VRBAS Media

Autor: INFO

  • Prijetnja “administrativnog egzodusa” nad Srbima na KiM od 15. marta – šta to znači za studente, profesore, ljekare, povratnike

    Prijetnja “administrativnog egzodusa” nad Srbima na KiM od 15. marta – šta to znači za studente, profesore, ljekare, povratnike

    Više od trećine studenata i skoro polovina nastavnika univerziteta čije je sjedište u Kosovskoj Mitrovici biće smatrani strancima ako Priština 15. marta počne da primjenjuje Zakon o strancima, upozorava docent Duško Čelić. U zakonu nema ništa posebno, ali su posljedice njegove primjene diskriminatorne po sve Srbe, ističe profesor Bojan Bojanić. Politikolog Ognjen Gogić kaže da se naslućuje i skrivena agenda, jer najavljena primjena zakona koincidira sa temom preuzimanja kontrole nad srpskim zdravstvenim i obrazovnim sistemom.

    Srbi na Kosovu i Metohiji 15. mart nazivaju “Danom D”, upozoravajući da bi prištinski Zakon o strancima mogao da otvori pitanje boravka, rada i opstanka hiljada ljudi koji funkcionišu u sistemu institucija Srbije. Iz Brisela stižu apeli da se izbjegnu tenzije, ali ne i jasne najave odlaganja.

    Docent Duško Čelić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici upozorava da je ta ustanova najosjetljivija, jer je više od trećine studenata iz Centralne Srbije i sa sjevera Crne Gore, a gotovo polovina saradnika i nastavnika su takođe iz Centralne Srbije.

    Činjenica je, dodaje, da svi oni nemaju dokumenta Prištine i da će se prema tom zakonu smatrati strancima.

    – Njima neće biti omogućeno da borave duže od tri dana. Da bi boravili duže od tri dana, moraju da navedu razlog. Ako je razlog studiranje ili rad u našoj instituciji na našem fakultetu, onda ta institucija mora biti akreditovana u Prištini, prepoznata u kvazi-pravnom sistemu Prištine, što, kao što znamo, nije slučaj – navodi Čelić.

    Čelić objašnjava kako bi to izgledalo u konkretnom slučaju nastavnika ili studenta koji uđu na KiM i moraju da borave duže od tri dana, jer na primjer predaju u Kosovskoj Mitrovici na nekom od fakulteta ili slušaju nastavu u drugom semestru.

    – Vi ćete biti obavezni da se prijavite nekoj lokalnoj policiji u Kosovskoj Mitrovici, policijskoj stanici, da navedete razlog ako želite da boravite duže od tri dana. Morate navesti razlog, a taj razlog mora biti po procjeni policije Prištine opravdan. A jedan od opravdanih, to je rad, odnosno studiranje u instituciji akreditovanoj u Prištini. Ukoliko ta institucija nije akreditovana, vi ćete dobiti odbijenicu i bićete protjerani. Bićete podvrgnuti nekoj prekršajnoj, moguće i krivičnoj sankciji – kaže Čelić.

    Šef poslaničke grupe Srpske liste Igor Simić rekao je da je Zakon o strancima jedan administrativni način da se etnički očisti prostor Kosova i Metohije od Srba.

    – Želim da budem direktan. Mi smo radili analizu u Srpskoj listi. Blizu 7.000 ljudi koji žive na prostoru Kosova i Metohije, od kojih je najveći broj onih koji su ovde čak i rođeni, neće biti u mogućnosti da nastave svoj život u svojoj kući, na očevini i dedovini, jer će primjenom ovog zakona biti onemogućeni u tome – upozorava Simić.

    Profesor Bojan Bojanić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici ističe da u zakonskim normama nema ništa posebno što odskače od drugih zakona od strancima, ali da je problematično što su posljedice primjene tog zakona diskriminatorne po sve pripadnike srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

    – One pogađaju 3.000 studenata Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici. To su studenti koji žive na teritoriji Centralne Srbije, Crne Gore, a studiraju u Kosovskoj Mitrovici. Oni nemaju kosovska dokumenta i njima se automatski uskraćuje jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na obrazovanje. Gotovo polovina nastavnika prištinskog univerziteta ne žive stalno sa svojim porodicama na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija – navodi Bojanić.

    Bojanić ukazuje i na primere da ljudi žive na Kosovu i Metohiji, a ne mogu da dođu do lične karte Prištine.

    – Imamo primjere povratnika, na primjer u Goraždevcu, Osojanima i ostalim mjestima, da pet članova porodice ima dokumentaciju, a jedan koji je rođen u Kraljevu na primjer ili Nišu, nema pravo i ne može da dobije kosovski dokument, kosovsku ličnu kartu, a živi u jednom takvom okruženju, u enklavi – objašnjava profesor.

    Sa druge strane, Bojanić dodaje da profesori poput njega ili Duška Čelića nemaju te lične karte.

    – Predajem ustavno pravo Republike Srbije, studentima predajem Ustav Srbije, predavanja počinjem od preambule, naravno, pa onda redom, sve su to norme o teritorijalnom integritetu, suverenosti i tako dalje. Meni bi bilo licemjerno da sutra odem i uzmem ličnu kartu i time prihvatim državljanstvo države koju ne priznajem. Imao bih zaista veliki problem sa svojom savješću – kaže Bojanić.

    Politikolog Ognjen Gogić istakao je da je pogođen zdravstveni sektor, navodeći primjer ljekara specijaliste koji treba da dođe u zakazanu intervenciju u Gračanici ili Kosovskoj Mitrovici.

    – I onda mu na administrativnim prelazima kažu – ne možeš da uđeš zato što si prekoračio vreme koje možeš da budeš na Kosovu bez prijave boravka – ukazuje Gogić.

    Čelić podsjeća da je Priština Zakon o strancima donijela još 2013. godine, a da je iz nekog razloga odlučila da ga primijeni sada.

    Gogić je primijetio da primjena zakona koincidira sa novim evropskim sistemom ulaska i izlaska u prostor Šengena, ali i sa temom preuzimanja kontrole nad zdravstvenim i obrazovnim sistemom.

    Mada je Priština saopštila da u procesu pristupanja ima obavezu da vodi evidenciju o tome koja lica i u kojem svojstvu i periodu borave na KiM, problem je, naglašava Gogić, to što se pod strancima podrazumijevaju građani Srbije.

    – Slutimo da tu postoji jedna skrivena agenda. Vrlo je indikativno da se zajedno sa temom zakona o strancima otvorila i tema integracije zdravstvenog i obrazovnog sistema, i to su teme koje su paralelno otvorene. Nije slučajno što je ta tema došla na dnevni red – ukazuje Gogić.

    Profesor Bojanić je saglasan da je primjena zakona sinhronizovana sa najavom integracije srpskih institucija, i da su na meti obrazovanje i zdravstvo koji funkcionišu u sistemu Republike Srbije.

    Čelić smatra da nije moguće integrisati se u jednu sredinu koja vas ne želi i koja vas diskriminiše, podsjećajući na slučajeve profesora koji su na KiM ubijeni ili linčovani.

    Gogić ne vidi da postoje naznake da može da se odloži primena Zakona o strancima, ali da to ionako ne bi riješilo problem, već bi to bila samo kupovina vremena.

    Treba razmišljati o prilagođavanju i mjerama koje vlasti u Prištini mogu da preduzmu da olakšaju primjenu zakona na Srbe, smatra Gogić i navodi da je moguće podzakonskim aktima prilagoditi zakon tako da se, na primer, omogući priznavanje isprava koje izdaju srpske obrazovne i zdravstvene ustanove.

    – Sad je to pitanje naše diplomatije da ukaže da je primjena ovog zakona diskriminatorna, da asimetrično pogađa jednu grupu i da se onda traže prilagođavanja – rekao je Gogić.

    Bojanić je naveo da su im iz Prištine prošle nedelje iznijeli zahtjev da se oslobode prostorije Fakulteta tehničkih nauka.

    – Tako da je to jedan od mehanizama i mi upravo postavljamo pitanje šta će se desiti 12. marta, kada ističe tih 30 dana. I mi tu treba da dobijemo odgovor kako da se ponašamo i šta da očekujemo od našeg osnivača, od Vlade. Јer to je pitanje koje prevazilazi moć Univerziteta. To Univerzitet ne može da riješi – rekao je Bojanić.

    Čelić apeluje na Republiku Srbiju da se kao osnivač univerziteta ne odriče osnivačkih prava. “Apelujem na državu Srbiju ne da stane iza, nego ispred svoga naroda na Kosovu i Metohiji”, poručio je Čelić.

  • Karan: Narodna volja biće moja svetinja, cijelim svojim bićem braniću status Republike Srpske

    Karan: Narodna volja biće moja svetinja, cijelim svojim bićem braniću status Republike Srpske

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Siniša Karan istakao je da će narodna volja biti njegova svetinja, te da će cijelim svojim bićem braniti suverenitet i status Republike Srpske.

    – Srpski narod pokazao je da u najtežim trenucima donosi suverene odluke i odlučuje o svojoj sudbini. Čuo sam glas našeg naroda, a jedinstveno ćemo nastaviti da se borimo za našu jedinu Republiku Srpsku i ono što joj je Dejtonski sporazum dao – poručio je Karan.

     

    On je na Iksu zahvalio svima koji su mu ukazali povjerenje da predstavlja Republiku Srpsku.

  • Hoće li se BiH pridružiti SEPA-i?

    Hoće li se BiH pridružiti SEPA-i?

    Bosna i Hercegovina je prethodnih godina godišnje gubila oko 100 miliona evra samo zbog toga što nije dio SEPA-e, odnosno jedinstvenog područja plaćanja u evrima.

    Ipak, uskoro bi to mogla postati prošlost, a Klix je provjerio šta je neophodno da BiH postane dio te priče.

    Članstvo u SEPA-i će značiti jednakost bh. fizičkih i pravnih lica u domaćem i prekograničnom platnom prometu sa državama koje su već dio SEPA-e.

    Konkretnije, ta jednakost će podrazumijevati smanjenje naknada za dolazne i odlazne novčane transakcije, čime će građani i privrednici ostvariti značajnu uštedu.

    Procjena Svjetske banke je da su te naknade u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama koje nisu dio SEPA-e šest puta veće nego u zemljama koje su dio SEPA-e.

    Posljednjih godinu dana napravljeni su određeni pomaci, pa postoji velika šansa da BiH uskoro postane članica SEPA-e. BiH, odnosno Centralna banka naše zemlje, već je spremna za aplikaciju, a da bi se to dogodilo u narednih mjesec ili dva dana, potrebno je da entitetski parlamenti usvoje određene izmjene i dopune zakona.

    Reformski paket zakona u Federaciji BiH Vlada je već usvojila, a na sjednici Parlamenta FBiH bi se trebao naći do kraja ovog mjeseca.

    Taj paket obuhvata:

    Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektronskom novcu, Zakon o računima za plaćanje, Izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga,

    Izmjene i dopune Zakona o bankama, Izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima.

    Ovim setom propisa Federacija BiH postavlja pravni okvir za digitalna plaćanja, jačanje zaštite korisnika finansijskih usluga i dugoročnu stabilnost finansijskog sistema, uz stvaranje ključnih pretpostavki za pristupanje BiH Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

    Isto je potrebno usvojiti i u entitetu Republika Srpska, gdje su zakoni poslati u parlamentarnu proceduru i uskoro ih treba razmatrati Narodna skupština Republike Srpske.

    Kada dva entitetska parlamenta usvoje neophodne zakonske izmjene, BiH će aplicirati za članstvo i na taj način olakšati transfer novca i doprinijeti godišnjoj uštedi od 100 miliona evra.

    Ovo je izuzetno važno kako za privredu, tako i za građane kod individualnih transakcija.

    Takođe, treba naglasiti da prijetnja sivom listom Manivala (Moneyval) BiH, zbog nekih drugih zakona i odluka na nivou države, ne znači da će BiH biti uskraćeno članstvo u SEPA-i. To može u određenoj mjeri zakomplikovati proces, ali nas taj status neće diskvalifikovati iz SEPA-e.

    Podsjetimo, da bi BiH izbjegla sivu listu Manivala, potrebno je da u što kraćem periodu usvoji Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine na državnom nivou, zatim da pojača finansijske sankcije u vezi sa pranjem novca, te da usvoji poseban registar vlasnika kompanija u oba entiteta.

    Ukoliko BiH završi na sivoj listi Manivala, to će dodatno usporiti ekonomiju zbog strožih finansijskih kontrola; transakcije će biti usporene, što će se najviše odraziti na bankarski sektor, a u konačnici, država će izgubiti na reputacionom riziku.

  • Minić sa Ginkelom: Srpska posvećena konstruktivnom rješavanju svih otvorenih pitanja u BiH

    Minić sa Ginkelom: Srpska posvećena konstruktivnom rješavanju svih otvorenih pitanja u BiH

    Predsjednik Vlade Republike Srpske razgovarao je danas u Banjaluci sa otpravnikom poslova ambasade SAD-a DŽonom Ginkelom.

    U otvorenom i konstruktivnom razgovoru, Minić izrazio je posvećenost Vlade Republike Srpske mirnom i konstruktivnom rješavanju svih otvorenih pitanja u BiH.

    On je ukazao da je Vlada Republike Srpske otvorena za sve inicijative koje mogu doprinijeti jačanju međusobnog povjerenja i poboljšanja životnog standarda svih građana.

  • Izetbegović krenuo u lobiranje: Tražio pomoć od Erdogana da zaštiti BiH i Bošnjake, a od stranaca da djeluju protiv Srpske

    Izetbegović krenuo u lobiranje: Tražio pomoć od Erdogana da zaštiti BiH i Bošnjake, a od stranaca da djeluju protiv Srpske

    Bakir Izetbegović zaputio se u Tursku kod Redžepa Erdogana, da mu se požali kako su BiH i Bošnjaci, navodno, ugroženi. Poziva strance da djeluju protiv Republike Srpske, ako ne odreaguju Šmit i strane sudije. Branio bi Izetbegović, kaže, BiH na svaki način. Iz Republike Srpske odgovor da bi mu bilo bolje da se on, i svi koji slično misle, odbrane od Šmita i stranih sudija.

    – Nećete nas osujetiti ni milimetra u tome da se borimo za ono što nam pripada – naglasio je Radovan Kovačević, srpski delegat u Domu naroda PS BiH.

    Vrlo jasan odgovor Radovana Kovačevića Bakiru Izetbegoviću koji poziva zemlje potpisnice Dejtona, pravosuđe i Kristijana Šmita da “odrade svoj dio posla” i suprotstave se zvaničnicima Republike Srpske. Na kraju krajeva, kaže, ima ko hoće.

    – Zadnja odbrambena linija jesmo mi koji nemam alternativnu državu. Bosna je naša jedina zemlja i mi ćemo je braniti na svaki način – istakao je Izetbegović.

    Otišao je i u Ankaru da se požali predsjedniku Turske. Braniće nešto što niko ne napada, odgovara mu Radovan Kovačević i podsjeća da je Srbima jedina država Republika Srpska, dok se Srbija voli. Јasna poruka iz Banjaluke – sarajevskim prijetnjama nikoga nećete prepasti.

    – Republika Srpska ostaje odlučna u borbi za svoja politička prava, za svoj status i autonomiju, i u borbi da sačuva sve ono što joj pripada. Republika Srpska od toga sigurno neće odustati.Nećete nikoga prepasti sa tim glupostima i tim baljezgarijama – dodao je Kovačević.

    Dobro je da Izetbegović poziva zemlje potpisnice Dejtona jer je Republika Srpska jedna od njih, kaže Srđan Mazalica. Između redova, izjavu predsjednika SDA vidi kao prijeteću.

    – Ali ono što je inikativno u toj izjavi je kad on kaže “na sve mogčće načine”. Dakle, to očigledno uključuje i jednu prijetnju sigurno ratnim sukobima. I on to govori kao o zadnjoj odstupnici, zadnjoj liniji odbrane – rekao je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Iztebegović može da se bori za drugi entitet, mogu ga nazvati BiH, nemam problem s tim, kaže Darko Banjac, lider NPS-a. Ne diramo u njih, hoćemo da se vratimo na principe Dejtonskog sporazuma koji je donio mir.

    – Tako da ta priča Bakira Izetbegovića koji ne zna ni gdje je pošao ni kud je došao, može važiti za Federaciju. Neka se bavi Federacijom, nas neka ne dira. Mi znamo svoj put, znamo svoje pravo i znamo u kom pravcu ćemo ići – rekao je Banjac.

    Pravac Izetbegovića i političkog Sarajeva je prema Šmitu i stranim sudijama. Bolje bi im bilo da se odbrane od njih, jasan odgovor iz Republike Srpske.

     

  • Tužilaštvo BiH: Zaprimljene prijave zbog Tompsonovog koncerta u Širokom Brijegu

    Tužilaštvo BiH: Zaprimljene prijave zbog Tompsonovog koncerta u Širokom Brijegu

    Tužilaštvo BiH potvrdilo je za RTRS da je zaprimilo prijave za nedavno održan koncert Marka Perkovića Tompsona u Širokom Brijegu, te da je u okviru jedne prijave dostavljen i video-snimak sa događaja.

    – Predmet je proslijeđen u rad postupajućem tužiocu, te će nakon što bude donesena odluka tužioca, javnost moći biti iformisana – navedeno je iz Tužilaštva.

    Kontroverzni hrvatski pjevač Marko Perković Tompson ranije je održao koncerte u dvorani Pecara u Širokom Brijegu, a nastup je, kao i ranijih godina, obilovao spornim simbolima u publici i aluzijama na ratne devedesete. Nije izostao ni ustaški pozdrav “Za dom spremni”.

  • Misije OEBS-a i UN pozvale vlasti u BiH na istragu incidenta u Širokom Brijegu

    Misije OEBS-a i UN pozvale vlasti u BiH na istragu incidenta u Širokom Brijegu

    Misije OEBS-a i UN u BiH pozivaju nadležne vlasti u zemlji da brzo, temeljno i u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama ispitaju incident u Širokom Brijegu koji se odnosi na skandiranje slogana ustaškog režima “Za dom spremni”, isticanje simbola koji odražavaju taj slogan, kao i fotografija osuđenog ratnog zločinca.
    Naveli su da je otvoreno prikazivanje simbola i veličanje ideologija mržnje, nasilja i masovnih zločina u suprotnosti sa demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima i principima međusobnog poštovanja, dostojanstva i empatije prema žrtvama ustaškog režima.

    “To sa sobom nosi rizik od normalizacije ekstremizma, kojim se širi strah u zajednici i među svim građanima koji žele živjeti u sigurnom i stabilnom okruženju”, navodi se u saopštenju OBES-a u BiH.

    Misije su izrazile zabrinutost zbog ovog događaja u Širokom Brijegu, te pozvale nadležne u BiH da ispitaju i sve slične incidente i aktivnosti širom zemlje.

    “Naglašavamo važnost kontinuiranih napora u obrazovanju, prevenciji i angažmanu mladih u borbi protiv ekstremizma i podsticanju kulture kritičkog mišljenja, istorijske svijesti zasnovane na činjenicama i poštivanju različitosti”, navedeno je u saopštenju.

    U Širokom Brijegu je u petak, 13. februara koncert održao kontroverzni hrvatski pjevač Marko Perković Tompson, koji je izveo pjesmu “Bojna Čavoglave” uz ustaški pozdrav “Za dom spremni!”, koji je publika zajedno sa njim uglas uzvikivala.

    Nastup u dvorani “Pecara” obilovao je ikonografijom, simbolima zloglasne Nezavisne Države Hrvatske i aluzijama na ratne devedesete

  • Donja Saksonija proglasila AfD za ekstremističku grupu

    Donja Saksonija proglasila AfD za ekstremističku grupu

    Obavještajna služba njemačke pokrajine Donja Saksonija klasifikovala je danas (17.februara) ogranak krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kao “ekstremistički”.

    Takođe, podigla ga je na nivo “objekta nadzora od posebnog značaja”, čime se omogućava širi spektar mjera praćenja zbog sumnje na desničarski ekstremizam, saopštili su pokrajinski zvaničnici.

    Ministarka unutrašnjih poslova Donje Saksonije Danijela Behrens i šef pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka Dirk Pejril objavili su odluku na konferenciji za novinare u Hanoveru, prenio je danas Dojče vele.

    “Najveća prijetnja društvu dolazi od desnog ekstremizma”

    Behrens je navela da procjena obavještajne službe pokazuje da “najveća prijetnja društvu dolazi od desnog ekstremizma” i da ogranak AfD u toj pokrajini može da se svrsta u tu kategoriju.

    Ona je optužila tu stranku da “sa prezirom” tretira državne institucije, zagovara takozvanu “remigraciju” miliona ljudi i osobe migrantskog porijekla predstavlja kao građane drugog reda.

    Prema navodima pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka, AfD je podignut sa drugog na treći, najviši nivo trostepene skale posmatranja, što znači da je sada “potvrđeno desnoekstremističko nastojanje”.

    Time se snižava prag za primjenu obavještajnih mjera, uključujući upotrebu prikrivenih saradnika i pojednostavljeno praćenje telekomunikacija.

    Behrens je istakla da će zbog nove klasifikacije biti potrebno provjeriti pojedinačne slučajeve, jer ekstremisti ne mogu biti državni službenici.

    Obavještajna služba navodi da je oko 850 od približno 8.000 članova AfD u Donjoj Saksoniji identifikovano kao desni ekstremisti.

    Slične klasifikacije u drugim pokrajinama

    Slične klasifikacije već važe za ogranke AfD u drugim njemačkim pokrajinama, kao i za stranku na saveznom nivou, iako AfD tu odluku osporava pred sudovima.

    AfD je na pokrajinskim izborima u Donjoj Saksoniji 2022. godine osvojio 11 odsto glasova i trenutno je druga po veličini opoziciona stranka u toj pokrajini, prenosi Tanjug.

    Uprkos oznaci ekstremizma, stranka je na prošlogodišnjim saveznim parlamentarnim izborima postala najveća opoziciona partija.

  • Novi zakon talibana: Život pijetla vrijedi više od života Avganistanke

    Novi zakon talibana: Život pijetla vrijedi više od života Avganistanke

    Talibani su usvojili zakon koji život pijetla čini vrednijim od života žene u Avganistanu.

    Vrhovni vođa Avganistana i vođa talibana Mula Hajbatulah Ahundzada izdao je novi radikalni zakon o krivičnom postupku.

    Organizacija za ljudska prava iz Ravadara objavila je dokument na svojoj veb-stranici, upozoravajući da zakon sada legalizuje diskriminaciju na osnovu pola, religije i klase, kao i ropstvo, ubijanje disidenata i nasilje, posebno nad ženama i djecom.

    Zakonu nedostaju mnogi pravni principi koji se smatraju fundamentalnim širom svijeta, kao što su puno pravo na odbranu, vladavina prava, jednakost pred zakonom i pretpostavka nevinosti optuženog.

    15 dana zatvora ako muž pretuče ženu

    Međutim, on podrazumijeva gotovo neograničenu moć muževa nad ženama, roditelja nad djecom i nastavnika nad učenicima.

    Evo jednog primjera koji je privukao pažnju mnogih organizacija za ljudska prava i feminističkih organizacija.

    Žena ne smije posjetiti ni rodbinu bez muža. Foto Tanjug/AP

    Član 32 zakona kaže: “Ako muž prekomjerno tuče svoju ženu, što rezultira prelomima, ranama ili modricama na njenom tijelu, i ako žena dokaže opravdanost svoje žalbe sudiji, muž se smatra kriminalcem. Sudija ga mora osuditi na 15 dana zatvora”.

    S druge strane, prema članu 70: “Svako ko primorava životinje (pse, kamile, ovce i slično) ili ptice (kokoške, prepelice, jarebice) na borbu smatra se kriminalcem. Sudija će ga osuditi na pet mjeseci zatvora.” Ukratko, organizovanje, recimo, borbe pijetlova je teži zločin od nanošenja tjelesnih povreda ženi.

    Gotovo nemoguće dokazivanje nasilja

    Čak i kada nasilje pređe taj prag, presuda zavisi od toga da li žena može da dokaže zlostavljanje na sudu – pokazujući svoje povrede sudiji.

    To je gotovo nemoguće jer su žene obavezne da u javnosti budu potpuno pokrivene.

    Takođe, moraju da se pojave pred sudom u pratnji muža ili muškog staratelja, iako je u većini slučajeva upravo muž nasilnik.

    Isti propisi dozvoljavaju da udata žena bude osuđena na do tri mjeseca zatvora ako posjeti rodbinu bez dozvole muža, čak i ako bježi od nasilja.

    Talibani, kao i oko polovina svih muslimana u svijetu danas, pridržavaju se teološke i pravne doktrine poznate kao hanefijski mezheb, ali je u Avganistanu sada usvojeno radikalno tumačenje ove škole.

    Razmatrani izvori prava, od najvažnijih do najmanje važnih, jesu Kuran, Hadis, mišljenja saputnika i najbližih sljedbenika proroka Muhameda, analogije sa već riješenim pravnim pitanjima, razmatranja svrsishodnosti i lokalni sekularni običaji.

    Talibani odbacuju moderne pravne principe kao što su jednakost pred zakonom, pretpostavka nevinosti ili pravo na odbranu, koje opisuju kao “inovacije”, što je za njih praktično ravno jeresi.

    Sudija izriče kaznu po svom nahođenju

    Pored toga, novi zakon ostavlja dosta prostora za tazir. To je institucija islamskog prava prema kojoj, kada se djelo smatra zločinom, ali kazna nije eksplicitno propisana zakonom, sudija je izriče po sopstvenom nahođenju.

    Štaviše, u mnogim slučajevima sudija nije sudija već birokrata, i svaki musliman koji vidi da neko radi nešto “pogrešno” ima pravo, pa čak i obavezu, da preduzme mjere, uključujući nasilje, kako bi “spriječio porok”.

    Međutim, zakon ne sadrži stroge kriterijume za to šta predstavlja “grešno” djelo, tako da svako može da ga tumači kako želi.

    Klasna podjela društva

    Pored toga, ovaj zakon legalizuje ropstvo, podjelu društva na klase, “rodni aparthejd” i nasilje. Optimisti će uzvratiti da stručnjaci za talibanski pokret tvrde da je sve ovo već uspostavljeno i legalizovano prethodnim talibanskim zakonima.

    Na primjer, već postoji klasna podjela društva na ulame (vjerske učenjake), ašraf (plemstvo, uključujući plemenske starješine i trgovce) i srednju i nižu klasu stanovništva.

    Novi zakon ne uvodi ovu podjelu, već polazi od činjenice da je društvo tako strukturirano, a to je zato što su tumači zakona to pretpostavili prije više od hiljadu godina.

    Na primjer, Zakon o promociji vrline i sprečavanju poroka iz 2024. godine jedan je od temelja talibanskog pravnog sistema, a propisuje obaveznu molitvu pet puta dnevno, zabranjuje muslimanima da se sprijateljuju sa nemuslimanima.

    Takođe, uvodi strogu vjersku cenzuru, zabranjuje muziku i ples, zahtijeva od žena da kriju svoja lica i glasove od nepoznatih muškaraca i zabranjuje im da napuštaju kuću bez staratelja.

    Talibani vratili vlast 2021. godine

    Na čelu talibana, otkako su vratili vlast u Avganistanu 2021. godine nakon povlačenja američkih trupa, nalazi se Ahundzada, koji je takođe i šef države.

    Novi radikalni zakon talibana legalizuje ropstvo i nasilje. Foto Tanjug/AP

    Godine 2017. Ahundzadin sin je postao bombaš samoubica kada je džipom punim eksploziva uletio u kontrolni punkt proameričke vlade u provinciji Helmand na jugu Avganistana.

    Ahundzada ne samo da je znao za to, već je i blagoslovio svog sina za tu akciju.

    Kao vrhovni vođa, Ahundzada zvanično nije odgovoran nikome osim Alahu, a njegova naređenja su nesumnjiva. Izuzetno rijetko se pojavljuje u javnosti. Poznate su samo dvije njegove fotografije i nekoliko audio-snimaka njegovih govora, uglavnom propovijedi u džamijama u Kandaharu.

  • Izmjene plana „Starčevica“ pod lupom

    Izmjene plana „Starčevica“ pod lupom

    Novo upozorenje na, kako navode, „urbicid“ u Banjaluci stiglo je iz Centar za životnu sredinu, koji traži da odbornici zaustave, kako tvrde, nekontrolisane izmjene regulacionih planova i zaštite javni interes prije nego što grad ostane bez prostora za škole i vrtiće.

    Reagujući na dnevni red predstojeće sjednice Skupština grada Banja Luka zakazane za 19. februar, iz Centra su upozorili da je predloženo čak 27 izmjena regulacionih planova, dok je usvajanje Urbanističkog plana i dalje na čekanju.

    Kako navode u objavi na društvenim mrežama, iz obrazloženja brojnih tačaka koje se odnose na izmjene regulacionih planova, prema njihovoj ocjeni, često se ne može jasno vidjeti šta je konkretno planirano, niti zbog čega se pokreću inicijative za izmjene.

    Posebno su izdvojili prijedlog izmjene Regulacionog plana „Starčevica“, koji, prema važećem planu, predviđa prostor za izgradnju osnovne škole i vrtića. U obrazloženju izmjena, kako ističu, spominje se promjena strukture stanovništva, kao i dogradnja postojećih školskih kapaciteta u neposrednoj blizini. Iz Centra, međutim, tvrde da je na tom području došlo do značajnog povećanja broja stanovnika, te da je postojeća osnovna škola na Starčevici među najopterećenijima u Banjaluci, sa najvećim brojem učenika.

    Izmjenom tog regulacionog plana će biti obuhvaćen prostor između Cerske ulice, ulice Srpskih ustanika i novoplaniranih saobraćajnica, u ukupnoj površini od 4,23 hektara. – Kako se radi o inicijativi Grada koja treba da dobije potvrdu Skupštine grada, podsjećamo odbornike da prihvatanje ovakvih odluka predstavlja zajedničko djelovanje u urbicidu koji se dešava u gradu – naveli su iz Centra za životnu sredinu.

    Pozvali su Skupštinu grada da svaku inicijativu za izradu novih planova detaljno ispita, te da javnost bude jasno i transparentno informisana o idejama i namjenama predviđenim tim planskim dokumentima.