VRBAS Media

Autor: INFO

  • Temperatura ide do 41 stepen

    Temperatura ide do 41 stepen

    Meteoalarm je izdao narandžasto upozorenje za područje Hercegovine zbog visokih dnevnih temperatura vazduha koje će danas dostići i do 41 stepen Celzijusov.

    Upozorenje je na snazi od 12 do 16 časova, a građanima se preporučuje da izbjegavaju duži boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, kao i da se pridržavaju mjera zaštite od visokih temperatura.

    Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, maksimalna temperatura vazduha 18. i 19. jula kretaće se od 31 stepen na zapadu do 39 stepeni na istoku i jugu Republike Srpske, dok će u višim predjelima biti oko 26 stepeni.

    Meteorolozi navode da se, prema trenutnim prognozama, postepeni pad temperature očekuje od 20. jula.

    Ipak, prije osvježenja, za vikend se očekuje promjena vremena. U subotu i nedjelju, u poslijepodnevnim i večernjim časovima, prognozira se vrlo nestabilno vrijeme uz pljuskove sa grmljavinom.

  • Trampova kompanija želi naplatiti pristup objavama predsjednika SAD

    Trampova kompanija želi naplatiti pristup objavama predsjednika SAD

    Kompanija Trump Media & Technology Group razgovarala je o mogućnosti da investitorima i trgovcima naplaćuje mjesečnu naknadu od 100.000 američkih dolara kako bi im omogućila brži pristup objavama predsjednika SAD Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social.

    Te objave često izazivaju značajne promjene na svjetskim finansijskim tržištima, a upravo zbog toga bi pravovremeni pristup informacijama mogao imati veliku vrijednost za investitore, objavio je u petak Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.

    Prema navodima britanskog lista, kompanija je ovaj šestocifreni iznos predstavila tokom sastanka sa potencijalnim korisnicima usluge Truth API, koja omogućava pristup podacima sa platforme.

    “Ljudi će plaćati zato što moraju”, rekao je jedan direktor hedž fonda za Financial Times.

    “Ako zakasnite sa tom informacijom, bićete ozbiljno na gubitku”, dodao je on, prenosi Baha.

    Ukoliko bi plan bio realizovan, Truth Social bi mogao postati jedan od rijetkih servisa koji direktno monetizuje uticaj političkih objava na finansijska tržišta, s obzirom na to da Trampove poruke često izazivaju brze reakcije investitora širom svijeta.

  • Koliko je glasova potrebno za mandat u Narodnoj skupštini?

    Koliko je glasova potrebno za mandat u Narodnoj skupštini?

    Broj glasova potreban za osvajanje mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske zavisi od izborne jedinice, ali ako je suditi po izborima iz 2022. godine, partija koja ima ambiciju da uđe u Narodnu skupštinu Republike Srpske mora osvojiti oko 5.000 glasova.

    Recimo, na izborima 2022. godine za direktan mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske bilo je potrebno osvojiti 4.458 glasova u Izbornoj jedinici 5 (Doboj, Stanari, Petrovo, Teslić), međutim na izborima 2018. godine direktan mandat osvojila je i partija koja je dobila 3.353 glasa u Izbornoj jedinici 4 (Derventa, Brod, Vukosavlje, Modriča).

    U principu, osvajanje direktnog mandata zavisi od mnogo faktora, a to su izborna jedinica, broj izašlih birača, broj osvojenih glasova i broj mandata koji pripada toj izbornoj jedinici. U Narodnu skupštinu Republike Srpske direktno se biraju 63 poslanika, a raspored mandata je sljedeći:

    Izborna jedinica 1 – 7 mandata

    Izborna jedinica 2 – 7 mandata

    Izborna jedinica 3 – 12 mandata

    Izborna jedinica 4 – 4 mandata

    Izborna jedinica 5 – 6 mandata

    Izborna jedinica 6 – 9 mandata

    Izborna jedinica 7 – 7 mandata

    Izborna jedinica 8 – 4 mandata

    Izborna jedinica 9 – 7 mandata

    Da bi politička partija uopšte ušla u raspodjelu mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, mora osvojiti tri odsto glasova na nivou izborne jedinice, međutim ni taj broj glasova ne garantuje osvajanje mandata. Primjera radi, na prošlim izborima, Socijalistička partija u Izbornoj jedinici 4 osvojila je skoro devet odsto glasova, ali nije osvojila direktan mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Direktni mandati za Narodnu skupštinu Republike Srpske raspoređuju se po matematičkoj formuli. Uzme se ukupan broj političke partije u izbornoj jedinici i dijeli se sa brojevima 1, 3, 5, 7, 9, 11 itd. sve dok se ne podijele svi mandati iz te izborne jedinice.

    S obzirom na to da smo već spominjali Izbornu jedinicu 4, na primjeru ćemo pokazati raspodjelu mandata iz te izborne jedinice na prošlim izborima održanim 2022. godine.

    U toj izbornoj jedinici cenzus od tri odsto prešlo je čak osam političkih partija, a to su SDS, SNSD, SP, PDP, Pokret za državu, NPS, DNS i SPS i svi oni su ušli u opciju za dobijanje direktnog mandata, međutim ova izborna jedinica, kao što je već gore navedeno, daje svega četiri mandata (u tabeli označeni brojevima 1, 2, 3 i 4) i te mandate osvojili su samo SDS i SNSD.

    Dakle, iz tabele se može zaključiti da su četiri mandata iz Izborne jedinice 4 podijelili SDS i SNSD, a četvrti mandat SNSD je dobio zahvaljujući 64 glasa više od Socijalističke partije. Da je kojim slučajem nakon dijeljenja sa tri SNSD imao rezultat manji od 2.927, mandat bi pripao Socijalističkoj partiji.

    Osim direktnih mandata, u Narodnoj skupštini kroz kompenzacije se bira još 20 poslanika, a raspodjela se vrši po istoj matematičkoj formuli, a u raspodjelu mandata takođe ulaze samo partije koje osvoje više od tri odsto glasova. Za razliku od direktnih mandata koji se računaju na nivou izborne jedinice, kompenzacioni mandati se računaju na nivou cijele Republike Srpske, koja praktično postaje jedna izborna jedinica i za dijeljenje uzima se ukupan broj glasova koje je osvojila politička partija. U praksi, može se desiti da partije ne osvoje nijedan direktan mandat, a da dobiju nekoliko na kompenzaciji. Tako je, recimo, DNS na izborima 2022. godine dobio četiri kompenzaciona mandata i nijedan direktni, a SPS tri kompenzaciona i nijedan direktni. DNS je na tim izborima osvojio 28.503 glasa i dobio je četiri kompenzaciona mandata, a SDS je, recimo, osvojio 95.640 glasova i nije dobio nijedan mandat.

  • Kilometarske kolone na ulazu u BiH

    Kilometarske kolone na ulazu u BiH

    Vozači koji se večeras, 17. jula, vraćaju u Bosnu i Hercegovinu suočavaju se sa dugim čekanjima na više graničnih prelaza s Hrvatskom, a prema podacima Hrvatskog autokluba (HAK), na pojedinim prelazima zadržavanja dostižu i četiri časa.

    Najduže se čeka na graničnim prelazima Hrvatska Dubica – Kozarska Dubica i Hrvatska Kostajnica – Kostajnica gdje je vrijeme čekanja na ulazu u BiH procijenjeno na čak četiri sata.

    Naši čitaoci, koji su nam poslali fotografije i video-snimak, navode da su se našli u kilometarskoj koloni na prilazu prelazu.

    „U koloni smo već dva sata, a izgleda da ćemo čekati još najmanje toliko. Vrućina je, ljudi su nervozni, pravi haos“, rekao je jedan od vozača.

    Višesatna čekanja i na drugim prelazima

    Prema podacima HAK-a, duga zadržavanja bilježe se i na drugim graničnim prelazima prema Bosni i Hercegovini.

    Na prelazu Maljevac – Velika Kladuša čeka se oko dva sata, isto koliko i na prelazima Gornji Varoš – Gradiška (novi most) i Dvor – Novi Grad.

    Na prelazima Jasenovac – Donja Gradina, Ličko Petrovo Selo – Izačić i Bogovolja – Hadžin Potok zadržavanja su oko sat i po.

    Pojačan saobraćaj zbog vikenda

    Velike gužve, između ostalog, posljedica su i pojačanog saobraćaja uoči vikenda i smjene turista na Jadranu, zbog čega su tokom dana velike kolone zabilježene i na hrvatskim auto-putevima. Kako hrvatskim mediji javljaju, na pojedinim dionicama u toj zemlji kolone su duže od 15 kilometara.

    Vozačima koji planiraju put prema BiH savjetuje se da prije polaska provjere stanje na graničnim prelazima i računaju na znatno duže vrijeme putovanja nego inače.

  • Ono što zakon ne poznaje, a praksa svakodnevno pokazuje

    Ono što zakon ne poznaje, a praksa svakodnevno pokazuje

    “Racija” u jednoj paljanskoj diskoteci danima je bila jedna od glavnih tema u javnosti. Policija je tek nakon brojnih pitanja i reakcija građana potvrdila da je tokom intervencije korištena sila.

    Prije nekoliko mjeseci Republika Srpska našla se u situaciji da ima vršioca dužnosti predsjednika.

    U aprilu ove godine pravosnažno je osuđen banjalučki advokat zbog malverzacija sa nekretninama.

    Javnost je ranije pratila i slučaj hirurga koji je dva puta pravosnažno osuđivan – jednom zbog primanja mita, a drugi put zbog nesavjesnog liječenja, nakon što je pacijentkinji greškom odstranio zdrav jajnik.

    Povremeno se otvara i pitanje direktora starijih od 65 godina. Rasprave se vode, ali konkretnih promjena i dalje nema.

    Sve ove priče u određenom trenutku bile su u centru pažnje. O njima se govorilo danima, izazivale su brojne reakcije i otvarale pitanja o radu institucija.

    Ali šta ih zapravo povezuje?

    Naizgled, riječ je o potpuno različitim slučajevima. Međutim, zajedničku nit pokušao je da pronađe banjalučki advokat Dario Sandić, koji je u objavi na društvenim mrežama ukazao na niz pojava koje, kako tvrdi, postoje u praksi, iako ih zakoni ne poznaju.

    “Racija ne postoji u propisima Republike Srpske, kao ni v.d. predsjednik Srpske, ni direktor stariji od 65 godina, ni osuđivani advokat, ni osuđivani ljekar…” naveo je Sandić.

    Jedna rečenica otvorila je pitanje – kako je moguće da određene situacije postanu dio svakodnevice iako formalno ne bi trebalo da postoje?

    Šta postoji, a šta nedostaje?

    Sandić za Srpskainfo kaže da je problem u tome što se kod nas često pojavljuju pojave koje nisu predviđene zakonima, dok istovremeno nedostaju stvari koje bi morale biti osnov svakog uređenog društva.

    – Imamo racije, vršioce dužnosti, direktore koji ostaju na funkcijama i nakon zakonskih ograničenja, nekvalifikovane radnike, osuđivane advokate i ljekare, penzionere koji rade poslove od velike odgovornosti, projekte koji počinju prije završetka procedura. Sa druge strane, nemamo dovoljno zdravstvene zaštite, sigurnosti, pravne izvjesnosti, kvalitetnog obrazovanja i infrastrukture – kaže Sandić.

    Prema njegovim riječima, najveći problem nije nedostatak propisa, već njihova primjena.

    – Naši zakoni su u velikoj mjeri usklađeni sa evropskim standardima. Problem nastaje kada se oni ne primjenjuju. Kada bi se dosljedno primjenjivali, odgovornost bi morala postojati na svim nivoima vlasti – tvrdi Sandić.

    On smatra da je tokom posljednjih decenija stvoren sistem u kojem izostaje stvarna odgovornost.

    – Živimo u krugu iz kojeg je teško izaći. Institucije koje bi trebalo da utvrđuju odgovornost često ne rade svoj posao kako treba, pa se stvara osjećaj da posljedice ne postoje – navodi Sandić.

    Novac kao pokretač svega

    Sandić tvrdi da se političke i društvene teme često koriste kao sredstvo za skretanje pažnje sa ekonomskih i socijalnih problema.

    – Priče o velikim nacionalnim pitanjima često postaju zamjena za razgovor o tome kako ljudi žive, kakvo im je zdravstvo, obrazovanje i sigurnost. Ako građanin nema posao, nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu i suočava se sa problemima, a ipak povjeruje da je najveća prijetnja neko drugi, onda se problem ne rješava – kaže on.

    Dodaje da se, prema njegovom mišljenju, odluke često donose sa ciljem zaštite interesa pojedinaca, a ne javnog dobra.

    – Ako treba mijenjati zakone da bi se zaštitili određeni interesi, mijenjaće se. Ako treba donositi političke odluke koje slabe institucije, donosiće se. Ako treba koristiti najteže riječi i podjele kako bi se održala podrška, koristiće se – tvrdi Sandić.

    Kako kaže, takav sistem opstaje jer nema dovoljno mehanizama koji bi osigurali odgovornost.

    – Kada nema posljedica, onda se stvara uvjerenje da je sve dozvoljeno. Posljednjih 30 godina taj obrazac se samo učvršćivao – ističe on.

    Kao mogući izlaz vidi jačanje institucija i standarda koji postoje u razvijenim evropskim društvima.

    – Jedna od nada jeste približavanje Evropskoj uniji, gdje ipak postoje mehanizmi koji ne dozvoljavaju da se sve može riješiti novcem i vezama. Druga nada je povratak mladih i obrazovanih ljudi koji bi mogli mijenjati društvo – zaključuje Sandić.

    I upravo se tu vraćamo na početak priče. Nekoliko različitih događaja pokazalo je isto pitanje: koliko je velika razlika između onoga što piše u propisima i onoga što građani svakodnevno vide oko sebe.

  • Vidović: Maske su pale, Crnadak je potvrdio da je strani plaćenik

    Vidović: Maske su pale, Crnadak je potvrdio da je strani plaćenik

    Maske su konačno pale. Igor Crnadak je izjavom da zna ko je novi visoki predstavnik nesvjesno priznao da radi za strane obavještajne službe u šta javnost Republike Srpske odavno sumnja, rekao je savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske Siniša Vidović.

    On tvrdi da je sada jasnije zašto Crnadak uvijek napada sve što ima patriotski predznak.

    “Sad nam je jasno zašto je u NSRS uporno potencirao priču o crvenom kombiju ili zašto napada predsjednika Srbije. Kako Crdnadak može sa sigurnošću da zna ko je budući visoki predstavnik? Ko mu je dao tu informaciju? Ovako je samo potvrdio da je odavno strani plaćenik koji radi protiv interesa Republike Srpske”, zaključio je Vidović i poručio da je Ujedinjena Srpska noćna mora za izdajnike.

    “Nakon što je Nenad Stevandić raskrinkao Nebojšu Vukanovića nastavljamo sa raskrinkavanjem i pokazujemo da je Ujedinjena Srpska noćna mora za izdajnike”.

  • Veliki infrastrukturni zamah u Foči: Put Tjentište–Foča za dvije godine, slijedi i dionica prema Šćepan Polju

    Veliki infrastrukturni zamah u Foči: Put Tjentište–Foča za dvije godine, slijedi i dionica prema Šćepan Polju

    Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da će put Tjentište–Foča biti završen u roku od dvije godine, ističući da će ova saobraćajnica predstavljati jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u istočnom dijelu Republike Srpske. Paralelno sa tim, na ovoj dionici biće izgrađen i jedan od infrastrukturno najzahtjevnijih objekata – most vrijedan oko 11 miliona KM, koji će novu trasu povezati sa magistralnim putem Foča–Šćepan Polje.

    Tokom radne posjete Foči, Minić je rekao da je ovaj put projektovan tako da će se na oko 90 odsto dionice moći voziti brzinom od 80 kilometara na čas, što predstavlja veliki iskorak u odnosu na postojeće stanje.

    • Od izvođača sam upoznat o detaljima gdje imamo stećke, neriješen mali dio imovinsko-pravnih odnosa, ali ono što je bitno – ovo će biti završeno u roku od dvije godine. Tako smo dogovorili i to će sigurno biti tako urađeno – poručio je Minić.

    On je naveo da je realizacija projekta bila u zastoju gotovo dvije godine zbog imovinsko-pravnih pitanja, eksproprijacije zemljišta i drugih prepreka, te da je ponovno pokretanje radova bio jedan od njegovih ličnih prioriteta.

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović rekao je da će na ovoj trasi biti izgrađen most vrijedan oko 11 miliona KM, koji će predstavljati ključni segment nove putne komunikacije prema Šćepan Polju.

    • Prvih šest kilometara gdje se nalazimo radovi mogu da idu u cijelosti, dok sa preostalim vlasnicima zemljišta očekujemo da uskoro postignemo sporazum kako bi izvođač mogao da radi punim kapacitetom – rekao je Stevanović.

    Prema njegovim riječima, ugovoreni rok za završetak kompletne dionice iznosi oko tri godine, ali postoji mogućnost da radovi budu završeni i za manje od dvije godine ukoliko ne bude nepredviđenih problema, poput novih klizišta.

    Govoreći o drugim infrastrukturnim projektima, Stevanović je rekao da se svakodnevno očekuje saglasnost Svjetske banke za raspisivanje tendera za izgradnju kompletne dionice Foča–Šćepan Polje duge 13,4 kilometra, dok je tender za most preko rijeke Tare i oko 600 metara saobraćajnice sa crnogorske strane već završen i odabran je najpovoljniji izvođač.

    Kada je riječ o mostu u Tuhaljima na magistralnom putu Sarajevo–Foča, Stevanović je istakao da su oštećenja toliko ozbiljna da nije dovoljna sanacija, već je neophodna potpuna rekonstrukcija objekta.

    • Bili smo primorani da zatvorimo saobraćaj jer su ljudski životi bili ugroženi. Nakon stabilizacije terena utvrđeno je da su svi mostovi napukli i da su im temelji ozbiljno oštećeni. Ne smijemo dozvoliti da se takvi objekti samo zakrpe – sve mora biti izgrađeno iznova i po najvišim standardima – naglasio je Stevanović.

    Dodao je da će “Putevi Republike Srpske” do kraja godine završiti projektnu dokumentaciju za alternativni put preko Kalinovika, koji će omogućiti odvijanje saobraćaja i za teretna vozila tokom budućih rekonstrukcija.

    • Vrlo brzo ćemo raditi na sanaciji mosta, a istovremeno, kada pustimo saobraćaj u punom kapacitetu preko mosta na Bistrici, radićemo alternativni put kako bi ta dionica trajno imala odgovarajuću alternativu – rekao je Stevanović.

    Minić je istakao da će svi ovi projekti dati snažan podsticaj razvoju privrede i turizma, posebno imajući u vidu da će značajno unaprijediti povezanost Nacionalnog parka Sutjeska, Tjentišta i Foče.

    Tokom posjete Tjentištu obišao je i muzički festival OK fest, gdje je, kako je rekao, potvrđeno da je loša putna infrastruktura do sada predstavljala jedan od najvećih problema organizatorima.

    • Mislim da će se ovim što se sada radi u Nacionalnom parku Sutjeska taj problem riješiti, što će svima nama, ali i drugim organizatorima, znatno olakšati organizovanje događaja – rekao je organizator festivala Dubravko Suvara.

    Gradonačelnik Foče Milan Vukadinović ocijenio je da su ulaganja u putnu infrastrukturu od presudnog značaja za razvoj ovog kraja.

    • Izgradnjom ove putne komunikacije Nacionalni park Sutjeska i rafting na rijeci Tari biće udaljeni svega 15 minuta vožnje, što će dati snažan podsticaj razvoju turizma – rekao je Vukadinović.

    On je podsjetio da se u Foči trenutno školuje oko 2.500 studenata iz 38 zemalja Evrope i svijeta, te da grad zaslužuje kvalitetne i bezbjedne saobraćajnice koje će dodatno unaprijediti razvoj privrede, turizma i visokog obrazovanja.

    Minić je tokom boravka u Foči obišao i proizvodni pogon kompanije Grafo Balkan, koja zapošljava 60 radnika, ističući da Vlada Republike Srpske nastavlja da podržava domaću proizvodnju i privredu. Vukadinović je najavio nastavak uređenja industrijske zone Livade kroz asfaltiranje puteva, javnu rasvjetu i drugu infrastrukturu kako bi se stvorili bolji uslovi za razvoj privrede i novo zapošljavanje.

    Premijer je dodao i da je završen tender za opremanje Univerzitetske bolnice Foča, dok bi u narednih mjesec dana trebalo da počnu radovi na Medicinskom fakultetu, čime će biti nastavljen ciklus ulaganja u zdravstveni i obrazovni sektor u ovom gradu.

  • UKC RS: Dijete se gušilo na bazenu, priključeno na respirator

    UKC RS: Dijete se gušilo na bazenu, priključeno na respirator

    Pacijent mlađe životne dobi, koji se gušio na bazenima u Prnjavoru, primljen je danas na Univerzitetski klinički centar (UKC) Republike Srpske u Banjaluci i priključen je respirator.

    Iz UKC-a Srni je rečeno da je pacijent nakon dijagnostike hospitalizovan na Odjeljenje intenzivne njege Klinike za dječije bolesti, i da su sve dalje prognoze preuranjene i neizvjesne.

    Pacijent je na UKC primljen u 12.50 časova.

  • Da li je konačno na pomolu pomak na evropskom putu BiH?

    Da li je konačno na pomolu pomak na evropskom putu BiH?

    Proteklih nekoliko sedmica BiH je napravila nekoliko stidljivim, ali značajnih koraka ka evropskim integracijama.

    Iako su nedavno usvajanje Zakona o platnim uslugama u Republici Srpskoj i ovosedmično usvajanje na nivou BiH Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH u prvom čitanju i Zakona o Sudu BiH mali koraci ako se uporedi s tim šta su uradile druge zemlje u protekle tri godine na evropskom putu, oni su značajni imajući u vidu koliko malo toga se desilo tokom cijelog mandata ovog saziva.

    Crna Gora kao poticaj?
    Mada je još uvijek rano za konačne ocjene, čini se da realnost skorašnjeg članstva Crne Gore u EU ipak utiče na ovdašnje političke elite, koje će svom stanovništvu teško moći objasniti zašto će u tu zemlju uskoro morati s biometrijskim pasošima i biometrijskim provjerama na granici.

    I EU je shvatila da je jedini način da se nešto na Balkanu pokrene da jedna zemlja iskorači, i lokalnom stanovništvu na ilustrativan način objasni šta konkretno evropske integracije znače.

    Iz neformalnih razgovora s evropskim službenicima saznajemo da postoji oprezan optimizam, ali svi su svjesni da i dalje postoje značajne prepreke i kad je retorika pojedinih lidera u pitanju, ali i veliki posao koji je potreban provesti da se i formalno organizuje početak pregovora o članstvu.

    Delegacija EU: Pozdravljamo napredak, ali…
    Iz Delegacije EU nam je rečeno da EU pozdravlja pozitivne korake proteklih dana, kao važne korake ka unapređenju višegodišnjih reformi u oblasti vladavine prava.

    “Predstojeća amandmanska faza pruža priliku za dodatno unapređenje oba nacrta zakona u skladu s evropskim standardima te preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije. Usvajanje oba zakona u skladu s evropskim standardima ostaje jedan od najvažnijih prioriteta u oblasti vladavine prava nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH”, naglašavaju u Delegaciji za Nezavisne.

    Prevedeno, ovo znači da zakoni nisu u potpunosti usklađeni, čim se očekuje da se kroz amandmane tekst popravi. Međutim, činjenica da je zakon usvojen i da se proteklih sedmica stvari donekel pokreću, može signalizirati barem minimalnu promjenu.

    U Delegaciji, dalje, ističu da su s efikasnim provođenjem sistema prijave imovine, ove reforme ključne za jačanje nezavisnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i za jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem.

    “Ove reforme ujedno predstavljaju ključne obaveze u okviru Reformske agende i Plana rasta EU za zapadni Balkan. Njihovo uspješno usvajanje i provođenje doprinijeće napretku BiH na putu ka članstvu u EU te omogućiti zemlji da koristi značajnu finansijsku podršku EU za nastavak reformi. EU ostaje spremna da nastavi pružati podršku BiH tokom cijelog ovog procesa”, rekli su oni za Nezavisne.

    Hoće li SNSD i HDZ ponovo blokirati?
    Iako je velika šansa da će pomenuti zakoni pasti na nivu BiH, obzirom da i iz SNSD-a i HDZ-a stižu takvi signali, ostaje da se vidi kako će se tektonske promjene u regionu odraziti na političku situaciju, barem nakon izbora.

    Osim činjenice da su i FBiH i RS ekonomski ovisne od EU i i njihovi privrednici imaju interes da dođe do napretka odnosa s ovim blokom, dodatnu motivaciju vlasti BiH mogu dobiti i kroz velike ambicije američkih investitora u BiH i šire na Balkanu, kojima takođe treba vladavina prava, dobra povezanost s EU i u ekonomskom i u pravnom smislu.

  • Minić: Veliki investicioni ciklus u Srpskoj daje vidljive rezultate

    Minić: Veliki investicioni ciklus u Srpskoj daje vidljive rezultate

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas u Foči da veliki investicioni ciklus u koji je ušla Republika Srpska počinje da daje rezultate, te da je to vidljivo kroz rast BDP-a, javnih prihoda, broja zaposlenih.

    – U jednom složenom trenutku u svijetu, kada velike kompanije otpuštaju radnike, Republika Srpska ima 1.300 zaposlenih više. Rast javnih prihoda dokaz je povećane potrošnje i povećane cirkulacije novca – rekao je Minić.

    Minić je podsjetio da je Republika Srpska napravila niz mjera koje su, uz ukidanje sankcija i priče da su Srbi “loši momci”, predstavljanje realne slike srpskog naroda, te veze sa Ruskom Federacijom, SAD, Izraelom i drugim, počele da unapređuju ekonomske pokazatelje u Srpskoj.

    – Doprinose smo smanjili sa 33 na 31 odsto, porez na dohodak sa deset na osam odsto, porez na dobit ostao je 10 odsto, a neoporezivi dio plate povećan je sa 800 na 1.000 KM – istakao je Minić.

    To je, dodao je Minić, indirektno 500 miliona KM godišnje podrške.

    – Vlada je produžila odluku, koja je trebalo da se stavi van snage, o učešću 10 feniga po litru goriva. To nije malo, to je mjesečno više od tri miliona KM, ali zbog ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku u posljednjih pet dana, ne želimo da naši građani osjete posljedice u onoj mjeri u kojoj bi osjetili da nije odluke Vlade – rekao je Minić.