Autor: INFO

  • Odjeljenje onkologije Klinike za plućne bolesti preseljeno u novi objekat UKC

    Odjeljenje onkologije Klinike za plućne bolesti preseljeno u novi objekat UKC

    Odjeljenje onkologije Klinike za plućne bolesti kao i pripadajuće ambulante ovog odjeljenja preseljeni su u novoizgrađeni objekat za onkologiju, čime će plućna onkologija imati dobru budućnost u Srpskoj, rekao je Mirko Turić, specijalista pulmolog i subspecijalista medicinske onkologije i šef Odjela onkologije Klinike za plućne bolesti UKC Republike Srpske, kako prenosi RTRS.

    „Ovo je nešto što smo mi čekali godinama. Plućna onkologija funkcioniše već 26 godina i broj oboljelih pacijenata od karcinoma pluća je veoma veliki. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo, zadnje godine je brojao oko 700, što ne čudi, s obzirom da je to najčešći karcinom u muškoj populaciji i četvrti karcinom u ženskoj populaciji“, rekao je Mirko Turić, specijalista pulmolog i subspecijalista medicinske onkologije i šef Odjela onkologije Klinike za plućne bolesti UKC Republike Srpske.

    Istakao je da se ogroman posao radi u UKC-u u Banjaluci.

    „Preko 70 odsto svih dijagnostičkih i terapijskih procedura, što je normalno. To je referentna ustanova u Republici Srpskoj i ovdje ipak imamo koncentraciju i ljudskih i tehničkih resursa. Klinika za plućne bolesti se do sada susretala sa problemom prostora koji je karakterističan za sve onkologije, a obim posla je ogroman. Podaci za 2025. godinu govore da je u Klinici za plućne bolesti bilo 4.600 prijema i da je bilo aplikovano 4.000 terapija u toku 2025“, istakao je Turić.

    Naveo je da su u dosadašnjim prostorijama imali solidne uslove.

    „Bile su dvokrevetne sobe u relativno novom objektu, ali bio je problem što ovdje neće biti, čemu se naročito radujemo, prije svega zbog pacijenata, o svom radu da ne govorimo, i oni će biti značajno bolji. Činjenica je da će ovdje, u ovom objektu, biti smješteni svi onkološki pacijenti. Jako je važno to što se planira da se formira komora za centralno stvaranje lijekova za sve maligne pacijente oboljele od malignih bolesti. Tu će biti ogromne uštede jer će se svaki miligram lijeka uštedjeti. To su veliki pomaci, o komforu da ne govorim, on je važan, ali nije najvažniji u zdravstvu, ali je svakako važan. Uslovi rada u kojima ćemo sada raditi će biti znatno bolji i to će biti sasvim drugi ambijent“, istakao je Turić.

  • “Nema prostora za sniženje cijena, očekuje se rast na pumpama”

    “Nema prostora za sniženje cijena, očekuje se rast na pumpama”

    Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da se u narednim danima može očekivati rast cijena goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj, kako prenosi RTRS.

    „Ako znamo da je današnja veleprodajna cijena sa maksimalnom maržom iznad 3,80 KM, a na benzinskim pumpama između 3,65 i 3,77 KM, prema trenutnim pokazateljima nema prostora za sniženje cijena i možemo, nažalost, očekivati rast“, rekao je Savić.

    On je pojasnio da je dogovor Moskve i Vašingtona o isporukama ruskog dizela donio kratkoročnu euforiju, ali da jedino dugoročna relaksacija odnosa i pojačan izvoz u dužem periodu mogu dovesti do pada cijena.

    „U srijedu i četvrtak prošle sedmice na berzi je došlo do rasta evrodizela od 21,2 feninga bez PDV-a. U ponedjeljak, prvi dan rada berze nakon sporazuma i poslije informacije o sporazumu, došlo je do značajnijeg pada, kasnije se to iznivelisalo i dan se završio u minusu od pet feninga po litru evrodizela. Juče smo imali rast na kraju dana gdje je dizel porastao sedam feninga. Sad kad pogledamo to, da li možemo pričati o padu cijena? Nažalost, u ovom trenutku ne“, rekao je Savić.

    Kako kaže, ovo je „više psihološki momenat“, kada se ima u vidu izvoz evrodizela iz Rusije prije izbijanja krize.

    „Rusija je rekla da će izvesti 300.000 tona u oktobru, a do Nove godine skoro četiri miliona. Izvoz Rusije u nekim normalnim okolnostima prije izbijanja krize evrodizela je bio oko tri miliona tona mjesečno. Sada već pričamo o nekih 10 odsto. Mislim da je ovo više psihološki momenat, a sigurno će dodatne količine ublažiti stanje na tržištu, ali moje mišljenje je da, nažalost, neće riješiti problem rasta cijena“, rekao je Savić.

    On je naveo da se domaće tržište snabdijevava derivatima iz rafinerija u okruženju – Brod, Pančevo i Rijeka.

    „Trenutno tržište je oslonjeno procentualno najvećim dijelom na luku Ploče u koju derivati dolaze iz evropskih rafinerija, tako da, ako gledamo kao sistem spojenih posuda, u Evropi fali ruskog dizela, a kada ga na određenim tržištima nedostaje i oni idu u potražnju, traže slobodne količine i to osjete i rafinerije kojima se snabdijevaju naše tržište“, pojasnio je Savić.

    Kada je riječ o promjeni cijene evrodizela na svjetskim tržištima, Savić je rekao da cijenu određuje berzanska kotacija i da trgovci u veleprodaji reaguju sa danom zakašnjenja.

    „Danas će se formirati cijena na osnovu kotacije od juče, što znači da će cijene sutra biti više za pet do sedam feninga po litri. Maloprodajne cijene reaguju sa određenim kašnjenjem u zavisnosti od sezone u kojoj se nalazimo, rasta cijena i toga kada je distributer išao u nabavku, tako da tek za nekih 10 do 15 dana dolazi do promjene“, pojasnio je Savić.

  • SAD i Izrael u pripravnosti za nastavak operacije prije izbora

    SAD i Izrael u pripravnosti za nastavak operacije prije izbora

    SAD i Izrael se pripremaju za nastavak vojne operacije velikih razmjera protiv Irana prije parlamentarnih izbora u Izraelu 27. oktobra i izbora za Kongres SAD na sredini mandata 3. novembra, preneo je Aksios, pozivajući se na izvore iz američke administracije, kako prenosi B92.

    Prema tim navodima, predsjednik SAD Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su prošle nedjelje o „mogućnosti pokretanja nove velike operacije protiv Irana prije izbora u Izraelu i SAD“. Portal navodi da je do tog razgovora došlo prije nego što je Tramp 8. oktobra izjavio da SAD neće napasti Iran prije izbora za Kongres.

    „Međutim, vojske Izraela i SAD su i dalje u stanju pripravnosti i privode kraju pripreme kako bi bile spremne u slučaju da on promijeni mišljenje“, navodi Aksios.

    Prema izvorima portala, „Netanjahu i Tramp su razgovarali o potencijalnoj zajedničkoj američko-izraelskoj operaciji koja bi pogodila vojne i nuklearne ciljeve“ Islamske Republike. Kako navodi Aksios, glavni zagovornici nastavka vojne operacije velikih razmjera protiv Irana unutar američke administracije su šef Pentagona Pit Hegset i Centralna komanda SAD (CENTCOM).

    Istovremeno, većina Trampovih savjetnika zalaže se za održavanje ekonomskog i drugih vidova pritiska na Teheran. Tramp je 13. oktobra izjavio da će SAD uskoro donijeti odluku o daljim koracima prema Iranu.

    SAD i Izrael su pokrenuli rat protiv Irana 28. februara. U junu su Vašington i Teheran potpisali memorandum o razumijevanju kojim se predviđa hitan prekid neprijateljstava na svim frontovima, uključujući i Liban. Međutim, u noći 8. jula, Sjedinjene Države su obnovile udare velikih razmjera na Iran, optužujući ga za kršenje sporazuma o Ormuskom moreuzu. Kroz taj moreuz se transportuje oko 25% svjetske nafte i oko 20% tečnog prirodnog gasa. Kasnije je američka administracija praktično signalizirala namjeru da obustavi upotrebu vojne sile velikih razmjera protiv Irana i da pređe na pokušaj njegovog gušenja putem sankcija.

  • Huti gađali jednu od najvrednijih kompanija svijeta usred eskalacije sukoba

    Huti gađali jednu od najvrednijih kompanija svijeta usred eskalacije sukoba

    Sjedište saudijskog naftnog giganta Saudi Aramco, kompanije koja je svojevremeno bila najvrednija na svijetu, pogođeno je u raketnom napadu jemenskih Huta, a u jednoj od poslovnih zgrada izbio je požar, kako prenose Nezavisne.

    Napad se dogodio u utorak uveče, 13. oktobra, u gradu Dahranu, na istoku Saudijske Arabije, a saudijsko Ministarstvo energetike potvrdilo je danas, 14. oktobra, da je pogođena administrativna zgrada kompanije. Prema zvaničnim informacijama, požar je brzo stavljen pod kontrolu, a poginulih i povrijeđenih nije bilo. Međutim, napad na jednog od najvećih svjetskih proizvođača nafte dogodio se usred ozbiljne eskalacije sukoba između Saudijske Arabije i jemenskih Huta, koje podržava Iran. Samo nekoliko dana ranije, u raketnim napadima na međunarodni aerodrom u Rijadu poginulo je više ljudi, a stotine su povrijeđene.

    Kako prenosi Reuters, pozivajući se na izvor iz kompanije, balistička raketa pogodila je kompleks sjedišta Saudi Aramco u Dahranu, pri čemu su oštećena tri najviša sprata jedne poslovne zgrade. Isti izvor, kao i još dvije osobe upoznate sa događajem, potvrdili su da je u zgradi izbio požar. Šest izvora navelo je da su se u blizini kompleksa čule snažne eksplozije, dok je zaposlenima naloženo da u srijedu rade od kuće. U kompleksu se nalazi i veliki operativni centar iz kojeg se nadzire ogromna mreža naftnih bušotina, naftovoda, rafinerija i izvoznih terminala. Saudijska koalicija saopštila je da su ostaci presretnute rakete pali na stambeno područje Dahrana, ali nije iznijela više detalja. Za sada nema potvrde da je napad izazvao prekid proizvodnje ili izvoza nafte, niti su saudijske vlasti objavile detaljnu procjenu materijalne štete.

    Saudi Aramco nije obična naftna kompanija. Riječ je o jednom od najvećih i najuticajnijih proizvođača nafte na svijetu, čije poslovanje ima ogroman značaj za saudijsku ekonomiju, ali i globalno tržište energenata. Kompanija je pod kontrolom saudijske države i upravlja ogromnim rezervama sirove nafte, naftnim i gasnim poljima, rafinerijama, naftovodima i izvoznim terminalima. Njena istorija počinje 1933. godine, kada je Saudijska Arabija potpisala sporazum s američkom kompanijom Standard Oil of California o istraživanju nafte. Tokom narednih decenija izrasla je u jednog od najmoćnijih energetskih giganata na planeti. Posebnu pažnju svjetske javnosti privukla je u decembru 2019. godine, kada su njene akcije počele da se prodaju na saudijskoj berzi. Nakon izlaska na berzu, tržišna vrijednost Saudi Aramco dostigla je čak dva biliona dolara, čime je kompanija prestigla američke tehnološke gigante Apple i Microsoft i postala najvrednija berzanska kompanija na svijetu. Iako je u međuvremenu izgubila prvo mjesto, njena vrijednost ostala je ogromna. Prema podacima platforme CompaniesMarketCap za oktobar 2026. godine, tržišna kapitalizacija Saudi Aramco iznosi približno 1,66 biliona dolara, odnosno oko 1.660 milijardi dolara, što je svrstava među deset najvrednijih kompanija na svijetu. Zbog njene veličine i značaja, svaki ozbiljniji napad na infrastrukturu kompanije izaziva zabrinutost za stabilnost svjetskog tržišta nafte.

    Napad na sjedište Saudi Aramco uslijedio je nakon serije raketnih udara na međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu, koji je tokom protekle sedmice bio meta čak četiri napada. Posebno težak napad dogodio se u subotu, 10. oktobra, kada je balistička raketa pogodila aerodrom. Poginulo je 13 ljudi, dok je više od 300 povrijeđeno. Među poginulima su bili državljani Saudijske Arabije, Bangladeša, Sjedinjenih Američkih Država, Jordana, Palestine, Sirije, Sudana, Egipta i Indije. Bio je to najsmrtonosniji raketni napad u Saudijskoj Arabiji u posljednjih deset godina. Na snimcima koje je objavila saudijska državna televizija vidjeli su se putnici okupljeni na aerodromu, među kojima su bili i vjernici koji su putovali prema svetim islamskim mjestima. Nakon snažne eksplozije nastala je panika, a dijelovi krova terminala počeli su da se urušavaju. Samo dan kasnije, u nedjelju, 11. oktobra, novi projektil pogodio je terminal 4 istog aerodroma, izazvavši požar. U tom napadu poginula je jedna osoba, dok je još 11 povrijeđeno. Prethodni napadi na aerodrom tokom iste sedmice takođe su odnijeli ljudske živote, a u jednom od njih ozbiljno je oštećen saudijski putnički avion parkiran na aerodromskoj platformi. Napadi su doveli do zatvaranja aerodroma, velikih poremećaja u avio-saobraćaju i otkazivanja brojnih letova. Huti su preuzeli odgovornost za napad od 10. oktobra, a njihov portparol Jahja Sari saopštio je da su gađali i aerodrom u Damamu, na istoku Saudijske Arabije, kao i dva postrojenja kompanije Saudi Aramco. Saudijske vlasti tada nisu odmah potvrdile sve ove tvrdnje Huta.

    Istovremeno sa napadom na sjedište Saudi Aramco, saudijska protivvazdušna odbrana suočila se sa novim raketnim napadima na prijestonicu Rijad. Prema navodima saudijske državne novinske agencije SPA, ostaci dvije presretnute rakete pali su na stambena područja, pri čemu su povrijeđene četiri osobe, među kojima i jedno dijete. Oštećeno je 15 kuća. Saudijske snage saopštile su da su presrele i više raketa i bespilotnih letjelica usmjerenih prema drugim dijelovima zemlje. Napadi su uslijedili nakon upozorenja Huta da će saudijska naftna postrojenja postati mete njihovih vojnih operacija.

    Portparol Huta Jahja Sari prethodno je pozvao zaposlene i civile da se udalje od saudijskih naftnih postrojenja, poručivši da ih njegova grupa smatra „legitimnim metama“. Posebno je upozorio da bi među metama mogli biti sjedište Saudi Aramco u Dahranu i rafinerija nafte u Rijadu. Upozorio je i da će svaki novi napad na jemensku prijestonicu Sanu izazvati „oštru i bolnu“ odmazdu u glavnom gradu Saudijske Arabije. Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon što je koalicija koja podržava međunarodno priznatu vladu Jemena pozvala civile da se evakuišu iz područja naftnih postrojenja u Sani, gradu koji kontrolišu Huti. Saudijska koalicija potom je izvela vazdušne napade na naftnu infrastrukturu u područjima Jemena pod kontrolom Huta. Među metama su bili objekti u Sani i naftna infrastruktura u luci Ras Isa, u provinciji Hodeida, na obali Crvenog mora. Mediji povezani sa Hutima saopštili su da je pogođeno postrojenje kompanije Yemen Petroleum Company u području Al Sabah, na periferiji Sane. Koalicija je navela da su napadi izvedeni kako bi se oslabile vojne sposobnosti Huta, tvrdeći da ta grupa koristi pojedine civilne i energetske objekte za podršku raketnim i napadima bespilotnim letjelicama. Naftna kompanija pod kontrolom Huta saopštila je da su pogođena skladišta bila prazna i da napadi neće uticati na rezerve goriva niti na snabdijevanje stanovništva.

    Najnovija eskalacija sukoba povezana je i sa borbama za kontrolu područja uz Crveno more, posebno u blizini moreuza Bab el Mandeb. Riječ je o jednom od strateški najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, koji povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom i predstavlja ključnu rutu za međunarodnu trgovinu i transport energenata. Nakon početka šireg sukoba između SAD, Izraela i Irana krajem februara, te zatvaranja Ormuskog moreuza, značaj ovog pravca dodatno je porastao. Saudijska Arabija obnovila je vojne operacije u Jemenu kako bi podržala međunarodno priznatu vladu i potisnula Hute iz područja u blizini Bab el Mandeba. Vladine snage uspjele su da potisnu Hute iz pojedinih oblasti uz moreuz, ali se borbe nastavljaju, posebno u okolini grada Taiza. Saudijska Arabija istovremeno pokušava da obezbijedi veću međunarodnu podršku za odbranu od raketnih napada i dronova. Za sada nema potvrde da je napad na sjedište Saudi Aramco izazvao poremećaje u proizvodnji nafte. Ipak, serija udara na aerodrome, naftna postrojenja i druge strateške objekte pokazuje da se sukob sve više prenosi na infrastrukturu od koje zavise ne samo Saudijska Arabija nego i međunarodni transport i snabdijevanje energentima.

  • SNSD i HDZ nastavljaju saradnju, pažnja usmjerena na bošnjački blok

    SNSD i HDZ nastavljaju saradnju, pažnja usmjerena na bošnjački blok

    SNSD i HDZ BiH nastavljaju političku saradnju. Dok predsjednici ove dvije stranke Milorad Dodik i Dragan Čović trasiraju put ka formiranju vlasti na nivou BiH, pažnja se sve više usmjerava na bošnjački politički blok, kako prenosi Srpska info.

    SDA se nameće kao jedan od ključnih aktera pregovora, ali pitanje je hoće li se eventualni dogovor svesti na užu koaliciju ili će u igri biti i druge stranke, prije svega SDP BiH i Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Prve poruke već su poslate, a pojedine stranke praktično su precrtane. Iz izjava Dodika i Čovića, nakon sastanka delegacije SNSD i HDZ BiH u Banjaluci, moglo se zaključiti da Narod i Pravda nije poželjan partner, dok je Dodik jasno poručio da se DF sama diskvalifikovala iz vlasti. A kada je na red došlo pitanje SDP, Dodik je kratkim, ali znakovitim odgovorom nagovijestio da sudbina te stranke u pregovorima ne zavisi samo od nje same. Ali, ništa nije isključeno.

    Za političkog analitičara Envera Kazaza stvar je jasna. Vraća se stara koalicija.

    „Nema sumnje da će SNSD-HDZ-SDA činiti vlast na nivou BiH, oni su izborni pobjednici, ali će im trebati za većinu u Predstavničkom domu još neka partija, vjerovatno će to biti Stranka za Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na to šta željeli Dodik ili Čović. Biće veliki pritisak na SDP da uđe u tu koaliciju, ali mislim da to neće učiniti. To im nikako ne ide u prilog“, rekao je Kazaz, koji smatra da će to biti jedna vrlo nestabilna koalicija sa suprotnim političkim ciljevima. „Koalicija obilježena značajnim političkim sukobima i veoma neefikasna“, dodao je on.

    Politička analitičarka Ivana Marić kaže da je stvar jasna nakon prvih pregovora. Važno je, naglašava ona, ko je prvi s kim razgovarao.

    „To su glavni partneri. Okosnicu vlasti će činiti prvo SNSD i HDZ, koji su neizbježni, a sada ćemo vidjeti ko će tu biti od bošnjačke reprezentacije. Prema onome što smo vidjeli, a i prema onome što su izjavljivali Dodik i Čović, to bi trebalo da bude neko ko je osvojio najveći broj glasova. Međutim, SDA nema dovoljan broj glasova, tako da se već sada može zaključiti da se ide ka koaliciji SNSD, HDZ, SDA i SDP. Mislim da je to koalicija oko koje će se sve graditi, ali vidjećemo da li će uspjeti i šta će biti na kraju kada se prebroje svi glasovi“, rekla je Marićeva.

    Ona naglašava da je koalicija SDA-HDZ-SNSD bila katastrofalna. „Bila je obilježena blokadama i provokacijama, ništa se nije uradilo. Koalicija između HDZ i SDP bila je odlična na nivou FBiH. Takođe se sjećamo da je koalicija SNSD-HDZ-SDP bila dobra prvu godinu mandata dok nisu počeli okršaji sa Dodikom, prvo od Marfija i Šmita, pa onda i od Konakovića, tako da je tu sve stalo. Sve je moguće. Mnogi spočitavaju Dodiku da nije za evropski put, međutim, znamo da su prije nekoliko mjeseci njegovi delegati glasali za evropske zakone“, kaže Marićeva.

    Ona zaključuje da će mnogo toga zavisiti od odnosa unutar buduće koalicije, odnosno od toga da li će partneri biti spremni na saradnju ili će ponovo posezati za blokadama zbog pitanja oko kojih ne mogu postići dogovor.

  • Vatikan: Papa Lav XIV se oporavlja nakon operacije pluća zbog adenokarcinoma

    Vatikan: Papa Lav XIV se oporavlja nakon operacije pluća zbog adenokarcinoma

    Papa Lav XIV oporavlja se u bolnici u Rimu nakon uspješne operacije tokom koje mu je odstranjena dio desnog plućnog krila, u kojem je otkrivena zloćudna izraslina, saopšteno je iz Vatikana, kako prenosi RTRS.

    Vatikan je u utorak uveče saopštio da je operacija završena prema planu i da se Lav XIV vratio u svoju sobu.

    „Sveti otac je podvrgnut operaciji grudnog koša, u skladu sa planom“, naveli su u saopštenju doktor Luiđi Karbone i profesor Stefano Margaritora.

    Naknadnim pregledom odstranjene režnja utvrđeno je prisustvo plućnog adenokarcinoma, čestog oblika raka pluća. Čitav zahvat trajao je oko 90 minuta. Operacija je obavljena u utorak popodne u Univerzitetskoj poliklinici „Agostino Đemeli“, bolnici koja se nalazi na sjeverozapadu Rima.

    Sedamdesetjednogodišnji papa rekao je okupljenima na Trgu Svetog Petra u nedjelju da su ljekari otkrili čvorić na njegovom plućnom krilu i savjetovali mu da ga hirurški odstrani.

  • Zelenski: Spremi smo za sastanak sa Vitkofom i Kušnerom u narednim danima

    Zelenski: Spremi smo za sastanak sa Vitkofom i Kušnerom u narednim danima

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski predložio je nove razgovore sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u narednim danima, dok Vašington pojačava napore da vrati Kijev i Moskvu za pregovarački sto, kako prenosi RTRS.

    Zelenski je rekao u video-obraćanju da Ukrajina podržava energetsko primirje koje je predložio predsjednik SAD Donald Tramp sve dok ga se bude pridržavala Rusija.

    „Naš tim je poslao američkoj strani relevantne prijedloge u vezi sa mogućim sljedećim sastancima i razgovorima. U narednim danima spremni smo za sastanak i ja sam ovaj prijedlog proslijedio Vitkofu i Kušneru preko svog tima“, izjavio je ukrajinski predsjednik.

    Vitkof i Kušner su ranije rekli ukrajinskoj delegaciji da je cilj sporazuma kojim se dozvoljava izvoz ruskog dizela da ponovo privuče Moskvu pregovorima.

  • Minić uputio saučešće porodici profesora Gorana Talića

    Minić uputio saučešće porodici profesora Gorana Talića

    Sa tugom sam primio vijest o smrti prof. dr Gorana Talića. Pamtićemo ga kao dobrog čovjeka, vrsnog ljekara i nekoga ko je svakodnevno radio na napretku, rekao je premijer Srpske Savo Minić, kako prenosi RTRS.

    „Učinio je mnogo za ljude i zdravstvo Srpske i na tome mu ostajemo beskrajno zahvalni. Porodici upućujem iskreno saučešće. Vječna mu slava i hvala!“, napisao je Minić na Iks-u.

  • Cvijanovićeva: Doktor Talić ostaje upamćen kao izvrstan ljekar i humanista

    Cvijanovićeva: Doktor Talić ostaje upamćen kao izvrstan ljekar i humanista

    Sa nevjericom i tugom primila sam vijest o smrti doktora Gorana Talića. Ostaće upamćen kao izvrstan ljekar, humanista, profesor, dugogodišnji direktor Instituta „Dr Miroslav Zotović“ i čovjek koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju i unapređenju zdravstvenog sistema Republike Srpske, rekla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, kako prenosi RTRS.

    „Njegov iznenadni odlazak predstavlja ogroman i nenadoknadiv gubitak, prije svega za njegovu porodicu, ali i za kolege, prijatelje i sve koji su ga poznavali, kao i za cijelu Republiku Srpsku. Porodici doktora Gorana Talića upućujem najiskrenije saučešće“, navela je Cvijanovićeva.

  • Dodik: Doktor Talić jedan od najvećih ljudi koje je Republika Srpska imala

    Dodik: Doktor Talić jedan od najvećih ljudi koje je Republika Srpska imala

    Predsjednik Milorad Dodik uputio je saučešće porodici profesora doktora Gorana Talića koji je preminuo juče u 67. godini, kako prenosi RTRS.

    „S tugom sam primio vijest o smrti profesora doktora Gorana Talića, mog dragog prijatelja i jednog od najvećih ljudi koje je Republika Srpska imala. Bio je vizionar. Čovjek koji nije čekao da mu neko stvori uslove, nego ih je sam napravio“, naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Dodaje da je 2003. godine, kada je Talić preuzeo Zavod „Dr Miroslav Zotović“, malo ko vjerovao da jedna ustanova lokalnog karaktera može postati centar izvrsnosti, a da je on od nje napravio čudo – mjesto na koje su dolazili ljudi iz cijelog regiona, mjesto kojim se Republika Srpska ponosi u svijetu medicine.

    Dodik je istakao da iza Talića ostaju djela i hiljade ljudi kojima je vratio zdravlje, koji su prohodali, koji su ponovo stali na noge.

    „Ostaje Zavod koji je podigao na nivo kakav nije imao ni prije ni poslije. Ostaje odlikovanje Svetog Save, ostaje ključ grada Banjaluke, ostaju priznanja – ali sve to zajedno je manje od onoga što je zaista ostavio: vjeru da se u ovoj zemlji radom i znanjem može napraviti velika stvar“, naglasio je Dodik.

    On je uputio porodici Talić najiskrenije saučešće.

    „Izgubili ste čovjeka koji je bio i otac i muž i oslonac. Ali znajte da niste izgubili sami – izgubili smo svi. Jer smrt doktora Gorana Talića za Republiku Srpsku je nenadoknadiv ljudski gubitak. Otišao je čovjek koji je imao još štošta da da. Otišao je prerano. Otišao je čovjek koji nije pričao o dobru – on ga je činio. Neka mu je vječna slava i hvala“, istakao je Dodik.