Autor: INFO

  • Sjednica Skupštine Beograda o razrješenju Šapića nije održana zbog nedostatka kvoruma

    Sjednica Skupštine Beograda o razrješenju Šapića nije održana zbog nedostatka kvoruma

    Sjednica Skupštine Beograda koja je bila zakazana na zahtjev opozicije kako bi se razmatralo razrješenje gradonačelnika srpske prijestolnice Aleksandra Šapića nije danas, 13. oktobra, održana zbog nedostatka kvoruma, kako prenose Nezavisne.

    Predsjednik Skupštine Grada Nikola Nikodijević zakazao je novu sjednicu sa istom tačkom dnevnog reda za 23. novembar u 10 časova. Sjednici je prisustvovalo ukupno 47 odbornika, od kojih je 36 bilo iz redova opozicije, prenosi Tanjug. Skupština grada ima 110 odbornika.

    Zahtjev za vanrednu sjednicu podnio je pokret Kreni-Promeni 7. oktobra, nakon incidenta u kojem su učestvovali Aleksandar Šapić i odbornica tog pokreta Tatjana Mićić. Kreni-Promeni tada je naveo da je sakupio potpise 41 odbornika i da su, osim 21 odbornika Kreni-Promeni, zahtjev potpisali i odbornici Zeleno-levog fronta, Pokreta slobodnih građana, Demokratske stranke, Narodnog pokreta Srbije, Novog lica Srbije, pokreta MI i Ekološkog ustanka.

  • Kina smanjuje zavisnost od dolara: Kupovina zlata kao strateški potez

    Kina smanjuje zavisnost od dolara: Kupovina zlata kao strateški potez

    Kina je u samo osam mjeseci 2026. godine uvezla više od 1.000 tona zlata, vrijednog gotovo 159 milijardi dolara. Takva potražnja mogla bi značajno uticati na kretanje cijena ovog plemenitog metala na svjetskom tržištu, kako prenosi RTV BN.

    Kineska narodna banka u septembru je kupila približno 23 tone zlata, najviše u jednom mjesecu u gotovo tri godine. Istovremeno, Kina je u prvih osam mjeseci 2026. uvezla više od 1.000 tona zlata, ukupne vrijednosti 158,8 milijardi dolara. Za poređenje, tokom cijele 2025. godine uvoz je iznosio 886 tona, odnosno 96,5 milijardi dolara.

    Ovi podaci ukazuju na dvije paralelne promjene: država sistematski povećava zlatne rezerve, dok kineski građani i kompanije sve više traže imovinu koju smatraju sigurnom u periodima ekonomske neizvjesnosti. Za Peking kupovina zlata ima mnogo šire značenje od uobičajene diversifikacije rezervi. Riječ je o postepenom smanjivanju izloženosti američkom finansijskom sistemu i dolaru, koji decenijama dominira međunarodnim rezervama, piše CNBC.

    Zamrzavanje ruske imovine nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine pokazalo je koliko devizne rezerve mogu biti ranjive na geopolitičke odluke. Za razliku od američkih državnih obveznica, zlato pohranjeno u domaćim trezorima nije izloženo istom riziku. Kina zato posljednjih godina sistematski smanjuje ulaganja u američke državne obveznice. Njihova vrijednost u julu je pala na 618 milijardi dolara, što je najniži nivo u posljednjih 18 godina. Prema riječima Carstena Menkea iz kompanije Julius Baer Group, glavni motiv kineskih kupovina je političke prirode: smanjivanje zavisnosti o dolaru i američkim državnim obveznicama kao rezervnoj imovini.

    Drugi važan pokretač potražnje krije se u slabostima kineske ekonomije. Tržište nekretnina, tradicionalno najvažniji oblik štednje kineskih domaćinstava, već godinama je u krizi. Domaće dionice zaostaju za američkim tržištem, dok niski prinosi na depozite i obveznice smanjuju privlačnost konzervativnih ulaganja. Kineski indeks CSI 300 ove je godine izgubio približno osam posto vrijednosti, dok je američki S&P 500 porastao 13 posto. Prinos na jednogodišnje kineske državne obveznice iznosi oko 1,2 posto, u poređenju s približno 4,46 posto u SAD. U takvim okolnostima zlato postaje privlačnija investicija, iako ne donosi kamate ni dividende. Kako ističe Ole Hansen iz Saxo Banke, oportunitetni trošak držanja zlata u Kini znatno je niži nego na zapadnim tržištima. Drugim riječima, kineski ulagači odricanjem od kamata gube manje nego američki ili evropski investitori.

    Uprkos snažnoj kupovini, zlato je u septembru izgubilo više od osam posto vrijednosti, spustivši se na približno 4.176 dolara po unci. To je znatno ispod rekordnih više od 5.500 dolara, koliko je dostiglo u januaru. Ipak, analitičari smatraju da bi korekcija cijene mogla biti još izraženija da nije kineske potražnje. Ewa Manthey iz ING-a upozorava da su kineske kupovine postale važan izvor dugoročne podrške cijeni zlata. Za razliku od malih ulagača, centralne banke kupuju dugoročno i manje reaguju na kratkoročne promjene cijena. Aakash Doshi iz State Street Investment Managementa očekuje da bi se cijena zlata do kraja prvog tromjesečja 2027. godine mogla kretati između 4.750 i 5.500 dolara po unci. Takav scenario podrazumijeva nastavak snažne potražnje institucionalnih ulagača, ali i otpornost zlata na visoke američke kamatne stope, koje tradicionalno predstavljaju prepreku rastu njegove cijene.

    Kina sa 2.387 tona zlata zauzima peto mjesto u svijetu po službenim zlatnim rezervama, ali njene zalihe i dalje su manje od trećine američkih. To ostavlja prostor za dalju diversifikaciju. Naravno, rast cijene zlata nije zagarantovan. Oporavak kineskog tržišta nekretnina i dionica mogao bi preusmjeriti kapital prema drugim ulaganjima, dok bi više kamatne stope i slabiji juan mogli ograničiti potražnju. Ipak, ključna promjena nije samo u količini zlata koju Kina kupuje nego i u razlozima zbog kojih to čini. Zlato se sve više pozicionira kao strateška rezervna imovina u svijetu rastućih geopolitičkih rizika i preispitivanja dominacije dolara. Ako centralne banke nastave diversificirati svoje rezerve, kineska potražnja mogla bi dugoročno pružati podršku cijeni zlata, čak i u periodima kada tradicionalni tržišni faktori ne idu u prilog njenom rastu.

  • Dva trgovačka broda napadnuta dronovima u Crnom moru, jedan potonuo

    Dva trgovačka broda napadnuta dronovima u Crnom moru, jedan potonuo

    Dva trgovačka broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale. Jedan je potonuo, drugi su pogodila tri drona, a mornari su završili u moru i bolnicama. Bugarski premijer Rumen Radev sazvao je hitan sastanak Savjeta za bezbjednost i najavio razgovore s NATO-om i ruskom ambasadorkom, kako prenose Nezavisne.

    Napadi su se dogodili u noći između 12. i 13. oktobra, u blizini bugarskih teritorijalnih voda, svega sedam dana nakon što su u istom dijelu Crnog mora pogođena još dva trgovačka broda. Novi detalji koje prenose bugarski mediji otkrivaju dramatične trenutke na napadnutim plovilima. Dok su mornari jednog broda bježali od požara i eksplozija, članovi posade drugog završili su u moru, gdje su se držali za predmete koji su plutali dok nije stigla pomoć.

    Teretni brod „Chelsea 3“, koji plovi pod zastavom Malte, napadnut je približno 18 nautičkih milja, odnosno 33 kilometra, istočno od bugarskog grada Bjala. Prema riječima članova posade, brod su pogodila tri vazdušna drona, a udari su zahvatili palubu i bočni dio plovila. Većina mornara u trenutku napada spavala je, dok su oni koji su bili na dužnosti osjetili tri snažna udara, u prednjem, srednjem i zadnjem dijelu broda. Kako piše bugarski list „24 časa“, mornari su ispričali policiji da nisu vidjeli dronove, već su samo osjetili udare. Nakon eksplozija izbio je požar, a dio povreda, prema prvim procjenama, nastao je od komada razbijenog stakla na komandnom mostu. Na brodu se nalazilo 15 članova posade, sedam Ukrajinaca i osam Azerbejdžanaca. Svi su spaseni i prevezeni u Varnu. „Chelsea 3“ prethodno je prevozio žito iz Ukrajine u Tursku, a u trenutku napada plovio je prazan prema Moldaviji. Uprkos oštećenjima, brod je ostao na površini.

    Prve informacije govorile su o petorici povrijeđenih mornara, ali su kasniji izvještaji bugarskih medija donijeli nove podatke. Prema tim informacijama, osam članova posade prevezeno je u zdravstvene ustanove, petorica u bolnicu „Sveta Ana“, a trojica u vojnu bolnicu u Varni. Bugarsko Ministarstvo odbrane objavilo je da su trojica mornara zadobila opekotine drugog stepena. Riječ je o dvojici Azerbejdžanaca, starosti 42 i 33 godine, i Ukrajincu (58). Jedan od njih zadobio je i lakšu povredu glave. Njihovi životi nisu ugroženi.

    Dok je trajala spasilačka operacija kod Bjale, stigla je vijest o još jednom napadnutom trgovačkom brodu. Brod „Azov Concord“, koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa, pogođen je približno 17 nautičkih milja istočno od mjesta Krapec. Premijer Rumen Radev saopštio je da je brod potonuo. Prema podacima pomorskog portala Maritime.bg, „Azov Concord“ plovio je iz Rumunije prema Turskoj. Prvobitno je saopšteno da je spasen jedan mornar, zatim su stigle informacije o četvorici, a najnoviji izvještaji bugarskih medija govore o pet spasenih članova posade. Prema informacijama koje prenosi Vesti.bg, mornari su se nakon napada našli u vodi, gdje su se držali za različite predmete kako bi ostali na površini. Spasili su ih članovi posada trgovačkih brodova koji su prolazili tim područjem. Još nije poznato koliko je ukupno mornara bilo na brodu. Glavni sekretar bugarskog MUP-a Ljubomir Nikolov naknadno je izjavio da ne može sa sigurnošću potvrditi potonuće broda, iako je premijer ranije saopštio da je plovilo potonulo.

    Nakon novih napada, bugarski premijer sazvao je hitan sastanak Savjeta za bezbjednost. „Još jedan napad na trgovačke brodove u neposrednoj blizini bugarskih teritorijalnih voda apsolutno je neprihvatljiv“, poručio je Radev. Najavio je razgovor s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom i ruskom ambasadorkom u Sofiji Eleonorom Mitrofanovom. Iako bugarske vlasti još nisu utvrdile porijeklo dronova, Radev je otvoreno govorio o mogućoj ulozi Rusije. „Nemamo čvrste i jasne dokaze da bismo optužili bilo koju stranu, ali logika ukazuje da je rezultat u korist Ruske Federacije“, izjavio je bugarski premijer. Bugarska je o napadima obavijestila svoje predstavnike pri NATO-u i Evropskoj uniji, a od međunarodnih partnera traži pomoć u utvrđivanju porijekla dronova, kao i u jačanju nadzora vazdušnog i pomorskog prostora.

    Pukovnik Ivan Milanov iz Međunarodnog udruženja za borbu protiv dronova upozorio je da Bugarska mora imati sistem koji može otkriti prijetnju mnogo prije nego što se približi brodovima ili obali. Kako prenosi Novinite, Milanov je objasnio da dronovi koji se kreću brzinom od 300 do 500 kilometara na čas mogu stići do mete za svega nekoliko minuta. Prema njegovim riječima, nije dovoljno reagovati nakon napada, već je neophodno unaprijed uspostaviti sistem za otkrivanje, identifikaciju i neutralisanje dronova. Upozorio je da se zaštita mora odnositi ne samo na brodove i infrastrukturu, nego i na njihove posade i stanovništvo.

    Napadi kod Bjale i Krapeca uslijedili su nakon incidenata od 6. oktobra, kada su u Crnom moru pogođeni trgovački brodovi „Alfa Watan“ i „Able“. „Alfa Watan“ potonuo je nakon napada, dok je na brodu „Able“ izbio požar. S broda „Able“ spaseno je svih 18 članova posade, a dvojica su teško povrijeđena. U napadu na „Alfa Watan“ deset mornara prijavljeno je kao nestalo. Novi napadi dodatno su pojačali zabrinutost za bezbjednost trgovačkih brodova koji plove zapadnim dijelom Crnog mora, posebno na rutama prema ukrajinskim i drugim regionalnim lukama.

  • Kovačević o formiranju vlasti: Nije moguće sa Dinom Konakovićem

    Kovačević o formiranju vlasti: Nije moguće sa Dinom Konakovićem

    Portparol SNSD-a Radovan Kovačević poručio je gostujući u našem Jutarnjem programu da su jučerašnji sastanak SNSD-a i HDZ-a obilježili razgovori dva izborna pobjednika o implementaciji odnosa i koracima za formiranje vlasti na nivou BiH, kako prenosi RTRS.

    „Ništa posebno se juče nije desilo. Dva pobjednika izbora su sjeli i razgovarali kako će da implementiraju odnose. Neće valjda sjedati gubitnici izbora“, istakao je Kovačević.

    SNSD je pobijedio u Republici Srpskoj, dodaje Kovačević, te navodi da je SNSD dobio legitimitet građana Republike Srpske i srpskog naroda da predstavlja Republiku Srpsku na nivou BiH.

    „HDZ je dobio ubjedljivo podršku kod hrvatskog naroda u BiH i razgovarali smo o nastavku saradnje. HDZ je ovaj put, poslije dugo vremena, dobio i člana Predsjedništva BiH, tako da će član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, iz Federacije, predstavnik hrvatskog naroda, zajedno sa trećim članom Predsjedništva sarađivati. Dogovorili smo se o koracima koji će prvi biti uspostavljeni, potrebno je samo da budu potvrđeni konačni rezultati“, dodaje Kovačević.

    Kovačević ističe da se SNSD-u nigdje ne žuri. „Bitno nam je da se jasno dogovorimo o onom što je za nas i prihvatljivo i obavezujuće, da bi poslije govorili o BiH. Dodik je juče imao veoma jasnu poruku. Mi nismo rekli ni jednu jedinu riječ protiv trećeg konstitutivnog naroda u BiH. Mi ih pozivamo da zajedno radimo, ali ono što mora da bude osnova saradnje i budućeg Savjeta ministara, buduće vlade, jeste Ustav BiH. Ne bih rekao da mi imamo neku crvenu liniju preko koje nećemo preći, mi imamo crvenu, plavu i bijelu liniju koju štitimo i nikada nećemo prestati. Mora se razgovarati o Centralnoj izbornoj komisiji, mora se razgovarati o Izbornom zakonu, o svemu onome što je nametnuto od nekih ljudi koji nemaju na osnovu Ustava mogućnost da bilo šta nameću u pravni promet u BiH“, ističe Kovačević.

    Kovačević napominje da mora postojati konsenzus unutar Predsjedništva BiH. „Nećemo dopustiti da se pljuje po Srbima i Republici Srpskoj, da nas nazivaju pogrdnim imenima. To je nešto što mora da prestane. Čuo sam Konakovića koji je rekao da je moguće formirati vlast bez SDS-a i HDZ-a. To je jedna jako zanimljiva teza. Najjednostavniji odgovor je da možda jeste moguće, ali da ne znam kako. Ali je sasvim sigurno da nije moguće sa Dinom Konakovićem. Neko ko vodi neku izbornu politiku i ta politika ga odvede u izborni debakl i on nastavi da vodi tu istu politiku, to može da ga odvede samo u dodatni debakl gdje on ide, kao i neki drugi“, kaže Kovačević.

    Komentarišući izborni rezultat, Kovačević je istakao da je SNSD sam dobio iz Narodne skupštine oko 210.000 glasova građana Republike Srpske, dok su sve stranke opozicije zajedno dobile oko 160-170.000 glasova. „Kada uzmete naše koalicione partnere, kao blok, mi smo dobili skoro 350.000 glasova naspram 160.000 glasova opozicije. To potpuno jasno govori o obimu povjerenja koje je nama narod ukazao. Građani Republike Srpske, narod Republike Srpske, jasno je prepoznao koja politika zaslužuje povjerenje i koja politika je opravdala povjerenje koje je ranije dobijala od naroda“, kaže Kovačević.

    Ali, SNSD neće dopustiti da ih pobjeda ponese, kaže Kovačević. „Zato je Dodik pozvao predstavnike opozicije da radimo zajedno. Svi oni koji su do sada pozivali na razjedinjenje, koji su unosili oštru retoriku podjela u naše društvo, u našu političku scenu, građani to nisu podržali. To nije nešto što ima podršku naroda Republike Srpske. Podršku naroda Republike Srpske su dobile one snage, na prvom mjestu Milorad Dodik, SNSD, naši kandidati, ali i naši koalicioni partneri, koji su pozivali na to da Republika Srpska mora da bude jedinstvena, da moramo u jednom frontu da štitimo interese Republike Srpske i srpskog naroda i da se borimo za bolji život svakog čovjeka u Republici Srpskoj“, kaže Kovačević.

    Ono što je bitno naglasiti, kaže on, jeste uloga Milorada Dodika. „Jako je bitno da se naglasi uloga Milorada Dodika, koji nije bio kandidat zbog cirkusa sa Kristijanom Šmitom, u kojem je Milorad Dodik postavio sebe, jer je prepoznao da je njihov cilj u trenutku kada su stvarno snažni atak na Republiku Srpsku, oni su postavili zamku za koju je znao da je neće moći zaobići, ponudio im je ime Milorad Dodik. Oni su gonili Milorada Dodika, a za to vrijeme Republika Srpska je dobila na vremenu“, dodaje on.

    Kovačević kaže da je bitno i napomenuti Organizacionog sekretara SNSD-a Igora Dodika, koji je odnio veliku pobjedu. „Trebamo da se prisjetimo riječi Draška Stanivukovića koji je rekao: Ko je Igor Dodik, on je tatin sin, koji ne smije da ide na neku političku utakmicu protiv njega. Mi smo tu utakmicu dobili. Draško Stanivuković je imao 500 bilborda. Igor Dodik nije imao ni jedan. Draško Stanivuković je „iskakao“, niste mogli da otvorite mobilni telefon, da on „ne iskoči“. Čak je slao i neke nezakonite poruke, tipa hvala što ste glasali za Draška Stanivukovića, itd. Niste mogli da otvorite nijednu jedinu platformu da ne iskoči Draško Stanivuković. Igor Dodik nije imao nijednu platformu, nijedan bilbord, nijedan TV spot, nije tvrdio za sebe da je premijer i dobio je 5.000 glasova više nego Draško Stanivuković“, dodaje Kovačević.

  • Detalji nesreće kod Bijeljine: Pijani vozač usmrtio djevojku na motociklu

    Detalji nesreće kod Bijeljine: Pijani vozač usmrtio djevojku na motociklu

    Vozač P.S. koji je upravljao BMW-om imao je 1,31 promil alkohola u krvi, pokazuju podaci Policijske uprave Bijeljina, a kako navode iz policije, on je uhapšen zbog vožnje pod dejstvom alkohola, kako prenose Nezavisne.

    Podsjećamo, vozač P.S. učestvovao je u teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Bijeljina – Rača, u mjestu Dvorovi, sinoć, 12. oktobra, oko 22.15 u kojoj je smrtno stradala djevojka A.R.

    „U nezgodi su učestvovali putnički automobil marke BMW kojim je upravljalo lice P.S. sa područja grada Bijeljine i motocikl marke honda kojim je upravljalo lice P.M. Lice P.M. je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je putnik na motociklu lice A.R. smrtno stradalo od zadobijenih povreda“, saopštili su iz policije.

    Na lice mjesta izašao je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, koji je rukovodio uviđajem. „Dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini naložio je preduzimanje svih zakonom propisanih mjera i radnji kako bi se utvrdili tačni uzroci koji su doveli do ove teške saobraćajne nezgode“, navodi se u saopštenju.

  • Grlić Radman: Ne blokiramo Crnu Goru, insistiramo na temeljnim načelima

    Grlić Radman: Ne blokiramo Crnu Goru, insistiramo na temeljnim načelima

    Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman tvrdi da zvanični Zagreb ne blokira napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU, već insistira ispunjavanju temeljnih načela na kojima počiva Unija, kako prenosi RTRS.

    „Ne možemo govoriti o blokadi, vidite da smo se dosad saglasili sa zatvaranjem niza pregovaračkih poglavlja“, rekao je Grlić Radman sinoć u Luksemburgu poslije sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU.

    Rekao je da je Crna Gora do sada u pristupnom procesu ispunila tehničke kriterijume, a da tek predstoji ispunjavanje kriterijuma iz poglavlja Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i bezbjednost.

    „Mi tražimo 14 nestalih osoba, želimo procesuiranje ratnih zločinaca, želimo vidjeti povraćaj otete imovine Hrvatima u Crnoj Gori. Znamo da je nekim drugim manjinama ta imovina vraćena, a Hrvatima nije i to smatramo diskriminacijom. To je nešto na čemu insistiramo i to je dio pregovaračkih poglavlja 23 i 24“, rekao je Grlić Radman.

    On je istakao da je takođe da je potrebno isplatiti odštetu logorašima u Morinju, da su hrvatski stručnjaci procijenili da su hrvatska plovila u vrijednosti 2,7 milijardi dolara završila u Crnoj Gori, te da je školski brod Jadran, koji Hrvatska potražuje „samo vrh ledenog brijega“.

    Dodao je da ima uvjeravanja s crnogorske strane da će se učiniti određeni pomaci u pogledu otvorenih pitanja, prenio je zagrebački Jutarnji list. Crna Gora je sinoć zatvorila tri nova poglavlja u pregovorima ka članstvu u EU. Broj zatvorenih poglavlja porastao je na 21, a za zatvaranje je ostalo još 12.

  • SIPA na meti carinika iz Gradiške i Broda zbog sumnje na primanje mita

    SIPA na meti carinika iz Gradiške i Broda zbog sumnje na primanje mita

    Pripadnici SIPA provode operativnu akciju na četiri lokacije u Bosni i Hercegovini, a na meti su službenici Uprave za indirektno oporezivanje BiH, potvrđeno je za Nezavisne, kako prenose Nezavisne.

    Kako nezvanično saznajemo, u pitanju su carinici koji su raspoređeni u Gradišci i Brodu. S druge strane, iz SIPA nam je potvrđeno da se akcija sprovodi po nalogu Suda BiH, a pod nadzorom Tužilaštva BiH zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela primanje dara i drugih oblika koristi. Za sada nema zvaničnih informacija o uhapšenim osobama.

  • Orban: Ukrajinski zlatni konvoj najveći korupcijski slučaj u Evropi

    Orban: Ukrajinski zlatni konvoj najveći korupcijski slučaj u Evropi

    Bivši mađarski premijer Viktor Orban u velikom intervjuu za Bayer Show govorio je o brojnim potezima aktuelne vlade te se osvrnuo i na događaj koji je opisao kao najveći korupcijski skandal u Evropi, kako prenosi Klix.

    Naime, on se osvrnuo na slučaj tzv. „ukrajinskog zlatnog konvoja“ te je tvrdio kako su zapadne zemlje i Ukrajina bili umiješani u pošiljke novca i imovine koje su prolazile kroz Austriju i Mađarsku. Predsjednik Fidesza izjavio je da su mađarske vlasti zakonito zaustavile konvoje s naoružanom ukrajinskom pratnjom, te da smatra da je sudski postupak pokrenut protiv njega zbog toga politički motiviran, naglasivši da desnica ne može biti eliminirana jer se pola zemlje ne može zatvoriti.

    „Ovo je najveći korupcijski slučaj u Evropi. U to su debelo uključeni zapadnjaci kao i Ukrajinci. Ako neko prati austrijsku unutrašnju politiku, tamo se vodi ogroman spor oko toga kako je to prošlo kroz zemlju. Milijarde eura u zlatu i dolarima. To nisu normalne stvari“, rekao je Orban.

    Rekao je kako to nema veze s normalnim bankarskim poslovima. „Vojnici s obukom iz tajnih službi prate pošiljke. Pa ne zafrkavajmo se, to smo zaustavili. Mađarske vlasti su radile svoj posao i to bih učinio u svakom slučaju“, poručio je.

  • Ko kontroliše Ormuz?

    Ko kontroliše Ormuz?

    Najmanje 12 tankera napadnuto je tokom protekle sedmice u Ormuskom moreuzu i okolini, kako prenose Nezavisne.

    UKMTO je naknadno izvijestio o šest brodova pogođenih u nedjelju: pet tankera i jednom kontejnerskom brodu. Kod omanskog Sohara posada je evakuisana nakon udara drona. Iranske tvrdnje o novim udarima na supertankere nisu nezavisno potvrđene. Analitičar Sal Merkogliano osporio je da objavljeni snimak prikazuje udar mine. Na tankeru „Gem No 2“ požar poslije udara drona je ugašen; svih 22 člana posade bilo je bezbjedno.

    Iran tvrdi da je moreuz zatvoren i pod njegovom kontrolom. Američki državni sekretar Marko Rubio tvrdi da je otvoren i da su tokovi nafte gotovo obnovljeni, navodi National.

  • Uhapšen muškarac koji je navodno planirao atentat na Donalda Tuska

    Uhapšen muškarac koji je navodno planirao atentat na Donalda Tuska

    Muškarac osumnjičen da je planirao atentat na poljskog premijera Donalda Tuska navodno je tražio saučesnike za oružani napad, a policija istražuje njegove veze s radikalnim grupama na internetu, kako prenose Nezavisne.

    Meta navodnog plana nije bio samo Tusk već i potpredsjednik poljske vlade i ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš, dok novi detalji istrage pokazuju kako su bezbjednosne službe došle do osumnjičenog i zašto su prijetnju shvatile toliko ozbiljno. Prema saznanjima poljskog portala Onet, riječ je o 66-godišnjem muškarcu iz Vroclava, koji je uhapšen u svom stanu u nedjelju, 11. oktobra. Prilikom hapšenja nije pružao otpor, nije pokušao da pobjegne i postupao je po naređenjima policajaca. Dan kasnije prebačen je u Varšavu, gdje je nastavljena istraga o njegovim namjerama, kontaktima i mogućim pripremama napada.

    Sve je, prema pisanju Rzeczpospolite, počelo elektronskom porukom koja je stigla na adresu poljske Službe državne zaštite. U poruci su se nalazile informacije o mogućem napadu na dvojicu najviših državnih zvaničnika, ali i detalji koji su istražioce naveli da odmah reaguju. Prema informacijama televizije TVN24, osoba koja je prijavila prijetnju prethodno je preko društvenih mreža stupila u kontakt s jednom radikalnom organizacijom koja je navodno tražila dobrovoljce za izvođenje oružanog napada. Prijavitelj je naveo i da se sastao s muškarcem po imenu Kšištof, s kojim je razgovarao o vatrenom oružju, mržnji prema vladi i planiranom masovnom ubistvu. Upravo su ti detalji, prema poljskim medijima, bili među razlozima zbog kojih je prijava ocijenjena kao posebno ozbiljna. Istražioci su analizirali informacije iz dojave i aktivnosti na internetu, što ih je dovelo do osumnjičenog.

    Poljski ministar unutrašnjih poslova Marćin Kervinjski izjavio je u ponedjeljak, 12. oktobra, da je uhapšeni muškarac bio veoma aktivan u radikalnim grupama na internetu. Prema njegovim riječima, riječ je o grupama koje promovišu ekstremne stavove, koriste govor mržnje i podstiču nasilje u javnom životu. Osumnjičeni je, kako je naveo ministar, preko interneta održavao kontakte s osobama sličnih stavova. Poljski radio prenio je Kervinjskog, koji je naglasio da policija nastavlja da istražuje te kontakte i komunikaciju. Ministar, međutim, nije želio da unaprijed zaključuje da li je motiv osumnjičenog bio politički. Prema saznanjima radija RMF FM, uhapšeni je izraziti protivnik aktuelne poljske vlasti. Istražioci pregledaju zaplijenjene elektronske uređaje, analiziraju njegovu komunikaciju i pokušavaju da utvrde koliko su daleko odmakle eventualne pripreme napada.

    Onet je objavio da je osumnjičeni navodno pokušavao da pronađe osobe koje bi mu pomogle u ostvarivanju plana. Izvori tog portala tvrde i da je svoje namjere obrazlagao političkim razlozima. Ipak, poljske vlasti zasad nisu zvanično potvrdile da je postojala organizovana grupa spremna da izvede napad. Prema informacijama Oneta, osumnjičeni je nakon hapšenja prevezen u Varšavu, gdje je smješten u policijske prostorije za zadržavanje. RMF FM navodi da je za njegov transport, zbog zdravstvenog stanja, bila potrebna saglasnost ljekara. Poljski mediji objavili su i da je muškarac ranije evidentiran zbog sitnih krađa i neplaćanja alimentacije.

    Ozbiljnost prijetnje najbolje pokazuje reakcija poljskih bezbjednosnih službi. Nakon prijave organizovan je hitan sastanak u Centru za borbu protiv terorizma Agencije za unutrašnju bezbjednost, kojem su prisustvovali predstavnici policije, Službe državne zaštite i obavještajnih struktura. Portparol ministra zaduženog za koordinaciju specijalnih službi Jacek Dobžinjski poručio je da je prijetnja shvaćena izuzetno ozbiljno. „Slučaj je smrtno ozbiljan“, izjavio je Dobžinjski. Objasnio je da su informacije bile toliko vjerodostojne i zabrinjavajuće da su službe procijenile kako postoji realna mogućnost njihovog ostvarivanja. Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Karolina Galecka takođe je potvrdila da je dojava sadržavala konkretne informacije. „Postojala je veoma snažna osnova za vjerodostojnost informacija dostavljenih elektronskom poštom“, izjavila je Galecka za poljski list Rzeczpospolita. Dodala je da su informacije bile dovoljno ozbiljne da vlasti odluče da javnost obavijeste o mogućem napadu na premijera i ministra odbrane.

    Poljski premijer oglasio se nakon što je policija uhapsila osumnjičenog. „Muškarac koji je prijetio atentatom je uhapšen. Zahvaljujem policajcima na brzoj i odlučnoj akciji“, napisao je Tusk na društvenoj mreži X. Ministar unutrašnjih poslova Kervinjski takođe je potvrdio hapšenje, navodeći da je policija privela muškarca koji je prijetio premijeru i planirao napad. Prema saznanjima lista Rzeczpospolita, osoba koja je bezbjednosnim službama dostavila informacije nije bila osumnjičeni napadač, već neko ko je imao saznanja o njegovim namjerama. To je važan detalj jer ukazuje da je policija reagovala na dojavu prije nego što je eventualni napad izveden.

    Prema pisanju Oneta, muškarac bi mogao da odgovara za pripremanje napada na ustavni organ Poljske. Za takvo krivično djelo poljski zakon predviđa kaznu zatvora od tri mjeseca do pet godina. Ukoliko bi tužilaštvo dokazalo da je osumnjičeni preduzeo radnje koje neposredno vode ostvarivanju takvog cilja, kazna može biti znatno stroža, čak do 20 godina zatvora. Za sada nije potvrđeno koje će mu tačno optužbe biti stavljene na teret. Istražioci tek treba da utvrde da li je riječ o pojedincu koji je prijetio državnim zvaničnicima ili je postojao konkretniji plan napada uz učešće drugih osoba.