Autor: INFO

  • Šta analitičari očekuju od nove Vlade

    Šta analitičari očekuju od nove Vlade

    Novi mandat Vlade Republike Srpske, sudeći po izbornim rezultatima, proteći će u znaku apsolutnog političkog kontinuiteta u unutrašnjoj raspodjeli moći i vođenju spoljne politike. Sa komotnom podrškom u Narodnoj skupštini Srpske, ni nova vlast neće imati potrebu da pravda svoje poteze, a glavne međunarodne odluke i dalje će se donositi van institucija, kako prenosi Srpska info.

    Kako će se nastavak lobiranja u SAD-u, dobri odnosi sa Rusijom i zategnut dijalog sa Evropskom unijom odraziti na svakodnevni život građana pitali smo političke analitičare. Tanja Topić smatra da će Vlada, baš kao i sve prethodne, izdvajati finansijska sredstva za lobističke aktivnosti, najizraženije u SAD-u, i međunarodna predstavništva entiteta u inostranstvu.

    Kako će funkcionisati odnosi sa drugim državama i hoće li budući premijer Srpske imati značajne sastanke sa predstavnicima drugih država kao i do sada zavisi od toga ko će zauzeti tu poziciju. „Rijetko su premijeri i održavali međunarodne kontakte, sem kad su na tim pozicijama bili Milorad Dodik ili Željka Cvijanović. Ti odnosi će, kao i do sada, biti na nivou ambasadora stranih država u BiH i predstavnika međunarodnih, što finansijskih, što inih organizacija. Ekskluzivno pravo međunarodnih kontakata u rukama je dvije osobe i odskora Kancelarije za međunarodne odnose“, navela je Tanja Topić.

    U političkom smislu ne očekuju se značajne razlike. „S obzirom na veliku podršku i glasača, a i interesnu harmoniju koalicionih partnera, može naredne četiri godine Vlada nesmetano raditi šta hoće, što nam je poručio i odlazeći premijer. I nikome ništa ne moraju objašnjavati. Zna se čija riječ će biti zadnja. Možda s vremena na vrijeme iskoči neko od partnera, nezadovoljan raspodjelom funkcija, ali se to brzo popeglava“, rekla je ona.

    Politički analitičar Velizar Antić naglašava da ćemo u sljedećem periodu imati vladu kontinuiteta. „Nisam siguran da će se politike nove vlade mnogo mijenjati u odnosu na onu staru. Na međunarodnom nivou, odnosi sa Rusijom će i dalje biti dobri. Sve dok je Trampova administracija na čelu SAD, imaćemo na djelu nastavak popravljanja odnosa sa ovom državom, i ovi odnosi će biti sve bolji“, istakao je Antić.

    Prema njegovim riječima jako loši odnosi sa Evropskom unijom i njenim članicama će zavisiti od toga kako će vlast u Srpskoj da se ponaša prema koalicionim partnerima na državnom nivou. „Ukoliko se do nekih kompromisa i dogovora dođe na tom nivou vlasti, a što nije uspjela prethodna koalicija da uradi, mislim da će se i odnosi sa EU popravljati. Međutim, ukoliko nova koalicija na državnom nivou ne uspije da nađe zajednički jezik i postigne makar minimum konsenzusa oko određenih pitanja, mislim da će EU nastaviti da kažnjava takvo ponašanje i da će i odnos prema vlastima u Srpskoj i dalje biti loš“, naglasio je Velizar Antić.

    Dodao je da se u tom slučaju proces približavanja Evropskoj uniji odlaže do daljnjeg, za šta ne vjeruje da je u najboljem interesu građana.

  • Cenzus od pet odsto pročistio bi političku scenu

    Cenzus od pet odsto pročistio bi političku scenu

    Povećanje cenzusa sa tri na pet odsto? Još jedan od prijedloga kojeg su političarima u BiH puna usta godinama, ali ipak, od izbora do izbora, konzumiraju dobro oproban recept. Na sreću malih, kako prenosi Srpska info.

    Nakon nedavno održanih izbora, na kojima su pojedine stranke jedva uhvatile vazduh, priča o povećanju cenzusa ponovo je pokrenuta. I nije teško razumjeti zašto, jer bi podizanje izbornog praga moglo poprilično da promiješa karte na političkoj sceni. Drugim riječima, ono što je danas dovoljno za ulazak u parlament, sutra bi moglo da bude premalo za poslaničku fotelju. A to znači i manje stranaka u skupštinskim klupama, drugačiju raspodjelu mandata i, sasvim sigurno, mnogo glavobolje za one koji bi se našli na pogrešnoj strani izbornog praga.

    Ipak, jedno je godinama pričati o tome kako bi političku scenu trebalo pročistiti od mnoštva malih stranaka, a sasvim drugo promijeniti pravila igre. Jer, dok se jedni zalažu za viši cenzus, drugima upravo ovaj sadašnji omogućava da prežive na političkoj sceni i budu važan faktor u skupštinskoj matematici.

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da predstoji politička bitka oko izmjena Izbornog zakona, u kojoj će biti mnogo tema, a političari će, očekivano, nastojati da ih riješe u svoju korist. „Upravo cenzus od 3 odsto održava u životu ovoliki broj političkih subjekata, i političku scenu čini disperzivnom, ali to je upravo i onaj momenat koji mnogima odgovara, i velikima i malima. Time bismo dobili ukrupnjavanje političke scene i smanjili ucjenjivačke potencijale malih, koji bi pod većim cenzusom od 5 odsto nestali sa političke pozornice“, kaže Topićeva.

    Politikolog Velizar Antić ocjenjuje da bi veći cenzus na izborima za ulazak u skupštine značio smanjivanje broja političkih partija i njihovo ukrupnjavanje. „Mnoge male političke partije bi prestale da postoje i ukoliko žele da nastave svoj politički život morali bi da se udružuju sa drugim partijama. Ovo bi vodilo ukrupnjavanju političke scene i ostanak u životu nekoliko većih partija. To bi donijelo stabilizaciju prilika u trenucima nakon izbora, jer bi se lakše dolazilo do koalicija i formiranja vlasti. U ovom trenutku, mi imamo jako mnogo partija koje su prešle cenzus i sada su sve one u igri za formiranje vlasti, a samim tim mnogo se teže dolazi do konsenzusa“, kaže Antić.

    On upozorava da bi, pored ovih prednosti, šteta ipak bila mnogo veća. „Jer u slučaju podizanja cenzusa na pet odsto mnoge partije i interesi koje zastupaju ne bi bile adekvatno predstavljene u skupštinama. To bi za posljedicu imalo veliko nezadovoljstvo ljudi koji ne bi imali mogućnost da glasaju za partije koje najbolje predstavljaju njihove interese. A u jednom podijeljenom društvu po više osnova, kakvo je i naše, od najvećeg značaja je da svi interesi budu što bolje predstavljeni“, kaže Antić, koji zaključuje da je mnogo bolje da ostane cenzus na tri odsto.

    „Ali ono što je nama neophodno jeste podizanje nivoa političke kulture, kako kod političara, tako i kod samog naroda. Svi moramo biti svjesni da smo takvo društvo koje počiva na konsenzusu i dogovoru i da moramo mnogo više svi početi da slušamo jedni druge i da postanemo svjesni stvarnih problema onih drugih, a ne da insistiramo da samo naša rješenja i problemi moraju da budu riješeni“, smatra Antić.

    Sociolog Drago Vuković smatra da bi povećanje izbornog praga doprinijelo ozdravljenju politike, a posebno njenog uticaja na oblikovanje i formiranje važnih institucija. „Neki to vide i kao davanje manje šansi demokratiji i višepartijskom sistemu. Problem je u činjenici što imamo mnogo malih partija koje funkcionišu na minimumu opstanka, uglavnom vodeći brigu o uhljebljenju svog lidera i vrlo malog broja svojih pripadnika. Te partije po meni nisu ni od kakve koristi društvu i građanima i ovo podizanje izbornog praga bi dovelo do njihovog potpunog slabljenja, dobrim dijelom i do gašenja. Kada pogledate rezultate ovih izbora, jasno je šta bi se sa njima desilo“, kaže Vuković.

    Taj politički bućkuriš, kako kaže Vuković, definitivno ne vodi u stabilizaciju političkih odnosa. „Mislim da treba ići u pravcu ukrupnjavanja političke scene i to je put ozdravljenja politike. Nama trebaju politički subjekti koji će funkcionisati na principu političkog, zdravog uticaja, a ne na principu ucjena, što se vrlo često dešavalo“, smatra Vuković.

    On kaže da bi se trebalo razmišljati i u pravcu stvaranja dvopartijskog sistema, gdje bi se dvije jake partije smjenjivale na vlasti. „Može tu postojati i neka treća partija manje snage koja bi u određenim situacijama bila korektiv za formiranje vlasti. Tako bi definitivno ovi politički patuljci bili eliminisani, ako ne u potpunosti, onda bar bez njihovog uticaja na formiranje vlasti“, kaže Vuković, koji smatra da smo i dalje daleko od toga. „U svakom slučaju, ovaj prag od pet odsto bi malo pročistio i ozdravio politiku“, jasan je Vuković.

  • Vučić: Ne isključujem razgovore Rusa i Amerikanaca o NIS-u

    Vučić: Ne isključujem razgovore Rusa i Amerikanaca o NIS-u

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da ne isključuje mogućnost potencijalnih razgovora Rusa sa Amerikancima o prodaji vlasničkog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako prenosi Srpska info.

    Vučić je rekao da misli da su Rusi postigli dogovor sa mađarskim MOL-om oko važnih stvari u vezi sa preuzimanjem većinskog udjela u NIS i da su ostali detalji, ali da ne može isključiti ni opciju prodaje Amerikancima nakon dogovora Moskve i Vašingtona o isporuci ruskog dizela za američko tržište.

    „Ne bih isključio potencijalne razgovore sa Amerikancima, ako im ovo sa dizelom bude išlo dobro. Ne isključujem čak ni mogućnost da Rusi prodaju vlasnički udeo Amerikancima. Nije izvijesno, ali ne bih to isključio“, rekao je Vučić za RT Balkan.

    On je ocijenio da predsjednik SAD Donald Tramp nije postigao dogovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom samo zbog dizela, jer nije riječ o velikim količinama.

    „Tramp zna da mu je glavni takmac Kina i on će pokušati da na pametan način odvoji Rusiju od Kine i da je po malo približava SAD“, rekao je Vučić.

  • Proširenje EU na zapadni Balkan postaje pitanje bezbjednosti

    Proširenje EU na zapadni Balkan postaje pitanje bezbjednosti

    Ovih sedmica više puta smo pisali o promjeni evropske politike prema regionu, koja poprima nove obrise i koja bi, prvi put nakon gotovo dvije decenije, mogla donijeti istinski pozitivne vijesti za region. Diplomate u Briselu i zemljama članicama sve više shvataju da pitanje proširenja EU na zapadni Balkan više nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje koje se duboko tiče suštinskog opstanka bloka, kako prenose Nezavisne.

    Prvi obrisi nove političke realnosti pojavili su se nakon početka rata punog obima u Ukrajini u februaru 2022. godine, ali je prava prekretnica uslijedila tek u trenutku kada je administracija Donalda Trampa, predsjednika SAD, razvila svoju novu političku strategiju u kojoj Evropu više ne vidi kao partnera, već kao potencijalnog geopolitičkog konkurenta. Istina, ovaj stav nije u potpunosti pretočen u američku politiku jer mnogi uticajni Trampovi saradnici, poput Marka Rubija, američkog državnog sekretara, smatraju da je u američkom interesu održati tijesno partnerstvo s evropskim saveznicima, što je ovaj diplomata pokazao i u nedavnom govoru koji je održao u Atini.

    Bilo kako bilo, evropski zvaničnici, čak i u zemljama bliskim Trampu, shvataju da je jača diplomatska prisutnost na globalnom nivou pitanje suštinskog opstanka EU. U tom smislu, postoji jasno shvatanje da EU, ako nije u stanju da riješi problem zapadnog Balkana, regiona koji se praktično nalazi u njenom unutrašnjem dvorištu, gubi kredibilitet na globalnom nivou. Ovo je dobra vijest za zemlje zapadnog Balkana, uključujući potencijalno i BiH, ako nove vlasti pokrenu evropske reforme, jer prvi put nakon dugo vremena pitanje proširenja više nije samo kurtoazna izjava koju povremeno daje evropski komesar za proširenje.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže da je Antonio Košta, predsjednik Evropskog savjeta, u dnevni red narednog samita zemalja članica uključio i ozbiljnu raspravu o pitanju proširenja. Ćerimagić ocjenjuje da se radi o značajnom sastanku od kojeg ne treba imati prevelika očekivanja, ali smatra da bi on mogao dati i ozbiljan podsticaj.

    „Ovaj samit bi mogao da na neki način pomogne da u decembru imamo puno konkretniju sliku, prije svega šta će biti s Crnom Gorom i njenim članstvom, pa onda i u kom pravcu će se kretati proces sa drugim zemljama – da li se ostaje pri trenutnom pristupu da zemlje imaju kompleksan, parcijalan ili stepenasti pristup jedinstvenom tržištu EU, institucijama i budžetu EU, ili će to biti neki konkretniji, jednostavniji i punoznačajniji okvir za te zemlje“, smatra Ćerimagić.

    Ovo, praktično, znači da činjenica da je EU svjesna značaja regiona i korištenja procesa proširenja kao instrumenta jačanja uticaja na region ne znači ujedno da je riješila problem kako taj pristup ostvariti u praksi i postići konsenzus unutar EU. „Da li će biti političke sposobnosti, mudrosti i volje da se ide u tom pravcu, barem iz ovog dokumenta koji je od strane Komisije prošao i sad se objavljuje, još uvijek nije jasno“, smatra Ćerimagić.

    Kada je riječ o BiH, sada je na domaćim liderima da li će iskoristiti ovu priliku i odblokirati proces funkcionisanja vlasti na nivou BiH. Motiv koji je SNSD imao za blokadu – miješanje američke administracije – sada je nestao jer je barem zvaničan stav Vašingtona da se više neće miješati u unutrašnje odnose u BiH i da će se fokusirati isključivo na partnerstvo i biznis. I HDZ je na neki način imao interes u blokadi jer je bio nezadovoljan statusom Hrvata, posebno kada je u pitanju činjenica da je u Predsjedništvu BiH sjedio Hrvat kojeg većina Hrvata ne vidi kao svog političkog predstavnika.

    S obzirom na to da su sve ove prepreke nestale, ostaje da se vidi da li je blokada evropskog puta bila motivisana miješanjem sa strane ili postoji suštinska želja da se spriječi evropski put BiH.

  • Na proslavi 60. rođendana Stevandić se zagrlio s Dodikom i u duetu zapjevali „Stavi ruzmarin“

    Na proslavi 60. rođendana Stevandić se zagrlio s Dodikom i u duetu zapjevali „Stavi ruzmarin“

    Lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić slavi 60. rođendan u društvu porodice, prijatelja i saradnika. Sudeći po snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama, slavlje protiče u odličnoj atmosferi, veselo i raspjevano, kako prenosi Srpska info.
    Posebnu pažnju privukao je trenutak kada se Nenad Stevandić zagrlio s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, pa su u duetu zapjevali popularnu pjesmu „Stavi ruzmarin“.

    Snimak je objavljen na Instagramu, uz opis „Banjalučki duet za pobjedu“.
    Muzika, pjesma i dobro raspoloženje vladaju na proslavi, na kojoj su se okupili ljudi iz Stevandićevog privatnog i političkog okruženja. Ipak, jedan od zapaženijih trenutaka ovog slavlja, svakako je zajedničko izvođenje poznate pjesme u aranžmanu Stevandić-Dodik.

  • Kladionice objavile procjene: Vučić 20 puta veće šanse za premijera od Srdanovića

    Kladionice objavile procjene: Vučić 20 puta veće šanse za premijera od Srdanovića

    Objavljene su najnovije kvote kladionica za predstojeće parlamentarne izbore i trku za predsjednika Vlade, a prema novim procjenama, razlika između vodećih lista iznosi 7,15 odsto u korist liste Aleksandra Vučića, kako prenosi B92.

    Za listu „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ granica je postavljena na 46,2%, dok je „Studentska lista“ na 39,05%. Prema kladionici, samo još jedna lista će preći cenzus, a to je lista SPS koju predvodi Ivica Dačić – granica je na 3,75%.

    Ispod cenzusa, prema procjenama, ostaju i Autentična Desnica (2,35%) i Evropska Srbija (1,75%).

    Kada je riječ o trci za premijera, Aleksandar Vučić ima ubjedljivu prednost, odnosno 20 puta veće šanse od Ilije Srdanovića da postane predsjednik Vlade Srbije: kvota za Vučića iznosi 1,20, na Iliju Srdanovića kvota je 4,00, dok je za Ivicu Dačića 10,00.

    Podsjećamo, kada je kladionica početkom prošle sedmice izašla sa prvim kvotama, lista „Ujedinjena Srbija“ bila je na granici od 44,05%, Studentska lista 39,2%, a SPS je startovao sa granicom od 4,63%. I po prošlosedmičnim prognozama samo te tri liste preći će cenzus i ući u Narodnu skupštinu Republike Srbije.

  • Kalas: Za izbore u Ukrajini Rusija mora zaustaviti rat

    Kalas: Za izbore u Ukrajini Rusija mora zaustaviti rat

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da bi se izbori u Ukrajini održali, Rusija mora da zaustavi rat. Kalas je to izjavila komentarišući poziv predsednika SAD Donalda Trampa da se održe predsednički izbori u Ukrajini.

    Ona je, razgovarajući sa novinarima pred sastanak Saveta EU, istakla da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naglasio da je u slučaju prekida vatre spreman da održi izbore što je pre moguće, kako prenosi B92.

    „Skoro svaki ustav predviđa da se izbori ne mogu održati kada je rat. I, koliko ja razumem, predsednik Zelenski je takođe izjavio da je, ako dođe do prekida vatre, spreman da održi izbore što je pre moguće“, rekla je Kalas.

    Dodala je da su izbori uvijek unutrašnja borba između različitih grupa u zemlji, dok Ukrajina nastavlja da doživljava spoljnu agresiju. Kalas je naglasila da je u uslovima rata i spoljnog pritiska izuzetno važno održati jedinstvo društva. Ona je istakla da napori međunarodnih partnera treba da budu usmereni na to da se Rusija primora da okonča rat.

    „Ako se na Rusiju izvrši pritisak da zaustavi ovaj rat, uverena sam da će se u Ukrajini održati izbori“, rekla je visoka predstavnica EU.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je 9. oktobra nazvao slabom odluku SAD da dozvole isporuku ruskog goriva američkom i svetskom tržištu. Napomenuo je da je Tramp pregovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom tokom ukrajinsko-američkih razgovora u Majamiju. Zelenski je kasnije ponovio da smatra ublažavanje sankcija protiv Rusije „očiglednom slabošću“ koja ide na ruku Rusiji.

    Kao odgovor, Tramp je oštro kritikovao ukrajinskog lidera, rekavši da je „vrijeme da Ukrajina izabere novog predsednika“. Šef Bele kuće je takođe optužio Zelenskog da ima sposobnost da okonča rat, ali to nije učinio. Ukrajinski lider je 11. oktobra rekao da će, ako Putin pristane na 60-dnevno primirje, Ukrajina održati izbore.

  • Ljubiša Petrović se oglašava pred sjednicu SDS-a u Banjaluci

    Ljubiša Petrović se oglašava pred sjednicu SDS-a u Banjaluci

    Sjednica Predsjedništva SDS-a trebalo bi da bude održana sutra, u utorak, 13. oktobra, u Banjaluci, dok će se danas medijima obratiti njen isključeni član Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

    „Najavljujem veliku pres konferenciju za 12. oktobar 2026. godine u 16 časova. Obratiću se medijima zajedno sa svojim saborcima povodom nestatutarne odluke o mom isključenju iz Srpske demokratske stranke i svim aktuelnim postizbornim dešavanjima!“, poručio je Petrović, kako prenose Nezavisne.

    Njega je iz stranke isključio stranački šef Branko Blanuša, koji je izjavio da će SDS do kraja ovog mjeseca održati sjednice najvažnijih stranačkih organa, Predsjedništva i Glavnog odbora, na kojima će stranački organi analizirati rezultate prethodnih izbora i trasirati put budućeg djelovanja.

    „Svakako, odredićemo strateške pravce kada su u pitanju naredni lokalni izbori i odmah krenuti da se pripremamo za njih, sa ciljem da značajno podignemo rezultat Srpske demokratske stranke i dobijemo povjerenje građana. Imamo mlade i perspektivne ljude i ljude koji su već dokazani u svom poslu. Siguran sam da ćemo pred građane 2028. godine izaći sa kvalitetnim kandidatima koji će biti prepoznati u svojim lokalnim sredinama“, naveo je Blanuša.

    Sjednice doskorašnje najjače opozicione stranke biće jako zanimljive, jer u SDS-u praktično postoje dvije struje – jedni smatraju da je isključenje Petrovića opravdano, dok drugi pozivaju stranačkog lidera da povuče svoju odluku.

    Podsjećamo, SDS je tokom Opštih izbora, održanih 4. oktobra, izgubio poziciju najjače opozicione stranke u Republici Srpskoj. Blanuša je bio kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali je pobjedu odnio SNSD-ov kandidat Savo Minić. SDS nije uspio osvojiti ni poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, jer je njihovog kandidata Marinka Božovića pobijedila Željka Cvijanović, kandidat SNSD-a.

    Blanuša je, dan nakon izbora, iz stranke isključio Petrovića, koji je u kampanji podržavao kandidata Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića, u trci za Predsjedništvo BiH. Uz Petrovića su potom stale mnoge dotadašnje stranačke kolege, te su, između ostalog, zatražile da Blanuša sazove sjednicu Glavnog odbora i Skupštine SDS-a.

  • Šta čeka novu Vladu po mišljenju ekonomista

    Šta čeka novu Vladu po mišljenju ekonomista

    Ekonomisti nisu pretjerano optimistični kada je riječ o finansijskoj budućnosti Republike Srpske i onome što čeka novu Vladu, koja će, prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH sa opštih izbora od 4. oktobra, biti formirana od iste strukture.

    Svetlana Cenić pretpostavlja da će Zora Vidović, koja već osam godina upravlja resorom finansija fokusirana na rashodnu stranu budžeta dok se prihodna svodi na zaduživanje, ponovo zauzeti tu fotelju. „Pretpostavljam da će opet biti ministarka, ako nije stekla uslove za penziju. Ali to kod nas ništa ne znači, možete imati 100 godina, ali ako vaša stranka hoće, vi ćete raditi. Tako da je sve moguće“, rekla je ona.

    Na pitanje šta čeka novu Vladu RS kaže da sada valja ispuniti sve što je obećano i isplaćivati povećane plate. „Dekretom možete povećati plate u javnoj upravi i minimalac, ali ne možete povećati produktivnost. Imamo pad industrijske proizvodnje i pad broja zaposlenih u industriji, tako da ne znam kako misle i iz čega će sve to finansirati. Da li uopšte imaju plan, ili misle da se zadužuju dokle god može, pa šta bude“, upozorava Cenić, kako prenosi Srpska info.

    Budžet ne smije biti samo „spisak želja“, već zahtijeva ozbiljnu koordinaciju finansija i privrednih resora, koji trenutno uopšte ne sarađuju na pravi način. „Ovo su ogromni izazovi gdje Ministarstvo finansija, zajedno sa ministarstvima koja se bave privredom, mora da ima usaglašene i koordinisane aktivnosti. Pitanje je kako će preraspodijeliti novac i kakva će biti prihodovna strana, osim indirektnih poreza od kojih svi živimo. Da li će dizati namete da bi povećali prihode? Kao što vidite, vlast apsolutno ne zanima ni poljoprivreda ni privreda, nego samo kako namoći para. Nije važno kako, samo neka ima indirektnih poreza, pa ćemo nekako“, ističe Cenić.

    Ona ukazuje i na propuštene prilike iz Plana rasta Evropske unije, gdje je 28 odsto bespovratni novac, a ostalo kredit pod povoljnim uslovima čija otplata počinje tek 2034. godine. „Sama javna uprava, koja je donijela glasove, ne znači ništa jer njoj neko treba da zaradi pare. Zarađuje industrija i poljoprivreda, a sve ostalo samo troši“, zaključuje Cenić.

    Goran Savić naglašava da novu Vladu očekuju sistemske reforme, prije svega smanjenje poreskog opterećenja rada kako bi se suzbila siva ekonomija. „Vlada sigurno treba da smanji zbirnu stopu poreza i doprinosa na plate kako bi se smanjila siva ekonomija, koja je prisutna upravo zbog visokih stopa. Ljudi ne prijavljuju radnike ili prijavljuju samo dio plate, pa na dio koji isplaćuju u gotovini ne plaćaju poreze i doprinose. Takođe, moramo mobilisati sve naše resurse i racionalno ih koristiti, a ne davati ih pojedinim tajkunima da ih iskorištavaju i bogate se“, naglašava Savić.

    Upozorava na štetnu praksu ulaganja kredita u javnu potrošnju umjesto u realni sektor i proizvodnju, te na nepovoljne ugovore i koncesije. „Kredite treba ulagati isključivo u realni sektor, u proizvodnju, a nikako u javnu potrošnju. Kada se ulaže u proizvodnju, povećava se privredna aktivnost, diže se standard i puni budžet, pa država mnogo lakše isfinansira budžetske korisnike i ima prostora za nove investicije“, oštar je Savić.

    Predlaže diferenciranu stopu PDV-a na nivou BiH: „Na nivou BiH treba uvesti diferenciranu stopu PDV-a, potpuno osloboditi lijekove i osnovne životne namirnice, a povećati stopu na luksuz. Vlada tu samo vrši preraspodjelu i ne gubi ništa. Pored toga, poslodavce treba osloboditi poreza na dobit pod uslovom da je usmjeravaju u proširenje kapaciteta i novo zapošljavanje, dok one poslodavce koji dobit podižu sa žiro-računa treba oporezovati i više od sadašnjih 10 odsto. Domaćeg proizvođača moramo zaštititi, carinskim i necarinskim barijerama, tehničkim mjerama i rigoroznim kontrolama, jer trenutno uvozimo previše i gušimo sopstvene mljekare i mesare“.

    Treba uvesti razne olakšice i druge benefite za poslodavce koji zapošljavaju mlade, usmjeravati sredstva IRB-a u kapitalne projekte, a treba i uticati na smanjenje kamatnih stopa za ulaganja u proizvodne kapacitete i novostvorenu vrijednost. Jedna od najkrucijalnijih mjera jeste da Vlada drastično smanji latentnu zaposlenost u javnim preduzećima i taj višak radnika preusmjeri u realni sektor. „Svjedoci smo da se latentna zaposlenost u javnim preduzećima mjeri od 40 do 50 odsto. Ti ljudi prave troškove i vuku preduzeća u gubitke, pa se tu mora uraditi izuzetna racionalizacija“, rekao je Savić, dodajući da će morati zapošljavati stručni i iskusni kadrovi koji znaju raditi i zaštiti interese Srpske, a ne samo stranačke poslušnici.

    U proteklom periodu svjedočili smo rekordnom zaduženju Srpske po rekordnim kamatama. Bogati su postali još bogatiji, a siromašni su ostali siromašni, dok su javna preduzeća ostala „izdržavana lica“ umjesto da postanu „hranioci“ Srpske. U dubiozi su Fond zdravstvenog osiguranja i Fond PIO, mnogi se pitaju do kada će uopšte postojati penzije jer je broj penzionera premašio broj radnika, a isplata dijela plata „u kovertama“ gotovo je legalizovana.

    Iako su preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit od 4 milijarde KM u prošloj godini, Ministarstvo finansija na čelu sa Zorom Vidović uporno izbjegava oporezivanje dividende, pa vlasnici preduzeća dobit sa porezom od samo 10 odsto podižu u kešu pa isplaćuju radnicima dio plata na ruke pošto im se to isplati jer bi uz isplate preko banaka morali platiti i poreze i doprinose koji su mnogo veći.

  • Dizel u Banjaluci pojeftinio do 26 feninga, najavljuju dalji pad

    Dizel u Banjaluci pojeftinio do 26 feninga, najavljuju dalji pad

    Vozače u Banjaluci konačno su obradovali cjenovnici na benzinskim pumpama, jer je dizel pojeftinio i do 26 feninga po litru. Radnik na jednoj pumpi potvrdio je da će cijena zasigurno još padati.

    „Dizel će ići dolje još, to je 99 odsto“, rekao je za Nezavisne radnik jedne benzinske pumpe. Na jednoj pumpi su naveli da je obični dizel pojeftinio sa 3,86 na 3,62 KM, dok su u drugoj kompaniji rekli da je dizel sa 3,89 KM pao na 3,7 KM.

    „Snižavaju se cijene. Mi praktično dnevno mijenjamo cijene, kako dođe nova isporuka“, rekli su u kompaniji za prodaju naftnih derivata, kako prenose Nezavisne.

    Pojeftinjenje se bilježi i u Federaciji BiH. Prema podacima na aplikaciji Federalnog ministarstva trgovine, dizel je u Sarajevu na nekim pumpama jeftiniji za pet do 10 feninga.