VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kalas: Nema datuma za prijem Ukrajine u Evropsku uniju

    Kalas: Nema datuma za prijem Ukrajine u Evropsku uniju

    Članice EU nisu spremne da odrede konkretan datum za prijem Ukrajine u blok, izjavila je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.

    – Moje mišljenje je da članice nisu spremne da daju konkretan datum – rekla je Kalasova na panelu Minhenske bezbjednosne konferencije.

    Ona je dodala da “ima mnogo posla koji treba da se obavi” i da je “prioritet da se pokaže da je Ukrajina dio Evrope”.

    Mađarska se izričito protivi učlanjenju Ukrajine u EU i spremna je da uloži veto na tu inicijativu.

  • Fico sa Rubiom o energetici, NATO i događajima u Ukrajini

    Fico sa Rubiom o energetici, NATO i događajima u Ukrajini

    Američki državni sekretar Marko Rubio, koji danas boravi u posjeti Slovačkoj, sastao se sa premijerom te zemlje Robertom Ficom, a teme razgovora su bila pitanja saradnje u oblasti nuklearne energije, nabavke gasa i nafte u Slovačkoj i moguće alternative, kao i rat u Ukrajini i situacija u NATO.

    Na zajedničkoj konferenciji za medije poslije sastanka, Fico je potvrdio svoju zainteresovanost za saradnju sa SAD u izgradnji nove nuklearne elektrane u Slovačkoj, kao i za moguće zajedničke pregovore između članica Višegradske četvorke i SAD o energetskoj saradnji, prenosi TASR.

    Fico je, takođe, sa Rubijom razgovarao o namjeri Slovačke da kupi još četiri borbena aviona V-16 i ponudio SAD pomoć Slovačke u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine.

    Fico smatra, kako je naveo, da je najvažnije da se SAD i Slovačka međusobno poštuju, da djeluju kao saveznice u pitanjima od obostranog interesa i da pregovaraju u potrazi za zajedničkim riješenjima kada imaju različita mišljenja.

    Kako prenosi CNN, Rubio je na konferenciji za medije sa Ficom rekao da predsjednik SAD Donald Tramp daje prednost diplomatiji u pitanjima koja se tiču Irana i da je administracija trenutno fokusirana na pregovore.

    – Sada imamo posla sa radikalnim šiitskim sveštenicima… Sa ljudima koji donose političke i geopolitičke odluke na osnovu čiste teologije, a to je komplikovano. Niko nikada nije uspio da postigne uspješan dogovor sa Iranom, ali mi ćemo pokušati – rekao je Rubio.

    On je naglasio da su SAD pozicionirane u tom regionu iz jednog prostog razloga – jer shvataju da bi njihove snage u regionu mogle biti ugrožene.

    Rekao je da će specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i Trampov zet DŽared Kušner otputovati radi važnih sastanaka s tim u vezi, pa se čeka ishod razgovora.

    Rubio se osvrnuo i na procenu više evropskih vlada da je ruski opozicioniar Aleksej Navaljni otrovan retkim žabljim otrovom.
    Kako je istakao, nema razloga da osporava tu procenu, koju smatra uznemirujućom, kako je naveo.
    Rubio se sa Ficom sastao na početku dvodnevne posete Slovačkoj i Mađarskoj, koja je usledila nakon što je pružio uveravanja evropskim liderima na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, ali nije ustuknuo kad je reč o zahtevima SAD saveznicima na više frontova, navodi CNN.

  • Vatikan odlučio: Stepinac neće biti proglašen svetim

    Vatikan odlučio: Stepinac neće biti proglašen svetim

    Apostolski nuncij u Hrvatskoj Đorđo Lingva na završetku službe u Hrvatskoj jasno je poručio da nema ništa od proglašenja kardinala Alojzija Stepinca svetim.

    Glavna poruka ambasadora je to što nije došlo do pomirenja u hrvatskoj i srpskoj javnosti, te da bi “Stepinčeva svetost bila uzaludna”, pišu beogradske Večernje novosti.

    “Treba reći istinu”
    Uzimanjem u obzir toga potvrđeno je da ni papa Franja ni papa Benedikt XVI nisu kanonizovali Stepinca. Lingva je, kako je rekao, uvjeren da će se to pitanje rješavati tek kada se postigne pomirenje, poručivši da treba jasno istaći istinu.

    To je nakon dugo vremena jasan signal o raspoloženju Vatikana prema Stepincu. U hrvatskoj javnosti često se isticala potreba da se ubrza proces kanonizacije, ali je sada poruka drugačija.

    Stepinac simbol podjela
    Alojzije Božja i blaženi Alojzije – tim riječima se i dalje obilježavaju neke godišnjice vezane za Stepinca, rječnik nadahnut nacionalnim zanosom i ratnim interpretacijama.

    Lingva je rekao da je ratni kardinal postao simbol podjela, te da bi njegova kanonizacija u ovom trenutku bila političko pitanje. Vjera se, prema njegovim riječima, ne smije zloupotrebljavati kada se radi o osjetljivim nacionalnim interesima. Upozorio je da religija treba da bude sredstvo pomirenja, a ne produbljivanja sukoba.

  • Potpisan sporazum o izgradnji gasne elektrane u Srbiji

    Potpisan sporazum o izgradnji gasne elektrane u Srbiji

    Srbija i Azerbejdžan razmijenili su sedam potpisanih bilateralnih sporazuma o saradnji u Palati Srbija, među kojima je i sporazum o razvoju, projektovanju, izgradnji i upravljanju elektrane sa gasno-parnim ciklusom u Srbiji.

    Sporazumi i memorandumi su razmijenjeni u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandar Vučić i predsjednika Azerbejdžana Ilham Alijev, prenosi Tanjug.

    Dokument o saradnji na izgradnji gasne elektrane razmijenili su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i ministar privrede Azerbejdžana Mihail Džabarov.

    Takođe, sporazum između Vlade Srbije i Vlade Azerbejdžana o saradnji u oblasti bezbjednosti hrane razmijenili su ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić i ministar finansija Azerbejdžana Sahil Babajev.

    Memorandum o razumijevanju između ministarstva privrede Srbije i ministarstva Azerbejdžana razmijenili su potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović i ministar privrede Azerbejdžana Mihail Džabarov.

    Memorandum o razumijevanju između ministarstva informisanja i telekomunikacija Srbije i Agencije za razvoj medija Azerbejdžana o saradnji u oblasti medija i komunikacije razmijenili su ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina i ministar finansija Sahil Babajev.

    Memorandum o saradnji u oblasti kulture između ministarstva kulture Srbije i ministarstva kulture Azerbejdžana za period od 2026. do 2030. godine razmijenili su ministar kulture Nikola Selaković i ministar kulture Azerbejdžana Adil Karimlji.

    Memorandum o razumijevanju između ministarstva sporta Srbije i ministarstva omladine i sporta Azerbejdžana u oblasti sporta razmijenili su ministar sporta Zoran Gajić i ministar omladine i sporta Farid Gajibov.

    Memorandum o razumijevanju u oblasti zdravstvenog osiguranja između Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) i Državne agencije za obavezno zdravstveno osiguranje Azerbejdžana razmijenili su vršilac dužnosti direktora RFZO Sanja Radojović Škodrić i ambasador Azerbejdžana u Srbiji Kamil Kasijev.

  • Cvijanović: Utvrditi ko je odgovoran za dešavanja u Širokom Brijegu

    Cvijanović: Utvrditi ko je odgovoran za dešavanja u Širokom Brijegu

    Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH najoštrije je osudila, kako je navela, užasne i uznemirujuće scene iz Širokog Brijega sa koncerta Marka Perkovića Tompsona.

    “Zgrožena sam ustaškom ikonografijom, pokličima i simbolima zločinačke NDH koji su obilježili ovaj događaj”, navela je Cvijanovićeva na društvenoj mreži “Iks”.

    Kako je istakla, veličanje ove mračne ideologije predstavlja opasan pokušaj istorijskog revizionizma, ali i duboku uvredu za sve žrtve, a posebno za srpski narod koji je za vrijeme NDH pretrpio strahovita stradanja i doživio genocid.

    “Nigdje u civilizovanom svijetu nema i ne smije biti mjesta za ovakve pojave, pa tako ni u BiH”, navodi se u obajvi.

    Dodala je da od nadležnih institucija očekuje da utvrde sve okolnosti i odgovornost za sramna dešavanja u Širokom Brijegu, ali i da spriječe ponavljanje sličnih incidenata bilo gdje u BiH.

    Inače, u sportskoj dvorani Pecara u Širokom Brijegu u petak 13. februara, održan je prvi od dva zakazana koncerta Marka Perkovića Tompsona.

    Koncert je protekao i uz prisustvo sporne ikonografije i uzvika koji decenijama izazivaju oštre reakcije javnosti.

  • Tragedija u Sarajevu pokrenula proteste i političku odgovornost

    Tragedija u Sarajevu pokrenula proteste i političku odgovornost

    Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku nakon protesta građana izazvanih tragičnom tramvajskom nesrećom u kojoj je smrtno stradao student Erdoan Morankić iz Brčkog, dok je maloljetna djevojka teško povrijeđena. Uk je poručio da mu je „glas mladih važniji od funkcije“ i da preuzima političku odgovornost s ciljem vraćanja povjerenja u sistem.

    U obraćanju javnosti podsjetio je da je na početku mandata naglasak stavio na mlade i njihovu budućnost. Istakao je da su upravo mladi izašli na ulice i jasno poručili šta očekuju od vlasti. „Izbor između njihove hrabrosti i moje funkcije za mene je jasan“, naveo je Uk.

    Poručio je da ostavku podnosi kako bi doprinio vraćanju povjerenja u institucije, naglašavajući da odgovornost treba preuzimati i kada se dobije funkcija i kada je potrebno povući se. Najavio je da će nastaviti voditi procese do imenovanja novog premijera, te da će raditi na utvrđivanju pune istine o nesreći.

    Dodao je da je prethodnih dana radio danonoćno, na mjestu tragedije, u bolnici i u Vladi, te da su i njegove kolege duboko pogođene događajem. Opoziciji je poručio da tragedija ne smije biti predmet političkih manipulacija i širenja neistina.

    Istovremeno, Kantonalni sud u Sarajevu odbio je prijedlog Tužilaštvo Kantona Sarajevo za određivanje pritvora vozaču tramvaja Adnanu Kasapoviću. On je pušten na slobodu tokom protesta građana ispred zgrade suda, gdje su ga aplauzom dočekale kolege.

    Kasapović je na ročištu izjavio da nije kriv, tvrdeći da je uzrok nesreće tehničke prirode. „Nisam kriv, nego je uzrok tehničke prirode“, rekao je, dodajući da će video-nadzor pokazati šta se dešavalo.

    Njegov advokat Elmin Plećan naveo je da će ključni dokaz biti snimak iz kabine vozača, koji još nije pregledan. Prema njegovim riječima, taj snimak bi mogao pokazati da je vozač pokušavao zaustaviti tramvaj i isključiti struju, te da su kvarovi na tom tipu vozila ranije zabilježeni.

    Prema navodima odbrane, sporni tramvaj je u prošloj godini imao više desetina isključenja iz saobraćaja, a početkom sedmice bio je na popravci. Istraga bi, ukoliko se utvrdi tehnička neispravnost, mogla biti proširena i na druge odgovorne osobe.

    Građani su se okupili ispred Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, odakle su krenuli u protestnu šetnju prema sudu, a skup je završen kod Vječne vatre. Okupljanje je organizovala neformalna grupa građana „Ne okreći glavu“, a najavljen je i nastavak protesta.

    Policija je nakon protesta privela pet osoba, među kojima četiri maloljetnika, kod kojih su pronađeni pirotehnička sredstva i predmeti pogodni za nanošenje povreda. Nadležni su najavili zakonom predviđene mjere.

    U međuvremenu, Erdoan Morankić ispraćen je na vječni počinak u Brčkom, gdje su se od njega oprostili brojni građani. Tragedija je otvorila pitanja odgovornosti, sigurnosti javnog prevoza i povjerenja u institucije, a političke i pravne posljedice tek slijede.

  • Stevandić u Orašcu: Sretenjem je Srpska najbliža slobodi i Srbiji

    Stevandić u Orašcu: Sretenjem je Srpska najbliža slobodi i Srbiji

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić prisustvovao je danas kod spomenika vojvodi Karađorđu u Orašcu državnoj svečanosti povodom obilježavanja Sretenja, Dana državnosti Srbije.

    – Sretenjem je Srpska najbliža slobodi i Srbiji. Srbija se od 1804. do 1815. oslobodila ropstva, a nama su osmansko zamijenili austrougarskim. Mi smo se sa slobodom sreli 9.1.1992. Sloboda uvijek traži junaštvo da je osvoji. Sloboda Srbije i Srpske je najljepše Sretenje – naveo je Stevandić na Iksu.

     

    Svečanost su predvodili predsjednici vlada Srbije i Republike Srpske, Đuro Macut i Savo Minić, a na ceremoniji su bili prisutni i ministri u Vladi Srbije, politički predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ambasadori i vojni atašei stranih država u Srbiji, kao i veliki broj građana.

  • Moskva potvrdila: Ako Kijev održi izbore, neće biti napada

    Moskva potvrdila: Ako Kijev održi izbore, neće biti napada

    Rusija je spremna da osigura da neće biti vazdušnih udara na dan izbora u Ukrajini, ako Kijev napokon odluči da ih održi, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin u intervjuu za TASS.

    “Naravno, izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina ostaju aktuelne. Ali, kao što sam napomenuo, još nema razgovora o organizovanju stvarnog glasanja u Ukrajini”, rekao je Galuzin.

    On je skrenuo pažnju na iskustvo Rusije, kada su martu 2024. godine održani predsjednički izbori. Biračka mjesta su – čak i uz vojne operacije – otvorena u neposrednoj blizini zone borbenih dejstava.

    “Kijev je pokušao na sve moguće načine da poremeti izborni proces u regionima pogođenim borbenim dejstvima, ne ustručavajući se od pribegavanja terorističkim metodama i sabotaži. Međutim, pokazalo se da nije uspio da postigne svoj cilj”, podsjetio je on.

    Galuzin je naglasio da Rusija “neće da se spusti na nivo prakse Kijeva” i da će dozvoliti narodu Ukrajine da u potpunosti ostvari svoja ustavno zagarantovana izborna prava i samostalno odredi budući razvoj svoje zemlje.

    “Razumije se, ako kijevski režim konačno odluči da napravi ovaj demokratski korak”, dodao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova.

    Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin istakao da je Moskva spremna da razmotri obustavljanje vazdušnih udara duboko u Ukrajini na dan izbora i napomenuo da 5-10 miliona Ukrajinaca koji žive u Rusiji treba da imaju pravo glasa.

    Rusija zaoštrila stav nakon napada na Putinovu rezidenciju
    Moskva je zaista pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju, rekao je Galuzin.

    “Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara”, istakao je ruski zvaničnik.

    Kako je istakao, napad je odbijen, a mnoge zemlje su ga osudile.

    “Naši partneri su još jednom iz prve ruke videli terorističku prirodu hunte Zelenskog. Svi su vidjeli snimak u Moskvi kako naša vojska predaje Amerikancima kontrolora leta sa jedne od oborenih ukrajinskih bespilotnih letelica usmjerenih ka rezidenciji ruskog predsjednika”, dodao je.

    Prema njegovim riječima, čak i oni koji sponzorišu kijevski režim donijeli su odgovarajuće zaključke i procene.

    “Naš odgovor, kao što znate, nije dugo čekao – vojni objekti u zapadnoj Ukrajini pretrpjeli su ozbiljnu štetu”, podsjetio je zamjenik ministra.

    Šta se desilo sa pregovorima u Istanbulu
    Kijev nije odgovorio na ruski predlog o uspostavljanju bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre, izjavio je Galuzin.

    “Kijev je ostavio bez odgovora naše prijedloge za poboljšanje efikasnosti pregovaračkog procesa stvaranjem bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre i radnih grupa za rješavanje vojnih, političkih i humanitarnih pitanja. Takođe nije bilo jasnog odgovora na našu spremnost da podignemo nivo šefova delegacija”, rekao je on.

    “Kao što se sjećate, tamo su 2025. godine održane tri runde konsultacija: u maju, junu i julu. U međuvremenu, prošlog novembra, ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova javno je objavilo jednostrani prekid istanbulskih pregovora, navodno zbog nedostatka ‘opipljivog napretka’. To djeluje, u najmanju ruku, čudno”, zaključio je zamjenik ministra.

    Prema njegovim riječima, ideja o uvođenju spoljne uprave Ukrajinom pod pokroviteljstvom UN nakon završetka Specijalne vojne operacije jedna je od mogućih opcija za rješavanje sukoba.

    “U martu 2025. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je, u slučaju Ukrajine, uspostavljanje spoljne administracije pod pokroviteljstvom UN jedna od mogućih opcija. Slični presedani su se dogodili u okviru mirovnih aktivnosti svjetske organizacije. Generalno, Rusija je spremna da razgovara sa Sjedinjenim Državama, evropskim i drugim zemljama o mogućnosti uvođenja privremene spoljne administracije u Kijevu”, istakao je Galuzin.

    Zamjenik ministra spoljnih poslova smatra da će takav korak “omogućiti demokratske izbore u Ukrajini i uspostavljanje održive vlade sa kojom se može potpisati punopravni mirovni sporazum i legitimni dokumenti o budućoj međudržavnoj saradnji”, prenosi “RT Balkan”.

  • Amerika poslala jasnu poruku Evropi

    Amerika poslala jasnu poruku Evropi

    Marko Rubio, američki državni sektretar, koji je predvodio američku delegaciju na Minhenskom sigurnosnom forumu, održao je u subotu dugo očekivani govor, kako bi se konačno utvrdilo kakav je odnos Amerike prema Evropi, posebno nakon krize oko Grenlanda i tenzija oko uvođenja američkih carina.

    U govoru je, s jedne strane pokušao da popravi štetu američko evropskim odnosima nakon prošlogodišnjeg omalovažavajućeg i uvredljivog obraćanja Džej Di Vensa, američkog potpredsjednika, ali i da potvrdi agendu Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i pozove Evropu da joj se pridruži.

    Podsjećanja radi, Vens je prošle godine s iste govornice poručio Evropi da guše slobodu izražavanja i da predvode kulturu sprečavanja drugačijih mišljenja, dajući istovremeno podršku strankama krajnje desnice, posebno Alternativi za Njemačku, stranci čiji pojedini visoki funkcioneri ne kriju simpatije prema nacizmu.

    Rubio je poručio da Amerika brine za Evropu, i dodao da je Amerika dijete Evrope, podsjetivši ne samo na zajedničku istoriju, nego i na kulturno i istorijsko naslijeđe. Kao odan rimokatolik, Rubio je podsjetio i na hrišćanske veze, što je u skladu s konzervativno republikanskim političkim odnosom, ne samo kad je Tramp u pitanju nego generalno Republikanska stranka. Rubio, koji je porijeklom s Kube, podsjetio je i na lične veze s Evropom, naglasivši da su njegovi preci u Ameriku došli iz Španije i Italije.

    Suštinska poruka ista kao kod Vensa
    Međutim, u svojoj suštini, Rubijev govor se nije puno razlikovao od Vensovog, osim po ljubaznošću i poštovanju prema Evropi. Oba govora su prenijela Trampovu viziju svijeta – ekonomija temeljena na fosilnim gorivima, ukidanje politika koje ciljaju na sprečavanje klimatskih promjena, čvršća nacionalna homogenizacija i suverenizam, nepovjerenje prema međunarodnim institucijama poput EU, ukidanje globalizacije i vraćanje na nacionalnu politiku, uz saveze koji treba da je ojačaju, a ne zamijene liberalizmom ili ukidanjem nacionalnih granica.

    “Pridružite se – ili idemo sami”
    Ključna poruka koju je iznio Rubio je da će Amerika voditi upravo ovakvu politiku, i da bi željela da joj se Evropa pridruži, ali ako Evropa to ne želi, Amerika će je provesti sama.

    Imajući u vidu da je Evropa potpuno ovisna o američkom bezbjednosnom kišobranu i da nema zamjenu za američku tehnološku superiornost, Evropa će teško moći ignoristati ovu ljubaznu, ali prilično direktnu poruku.

    Čini se da će Evropa pokušati naći balans između onoga što mora prihvatiti i onoga što može kreirati sama.

    Merc kao okvir mogućeg evropskog odgovora
    Iako je Fridrih Merc, njemački kancelar, svoj govor održao dan ranije, čini se da se njegova poruka može primijeniti i kao evropski odgovor na ovu američku ponudu. Merc je rekao da će EU težiti čvršćem međusobnom povezivanju zemalja članica, nastavku klimatske politike, ali uz naglašavanje potrebe industrije i očuvanja životnog standarda i radnih mjesta, ali i pokušajem održavanja u životu liberalnog svjetskog poretka s onim zemljama koje budu željele da ga s Evropom dalje grade. Merc je osudio napad Rusije na Ukrajinu, Rubio ovaj rat gotovo da nije ni spomenuo. Iz odgovora na pitanje da se izjasni o mogućnostima za postizanje mira, koje mu je postavio Volfgang Išinger, direktor Foruma u kratkoj razmjeni nakon govora, može se zaključiti kakav odnos Trampova administracija ima prema ovom ratu – to je sukob između dva bijela, hrišćanska naroda, što je tragedija koju bi trebalo zaustaviti na način da oba naroda budu zadovoljna, a onda njegovati međusobne odnose zasnovane na Trampovoj viziji svijeta.

    Proširenje EU i američka preferencija bilateralizma
    Zanimljivo je i da je Merc nakon svog govora, na pitanje Jakova Milatovića, predsjednika Crne Gore, prakrično po prvi put direktno i eksplicitno podržao širenje EU na zapadni Balkan, ali je, slično kao i njegov prethodnik Olaf Šolc, indirektno to pitanje povezao s reformom odlučivanja o spoljnoj politici unutar EU. Rubio se, očekivano, nije bavio proširenjem EU, jer Trampova administracija pokazuje preferenciju za bilateralne odnose sa suverenim državama, umjesto oslanjanja na nadnacionalne strukture poput EU.

  • Ostojić: Pozivam institucije BiH i EU da reaguju na veličanje fašističkih i zločinačkih ideologija

    Ostojić: Pozivam institucije BiH i EU da reaguju na veličanje fašističkih i zločinačkih ideologija

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić pozvao je institucije BiH i EU da reaguju na veličanje fašističkih i zločinačkih ideologija tokom koncerta kontroverznog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Tompsona u Širokom Brijegu.
    Ostojić je povodom uznemirujućih scena ustaškog skandiranja i korištenja nacističkih pozdrava tokom koncerta u Širokom Brijegu naglasio da je veličanje fašističkih i zločinačkih ideologija neprihvatljivo u svakom demokratskom društvu.

    On je istakao da je posebno zabrinjavajuće kada se takve poruke šalju sa javnih događaja koji okupljaju veliki broj građana, uključujući i mlade.

    “Kao ministar za boračka pitanja, ali prije svega kao građanin koji poštuje antifašističku tradiciju i žrtvu svih onih koji su se borili protiv nacizma i fašizma, smatram da je naša obaveza da jasno stanemo protiv svakog oblika istorijskog revizionizma i govora mržnje”, naveo je Ostojić.

    On je naglasio da svako relativizovanje zločinačkih ideologija direktno vrijeđa žrtve i njihove porodice, ali i podriva temelje društva.

    Ostojić ukazuje da dodatno zabrinjava najava da je naredni koncert planiran u Mostaru, što šalje opasnu poruku i upozorenje da se ideologije zločina pokušavaju normalizovati.

    “Pozivam nadležne institucije BiH da, u skladu sa zakonom, ispitaju sve okolnosti ovog događaja i preduzmu adekvatne mjere radi sprečavanja širenja fašističke i nacističke simbolike u javnom prostoru, kao i institucije EU da reaguju”, poručio je Ostojić.

    On je apelovao i na organizatore javnih skupova da preuzmu odgovornost i ne dopuštaju širenje poruka najmračnijih ideologija 20. vijeka.

    “Naša je dužnost da čuvamo dostojanstvo našeg naroda i tekovine antifašističke borbe, te da jasno poručimo – fašizmu i nacizmu nema mjesta u našem društvu”, istakao je Ostojić.

    Tompson je na koncertu u Širokom Brijegu u petak, 15. februara, izveo pjesmu “Bojna Čavoglave” uz ustaški pozdrav “Za dom spremni!”, koji je publika zajedno sa njim uglas uzvikivala.

    Nastup u dvorani “Pecara” obilovao je ikonografijom, simbolima zloglasne Nezavisne Države Hrvatske i aluzijama na ratne devedesete.

    Tompsonovi koncerti su proteklih godina bili zabranjeni ili otkazani u Holandiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji u kojima se ovaj izvođač opisuje kao promoter neonacizma i ustaštva.