu naš grad i zaslužuje – zaključio je gradonačelnik.

  • Masonska loža Srbije izborila se da kosovska ne dobije priznanje

    Masonska loža Srbije izborila se da kosovska ne dobije priznanje

    U Čikagu je ovih dana donijeta odluka koja je snažno odjeknula u masonskim i institucionalnim krugovima – delegacija predvođena Velikim majstorem RVLS uspjela je da spriječi pokušaj kosovskih struktura da steknu regularan status i međunarodno priznanje u okviru sjevernoameričkih masonskih tijela.

    Na generalnom zasjedanju Konferencija Velikih Majstora Sjeverne Amerike razmatran je zahtjev tzv. Velike Lože Kosova za regularnost. Ishod jasan i nedvosmislen: zahtjev je odbijen.

    Jednoglasno u korist Srbije

    Komisija za informisanje o priznanjima, nakon detaljnog razmatranja, zaključila je da teritorija Kosova i Metohije predstavlja jurisdikciju Regularna Velika Loža Srbije, te da podnosioci zahtjeva ne ispunjavaju nijedan od tri ključna kriterijuma regularnosti.

    Prema izvorima sa sastanka, odluka je donijeta jednoglasno – svih sedam članova Komisije glasalo je u korist stava srpske lože.

    To nije bila formalnost. To je bila poruka.

    Odbrana principa, a ne samo jurisdikcije

    U svjetu slobodnog zidarstva, regularnost nije pitanje simbolike već principa – legitimnog osnivanja, teritorijalnog prava i kontinuiteta tradicije. Srpska delegacija je, kroz argumentovan i dokumentovan izvještaj, jasno pokazala da se ti principi ne mogu zaobići političkim pritiscima niti lobiranjem.

    Uprkos, kako tvrde upućeni sagovornici, snažnim i finansijski podržanim naporima kosovskog lobija da kroz različite međunarodne kanale obezbjedi legitimitet, stav Komisije bio je čvrst, piše Direktno.rs.

    nstitucionalna pobjeda sa širim značajem

    Ova odluka prevazilazi okvire jednog udruženja. Ona potvrđuje da pitanje legitimiteta i jurisdikcije nije moguće rješavati jednostranim potezima niti simboličkim inicijativama u međunarodnim forumima.

    U trenutku kada se borba za legitimitet vodi na različitim nivoima – političkom, pravnom, simboličkom – odluka iz Čikaga pokazuje da se principijelnost i dosljednost mogu izboriti za svoje mjesto i na međunarodnoj sceni.

  • Brisel mijenja način pristupa u EU

    Brisel mijenja način pristupa u EU

    Evropska unija bi uskoro ponovo mogla promijeniti metodologiju proširenja, što će imati posljedice i za sve zemlje koje su obuhvaćene procesom proširenja, uključujući i BiH.

    Kako nam je rečeno od strane izvora iz EU koji je upućen u ovu problematiku, rasprava o promjeni metodologije dio je šire rasprave o promjeni načina odlučivanja unutar EU, kada su u pitanju bezbjednost i spoljna politika. Podsjećanja radi, sve odluke u EU koje se odnose na ove dvije oblasti moraju se donositi jednoglasno, odnosno svih 27 članica EU mora glasati za.

    S obzirom na to da je pitanje proširenja spoljnopolitičko pitanje nijedna zemlja na putu ka EU ne može napraviti napredak ako se oko toga ne usaglase svih 27 članica, što djeluje frustrirajuće i za zagovornike proširenja unutar EU i za same kandidate.

    Marta Kos, komesarka za proširenje u Evropskoj komisiji, prije nekoliko dana održala je govor u Talinu, u kojem je objasnila šta bi nova metodologija mogla da sadrži. Kako je u tom govoru navela, proširenje mora biti promijenjeno u četiri temeljne oblasti.

    EU se mora reformisati iznutra

    Jedna se odnosi na ovo što nam je objasnio i evropski izvor – EU se mora reformisati iznutra, što znači da mora promijeniti način donošenja odluka i preći sa principa veta na princip kvalifikovane većine.

    Druga oblast se odnosi na utvrđivanje principa da u EU ne mogu biti primljene zemlje koje za to nisu spremne. Iako Kosova to nije spomenula u svom govoru, čini se da se ovo može primijeniti na Ukrajinu, kojoj se u izgled stavlja primanje u EU početkom 2027. godine. Ako bi metodologija Kosove bila formalizovana, to bi značilo da bi Ukrajina u EU mogla tek kada sprovede sve reforme, a slično bi se odnosilo i na zemlje u našem regionu.

    Sprečavanje trojanskih konja

    Treća oblast se odnosi na “sprečavanje trojanskih konja”, kako je to ona opisala. Iako nije direktno spomenula Mađarsku, očigledno je na nju mislila, jer je navela da se ne može dozvoliti da zemlja bude primljena na osnovu prihvatanja evropskih vrijednosti, a onda od tih vrijednosti odustane nakon što postane članica. To bi značilo da bi zemlje po novoj metodologiji mogle biti kažnjene ako ponište reforme koje su sproveli kako bi postali članica.

    Četvrta oblast se, prema njenom mišljenju, odnosi na ono što je ranije spominjala i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, a to je da bi zemlje kandidati mogle ranije ući u pojedine aspekte EU prije nego što postanu punopravne članice.

    “Suočavamo se sa rastućom napetošću između vremena potrebnog za primjenu vjerodostojnog, na zaslugama zasnovanog pristupa i sve jačeg pritiska vanjskih aktera na naše kandidate – pritiska čiji je cilj povećati političku cijenu napredovanja na njihovom evropskom putu. Ukratko, naš model proširenja zahtijeva vrijeme, stabilnost i postepene reforme. Međutim, današnje geopolitičko okruženje je nestabilno i često obilježeno prinudom”, navela je ona.

    Stoga bi, kako objašnjava, postepeno uključivanje zemalja kandidata u evropske procese prije punopravnog članstva bilo kompromis koji bi ubrzao proces i donio opipljive koristi članstva, a istovremeno bi ostavilo dovoljno vremena dok se zemlje ne pripreme za punopravno članstvo.

    Razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe vjeruje da je razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska i kandidata koji žele da se što prije priključe i geopolitičkog momenta koji od EU zahtijeva brže i odlučnije djelovanje.

    “U kom pravcu će rasprava o toj novoj metodologiji ići i koliko će brza biti teško je u ovom trenutku reći. Međutim, ako bi se uzele poruke koje dolaze iz Berlina, koji je na neki način važan faktor u svemu tome, da se naslutiti da bi u toj novoj metodologiji za zemlje – kandidatkinje bilo ponuđeno puno više benefita koje bi kandidatkinje koje provode reforme i ispunjavaju uslove mogle i imati prije punopravnog članstva”, ističe Ćerimagić.

    Na primjer, kako naglašava, ne govori se još o punopravnom članstvu u jedinstvenom tržištu i čatri slobode, nego o jačem pristupu u jedinstvenom tržištu.

    “Govori se čak i o nekoj verziji Šengena za zemlje – kandidatkinje i govori se o mogućnosti kandidatkinja da učestvuju ne u procesu odlučivanja u smislu da imaju pravo glasa, već da budu prisutni kao posmatrači. U tom smislu ima jako puno ideja i u narednom periodu ćemo puno toga vidjeti u debatama i okruglim stolovima tink-tankova i drugih organizacija”, ističe Ćerimagić.