Autor: INFO

  • Stara „Toplana“ duguje skoro 93 miliona KM

    Stara „Toplana“ duguje skoro 93 miliona KM

    Stara banjalučka „Toplana“ već osam godina ne isporučuje grijanje, ali njeni dugovi i dalje opterećuju gradske finansije. Prema finansijskim izvještajima za 2025. godinu, preduzeće je iskazalo čak 92,96 miliona KM dugoročnih i kratkoročnih obaveza, dok Grad za 2027. planira 3,15 miliona KM za otplatu po garancijama datim „Toplani“. Dokumentaciju sa Banjalučke berze i gradsko Uputstvo za pripremu budžeta analizirao je BL portal. Brojke otkrivaju da firma koja od 2018. ne grije grad i dalje ima kredite, obveznice, kamate i višedecenijske obaveze.

    Najveća pojedinačna stavka odnosi se upravo na Grad Banjaluku, jedinog vlasnika „Toplane“. Prema knjigama preduzeća, Gradu duguje 43,92 miliona KM: 33,40 miliona za ranije kredite koje je Grad garantovao, 10,49 miliona za pozajmljeni mazut i još oko 25.000 KM po finansijskoj pozajmici. Dug za mazut potiče iz perioda od 2003. do 2007. godine, a isti iznos pojavljuje se u dokumentima iz 2016. i 2025. godine. Drugi veliki povjerilac je Republika Srpska. „Toplana“ iskazuje obavezu od 24,02 miliona KM prema Vladi RS, što je u republičkoj reviziji navedeno i kao sporno potraživanje.

    Preostalih približno 25 miliona KM čine druge finansijske i poslovne stavke: 10,58 miliona dugoročnih obaveza, 6,78 miliona kratkoročnih obaveza po obveznicama i 2,43 miliona dijela kredita i reprogramiranih obaveza koji dospijeva u roku do godinu dana. Još 4,29 miliona KM evidentirano je po osnovu kamata, od čega 2,57 miliona prema IRB-u i 1,72 miliona prema „Elektrokrajini“. Ostatak se odnosi na manje poslovne obaveze, plate, poreze i računovodstvena razgraničenja. Među njima je i oko 743.000 KM odgođenih prihoda od ranije primljenih donacija, što predstavlja računovodstvenu stavku, a ne klasičan neplaćeni dug. Dakle, nisu sve ove stavke dospjeli računi, niti je svih 93 miliona KM dug koji Grad mora platiti.

    Grad je ranije garantovao za dio kredita „Toplane“. Kada ih preduzeće nije moglo vraćati, Grad je po garancijama izmirivao obaveze prema povjeriocima, a „Toplana“ je istovremeno evidentirala dug prema Gradu. Da to nije nov problem, govori izjava tadašnjeg gradonačelnika Igora Radojičića iz 2019. godine. Naveo je da Grad te godine izdvaja oko 4,2 miliona KM za dugove stare „Toplane“. Objasnio je i da bi stečaj mogao aktivirati velike ranije garantovane obaveze. Iako od 2018. godine grijanje Banjalučanima isporučuju „Eko toplane“, staro preduzeće nastavilo je da posluje, naplaćuje ranija potraživanja i ostvaruje prihode od zakupa imovine. Međutim, ti prihodi nisu dovoljni za pokrivanje njegovih troškova.

    Tako je „Toplana“ tokom 2025. godine ostvarila svega 1,2 miliona KM prihoda, dok su rashodi dostigli 4,1 milion KM. Samo na kamate odnosilo se 2,54 miliona KM rashoda, a godina je završena gubitkom od 2,91 milion KM. Zbog problema sa otplatom ranijih dugova, Skupština grada je u junu 2026. odobrila garanciju za reprogram približno 9,3 miliona KM obaveza prema fondovima kojima upravlja IRB Republike Srpske. Dug bi trebalo otplaćivati narednih 20 godina, uz kamatu od pet odsto, a prva rata predviđena je za februar 2027. To znači da Grad garantuje za vraćanje tog novca i da, ukoliko „Toplana“ ne bude izmirivala obaveze, plaćanje može pasti na gradski budžet. Upravo u dokumentaciji za pripremu budžeta za 2027. godinu Grad je predvidio 3,15 miliona KM za otplatu po garancijama datim „Toplani“. Ipak, nije precizirano koliko se od tog iznosa odnosi na posljednji reprogram, a koliko na ostale garancije. Izvjesno je da finansijske obaveze stare „Toplane“ ostaju značajan teret i godinama nakon što je prestala da grije Banjaluku, piše BL Portal.

  • Bijela kuća naredila ograničenje Staršilda i ukrajinskih dronova

    Bijela kuća naredila ograničenje Staršilda i ukrajinskih dronova

    Naredba za ograničavanje satelitskog sistema Staršild, koji je ključan za komunikaciju i kontrolu ukrajinskih vojnih dronova, došla je direktno iz Bele kuće, kazala su Rojtersu dva američka i jedan zapadni zvaničnik upoznat sa situacijom. Zvaničnicima Ministarstva odbrane kazano je da se usluga Staršilda Ukrajini mora usporiti. Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, nisu kazali ko je u Beloj kući donio odluku niti ko je zadužen za njeno sprovođenje. Pentagon je najveći korisnik Staršilda, vojne verzije sistema Starlink kompanije SpejsIks.

    Ukrajinski zvaničnici su ove sedmice izvijestili da su vojni prijemnici sistema prestali da rade kada su bili postavljeni na objekte koji se brzo kreću. To je poremetilo rad ukrajinskih dronova koji se oslanjaju na Staršild za navođenje iznad ukrajinske teritorije. Izvor iz ukrajinskog Ministarstva odbrane kazao je u četvrtak da prijemnici sada rade u pokretu, ali samo brzinom od 100 milja na sat. Odluka o privremenom ograničavanju sistema dolazi u trenutku kada predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na Kijev da zaustavi napade na ruske rafinerije. Tramp kaže da napadi izazivaju nagli rast cijena energije, što šteti šansama njegove Republikanske stranke na predstojećim kongresnim izborima u novembru. Stručnjaci, međutim, kažu da je rast cijena energije uglavnom posljedica rata koji SAD i Izrael vode protiv Irana. Taj sukob je doveo do iranskih napada na energetska postrojenja i skoro zatvorio strateški Ormuski moreuz.

    Na pitanje o naredbi o ograničavanju Staršilda, visoki američki zvaničnik je kazao: „Predsjednik nikada nije podnio takav zahtjev.“ Bela kuća nije odgovorila na pitanja o tome da li su drugi zvaničnici administracije možda podnijeli zahtjev. Izvršni direktor SpejsIksa, Ilon Mask, objavio je u srijedu na platformi Iks da su sistemi Staršilda u vlasništvu i pod kontrolom američke vlade. Kazao je da sve odluke o ograničenjima brzine ili korišćenja donosi američka vojska ili predsjednik. SpejsIks nije odgovorio na zahtjev za komentar. Ministarstvo odbrane i ukrajinska ambasada u Vašingtonu takođe nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

    Odnosi između dvije zemlje su se pogoršali posljednjih dana, nakon sastanka u Majamiju 9. oktobra koji je okupio predstavnike obje zemlje, Evrope i Svjetske banke. Izvor upoznat sa detaljima sastanka kazao je da su Trampov zet, Džared Kušner, i Stiv Vitkof, izaslanik administracije za Bliski istok, zauzeli oštar stav prema Ukrajini. Kazali su ukrajinskim zvaničnicima da je Vašington frustriran kontinuiranim napadima na ruske rafinerije uprkos ponovljenim zahtjevima da se prestane. Američka delegacija je takođe branila odluku Vašingtona da potpiše sporazum o dizelu sa Rusijom. Objasnili su da se Bela kuća nada da će to ublažiti stav Moskve u mirovnim pregovorima. Ovaj sporazum, prema kojem će Rusija isporučiti više od 2,25 miliona barela dizela američkom i svjetskom tržištu, izazvao je oštre kritike nekih američkih predstavnika. Oni tvrde da će sporazum pružiti Moskvi sredstva za nastavak rata bez potrebe da Vladimir Putin pravi bilo kakve ustupke zauzvrat.

    U danima koji su uslijedili, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Tramp su razmijenili kritike. Zelenski je nazvao američku odluku o dizelu „slabom“, dok je Tramp pozvao na izbore u Ukrajini i Zelenskog otpustio. Iza kulisa, američki zvaničnici su prijetili da će prekinuti obavještajne podatke o ruskim raketnim napadima, koje Ukrajina koristi za odbranu. Tramp je u utorak kazao da Vašington i dalje dijeli te informacije sa Ukrajinom. Nakon odluke o ograničavanju Staršilda, ukrajinski zvaničnici su proveli utorak i srijedu pokušavajući da dobiju pojašnjenja od visokih zvaničnika u Beloj kući, Stejt departmentu i Pentagonu. Visoki ukrajinski zvaničnik je kazao da je Kijev obaviješten da je odluku donijela Bela kuća. Pentagon je do sada potrošio milijarde dolara na usluge Starlinka i Staršilda. Takođe je kupio namjenske satelite Staršild, uključujući letjelice za rano upozoravanje na rakete i špijunsku mrežu za Nacionalnu izviđačku kancelariju (NRO), što je objavljeno 2024. godine, prenosi B92.

  • QR kod nije dovoljan: Na autobuskoj stanici traže papir i dodatnu naknadu

    QR kod nije dovoljan: Na autobuskoj stanici traže papir i dodatnu naknadu

    U svijetu je dovoljno da nekoliko puta kliknete na ekran, kupite kartu za neku vrstu transporta, dobijete QR kod, oni ga očitaju i to je to. Ovdje digitalizacija često podrazumijeva da prvo završite sve preko interneta, a onda dođete na šalter da biste dokazali da ste to zaista uradili. Jer papir je papir. A telefon, izgleda, još nije dovoljno ozbiljan dokaz da ste kupili kartu.

    Upravo takvo iskustvo imao je putnik koji je kupio kartu za autobus od Banjaluke do Sarajeva. Kartu je platio 22 evra u jednom smjeru preko posredničke platforme. Kada je na autobuskoj stanici u Banjaluci pokazao digitalnu kartu na telefonu, gospođa mu je rekla da to nije karta i da mora na šalter. „Dobro, pomislim, možda nemaju čitač QR kodova pa moram dobiti neku standardnu papirnu kartu. Stanem u red, dođem na šalter i saznam da moram platiti još 5 KM. Pitam zašto. Kažu, naknada za korištenje autobuske stanice i obradu karte. Dobijem neki papir koji će vozaču služiti kao potvrda“, navodi on u svojoj objavi na Fejsbuku. Kada je došao do autobusa, vozaču je pokazao papir koji je dobio na šalteru, a vozač ga je pitao da li je isprintao kartu koju je kupio preko interneta. Jer, nije znao šta sa QR kodom. Pa je tražio da podatke koje ima zapiše na papir.

    „Nakon što sam kupio digitalnu kartu, dobio digitalnu potvrdu i QR kod, platio dodatnu naknadu na šalteru, na kraju rukom prepisujem podatke s telefona na papir da bih mogao ući u autobus“, navodi on u objavi koja je izazvala stotine komentara. Na Autobuskoj stanici u Banjaluci su nam rekli da putnici, čak i kada kartu plate onlajn, na šalteru plaćaju dodatnih pet maraka za „obradu karte“ i staničnu uslugu.

    I nisu iskustva putnika ista. Jedan putnik, koji je iz Banjaluke putovao za Zagreb, kartu je kupio onlajn preko poznate strane prevozničke kompanije. Karta ga je koštala 30 evra, uz dodatnih 0,99 evra. Za razliku od prethodnog slučaja, nije morao da plati dodatnih pet maraka na stanici, jer je vozač imao čitač QR kodova i mogao je da očita kartu sa telefona. Na aplikaciji je dodatnih 0,99 evra objašnjeno riječima „to nam pomaže u pružanju naših digitalnih usluga i ponudi dodatnih usluga za tvoje putovanje.“

    Objava u dodatnim izdacima za već kupljenu kartu izazvala je brojne komentare, a putnici su dijelili svoja iskustva sa autobuskim stanicama širom BiH. „Ljudi kad plate staničnu uslugu valjda očekuju da mogu otići u čist WC, sjesti na čistu klupu čekajući autobus, imati dovoljno kanti za smeće… Gdje idu pare od stanične usluge i šta stanična usluga uopšte znači?“, navodi se u jednom komentaru. Neki putnici ističu da na pojedinim autobuskim stanicama nema ni odgovarajućih ekrana na kojima bi se jasno vidjeli polasci i dolasci autobusa. Jedna putnica opisala je situaciju u kojoj je, uprkos onlajn prijavi i tome što je imala samo ručni prtljag, morala ponovo na šalter. „U prošli četvrtak sam, iako sam imala kartu jer sam uradila online check in i imala samo ručni prtljag, opet morala otići na šalter da mi se isprinta karta i nalijepi etiketa na prtljag. Jedna turistkinja se čudom čudila da ne može proći s kartom na mobilnom“, navodi ona.

    Koliko zaostajemo za savremenim načinom putovanja možda najbolje pokazuje poređenje koje je iznio jedan putnik, opisujući iskustvo na relaciji Bihać–Ljubljana, a potom od Ljubljane do Verone. „Skoro sam putovao od Bihaća do Ljubljane busom domaće kompanije. Vrhunska usluga, ljubaznost i tačnost, ali, na žalost vrhunac ’digitalizacije’ je oglas na FB i rezervacija karata preko Vibera. Od Ljubljane do Verone sam putovao niskobudžetnom kompanijom. Ljudi imaju aplikaciju kojom završite sve – kupovinu karata, prijavu prtljaga, rezervaciju sjedišta, informišete se o presjedanjima, eventualnim kašnjenjima, putovanje pratite u realnom vremenu…. Nigdje karata, samo kondukter telefonom skenira vašu kartu s mobilnog telefona. Prtljag po istom principu“, navodi on. A onda se pojavi i komentar koji bi mogao da posluži kao slogan za dio administrativnih procedura u BiH. „Papir i pečat su još zakon, nikad izaći iz kamenog doba“, navodi se u jednom komentaru, piše SrpskaInfo.

  • Vučić: Srbija neće plaćati reket nikome, ni Crnoj Gori ni Hrvatskoj

    Vučić: Srbija neće plaćati reket nikome, ni Crnoj Gori ni Hrvatskoj

    Diplomatske ucjene i otrovne strelice koje ovih dana lete iz Hrvatske prema Crnoj Gori neočekivano su sletjele i na Srbiju. Crna Gora je od Zagreba dobila zahtjev za isplatu 2,7 milijardi dolara, koliko navodno iznosi ukupna vrijednost vojne imovine SFRJ koja je završila na njenoj teritoriji, ali se potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković dosjetio da bi taj novac trebalo da plati Beograd. Analitičari kažu da je riječ o neozbiljnoj i opasnoj izjavi koja pogoršava odnose.

    Vijest da Zagreb od Podgorice traži navodnu vojno-imovinsku odštetu veću od 2,7 milijardi dolara i da posjeduje dokumentaciju i interaktivne mape koje dokazuju da su plovila i vojna oprema u toj vrijednosti nakon raspada Jugoslavije prebačeni sa hrvatske na crnogorsku teritoriju odjeknula je poput bombe. Školski brod „Jadran“ samo je, kako tvrde, „vrh ledenog brijega“. Tokom rasprave u Skupštini Crne Gore o uslovljavanju čula se i nesvakidašnja ideja. Nurkovićev argument je da je Srbija preuzela obaveze i prava sukcesora i pravnog nasljednika državne zajednice nakon razlaza Srbije i Crne Gore. „Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, Srbija je preuzela sva prava i obaveze prema trećim licima“, pokušao je da objasni svoju zamisao Nurković.

    Na to je odmah reagovao nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić i rekao da ne dozvoljava da nas ponište kao državu. „Što se njih tiče, oni gledaju da ispune: gdje ovi iz Hrvatske, gdje ovi iz Zagreba okom, oni skokom. I sad je njima u Zagrebu palo na pamet da im je Crna Gora dužna 2.700.000.000, za šta Bog zna, kao da je važno. Stručnjak je rekao da mi to platimo, ali ovo je država slobodnog i slobodarskog naroda, koja neće da plaća reket nikome“, pojasnio je Vučić. Istakao je da Srbija neće pristati na takve zahtjeve, a zatim poručio da neće plaćati odštetu ni Crnoj Gori ni Hrvatskoj.

    Karijerni diplomata Zoran Milivojević za Blic kaže da to nema nikakvog smisla i da pokazuje u kojoj mjeri je vlast u Crnoj Gori opterećena Srbijom i politikom prema Srbiji. „I u kojoj mjeri pokušavaju da svoje frustracije prebace i na Srbiju i da je time na ovaj način diskredituju“, napominje Milivojević. Dodaje da je riječ o neozbiljnoj i opasnoj izjavi koja pogoršava odnose. „Ne samo to, otvara teme koje mogu dodatno da pogoršaju buduće bilateralne odnose. To nije slučajno, vlast u Podgorici je zanemarila značaj srpsko-crnogorskih odnosa i ne posmatra ih na način koji bi trebalo da ih unapređuje“, napominje on.

    Reagujući na Nurkovićevu ideju, poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević upitao je da li zna šta Crna Gora može da uradi sa 2,7 milijardi evra. „Možemo da nabavimo francuske ‘miraže’, uzmemo podmornicu, napravimo flotu, pođemo na Mjesec, napravimo raketni sistem… A vi kažete da će Srbija da da te pare Hrvatima. E, pa onda dajte Srbiji brod ‘Jadran’, Prevlaku, Herceg Novi i sve što Hrvatska traži. Ovo je stvarno došlo do nivoa apsurda da Srbija treba da plati Hrvatima ovo što oni traže od Crne Gore“, rekao je Knežević. Poručio je Nurkoviću da stisne petlju i dodao da Vlada odmah treba da sazove telefonsku sjednicu i donese odluku da Srbija treba da da Hrvatima 2,7 milijardi evra, pa da vidi kakav će odgovor dobiti. Ironično je kazao da, pošto je naših dosta bilo i u turskoj armiji, predlaže da Turska preuzme ovu ratnu odštetu i plati Hrvatskoj 2,7 milijardi evra.

    Crna Gora pokušava da zatvori sva poglavlja do kraja ove godine, a Zagreb ometa te namjere, pa je u srijedu svim zemljama članicama EU dostavio pisanu informaciju o osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije prijema u članstvo Evropske unije. Među njima je i isplata odštete, a u pojašnjenju hrvatskih zahtjeva navodi se, između ostalog, da Zagreb na ovaj način nastoji da olakša pristupanje Crne Gore, a ne da ga opstruira, piše SrpskaInfo.

  • Glasovi poštom mogli bi promijeniti raspodjelu mandata

    Glasovi poštom mogli bi promijeniti raspodjelu mandata

    Glasovi koji dolaze putem pošte, kao i oni iz odsustva, mobilnih timova i DKP-ova, mogli bi promijeniti rezultate kada je u pitanju Narodna skupština Republike Srpske, a najveću promjenu i korist mogla bi imati Koalicija za državu. Kada svi glasovi budu obrađeni i uneseni u sistem, prema riječima Mirsada Duratovića, aktuelnog poslanika u NS RS i kandidata na nedavno održanim izborima, Koalicija za državu bi trebalo u parlamentu Srpske da ima četiri poslanika.

    „Na kraju ćemo dobiti tri direktna i jedan kompenzacioni mandat, odnosno ovi glasovi će nam donijeti još jedan direktan i jedan kompenzacioni mandat“, kaže Duratović za Nezavisne, dodajući da njima trenutno nedostaje oko 1.500 glasova za prelazak cenzusa. Prema podacima CIK BiH, u četvrtak popodne Koalicija za državu je imala 14.566 glasova, odnosno 2,76 odsto. Duratović ističe da Koalicija za državu može biti više zadovoljna nego nezadovoljna.

    „Nezadovoljni smo odzivom dijaspore. Mi u Prijedoru imamo oko 22.000 Bošnjaka koji žive u inostranstvu, a za izbore se prijavilo samo oko 1.500 glasača. S te strane nezadovoljstvo postoji, ali svi mi snosimo odgovornost za to. Ne može se prebacivati odgovornost pojedinačno, niti na samu dijasporu, niti samo na stranke ovdje koje možda nisu radile dovoljno sa tom dijasporom“, kaže on. Pored četiri mandata u NS RS, oni će imati i četiri delegata u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda. „Izgubili smo jedan mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH, a razlog za to je što nije postojalo jedinstvo barem za taj nivo“, ističe Duratović.

    Da glasovi iz inostranstva neće promijeniti rezultat kada je u pitanju izbor potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, smatra Ivan Begić, kandidat SDP BiH za ovu funkciju, a koji trenutno vodi u toj trci. Prema podacima CIK BiH, on je u četvrtak imao 2.720 glasova, dok je Igor Balukčić, kandidat HDZ 1990, imao 2.268 glasova. „Što se tiče mojih glasova i mog najbližeg protivkandidata, mislim da me ne može stići kada su u pitanju glasovi putem pošte. On očekuje nekih 300 glasova, a ja 200 glasova“, rekao je Begić.

    Vrijedi podsjetiti da je prije četiri godine Centralna izborna komisija BiH na sjednici Ivana Begića, koji je i tada bio kandidat za potpredsjednika RS, proglasila pobjednikom. Međutim, vrlo brzo su održali novu sjednicu i ispravili grešku. „S obzirom na to da smo na prošloj sjednici, kako je evidentno, priopćili netočne rezultate za dopredsjednike Republike Srpske, ovim putem želim javnost obavijestiti da je greškom došlo do podataka u kojima je za dopredsjednika Republike Srpske po utvrđenim rezultatima proglašen Ivan Begić, ali za 111 glasova po izvješću naše kontrole u glavnom sjedištu za brojanje to je ipak Davor Pranjić“, rekao je Vlado Rogić, član CIK-a BiH. Takođe, svi ovi rezultati i dalje su podložni izmjenama, te se čekaju zvanični podaci Centralne izborne komisije BiH, prenose Nezavisne.

  • Tesla predstavila Roadster koji leti pomoću potisnika

    Tesla predstavila Roadster koji leti pomoću potisnika

    Automobil se popeo uz rampu, okrenuo naopačke, poletio, napravio okret u vazduhu i bezbjedno sletio. Upravo tako je Ilon Mask predstavio novi Tesla Roadster, električni superautomobil koji obećava gotovo devet godina. Spektakularna demonstracija održana je u četvrtak, 15. oktobra, u SpaceX-ovom testnom centru u Mekgregoru, u američkoj saveznoj državi Teksas, a snimci nesvakidašnjih manevara brzo su privukli pažnju javnosti. Ono što je prikazano više podsjeća na scene iz naučnofantastičnog filma nego na uobičajeno predstavljanje novog automobila.

    Roadster je najprije pokazao da može da se kreće po zakrivljenoj rampi, čak i kada je potpuno okrenut naopačke. Zatim se odvojio od podloge, napravio okret u vazduhu i kontrolisano se spustio na tlo. Tokom druge demonstracije automobil je pomoću ugrađenih potisnika preletio iznad nekoliko drugih Teslinih vozila. Odgovor na to kako je Tesla uspjela da natjera automobil da leti krije se u saradnji Tesle i Maskove svemirske kompanije SpaceX. Novi Roadster koristi potisnike koji izbacuju gas pod visokim pritiskom. Za razliku od klasičnih raketnih motora, oni ne sagorijevaju gorivo kako bi stvorili potisak, već koriste energiju prethodno komprimovanog gasa. Takav sistem omogućava automobilu da se nakratko odvoji od tla, ali i da kontroliše položaj tokom manevara u vazduhu.

    Još jedna neobična tehnologija nalazi se ispod vozila. Riječ je o sistemu snažnih ventilatora koji izvlače vazduh ispod automobila i stvaraju podpritisak, praktično ga priljubljujući uz podlogu. Prema tvrdnjama Teslinih inženjera, sistem može da ostvari silu prijanjanja do dvostruke težine vozila, što objašnjava kako je Roadster tokom demonstracije mogao da se kreće i naopačke. Automobil ima i aktivnu aerodinamiku, odnosno pokretne elemente karoserije koji mijenjaju položaj u zavisnosti od brzine i uslova vožnje.

    Za pojedine verzije novog Roadstera najavljeno je ubrzanje od nule do 60 milja na čas, odnosno približno 97 kilometara na čas, za manje od jedne sekunde. Tokom predstavljanja prikazano je ubrzanje od svega 0,81 sekundu. Najekstremnija verzija Rocket, prema najavama kompanije, mogla bi da dostigne gotovo 97 kilometara na čas za manje od 0,6 sekundi. Tesla najavljuje i maksimalnu brzinu veću od 370 kilometara na čas, uz domet od približno 480 kilometara. Ipak, riječ je o podacima koje je iznio proizvođač. Nezavisna testiranja serijskog automobila tek treba da pokažu koliko su te performanse ostvarive u svakodnevnim uslovima.

    „Ovo će biti stvarni automobil koji će se voziti putevima“, izjavio je Mask, govoreći o novom Roadsteru. Dodao je da će automobil moći da koristi potisnike za izvođenje neuobičajenih manevara. „Doslovno će moći da se podigne i izvodi ove manevre kad god poželite“, rekao je Mask. Prema njegovim riječima, Roadster bi mogao da ostane poseban automobil u Teslinoj ponudi, jer kompanija sve više razvija vozila namijenjena autonomnoj vožnji. „Ovo će zapravo dugoročno biti jedini automobil s ručnim upravljanjem koji Tesla proizvodi“, poručio je Mask. „Ako će to biti jedini automobil s ručnim upravljanjem, hajde da ga dovedemo do granica i izvan njih“, rekao je.

    Druga generacija Roadstera prvi put je najavljena još 2017. godine, kada je Mask obećao električni superautomobil koji će po ubrzanju i drugim performansama nadmašiti većinu tadašnjih sportskih vozila. Prvobitno je bilo planirano da proizvodnja počne 2020. godine. Međutim, rokovi su se pomjerali, a kupci koji su godinama čekali automobil dobijali su nova obećanja. Sada je Tesla predstavila znatno izmijenjen automobil, s tehnologijama koje nisu bile dio prvobitnog koncepta. Prema izvještaju Reutersa, Mask je ranije umanjivao finansijski značaj Roadstera za kompaniju, ističući da njegova prodaja neće bitno uticati na ukupne prihode Tesle. Ipak, automobil ima važnu ulogu u predstavljanju tehnoloških mogućnosti proizvođača.

    Mask je najavio da bi proizvodnja trebalo da počne 2028. godine, što je osam godina kasnije od prvobitno planiranog početka proizvodnje. Tesla planira različite verzije Roadstera, od sportskog električnog automobila s naprednom aerodinamikom do modela s potisnicima. Posebno je zanimljiva verzija Rocket, koja će, prema najavama, biti dostupna samo odabranim kupcima. Međutim, upravo ta verzija, koja omogućava najekstremnije manevre, nije odobrena za korištenje na javnim putevima. Ostaje otvoreno i pitanje koliko će tehnologija prikazanih tokom demonstracije moći da se koristi u redovnom saobraćaju, s obzirom na bezbjednosne i zakonske zahtjeve. Poslije gotovo devet godina obećanja, Tesla je pokazala da Roadster može da izvede manevre kakvi se rijetko viđaju kod automobila. Sada ostaje najvažniji test za Maskovu kompaniju: da vozilo koje je oduševilo publiku zaista stigne do kupaca, prenose Nezavisne.

  • Nikšić demantovao kraj Trojke, ali nije isključio saradnju sa SDA

    Nikšić demantovao kraj Trojke, ali nije isključio saradnju sa SDA

    Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko i razgovori na tu temu tek treba da počnu. Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da „trojka“ više ne postoji, su demantovani. Ipak, još niko od zvaničnika Trojke i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

    „Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti“, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga. On je rekao i da oni imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što su napravili na početku ovog mandata. I sam Nikšić je demantovao da je rekao da Trojka ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

    „Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili“, rekao je nedavno Nikšić. On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti.

    Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om. Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima. Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast – jedni se zalažu za SDP, drugi za DF i SBiH, dok postoji i grupa za najširu moguću koaliciju bošnjačkih političkih partija.

    Dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje. „Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA“, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo. Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju, prenose Nezavisne.

  • Teška saobraćajna nezgoda u Banjaluci zatvorila put kod Klašnika

    Teška saobraćajna nezgoda u Banjaluci zatvorila put kod Klašnika

    Saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali putničko vozilo i pješak prijavljena je jutros oko 6.10 časova u Ulici vojvode Uroša Drenovića u Banjaluci. Iz Policijske uprave Banjaluka potvrđeno je da je u toku uviđaj kojim rukovodi dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka. Zbog uviđaja je na ovoj dionici puta na snazi potpuna obustava saobraćaja.

    Prema informacijama koje su čitaoci dostavili Nezavisnim, nezgoda se dogodila u blizini restorana „Klašnik“, a na terenu su policija i ekipa Hitne pomoći. Prolaznici navode da je, prema onome što su vidjeli, riječ o teškoj saobraćajnoj nezgodi. Vozači javljaju da je put potpuno zatvoren i da su primorani da koriste alternativne pravce, preko Manjače ili karanovačkog mosta. Za sada nema zvaničnih informacija o drugim okolnostima nezgode, a više detalja biće poznato nakon uviđaja, prenose Nezavisne.

  • Nakon formiranja vlasti donošenje novog Ustava kao brana blokadama u Srpskoj

    Nakon formiranja vlasti donošenje novog Ustava kao brana blokadama u Srpskoj

    Republika Srpska bi do kraja novembra trebalo da konstituiše Narodnu skupštinu i Vladu. Formiranje nove vlasti preduslov je i za usvajanje novog Ustava. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da bi se to moglo desiti 9. januara, na Dan Republike. Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić kaže da Srpska po Ustavu ima pravo na donošenje novog najvažnijeg pravnog akta i naglašava da niko u tome ne može da je spriječi. Usvajanjem novog Ustava stvorile bi se dodatne mogućnosti za očuvanje institucionalnosti Republike Srpske, a najavljeno je i redefinisanje načina rada i nadležnosti Vijeća naroda.

    Rok za potvrdu izbornih rezultata je 3. novembar, a Narodna skupština i Vlada Srpske trebalo bi da budu konstituisani do kraja novembra. Novim Ustavom glavni grad Republike Srpske bila bi Banjaluka, a prijestonica – Istočno Sarajevo, sa sjedištem u Palama. „Novi Ustav treba da bude savremen, da uvažava konstitutivnost naroda, ali i da sprečava zloupotrebu funkcionisanja same Republike. Nama je bio problem Vijeće naroda gdje je muslimanska delegacija uvijek podizala veto na sve važne stvari“, rekao je Dodik.

    Takvim zloupotrebama onemogućavano je i usvajanje novog Ustava svih ovih godina. Samo u prethodnom mandatu opstruisano je usvajanje Zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske, Izbornog zakona, Zakona o nepokretnoj imovini, Deklaracije o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH i mnogih drugih. „Vidjelo se da je Ustavni sud Republike Srpske samo u jednom slučaju, u izboru neke komisije za sukob interesa odlučivao da mi nismo proveli proceduru prema predviđenom zakonodavstvu i zbog toga smo to ponovili. Sve drugo se pokazala da su bile zloupotrebe. Sve blokade su nastale kao posljedice ugrožavanja prava Republike Srpske“, istakao je Stevandić.

    Profesor ustavnog prava Radomir Lukić upozorava da ne treba zanemariti dosadašnju praksu djelovanja Ustavnog suda BiH. „Republika Srpska ima svoju ustavotvornu nadležnost i može da je konzumira u skladu sa Ustavom BiH. Prepreka je tu jedino Ustavni sud (BiH) koji može da cijeni sve i svašta kad god mu padne na pamet i da to obrazlaže takođe kako god mu padne na pamet“, ističe Lukić. Prema dosadašnjim rezultatima glasanja, u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda biće odnos 4:4. „Vrlo je izvijesno da će u Vijeću naroda u Klubu Bošnjaka biti odnos 4:4. Četiri delegata iz reda političkih subjekata okupljenih u ovoj koaliciji i četiri koji će doći iz SNSD-a. Bilo je pet, što je dovoljno da se pokrene procedura zaštite vitalnog nacionalnog interesa“, kaže Ramiz Salkić, narodni poslanik iz SDA.

    Usvajanje novog Ustava podržala je i Asocijacija „Stvaraoci Republike Srpske“, ističući da je inicijativa predsjednika Dodika o proglašenju novog Ustava logičan nastavak državotvorne politike kojom se čuva Republika Srpska, prenosi RTRS.

  • Dodik podržao Vučića i listu „Ujedinjena Srbija“ u Inđiji

    Dodik podržao Vučića i listu „Ujedinjena Srbija“ u Inđiji

    Aleksandar Vučić je bio uz nas u Banjaluci one noći kada je Sarajevo mislilo da je Srpska gotova. Danas sam ja u Inđiji da podržim njega, Milicu Đurđević i listu „Ujedinjena Srbija“, naveo je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. „Siguran sam da će narod u Srbiji 25. oktobra izabrati sigurnost, izvjesnost, razvoj i napredak. Jednako kao što su Srbi to učinili 4. oktobra u Republici Srpskoj“, napisao je Dodik na Iksu, prenosi RTRS.