VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ryanair reže rute širom Evrope

    Ryanair reže rute širom Evrope

    Ryanair će u ljeto 2026. smanjiti operacije i u Bosni i Hercegovini te Srbiji, uglavnom zbog preraspodjele kapaciteta prema tržištima s većom sezonskom potražnjom, poput Hrvatske.

    Konkurentske kompanije popunjavaju dio ukinutih ruta.

    U Banjaluci biće ukinuto šest sedmičnih polazaka, dok su letovi za Beč, Memmingen i Baden-Baden svedeni na dvije sedmične rotacije.

    U Nišu se ukidaju dva sedmična leta – po jedan za Beč i Maltu.

    Kompanija je takođe odlučila da ukine dvije rute između Irske i Litvanije. Od aprila više neće letjeti iz Belfasta za Kaunas niti iz Dablina za Palangu, a obustavlja se i linija Vilnius–Štokholm.

    Ryanair navodi da kapacitete preusmjerava na aerodrome s nižim troškovima u Hrvatskoj, Maroku, Italiji, Švedskoj i Albaniji, gdje su aerodromske takse i ekološki porezi niži.

    Već od 27. marta 2026. prekidaju se operacije na aerodromu Clermont-Ferrand Auvergne zbog ekoloških poreza. Trenutno se odatle leti za London, Porto i Fez.

    Ukida se i linija Dablin–Rodez, ali ostaju letovi iz Londona (Stansted) i Brisela prema Rodezu.

    Belgija: Milion manje sjedišta

    U zimskom redu letenja 2026/27 Ryanair je uklonio 20 ruta i milion sjedišta iz Brisela i Šarlou.

    Razlog je nova belgijska taksa na avio-saobraćaj, kojom se naknada povećava na 10 eura po putniku, uz mogućnost dodatnih lokalnih taksi u Šarlou.

    Rezovi pogađaju destinacije poput Milana (Bergamo), Barselone, Lisabona, Rima (Ciampino), Krakova i Majorke. Kapacitet Ryanaira u Belgiji smanjuje se za oko 22 posto, uz povlačenje pet aviona iz baza u Zaventemu i Šarloau.

    Kompanija je saopštila da bi ukidanje ove takse doprinijelo rastu prometa i turizma, dok bi zadržavanje poreza moglo dovesti do pada saobraćaja i rasta cijena karata.

    Portugal: Azori bez Ryanaira

    Od kraja marta Ryanair ukida svih šest ruta prema i iz Azora, što će, prema procjenama, pogoditi oko 400.000 putnika godišnje. Time se kapacitet kompanije u Portugalu smanjuje za oko 22 posto, uključujući i operacije u Portu i Lisabonu.

    Kao razlozi navode se povećane naknade za kontrolu zračnog saobraćaja koje naplaćuje operater ANA (Vinci), kao i evropski porezi, uključujući sistem trgovanja emisijama (ETS), koji posebno pogađa kraće letove prema Azorima i Madeiri.

    Dodatno, uvedena je i nova putna taksa od dva eura po putniku, što Ryanair ocjenjuje nepovoljnim u odnosu na druge zemlje EU.

    Kompanija tvrdi da ne postoji strategija za razvoj niskotarifne povezanosti s Azorima te poziva vladu da interveniše. Operater ANA odbacio je optužbe o zloupotrebi monopolskog položaja, navodeći da su takse na Azorima među nižima i da je dijalog otvoren.

    Dio ukinutih ruta preuzele su konkurentske aviokompanije, među njima Vueling, Binter, Iberia i Wizz Air, što bi trebalo ublažiti posljedice po putnike, prenosi Euronews.

    Francuska: Porezi i nova ukidanja

    Francuska je takođe pogođena rezovima za 2026. godinu. Tokom zime 2025. Ryanair je smanjio 750.000 sjedišta i ukinuo 25 ruta prema toj zemlji, obustavivši letove za Bergerac, Brive i Strazbur. Kao glavni razlog navodi se povećanje poreza na avio-saobraćaj.

    U decembru je kompanija najavila da će od ljeta 2026. ponovo pokrenuti letove za Bergerac, nakon razgovora s vlastima, dok linije za Brive i Strazbur ostaju suspendovane.

    Ryanair je upozorio na mogućnost dodatnih ukidanja. Komercijalni direktor Džejson Mekgines izjavio je za pariški magazin Challenges da bi kompanija mogla napustiti francuske regionalne aerodrome tokom ljeta 2026.

  • Stevandić sa Ginkelom: Srpska privržena očuvanju mira i stabilnosti

    Stevandić sa Ginkelom: Srpska privržena očuvanju mira i stabilnosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Srpska ostaje privržena očuvanju mira i stabilnosti u BiH i spremna za svaku vrstu komunikacije i kompromisa bez ugrožavanja dejtonskih prava i ustavnih principa, kao i prava regulisanih međunarodnim aktima.

    Stevandić je, tokom današnjeg sastanka sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH DŽonom Ginkelom, istakao da je namjera Srpske da ostane vojno neutralna i da koristi pravo da samostalno odlučuje u skladu sa ustavnim nadležnostima.

    On je dodao da Republika Srpska nema namjeru da upravlja ili određuje bilo šta drugim narodima u BiH niti da priziva međunarodni intervencionizam u svoju korist, ali da istovremeno ne prihvata intervencionizam koji se temelji na djelovanju visokog predstavnika i OHR-a koji produbljuje političku krizu zauzimanjem strana unutar BiH.

    Stevandić je izrazio očekivanje da će politika Republike Srpske, zasnovana na miroljubivosti, institucionalnoj ozbiljnosti i zahvalnosti SAD za doprinos deeskalaciji prilika u BiH, naići na razumijevanje i podršku i kod evropskih zemalja, na principima međusobnog uvažavanja i poštovanja, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    On je poručio da ga je obradovao stav američke administracije da SAD podržavaju BiH uređenu u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, pravima naroda i entiteta i njihove ravnopravnosti.

  • Humanitarni apeli često jedina šansa za nastavak liječenja u BiH

    Humanitarni apeli često jedina šansa za nastavak liječenja u BiH

    Sve češće humanitarne akcije za liječenje teško oboljelih građana BiH postaju jedina šansa za nastavak terapija koje mnogi ne mogu sami finansirati. Ishod tih apela nerijetko direktno određuje dalji tok liječenja, posebno u situacijama kada su iscrpljene sve druge mogućnosti.

    Udruženje Pomozi.ba je tokom prošle godine pokrenulo 143 apela, zahvaljujući kojima je za liječenje prikupljeno ukupno 11.724.042 KM. Iz organizacije ističu da prikupljeni novac nije u cijelosti utrošen tokom 2025. godine, jer se u najvećem broju slučajeva radi o dugotrajnim terapijama, pa se sredstva isplaćuju postepeno, u skladu sa medicinskim potrebama pacijenata.

    Naglašavaju i da većina korisnika ima zdravstveno osiguranje, ali da se suočavaju sa dugim čekanjima na dijagnostičke preglede ili terapije, poput imunoterapija. Zbog toga su primorani da potraže dodatnu podršku. Pomoć se, kako navode, obezbjeđuje i onima koji su iscrpili mogućnosti liječenja u BiH, a iz različitih razloga ne mogu ostvariti pravo na terapiju u inostranstvu putem Fonda solidarnosti.

    Apeli se najvećim dijelom odnose na odrasle pacijente, ali značajan broj akcija pokrenut je i za teško oboljelu djecu, naročito kada su iscrpljene sve opcije dostupne u domaćem zdravstvenom sistemu.

    Najveći pojedinačni iznos u protekloj godini prikupljen je za Irnelu Stošić, oboljelu od karcinoma, za koju je sakupljeno 205.923 KM. Iz udruženja navode da su sredstva u potpunosti obezbijeđena zahvaljujući donatorima, te da ona i dalje prima potrebne terapije.

    U Pomozi.ba ističu da su najčešći donatori građani, koji redovno pokazuju solidarnost i spremnost da pomognu. Najveći broj uplata realizuje se putem humanitarnih telefonskih linija, gdje se pozivom doniraju dvije marke. Pored toga, kompanije i pojedinci sa većim finansijskim mogućnostima uplaćuju veće iznose putem internet platforme ili direktno na račune udruženja, a upravo spoj manjih i većih donacija omogućava realizaciju velikog broja akcija.

    Posebno izdvajaju jednog anonimnog donatora koji je u više navrata pomogao zatvaranje finansijskih konstrukcija za liječenje korisnika, a do sada je ukupno uplatio 497.691,02 KM. Iz udruženja poručuju da u potpunosti poštuju njegovu želju da ostane anoniman i da neće iznositi dodatne detalje.

  • Vučić: Modi potvrdio učešće Indije na EXPO u Srbiji

    Vučić: Modi potvrdio učešće Indije na EXPO u Srbiji

    Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je danas imao izrazito prijateljski i sadržajan razgovor sa predsednikom Vlade Indije Narendrom Modijem u Nju Delhiju i istakao da je Indija potvrdila učešće na Ekspo izložbi 2027 u Beogradu.

    “Sa Modijem je bio izrazito prijateljski i sadržajan sastanak i imam veliku vest za građane Srbije – Indija je bila jedina supersila, rekao bih, koja do sada nije potvrdila učešće na Ekspu i danas je premijer Modi jasno i nedvosmisleno rekao da Indija želi značajno učešće na Ekspu i da Indija dolazi na beogradski i srpski Ekspo. I to je prva velika i važna vest”, rekao je Vučić novinarima posle sastanka sa Modijem.

    Naveo je da su takođe razgovarali kako da se unaprede odnosi dve zemlje i saradnja.

    “Mi od 2017. nismo imali zasedanje međuvladinog komiteta za saradnju i doneo sam odluku i zamolio predsednika vlade Đuru Macutu i potpredsednika Sinišu Malog da se sa tim saglasi, da on (Macut) bude kopredsedavajući u ime Republike Srbije da bismo time pokazali koliki značaj pridajemo saradnji sa Indijom i to će već u petak biti prihvaćeno na sednici Vlade”, rekao je predsednik Vučić.

    “Očekuje me danas sastanak i sa Kristalinom Georgijevom, ne kao samo šeficom MMF sa nekim ko nam uvek da konstruktivne i prijateljske sastanke. Doći će investitori iz Nepala razgovaraćemo o investiranju u fabriku nudli”, najavio je Vučić.

    “Verujem da će biti takvih startapova koji će ulagati u našu zemlju naročito nakon tog sporazuma o slobodnoj trgovini. A posebno i zbog ugovora o slobodnoj trgovini koju mi imamo sa EU. Tražićemo rešenje da smanjimo birokratiju kako bismo doveli što veći broj investitora. Gledaćemo mogućnosti da Jugoimort jer ono što bismo napravili ovde mogli bi istog trenutka i da prodamo”, kazao je on.

    “Moramo da nađemo bolji i brži način za ulazak građana Indije jer nam je EU tražila da ukinemo bezvizni režim s Indijom, ali moramo da gledamo kako to politički da prekinemo da omogućimo ulazak investitora u Srbiju, kao i da omogućimo dolazak supertalentovanih mladih Indijaca da nam  pomognu u primeni veštačke inteligencije i u zdravstvu i farmaciji”, naglasio je Vučić.

    “Ono što je najvažnije za nas, ako uspemo da napravimo ugovore o veštačkom đubrivu, i ako to Prahovo bude moglo da proizvede, to su ogromni novci za nas”, kaže Vučić koji dodaje i da mi iz Indije najviše uvozimo aluminijum a ima još mnogo oblasti gde postoji mogućnost ubrzanja saradnje, poput i većeg izvoza srpskih jabuka što je veoma važno za naše velike proizvođače i izvoznike.

    Predsednik je pomenuo i sve ono što Indija radi u Bolivudu a on i na tom polju vidi mogućnost dobre saradnje.

    “Brže rastemo nego Nemačka, naš rast biće 3 odsto, a brzim rastom smanjujemo tu razliku između nas i razvijenih zemalja”, istakao je on.

  • AI kao nova vrsta na Zemlji?

    AI kao nova vrsta na Zemlji?

    Vodeći svjetski stručnjaci vjeruju da bi 2030. godina mogla ostati upamćena kao trenutak kada je vještačka inteligencija (AI) prestala da bude običan alat.

    Prema njihovim procjenama, AI bi tada mogao biti posmatran kao nova „vrsta“ na našoj planeti – sa uticajem koji bi mogao temeljno redefinisati ljudsko društvo.

    Nova vrsta sa „ljudskim pravima“?

    Profesor Bendžamin Rosman sa Univerziteta Vitvatersrand iznio je tvrdnju da AI više neće biti samo „neživi predmet“ poput pametnog telefona. On smatra da bi do 2030. godine vještačka inteligencija mogla postati entitet sa određenim pravima, slično kao što ih ima savremeni čovjek (Homo sapiens).

    Takav razvoj događaja značio bi da AI prestaje biti puki digitalni asistent i dobija sposobnost da direktno djeluje u stvarnom svijetu – od upravljanja sistemima do donošenja kompleksnih odluka. To pred čovječanstvo postavlja ogroman izazov zajedničkog suživota sa naprednim mašinama.

    Digitalni kolonijalizam i prijetnja demokratiji

    Istraživanje sprovedeno među osam globalnih eksperata pokazalo je duboku zabrinutost za budućnost slobode i političkih sistema.

    Ugrožena demokratija: Pet od osam stručnjaka strahuje da bi algoritmi i deepfake tehnologije mogli urušiti povjerenje u informacije.

    Gubitak suvereniteta: Šest stručnjaka upozorava na „digitalni kolonijalizam“, scenario u kojem velike tehnološke kompanije ili moćne države kontrolišu slabije nacije putem AI sistema.

    Sukob ciljeva: Profesor Stjuart Rasel sa Univerziteta Berkli upozorava na mogućnost da AI, ukoliko njegovi ciljevi ne budu usklađeni sa ljudskim, isključi ljude iz ključnih procesa odlučivanja – scenario koji podsjeća na naučnofantastične filmove.

    Obrazovanje: Važnija su pitanja od odgovora

    U svijetu u kojem AI može ponuditi gotov odgovor za nekoliko sekundi, klasično učenje napamet gubi smisao. Stručnjaci su saglasni da će najvažnija vještina budućnosti biti kritičko razmišljanje i sposobnost postavljanja pravih pitanja.

    Budućnost će pripadati onima koji znaju provjeriti informaciju, razumjeti način rada algoritama i upravljati tehnologijom – umjesto da joj se slijepo pokoravaju.

    Utopija ili pucanje balona?

    Dok jedni predviđaju eru prosperiteta i tehnološkog napretka, drugi upozoravaju na mogućnost „pucanja AI balona“ i masovnog razočaranja ako očekivanja budu nerealna.

    Bez obzira na to koji scenario prevagne, 2030. godina bi mogla predstavljati prelomnu tačku u odnosu čovjeka i mašine – trenutak kada će se jasno vidjeti da li je AI ostao alat ili je postao nova sila na Zemlji, prenosi Telegraf.

  • Sijarto: Lažne izjave da Ukrajina brani Evropu

    Sijarto: Lažne izjave da Ukrajina brani Evropu

    Mađarska smatra lažnim izjave ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i evropskih lidera da Ukrajina, navodno, brani Evropu, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je u intervjuu za “Si-En-En turk” naglasio da ukrajinski sukob nije rat koji vodi Evropa.

    “Stoga smatram da su izjave ukrajinskih i evropskih lidera da Ukrajina, navodno, štiti Evropu velika laž”, rekao je Sijarto.

  • Zašto je novi popis stanovništva postao nemoguća misija?

    Zašto je novi popis stanovništva postao nemoguća misija?

    Od popisa stanovništva u BiH, po svemu sudeći, neće biti ništa ni u 2026.

    Na taj način ćemo propustiti još jednu godinu da sprovedemo najznačajnije i najobimnije statističko istraživanje, koje nismo uradili još od 2013. godine, u čemu smo usamljeni u regionu.

    Popis zahtijeva višegodišnje pripreme

    Popis, podsjećanja radi, zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju, što znači da mu predstoji ozbiljan posao.

    Iz Agencije za statistiku BiH su potvrdili što i ranije – nisu ispunjeni uslovi za organizaciju popisa.

    “Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa, te jasno usaglašenog pristupa, nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku kažu da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističko istraživanje.

    Popis poljoprivrede

    “Sve aktivnosti su usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije sproveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

     

    Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović naglašava da sve ukazuje na to da ni ove godine nećemo imati popis stanovništva, što je, ocjenjuje, problematično sa više aspekata.

    “Nije samo u pitanju ukupan broj stanovnika, nego starosna struktura, obrazovna struktura i tako dalje. Sve su to parametri koji su veoma važni za bilo kakva strateška planiranja”, rekao je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine“.

    On naglašava da bilježimo pad u broju stanovnika te da starosna struktura konstantno raste, a nemamo osnovne parametre kojim bismo planirali mjere.

    “To je izuzetno zabrinjavajuće”, naglasio je Ferhatbegović.

    Političari se bave brojnim trivijalnim pitanjima

    Dok se u BiH političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih niko nema koristi, osim njih samih, popis je, dakle, na čekanju još od 2013. godine, kada smo se posljednji put prebrojali, u čemu nam “društvo” pravi samo ratom zahvaćena Ukrajina.

    Sve zemlje okruženja su, naglašavaju stručnjaci, sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo izostali.

    Popis je, ističu stručnjaci, osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i ekonomije, te društvenih i socijalnih politika.

    Osnovni strateški dokument

    Privrednici su takođe u javnim istupima kritikovali to što kasnimo u popisu stanovništva, koji je, kako naglašavaju, polazna osnova za svako planiranje, koje se mora temeljiti na tačnim podacima.

    Nedavno je Rejhana Dervišević, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, postavila poslaničko pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, u kojem je pita da li je u planu za 2026. godinu BiH iniciranje donošenja novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.

    Derviševićeva je upozorila da nesprovođenje novog popisa i nepostojanje ažurnog zakonskog okvira za njegovo sprovođenje direktno utiču na kvalitet javnih politika, planiranje budžeta, izradu razvojnih strategija, sprovođenje Reformske agende, kao i usklađivanje sa obavezama u procesu evropskih integracija.

    “Bez pouzdanih i aktuelnih statističkih podataka, institucije vlasti donose odluke na osnovu zastarjelih pretpostavki, što može dovesti do neefikasne raspodjele resursa, pogrešnog planiranja obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i infrastrukturnih politika, te gubitka prilika za korištenje međunarodnih fondova i programa podrške razvoju”, navela je Derviševićeva.

    Podsjetimo, kada je u pitanju popis iz 2013. godine, tek 30. juna 2016. su objavljeni konačni rezultati. U Bosni i Hercegovini je, kako je tada saopšteno iz Agencije za statistiku BiH, bilo 3.531.159 stanovnika, od čega u FBiH 2.219.220, u Republici Srpskoj 1.228.423 i u Brčko distriktu 83.516.

  • UN stručnjaci: Epsteinovi dosijei ukazuju na mogući zločin protiv čovečnosti

    UN stručnjaci: Epsteinovi dosijei ukazuju na mogući zločin protiv čovečnosti

    Milioni dosijea povezanih sa seksualnim prestupnikom Jeffrey Epstein ukazuju na postojanje „globalnog kriminalnog poduhvata“ koji je izvršavao dela koja ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovečnosti.

    Ovu informaciju potvrdio je panel nezavisnih stručnjaka koje je imenovalo Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

    Stručnjaci su naveli da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravde počinjeni u kontekstu rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Kako su istakli, ti zločini pokazuju dehumanizaciju žena i devojčica.

    „Razmere, priroda, sistematski karakter i transnacionalni domet ovih zločina nad ženama i devojčicama toliko su ozbiljni da bi neki od njih mogli razumno dostići zakonski prag zločina protiv čovečnosti“, navodi se u saopštenju.

    Stručnjaci su ocenili da navodi sadržani u dosijeima zahtevaju nezavisnu, temeljnu i nepristrasnu istragu, kao i pokretanje istraga o tome kako je bilo moguće da se takvi zločini čine tako dugo.

    Zakon, koji je Kongres odobrio uz široku dvostranačku podršku u novembru, zahteva da svi dosijei vezani za Epsteina budu javni.

    Stručnjaci UN-a izrazili su i zabrinutost zbog ozbiljnih propusta u poštovanju propisa i lošeg redigovanja koje je otkrilo osetljive informacije o žrtvama. U do sada objavljenim dokumentima identifikovano je više od 1.200 žrtava.

    Objavljivanje dokumenata otkrilo je Epsteinove veze sa brojnim istaknutim ličnostima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa, i pre i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim za optužbe za prostituciju, uključujući podvođenje maloletne devojčice.

  • Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Njemački automobilski gigant Volkswagen suočava se s jednim od najvećih izazova u posljednjim decenijama.

    Prema izvještajima međunarodnih medija, uključujući Guardian i Reuters, uprava kompanije razmatra oštre mjere štednje koje bi mogle uključivati masovno smanjenje broja zaposlenih, ali i zatvaranje pojedinih fabrika u Njemačkoj.

    Kompanija planira smanjenje troškova za čak 20 odsto do 2028. godine kako bi povećala konkurentnost u eri električne mobilnosti i odgovorila na sve jači pritisak kineskih proizvođača.

    Za razliku od prethodnog „Performance programa“, koji je bio fokusiran uglavnom na osnovni Volkswagen brend, novi plan restrukturiranja mogao bi obuhvatiti cijelu grupaciju, uključujući Audi, Škodu i Porsche.

    Cilj je spuštanje takozvane break-even tačke – nivoa prodaje potrebnog da kompanija posluje bez gubitaka. Uprava smatra da su trenutni troškovi previsoki u odnosu na usporavanje potražnje i rast konkurencije.

    Prema navodima Reutersa, u opticaju su i scenariji koji podrazumijevaju zatvaranje najmanje nekoliko proizvodnih pogona u Njemačkoj, što bi predstavljalo presedan za kompaniju koja je decenijama bila simbol industrijske stabilnosti te zemlje.

    Kina više nije oslonac

    Jedan od ključnih razloga za restrukturiranje jeste slabljenje pozicije Volkswagena na kineskom tržištu, koje je godinama bilo glavni izvor rasta.

    Domaći proizvođači električnih vozila, poput BYD-a i drugih brendova, preuzimaju sve veći tržišni udio, dok potražnja za tradicionalnim modelima opada. Istovremeno, Volkswagen ulaže milijarde eura u razvoj električnih vozila i softverskih platformi, što dodatno opterećuje bilans.

    Kompanija se sada nalazi između dvije paralelne obaveze – mora ubrzati prelazak na električnu mobilnost, ali i održati proizvodnju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem za tržišta gdje potražnja još postoji.

    Socijalni i politički pritisak

    Najosjetljivije pitanje ostaje broj zaposlenih. Volkswagen već planira smanjenje radne snage kroz programe prijevremenog penzionisanja i nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta, ali sindikati upozoravaju da bi eventualno zatvaranje fabrika izazvalo snažne reakcije.

    Njemačka auto-industrija tradicionalno ima snažnu sindikalnu strukturu i bliske veze sa politikom, zbog čega će svaki potez uprave biti pod lupom javnosti.

    Analitičari ocjenjuju da je pred Volkswagenom jedna od najtežih faza u njegovoj istoriji – balansiranje između smanjenja troškova, tehnološke transformacije i očuvanja socijalnog mira.

  • Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran je tokom aktuelnih nuklearnih pregovora u Ženevi iznio nove prijedloge, uključujući privremenu pauzu u obogaćivanju uranijuma i mogućnost ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Vol strit džurnal.

    Pozivajući se na američke, iranske i regionalne diplomate, list navodi da je Teheran signalizirao spremnost da dio svojih zaliha uranijuma obogaćenog do 60 odsto pošalje u treću zemlju, poput Rusije. Takav potez mogao bi odgovoriti na jednu od ključnih zabrinutosti Vašingtona u vezi sa iranskom sposobnošću brzog razvoja nuklearnog oružja.

    Iranski zvaničnici su, takođe, iznijeli mogućnost pauziranja aktivnosti obogaćivanja do tri godine. Ipak, diplomate navode da je obogaćivanje već značajno usporeno nakon američkih i izraelskih udara prošlog juna, koji su teško oštetili glavna iranska nuklearna postrojenja.

    Uprkos signalima fleksibilnosti, Teheran nije pristao na demontažu svoje infrastrukture za obogaćivanje, što Vašington smatra ključnim uslovom za trajni sporazum.

    Predsjednik Donald Tramp, koji je nadgledao značajno američko vojno jačanje u regionu, izjavio je da je i dalje indirektno uključen u pregovore u Ženevi te upozorio na posljedice ukoliko diplomatija ne uspije.

    „Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma. Žele postići sporazum“, rekao je Tramp novinarima.

    Državni sekretar Marko Rubio iznio je šire američke ciljeve, uključujući ograničenja iranskog balističkog raketnog programa, restrikcije regionalnih aktivnosti Teherana te pitanja ljudskih prava.

    Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Hamid Ganbari izjavio je da je Teheran spreman da razgovara o poslovnoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući naftu i gas, investicije u rudarstvo i kupovinu aviona, ukoliko sankcije budu ukinute.

    Ministar spoljnih poslova Abas Aragči kazao je da je u Ženevu stigao sa „konkretnim idejama“ za pravedan i uravnotežen sporazum, ali je naglasio da „pokoravanje pred prijetnjama“ nije opcija.

    Iran je takođe predložio uspostavljanje regionalnog konzorcijuma za proizvodnju nuklearnih gorivnih ploča, ali je insistirao da se proizvodni proces odvija unutar zemlje, uslov koji američki zvaničnici, prema navodima, odbacuju.

    Iranski zvaničnici više puta su tvrdili da Vašington nije jasno definisao kakvo bi ublažavanje sankcija bilo ponuđeno u zamjenu za nuklearne ustupke. U najmanju ruku, Teheran traži pristup približno šest milijardi dolara prihoda od nafte koji su trenutno ograničeni u Kataru.

    Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, sankcije su ublažene u zamjenu za stroga ograničenja obogaćivanja. Predsjednik Tramp povukao je Sjedinjene Američke Države iz tog sporazuma 2018. godine, ocijenivši ga jednostranim i nedovoljnim.

    Pregovori u Ženevi predstavljaju drugu rundu razgovora u dvije sedmice, nakon ranijih sastanaka u Omanu. U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države su povećale vojno prisustvo u regionu, raspoređujući nosače aviona Džeral R. Ford i Abraham Linkoln, zajedno sa dodatnim pomorskim i vazdušnim kapacitetima.

    Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, ključno pitanje ostaje neriješeno: Vašington zahtijeva potpuno okončanje obogaćivanja uranijuma, dok Teheran, čini se, nudi samo privremene ili djelimične mjere.