VRBAS Media

Autor: INFO

  • Britanci nude 4 milijarde funti za infrastrukturu u BiH, nemaju ih kome dati

    Britanci nude 4 milijarde funti za infrastrukturu u BiH, nemaju ih kome dati

    Velika Britanija je putem svoje izvozno-kreditne agencije UK Export Finance (UKEF) stavila na raspolaganje do četiri milijarde funti za dugoročno finansiranje infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, ali, prema navodima iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, nadležne institucije u BiH do sada nisu pokazale konkretan interes.

    Kako je potvrđeno, još od 2021. godine UKEF nudi finansiranje s rokom otplate do 22 godine za zelene projekte, uz fleksibilan uslov da najmanje 20 odsto projekta uključuje britanski udio.

    “Iako smo vodili razgovore s institucijama na svim nivoima vlasti, od opština do entiteta i države, nismo primili zvaničan iskaz interesa koji bi omogućio razvoj projekata. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje spremno podržati inicijative kao što su putne i željezničke veze Sarajevo–Beograd i nada se da će BiH slijediti pozitivan primjer Srbije. Tamo UKEF finansiranje već podržava realizaciju velikih infrastrukturnih poboljšanja”, naveli su iz Britanske ambasade u Sarajevu.

    Projekti u regionu već realizovani

    UKEF je agencija Vlade Ujedinjenog Kraljevstva zadužena za promociju međunarodne trgovine i ulaganja kroz konkurentno finansiranje velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata širom svijeta.

    U Srbiji je, na primjer, UKEF finansiranje u iznosu od oko 660 miliona evra podržalo izgradnju 120 kilometara dugog Moravskog koridora, prilagođenog 5G tehnologiji. U Sjevernoj Makedoniji zaključen je međuvladin sporazum radi izgradnje brze željezničke pruge i modernizacije zdravstvene infrastrukture, prenosi Fokus.

    Sastanci bez konkretnih pomaka

    Inicijativa za uključivanje međunarodnih investitora u projekte putne i željezničke infrastrukture u Federaciji BiH pokrenuta je još 30. marta 2023. godine, u vrijeme tadašnjeg premijera Fadila Novalića.

    Prema dostupnim informacijama, s aktuelnim premijerom FBiH Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet sastanaka, na kojima se razgovaralo o finansiranju i razvoju brzih cesta i ključnih saobraćajnih pravaca u Federaciji.

    U razgovore je bila uključena i londonska grupacija ERG International Group, koja je iskazala interes za projekte poput brzih cesta Bihać–Cazin–Velika Kladuša, Mostar–Široki Brijeg–granica s Hrvatskom, te Tuzla–Brčko–Orašje.

    Britanski ambasador u BiH Julian Reilly takođe je održao sastanke s premijerom Nikšićem i ministarkom saobraćaja FBiH Andrijanom Katić, kao i niz tehničkih sastanaka u Javnom preduzeću Autoceste FBiH.

    Međutim, prema dostupnim informacijama, na nivou Tuzlanskog kantona zabilježena je opšta nezainteresovanost za realizaciju predloženih projekata.

    Model “EPC+F” i zakonske prepreke

    Milan Gajić, donedavni regionalni direktor ERG-a, izjavio je da je tokom protekle tri godine pokušavao predstaviti vlastima u BiH model “EPC+F”, koji podrazumijeva projektovanje, izgradnju i aranžiranje finansiranja za državu ili entitet.

    “Tu sam veoma blisko sarađivao sa Duškom Krsmanovićem, regionalnim direktorom UKEF-a sa sjedištem u UK ambasadi u Beogradu. Znači UKEF je spreman da da garanciju na 85-95 % totalne investicije, sa uslovom da dobije državnu garanciju (čak je i entitetska dovoljna). Dakle, da se min. 30 % UK produkta i usluga koriste. Preostalih 5-15 % se finansiraju iz budžeta ili preko komercijalnih banaka, što se takođe može aranžirati. To su dugoročni krediti sa do pet godina grejs perioda i od 14 godina za otplatu, što znači do 19 godina”, pojasnio je Gajić.

    Dodao je da su razgovori s predstavnicima vlasti bili pozitivni, ali bez konkretnih poteza.

    “Svaki razgovor je bio pozitivan, i uvijek je izjavljena zainteresovanost. Na žalost nije bilo poslije toga nekih konkretnih mjera, kako bi se ti projekti po tom modelu pokrenuli”, istakao je.

    Prema njegovim riječima, najveća prepreka je Zakon o javnim nabavkama, koji ne predviđa model kombinovanog finansiranja i izgradnje u jednom tenderu. Kao moguća rješenja naveo je donošenje posebnog zakona (lex specialis) ili zaključivanje bilateralnog G2G sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom.

    Poziv na aktivniji pristup

    Gajić smatra da vlasti moraju aktivnije raditi na rješenju ukoliko žele ovakav model finansiranja.

    “Mislim da vlasti aktivno trebaju raditi na rješenju, ako je taj vid finansiranja i izgradnje poželjan. Na žalost do sada nije bilo nekih ozbiljnijih pokušaja”, naglasio je.

    Kao primjer naveo je projekat Moravskog koridora u Srbiji, gdje Bechtel radi po sličnom modelu, uz podršku UKEF-a, uz uslov minimalnog učešća britanskih proizvoda i usluga.

    Za sada, ponuda vrijedna četiri milijarde funti ostaje otvorena, ali bez zvaničnog iskaza interesa iz Bosne i Hercegovine.

  • U januaru otkup mlijeka u Srpskoj pao za 470 tona

    U januaru otkup mlijeka u Srpskoj pao za 470 tona

    Najveća mljekara u Bosni i Hercegovini, “Mlijekoprodukt“ iz Kozarske Dubice, u januaru je od domaćih proizvođača otkupila 470 tona sirovog mlijeka manje, što je osam odsto manje u odnosu na decembar prošle godine.

    Ovo za Fenu kaže predsjednik Udruženja mljekara u Republici Srpskoj Milorad Arsenić, napominjući da su to informacije koje je dobio od “Mlijekoprodukta“.

    “Ono što je indikativno jeste da je na samom početku godine ugašeno 20 malih farmi koje zavise od najveće mljekare u BiH. Zbog viška mlijeka, drugi farmeri su prodali znatan broj krava, mahom proizvođačima u Federaciji BiH”, tvrdi Arsenić.

    On kaže da na sve to domaći proizvođači mlijeka još nisu dobili premije iz budžeta za novembar i decembar.

    “Januar je prošao bez isplate, a to se nije desilo već dugo. U ministarstvu tvrde da će isplata biti kada bude donesen Pravilnik o podsticajima za 2026. godinu, mada ne znamo kakve to veze ima sa ugovorenim isplatama za 2025”, ističe Arsenić.

    On navodi da su mu poznati zahtjevi kolega mljekara iz Federacije BiH koji su takođe suočeni s problemom smanjenog otkupa mlijeka.

    “Oni su zatražili da se zabrani uvoz mlijeka dok se ne uspiju riješiti vlastitih viškova. Međutim, zabrana uvoza povlači i mjere izvoza i nisam siguran da li bi to bilo dobro rješenje”, navodi Arsenić.

    Dodaje da je za sada jedina pozitivna naznaka mogućnost da će jedna mljekara u Gradačcu otvoriti liniju za sušenje mlijeka, ali da ni to nije sigurno, javlja Fena.

    “Definitivno, sektor mljekarstva je u velikim problemima”, zaključuje Arsenić.

    Po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, mljekare u RS su od domaćih proizvođača imale trend rasta količina otkupa mlijeka nekoliko godina. Tokom prošle godine otkupljeno je 103.780 tona sirovog mlijeka što je 7,2 posto više nego u 2024. kada je otkupljeno 97.769 tona ili 7,7 posto više nego u godini ranije.

    Nakon što je najveća mljekara u BiH obavijestila domaće proizvođače da će smanjiti količine otkupa mlijeka, ali i smanjiti otkupnu cijenu zbog, kako tvrde, poremećaja na tržištu, domaći mljekari su protestovali. Zahtjeve su adresirali ministarstvu poljoprivrede od kojih su tražili povećanje premije za proizvodnju mlijeka i isplatu po muznom grlu.

    Tražili su povećanje premije sa 0,28 na 0,33 KM litru, a prihvatili su 0,30 KM. Prihvaćen je njihov zahtjev da se isplaćuje 500 KM po muznom grlu koje se trenutno isplaćuje po teletu.

    U “Mlijekoproduktu“ kažu da tržište mlijeka u RS nije izolovano, već da se radi o globalnom problemu.

    “Od naših domaćih proizvođača otkupit ćemo svaki litar mlijeka koji budemo mogli i isplatiti farmere”, navode iz ove mljekare.

    Za sutra je zakazana i posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o stanju u mljekarstvu. Međutim, kako su najavili poslanici skupštinske većine, ta sjednica neće biti ni održana jer neće podržati dnevni red. Kažu da je dogovor između ministarstva i proizvođača postignut, a informaciju koju su sastavili poslanici opozicije nazivaju tendencioznom.

     

     

  • Narodna skupština izabrala potpredsjednike Vlade Republike Srpske

    Narodna skupština izabrala potpredsjednike Vlade Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske je na posebnoj sjednici, danas 17. februara izglasala potpredsjednike Vlade.

    Za potpredsjednike su izabrani Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite iz reda bošnjačkog naroda i Anđelka Kuzmić, ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, iz redova hrvatskog naroda.

    Šeranić i Kuzmićeva dobili su po 43 glasa, odnosno jedan više od potrebne većine.

    Time je zaključena i druga posebna sjednica, a u nastavku se očekuje održavanje redovne sjednic

  • EKSKLUZIVNO: Objavljujemo dokument kojim je „presuđeno“ nasilju Kristijana Šmita

    EKSKLUZIVNO: Objavljujemo dokument kojim je „presuđeno“ nasilju Kristijana Šmita

    Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da je iz Parlamentarne skupštine BiH protekle sedmice otišao odgovor Ustavnom sudu BiH u kome piše da Kristijan Šmit nema pravo da donosi zakone.

    Sada objavljujemo Mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH koja je, kao nadležna, zauzela stav o ovom pitanju i uputila ga Ustavnom sudu BiH.

    Počelo je tako što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske od Ustavnog suda BiH zatražili ocjenu ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Ukratko, osporene su odredbe u kojima piše da nepoštovanje odluka „visokog predstavnika“ predstavlja krivično djelo.

     

    Nakon toga je Ustavni sud BiH zatražio od PS BiH da odgovori na zahtjev poslanika iz Narodne skupštine Srpske, a Kolegijum Predstavničkog doma je 3. februara 2026. odredio upravo Ustavnopravnu komisiju kao nadležnu za davanje odgovora.

    Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma BiH je na 44. sjednici održanoj 13. februara razmatrala navedeni zahtjev za ocjenu ustavnosti, te ja sa četiri glasa „za“ i tri glasa „protiv“ konstavovala da „visoki predstavnik u BiH nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, zbog čega su navedene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH neustavne“.

    Podsjećamo, ovaj zaključak je predložio prvi zamjenik predsjedavajućeg ove komisije Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu PS BiH.

    Budući da je Ustavnopravna komisija Prestavničkog doma odlukom Kolegijuma određena da zvanično odgovori Ustavnom sudu BiH, to zači da je njen odgovor konačan i da o njemu nema rasprave u PS BiH.

     

  • Orban: Zapad živi u iluziji o pobjedi Ukrajine

    Orban: Zapad živi u iluziji o pobjedi Ukrajine

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da se sukob u Ukrajini ne bi dogodio da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bio Donald Tramp, te ocijenio da bez njegovog učešća ne postoji realan put ka okončanju rata.

    Orban je poručio da „mir zahtijeva liderstvo“, navodeći da je Mađarska zahvalna američkom predsjedniku na mirovnim naporima i spremna da bude domaćin mirovnog samita u Budimpešti.

    Govoreći na sastanku sa parlamentarnom frakcijom vladajuće stranke Fides – Mađarski građanski savez, Orban je ocijenio da lideri Zapadne Evrope žive u „svijetu iluzija“, vjerujući da će Ukrajina izaći kao pobjednik iz sukoba sa Rusijom.

    On je naveo da su zapadnoevropski političari spremni da nastave vojnu podršku Ukrajini „dok se Rusija ne iscrpi“, ali je upitao ko može vjerovati da će ruske snage ostati bez kapaciteta prije ukrajinskih. „To je nešto iz svijeta iluzija“, rekao je Orban.

    Mađarski premijer istakao je da ruske rezerve znatno premašuju ukrajinske, čak i uz podršku Evrope, podsjetivši da su 1944–1945. godine mnogi vjerovali da će Moskva uskoro biti uništena, dok je Rusija kasnije postala nuklearna sila.

    Orban je postupke zapadnoevropskih političara ocijenio kao neodgovorne, uz tvrdnju da produžavaju sukob i ometaju njegovo mirno rješavanje, ponovivši da je za postizanje mira potrebno snažno političko liderstvo.

  • Tramp traži od Ukrajine da “brzo” postigne dogovor sa Rusijom

    Tramp traži od Ukrajine da “brzo” postigne dogovor sa Rusijom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pojačao je pritisak na Ukrajinu da “brzo” postigne sporazum sa Rusijom uoči pregovora koje su Sjedinjene Države organizovale u Ženevi.

    – Ukrajini je bolje da brzo dođe za pregovarački sto – rekao je Tramp novinarima u avionu na putu za Vašington.

    Tramp se zalaže za okončanje sukoba koji je počeo u februaru 2022. godine, ali dvije prethodne runde pregovora uz posredovanje SAD u Abu Dabiju nisu donijele napredak, ocjenjuje Gardijan.

    Moskva je tokom razgovora insistirala na teritorijalnim i političkim ustupcima Ukrajine, koje je Kijev odbacio kao ravne kapitulaciji.

    Američku delegaciju u Ženevi predvodiće Trampov izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet DŽared Kušner, dok će ruski tim predvoditi bivši ministar kulture Vladimir Medinski.

  • Vozači u Banjaluci ogorčeni zbog masovnog kažnjavanja parkiranja

    Vozači u Banjaluci ogorčeni zbog masovnog kažnjavanja parkiranja

    Mještani brojnih banjalučkih naselja zabrinuti su jer je policija proteklih dana napisala više od 1.200 kazni zbog nepropisnog parkiranja, a problem je, ističu, u tome što u gradu nema dovoljno parking-mjesta.

    U banjalučkom naselju Starčevica kažu da su bili u šoku kada su čuli da su kažnjene njihove komšije.

    “Molim vas, recite mi ko je lud da parkira nepropisno ako ima parking-mjesto? Šta da radim sa vozilom, ako nema parking-mjesta? U stan ga ne mogu uvesti, a u mojoj niti u susjednim ulicama mjesta nema”, kaže za “Nezavisne novine” jedan mještanin Starčevice.

    On kaže da je prije nekoliko dana čuo da su policajci u policijskom vozilu prošli kroz ulicu u kojoj on živi te fotografisali nepropisno parkirana vozila.

    “Najlakše je tako. Ja sam tu veče sjedio u vozilu pola sata čekajući da neko od komšija negdje od kako bih parkirao svoj automobil. Taj komšija, kada se vrati, neće imati mjesta i šta smo dobili? Umjesto mene, kazniće njega. Prema mojoj procjeni, samo u mojoj ulici ima bar 30 vozila više nego parking-mjesta. Šta da rade vlasnici tih vozila? Gdje će s njima? Po sili prilika biće kažnjeni, što je nelogično i nemoralno”, kaže ovaj mještanin.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Banjaluci je 2015. godine bio registrovan 53.221 putnički automobil, da bi u međuvremenu došlo do rasta 44,1 odsto, na 76.714, koliko ih je bilo 2024. godine.

    Iz Policijske uprave Banjaluka su 13. februara saopštili da su njihovi pripadnici u prethodna dva dana na području grada Banjaluka realizovali akciju s akcentom na kontrolu nepropisnog parkiranja vozila.

    “Tokom realizacije akcije policijski službenici su izvršili kontrolu 1.291 učesnika u saobraćaju, te su zbog nepropisnog parkiranja vozila sankcionisali 1.211 vozača. Zbog počinjenih ostalih prekršaja sankcionisano je 67 vozača”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    Podsjeća da se za nepropisno parkiranje motornih vozila, shodno odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH i Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske, izriče novčana kazna od 40 KM, dok je za nepropisno parkiranje na mjestima označenim kao parking-prostor za lica sa invaliditetom predviđena novčana kazna 200 KM.

    “Policijska uprava Banjaluka će u narednom periodu nastaviti sa realizacijom planskih aktivnosti u cilju podizanja nivoa saobraćajne kulture i bezbjednosti svih građana, te apelujemo na vozače da se pridržavaju zakonskih odredaba koje se odnose na parkiranje i zaustavljanje vozila, kako bi se osigurala nesmetana prohodnost saobraćaja i bezbjednost pješaka”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    Vozači, međutim, poručuju da je njihovo opredjeljenje da poštuju zakon, ali im to nije omogućeno.

    “Mogu da razumijem kada neko bude kažnjen jer je ispred kafane parkirao na trotoaru, ali ne mogu da shvatim to što kažnjavaju ljude koji ispred svoje i susjednih zgrada, jednostavno, nemaju parking-mjesto”, kaže jedan vozača.

    Milenko Jaćimović, inženjer saobraćaja, ističe za “Nezavisne novine” da svaka lokalna zajednica koja upravlja putnom mrežom i daje saglasnosti za izgradnju stambenih i poslovnih objekata mora voditi računa o broju vozila koja se kreću gradskim saobraćajnicama.

    “U Banjaluci se bilježi prosječan godišnji porast od oko 2.000 novoregistrovanih vozila, a trenutno je u gradu registrovano oko 97.000 putničkih motornih vozila, što je izuzetno veliki broj. Kada se tome dodaju i vozila koja svakodnevno dolaze iz drugih gradova u administrativni centar Republike Srpske, postaje jasno da Banjaluka nema dovoljan broj parking-mjesta za toliki broj vozila. Problem dodatno usložnjava činjenica da su određena parking-mjesta ukinuta zbog izgradnje infrastrukturnih objekata, a nova nisu izgrađena”, kazao je on.

    Kako je dodao, svake godine novih 2.000 vozila dodatno opterećuje saobraćajnu infrastrukturu, ali se problem najviše reflektuje kroz nedostatak parkinga.

    Paradoks

    Mještani Starčevice kažu da je paradoksalno i to što brojni nesavjesni vozači svoje automobile, koje uopšte ne koriste, ostavljaju ispred njihovih zgrada.

    “Oko moje zgrade ima bar 20 vozila koja možda nisu ni registrovana niti ih ko koristi. Neka od njih imaju i strane table. Ljetos im se trava pohvatala po točkovima, zimus, kada je pao onaj snijeg, nikako nisu čišćena. Parking je kod nas besplatan i neko ih je dovezao tu, te nama mještanima zauzimaju mjesto. Zašto se policija ne bavi time”, pitaju mještani.

  • Aneks 10 nije iznad Ustava BiH, navodi se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti

    Aneks 10 nije iznad Ustava BiH, navodi se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH kao stranka u postupku dao je mišljenje da visoki predstavnik po Ustavu BiH nije nadležan za donošenje zakona, međutim to mišljenje za sam Ustavni sud BiH nije obavezujuće, a ako je suditi po ranijim odlukama, ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit neće biti dovedena u pitanje.

    “Parlamentarna skupština BiH je strana u postupku. Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma samo je neko ko u ime Doma se izjašnjava. Ovo je prvi put da Predstavnički dom daje jedno ovako mišljenje”, rekao je za “Nezavisne” Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Zahtjev za ocjenu ustavnosti

    Podsjećanja radi, poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona. Radi se o izmjenama po kojima je osuđen Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, a koje se odnose na to da je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo. Nakon što je taj zahtjev stigao u Ustavni sud BiH, on je zatražio mišljenje Predstavničkog doma, a Kolegijum Predstavničkog doma kao nadležnu odredio je Ustavnopravnu komisiju.

    U Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika

    U samom zahtjevu poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, između ostalog, naveli su da u Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika, niti ovlaštenje da donosi zakone.

    “Ustav BiH (Aneks 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH) iscrpno nabraja organe vlasti na nivou BiH. To su Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, Savjet ministara, Ustavni sud i Centralna banka. Razumno je zaključiti da nametanje člana 203 a KZ BiH predstavlja uzurpiranje isključive nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Svaka uzurpacija sadrži elemente protivpravnosti inače ne bi bila uzurpacija”, piše u zahtjevu SNSD-ovih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Dalje, u zahtjevu se navodi da Aneks 10 na koji se poziva OHR nema hijerarhijsku prednost nad Ustavom BiH. Naveli su da se iz sadržine Ustava BiH vidi da je jedino Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda hijerarhijski nadležna Ustavu BiH.

    “Dakle, Aneks 10 ne sadrži odredbu da visoki predstavnik može donositi zakone, a pogotovo ne krivične norme”, naveli su poslanici SNSD-a u svom zahtjevu.

    Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN

    U zahtjevu se ističe i to da Kristijan Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN i da samim tim formalno pravno ne ispunjava minimalne uslove da obavlja funkciju visokog predstavnika.

    “Ako lice nije visoki predstavnik, njegove odluke nemaju relevantan pravni status, a član 203 a se obara ex fundamento”, piše u zahtjevu.

    Kada je riječ o mišljenju Ustavnopravne komisije, odnosno Predstavničkog doma, do sada se nikada nije desilo da oni izađu sa mišljenjem da visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona. Na samoj sjednici Ustavnopravne komisije BiH Albin Muslić (SDP), predsjedavajući, po ranijoj praksi, predložio je da se Komisija ne izjašnjava i da sve proslijedi Ustavnom sudu BiH, međutim na insistiranje Petkovića, koji je i formulisao zaključak, na kraju se ipak glasalo.

    Osim Petkovića, za mišljenje po kojem visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona glasali su i Mladen Bosić (SDS), Marinko Čavara (HDZ) i Darijana Filipović (HDZ), dok su protiv bili Muslić, Šerif Špago (SDA) i Predrag Kojović (Naša stranka).

  • Dodik traži dijalog vlasti i opozicije

    Dodik traži dijalog vlasti i opozicije

    Mogu li vlast i opozicija u Republici Srpskoj za isti sto? Ili je, možda, važnije pitanje da li bi uopšte trebalo?

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da je trenutak istorijski. Prema njegovim riječima, protiv Republike Srpske vodi se „udruženi zločinački poduhvat“ koji, uz CIK i pravosudni sistem BiH, predvode OHR i Kristijan Šmit. U takvoj postavci stvari, poruka je jasna – svi za isti sto, bez izuzetka.

    Dodik poziva na oprez, na slušanje „najpametnijih među nama“ i insistira da Republika Srpska mora da vrati svoje nadležnosti. U njegovoj interpretaciji, riječ je o trenutku koji prevazilazi stranačke razlike i zahtijeva sabornost.

    Međutim, politička realnost nije lišena konteksta. Isti oni opozicionari koji su danas pozvani na dijalog godinama su u javnom diskursu vlasti označavani kao „izdajnici“, „strani plaćenici“ i „remetilački faktor“. Vlast je, s druge strane, sebe predstavljala kao jedinog autentičnog tumača volje naroda i čuvara interesa Republike Srpske.

    Zato se nameće dilema: da li je poziv na jedinstvo iskren pokušaj političkog dogovora ili još jedna epizoda u dugoj seriji političkih obračuna?

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović odbacuje svaku mogućnost razgovora. On tvrdi da sa Dodikom „nema o čemu razgovarati“, nazivajući ga uzurpatorom i nasilnikom. Smatra da bi svako ko sjedne za isti sto platio visoku političku cijenu, jer bi bio iskorišten i potrošen.

    Vukanović poručuje da se opozicija bori za promjenu, kako kaže, „mafijaškog i nakaradnog sistema“, te da bi razgovor sa aktuelnim predsjednikom zbunio njihove birače. U njegovoj interpretaciji, retorika o patriotama i izdajnicima služi kao paravan za prikrivanje odgovornosti.

    Sličnu rezervu izražava i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. Ona smatra da je uloga vlasti da donosi odluke i snosi odgovornost, dok je zadatak opozicije da kritikuje i usmjerava. Iako navodi da postoji podudarnost stavova oko pitanja stranih sudija i zatvaranja kancelarije OHR-a, Trivićeva ocjenjuje da je način na koji je SNSD vodio tu politiku bio pogrešan i kontraproduktivan.

    Prema njenim riječima, Narodni front ne mora dokazivati svoje nacionalno opredjeljenje za istim stolom sa Dodikom. Smatra da će se razlika vidjeti onda kada opozicija preuzme vlast, posebno na temama ustavno-pravnog i političkog položaja Republike Srpske. Istovremeno, ocjenjuje da je Republika Srpska danas politički i ekonomski slabija nego ranije.

    U takvom rasporedu snaga, pitanje zajedničkog stola ostaje otvoreno. Poziv na jedinstvo zvuči snažno u trenucima političke napetosti, ali dijalog ne može biti odvojen od dosadašnjeg političkog jezika i međusobnog povjerenja. Bez promjene tona i odnosa, svaki sto lako može postati još jedna linija podjele.

  • Agencija za bankarstvo RS “udarila” na mjenjačnice u Republici Srpskoj

    Agencija za bankarstvo RS “udarila” na mjenjačnice u Republici Srpskoj

    Agencija za bankarstvo Republike Srpske uvela je naknadu za nadzor mjenjačnica u Republici Srpskoj koji će iznositi nevjerovatnih 10.000 KM, dok su mjenjačnice ranije plaćale 200 KM takse, sad su dobile i namet koji je veći 50 puta.

    Konkretno, prema novoj odluci koja je 6. februara 2026. objavljena u “Službenom glasniku Republike Srpske”, definisano je da će naknada za nadzor mjenjača biti 10.000 KM.

    Ključ u bravu

    Ovo je za male mjenjače ključ u bravu, poručuju za “Nezavisne novine” ogorčeni i nezadovoljni vlasnici mjenjačnica, koji ističu da je udar na njih zapravo i još veći kada se u obzir uzmu i druge naknade koje su dužni da plaćaju.

    “Naknada za nadzor od 10.000 KM godišnje je ključ u bravu malim mjenjačnicama, prije smo plaćali administrativnu taksu od 200 KM i tako nas je malo bilo u odnosu na Srbiju. Ostaje nam samo da zatvorimo, a mijenjanje da se vrati na ulice kao za vrijeme rata”, kaže jedan od vlasnika mjenjačnica u Republici Srpskoj.

    U ovoj branši posebno su izrevoltirani činjenicom što će naknada za nadzor banaka godišnje biti 35.000 KM, iako banke prometuju stotine miliona KM više nego mjenjačnice.

    Šta je zamislila Agencija?

    Tvrdnje mjenjača o iznosu naknada najlakše je provjeriti uvidom u “Službeni glasnik RS”, a na stranici 21 objavljena je Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po ko kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača koji obavljanju mjenjačke poslove za obavljanje poslova Agencije za bankarstvo Republike Srpske (puni naziv odluke).

    Njome se predviđa naknada za nadzor rada mjenjača iz više elemenata.

    Prvo je linearna godišnja naknada za sve mjenjače koja iznosi 10.000 KM, a koju su dužni da uplaćuju u jednakim tromjesečnim ratama. Drugi element je naknada za “druge mjenjače” čije poslovanje spada u nadležnost Agencije i ona iznosi 15.000 KM.

    Nadalje slijedi naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova, a za to će zainteresovani morati da plate čak 14.000 KM.

    Mjenjači su dužni da plate i obradu zahtjeva za izdavanje drugih saglasnosti, a to će ih koštati 2.000 KM. Međutim, to nije sve.

    Postoji i treća vrsta naknade koja se tiče obrade zahtjeva i izdavanja dozvola, a ona se zove naknada za izdavanje mišljenja, potvrda i ovjera i drugih sličnih poslova mjenjača, a koji se mogu utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju. Ta naknada košta 2.000 KM.

    “Ovakva odluka samo budi sumnju da je motiv da se unište mali mjenjači da bi neko stavio šapu i na taj sektor”, tvrdi vlasnik mjenjačnice za “Nezavisne novine”.

    Agencija izbjegava odgovore

    Kojim motivima i razlozima su se vodili u Agenciji za bankarstvo RS da donesu ovakvu odluku, iz ove institucije ne žele da odgovore.

    Naime, na pitanja “Nezavisnih” iz kojeg razloga je naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova sada 14.000 KM, zbog čega je naknada za nadzor mjenjača 10.000 KM, a banaka koje su daleko veće 35.000 KM, te ko su to “drugi mjenjači” kojima se nadzor naplaćuje 15.000 KM, iz Agencije su vješto izbjegli odgovor.

    Ni na jedno naše pitanje nije odgovoreno direktno.

    “Nadležnosti Agencije za bankarstvo RS, kao samostalnog regulatornog i nadzornog organa finansijskog sistema, utvrđene su Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. U okviru zakonom propisanih ovlaštenja, Agencija izdaje dozvole za rad subjektima nadzora, vrši kontinuirani nadzor nad zakonitošću i stabilnošću njihovog poslovanja te preduzima mjere radi očuvanja sigurnosti i povjerenja u finansijski sistem Republike Srpske”, glasi dio odgovora na naša pitanja.

    Podsjećaju da im je na prijedlog Vlade RS, a na amin iz Narodne skupštine, povjeren nadzor nad radom mjenjačnica, a da je Vlada RS na sjednici održanoj 29. januara 2026. godine na prijedlog Agencije za bankarstvo RS, donijela Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača.

    Ni u jednom trenutku nisu pomenuli iznose naknada koje smo im poslali u upitu, već su samo kazali da je navedenim rješenjima uspostavljen jedinstven i proporcionalan sistem naknada, usklađen sa obimom regulatornih i nadzornih aktivnosti Agencije.

    Uz sve to, dostavili su nam “Službeni glasnik RS” broj 9, od 6. februara 2026, kao da ga mi nismo pročitali i na koji smo se direktno pozvali u ovom tekstu, kao i u našem upitu.

    “Objavljeni tekst u ‘Službenom glasniku’ predstavlja jedini relevantan i vjerodostojan izvor podataka o visini naknada, te otklanja svaku nedoumicu u pogledu njihove primjene i obima, a sve u cilju objektivnog i istinitog informisanja vaših čitalaca”, zaključuje se u odgovoru na pitanja “Nezavisnih”.

    Koliko je mjenjača u Srpskoj?

    Još jedno od pitanja na koje iz Agencije nisu odgovorili je i koliko ima mjenjača u Republici Srpskoj, kao i koliko je u 2025. godini, Agencija za bankarstvo RS prihodovala novca po osnovu nadzora mjenjača?