Autor: INFO

  • Više od 70 odsto zaposlenih u RS prima platu do 1.800 KM, skoro polovina ispod 1.450

    Više od 70 odsto zaposlenih u RS prima platu do 1.800 KM, skoro polovina ispod 1.450

    Radnici u Republici Srpskoj ne traže mnogo: solidan posao i platu od koje mogu pristojno živjeti, a to je minimum 2.000 KM. Ali ova cifra je za većinu njih nedostižan san. Zato radnici masovno odlaze u inostranstvo, a privreda je u ozbiljnom problemu, prenosi Srpska info.

    Zašto je tako? Da li je privreda u Srpskoj u toliko katastrofalnom stanju da je 1.000 evra mjesečno prevelik „trošak“ za poslodavca? Ili je u pitanju nepravedna raspodjela zarađenog?

    Podsjećamo, u anketi koju je proveo Savez sindikata RS, većina radnika je rekla da je za dostojanstven život u Srpskoj neophodna plata od 2.000 do 2.500 KM, i da bi, kad bi imali takva primanja, vjerovatno odustali od odlaska u inostranstvo.

    Ali, više od 70 odsto zaposlenih u RS prima platu do 1.800 KM, dok skoro polovina radnika preživljava sa manje od 1.450 KM mjesečno.

    Poslodavci horski kukaju da će propasti, ako povećaju plate, dok istovremeno mnogi od njih ubiru milionske dobiti.

    Šta na sve to kažu sindikalci, a šta privrednici? Imaju li ekonomisti rješenje za ovaj, ne samo ekonomski, nego i demografski začarani krug? I da li je, na kraju krajeva, problem samo plata?

    „Vozač koji 25 godina vozi gradski autobus ima samo 20 dana godišnjeg odmora, i to bez regresa. U oblasti saobraćaja u Srpskoj prosječna plata je 1.337 KM. To nije dovoljno ni da se prehrani porodica“, kaže Nebojša Đokić, predsjednik Sindikata saobraćaja i veza RS.

    Đokić ističe da u ovoj branši nema ni dostojanstvene plate, ni dostojanstvenog rada, koji podrazumijeva sigurno i zdravo radno okruženje, poštovanje radnika i uvažavanje njegovog mišljenja.

    Prema podacima Udruženja prevoznika RS, samo u posljednjih 7 godina, iz BiH je u inostranstvo otišlo skoro 20.000 profesionalnih vozača.

    Ni u većini drugih privrednih grana situacija nije mnogo bolja.

    Radenko Smiljanić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu i predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kaže da plata većine metalaca i rudara ne može pokriti ni troškove prehrane. Radnici su primorani da, nakon radnog vremena, rade dodatne poslove, da bi preživjeli.

    „To je neodrživo. Mi nećemo sukob sa poslodavcima, bez dobrog privrednog subjekta nema ni dobre plate, ali hajde da vidimo šta su problemi i da ih rješavamo. Uspjeh preduzeća ne smije da se temelji na jeftinoj radnoj snazi, nego na zadovoljnim radnicima, kreativnosti i visokoj produktivnosti“, rekao je Smiljanić na konferenciji „Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada“ u Banjaluci.

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić saglasan je da je produktivnost ključ rješenja.

    „Ako ne povećavamo produktivnost, plate ne mogu rasti. Konkurencija iz Azije i Afrike je žestoka, a EU se sve više okreće tim tržištima. Mi, naravno, razmišljamo o modalitetima za povećanje plata, ali to mora biti u skladu sa makroekonomskim pokazateljima i tehnološkim razvojem“, kaže Škrebić.

    Sindikalci, međutim, ističu da priču o platama ne treba svoditi samo na „povećanje kolača“, nego i na pravedniju raspodjelu tog kolača, koliki god on bio.

    „Treba li da radnici čekaju narednih 15 godina da se, iz dobiti koju su i oni zaradili, zanove tehnologije, da bi dobili pristojne plate! Pa za 15 godina će svi otići“, prokomentarisao je generalni sekretar Saveza sindikata RS Danko Ružičić.

    Predrag Mlinarević, profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, smatra da se mora naći „balans između kapaciteta privrede i društvene solidarnosti“.

    „Ako je prazan kazan, svi ćemo dobijati manje. Povećanje zarada ne smije ugroziti preduzeće, ali svjedoci smo da naša privreda rađa milionere i to u neintenzivnim granama, gdje su plate niske“, ističe Mlinarević.

    On podsjeća da u Srpskoj profit raste duplo brže od rasta plata, i da ta podjela mora biti pravičnija. Naveo je i primjer Crne Gore, gdje plate rastu najbrže u regionu i to pod „pritiskom“ skorog ulaska u Evropsku uniju.

    „Oni bi mogli pristupiti EU za godinu ili dvije, i ako ne povećaju plate ostaće bez radnika. Ali, pitanje je da li privreda Crne Gore to može izdržati“, kaže Mlinarević.

    I ekonomista Saša Stevanović smatra da, ukoliko dobit preduzeća raste, i radnik treba da dobije nagradu za to.

    „Rast plata vezati za rast BDV-a i produktivnosti, ali treba i poreski stimulisati rast plata i dodatno nagrađivanje radnika. I podsticaje u privredi treba povećati, ali smisao podsticaja je da imamo više zadovoljnih i motivisanih radnika, a ne robota“, smatra Stevanović.

    Kada je u pitanju „uvoz“ radne snage, mišljenja su podijeljena. Dok sindikalci upozoravaju da će, ukoliko se plate ne povećaju, radnici iz BiH otići u EU, a u našim će fabrikama raditi Nepalci i Pakistanci, predsjednik Unije poslodavaca smatra da je seoba radnika neminovnost.

    „Živimo u svijetu velikih migracija, i Nijemci odlaze u Norvešku. Nisam za slobodan dolazak stranih radnika, mora biti prilagođavanje, integracija, ali ne možemo plivati uzvodno“, kaže Zoran Škrebić.

    Danko Ružičić, međutim, tvrdi da stranci nisu „sigurna radna snaga“.

    „I strani radnici napuštaju našu zemlju, jer čim pređu granicu imaju duplo veću platu. I Nepalci bježu iz BiH, mi smo im samo usputna stanica“, kaže Ružičić.

  • Trampova odluka o ublažavanju sankcija na ruski dizel naišla na otpor

    Trampova odluka o ublažavanju sankcija na ruski dizel naišla na otpor

    Američka administracija sprovešće dogovor o snabdijevanju svjetskog tržišta ruskim dizelom koristeći postojeća zakonska ovlašćenja, izjavio je sinoć američki ministar finansija Skot Besent, prenosi B92.

    Republikanski senator Tom Tilis ocijenio je da bi odluka predsjednika SAD Donalda Trampa o ublažavanju sankcija Rusiji mogla da bude nezakonita, prenosi Rojters.

    „Sprovešćemo to koristeći sva zakonska ovlašćenja koja su nam na raspolaganju“, rekao je Besent za Foks njuz, ocjenjujući da je dogovor u interesu američkih građana i da će doprinijeti smanjenju cijena goriva.

    Tramp je u petak saopštio da je Rusija pristala da snabdeva svjetska tržišta dizelom, nakon čega je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi ograničili prihodi za finansiranje rata u Ukrajini.

    Republikanski senator Tom Tilis iz Sjeverne Karoline izjavio je da postoje opravdani razlozi za tvrdnju da predsjednik SAD ne postupa u skladu sa zakonom i upozorio da bi takva odluka mogla da ugrozi američke živote.

    „Predsjednikovi postupci i izjave u poslednja 24 sata potpuno su suprotni nameri tog zakona“, rekao je Tilis, dodajući da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti prvu priliku da osramoti ili oslabi Trampa.

    Tramp je prošlog mjeseca potpisao zakon o sankcijama Rusiji i Iranu, nazvan po republikanskom senatoru Lindziju Grejemu, koji je preminuo u julu i bio poznat po oštrom stavu prema Moskvi.

    Dogovor o ruskom dizelu izazvao je kritike i drugih republikanaca. Kongresmen Don Bejkon iz Nebraske ocijenio je da je moralno pogrešno podržavati rusku ratnu ekonomiju, dok je bivši američki potpredsjednik Majk Pens Trampovu odluku o ublažavanju sankcija ruskoj nafti nazvao izdajom Grejemovog nasljeđa i pozvao američkog predsjednika da je povuče.

    Analitičari smatraju da dogovor sa Moskvom vjerovatno neće dovesti do dugotrajnog smanjenja cijena goriva.

    Cijene dizela, koji se koristi u poljoprivredi, za grijanje domaćinstava i u drumskom transportu, približavaju se rekordnim nivoima, što bi moglo da predstavlja politički problem za republikance uoči kongresnih izbora narednog mjeseca.

    S druge strane, republikanski senator Džon Baraso iz Vajominga branio je Trampovu odluku, navodeći da predsjednik SAD nastoji da smanji troškove za potrošače, poljoprivrednike, stočare i prevoznike.

    „Predsjednik uspostavlja ravnotežu i mora da donosi teške odluke“, rekao je Baraso za televiziju CBS. Vijest prenosi Tanjug.

  • Novi veliki udarac za Fridriha Merca

    Novi veliki udarac za Fridriha Merca

    Ministrica rada Njemačke i kopredsjedavajuća SPD-a Bärbel Bas objavila je ostavku na obje pozicije, prenosi Klix.

    U pismu koje je uputila članovima vlade, ali i stranci, Bas je obrazložila ovu odluku koja je spoj privatnih, ali i poslovnih razloga.

    „Nakon smrti moje pastorke, shvatila sam da mi treba vremena da se suočim sa svojom tugom. Želim da odvojim dovoljno vremena za to. Nadalje, nažalost moram napomenuti da su se javni napadi na mene, uključujući i neke iz našeg koalicionog partnera, intenzivirali tokom ovog lično teškog perioda“, napisala je u saopštenju svojoj stranci.

    Trenutno nema snage da u potpunosti obavlja svoje dužnosti u vladi i unutar stranke.

    „Stoga sam obavijestila svog kopredsjedavajućeg i prorektora Larsa Klingbeila da podnosim ostavku na mjesto predsjednice stranke s današnjim danom. Istovremeno, zamolila sam kancelara da me razriješi dužnosti savezne ministrice rada i socijalnih poslova“, rekla je.

    Odluka joj nije bila laka. Međutim, uvjerena je da zaposleni u Saveznom ministarstvu sada zaslužuju snažno vodstvo koje će se u potpunosti posvetiti unapređenju zakonodavstva i reformskih projekata koji su u toku, zaključila je Bas.

    Izrazila je zahvalnost na podršci koju je dobila u ministarstvu.

    Ko-lider SPD-a Lars Klingbeil izjavio je da je „veoma ožalošćen“ Basinom odlukom. Rekao je da razumije njen korak.

    „Napadi na nju u posljednjim danima njene žalosti bili su nepristojni. Takvo ponašanje je neprihvatljivo.“ Kao predsjednica SPD-a i ministrica rada, Bas je preuzela odgovornost s jasnim kompasom i integritetom.

    Političari iz CDU/CSU nedavno su kritikovali Bas što nije dovoljno brzo podnijela nacrte zakona za planirane reforme, na primjer u penzionom sistemu. Optužili su je za odgađanje i blokiranje reformi. Posljednjih sedmica Bas je otkazala svoje imenovanja zbog gubitka u porodici.

    Ostavka je još jedan udarac koaliciji CDU/CSU-SPD. SPD i CDU su posljednjih mjeseci pretrpjeli značajne gubitke podrške i pretrpjeli teške poraze na državnim izborima u istočnoj Njemačkoj. Izvršni odbor CDU-a trenutno održava dvodnevni sastanak, a kancelar Fridrih Merc već bi danas trebao održati konferenciju za novinare.

  • Birači podržali da na lokalnim izborima glasaju samo državljani Slovenije i EU

    Birači podržali da na lokalnim izborima glasaju samo državljani Slovenije i EU

    Građani Slovenije su u nedjelju glasali na četiri referenduma. Na jedinom referendumu odbili su izmjene zakona o parlamentarnoj istrazi, dok su na tri savjetodavna podržali uslovljavanje socijalne pomoći društveno korisnim radom i ukidanje prava glasa na lokalnim izborima za državljane zemalja koje nisu članice EU, prenosi Klix.

    O ukidanju obaveznog RTV doprinosa odlučuje svega nekoliko stotina glasova.

    Prema podacima Državne izborne komisije (DVK) koje prenosi RTV Slovenija, izlaznost je bila veća od 54 posto. Predsjednik DVK Peter Golob kazao je da je izlaznost među najvišim u istoriji samostalne Slovenije.

    Na referendumu birači su odlučivali da li će stupiti na snagu izmjene zakona o parlamentarnoj istrazi koje je Državni zbor usvojio 26. maja 2026. Nakon više od 99,5 posto prebrojanih glasova protiv je glasalo 51,06 posto birača (465.186), a za 48,94 posto (445.827).

    Zakon pada ako protiv glasa većina, uz uslov da je to najmanje petina svih birača. Ovaj put to je značilo najmanje 339.706 glasova protiv, pa je prag dostignut. Prvi rezultati su pokazivali prednost pristalica zakona, ali se nakon 86 posto prebrojanih glasova rezultat preokrenuo.

    Najubjedljiviji rezultat zabilježen je na savjetodavnom referendumu o tome treba li pravo na novčanu socijalnu pomoć za radno sposobne osobe bez objektivnih prepreka za rad uslovljavati društveno korisnim radom. Za je glasalo 60,72 posto (553.722), a protiv 39,28 posto birača.

    Birači su se izjašnjavali i o tome trebaju li na lokalnim izborima moći glasati samo državljani Slovenije i drugih članica EU, a ne i državljani trećih zemalja. Za ovaj prijedlog glasalo je 55,47 posto (505.641), a protiv 44,53 posto (405.915). Među državljanima trećih zemalja koji žive u Sloveniji su i državljani Bosne i Hercegovine.

    Najtješnji je rezultat referenduma o ukidanju obaveznog plaćanja doprinosa za programe Radiotelevizije Slovenija. Prema podacima koje je DVK objavio u ponedjeljak u 6.20, nakon 99,98 posto prebrojanih glasova protiv ukidanja je 50,04 posto birača, a za 49,96 posto. Razlika iznosi 692 glasa (461.765 protiv i 461.073 za).

    U nedjelju navečer bilo je obrnuto, pa konačan rezultat još nije poznat. Danas se, kako navodi N1 Slovenija, pribrajaju glasovi poslani poštom iz Slovenije, a naredne sedmice i glasovi iz inostranstva.

    Tri savjetodavna referenduma predložili su poslanici vladajuće koalicije sa strankom Resnica. Rezultati savjetodavnih referenduma nisu obavezujući, nego služe kao smjernica Državnom zboru.

  • Tramp i Rubio razmatraju smjenu Kimberli Gilfojl, ambasadora SAD u Grčkoj

    Tramp i Rubio razmatraju smjenu Kimberli Gilfojl, ambasadora SAD u Grčkoj

    Američki predsjednik Donald Tramp i državni sekretar Marko Rubio razmatraju smjenu američke ambasadorke u Grčkoj, Kimberli Gilfojl. Taj potez slijedi nakon niza medijskih izvještaja o njenom neprimjerenom, a moguće i nezakonitom ponašanju prije i tokom mandata u Atini, prenose Nezavisne.

    Visoki američki zvaničnik izjavio je da su Tramp i Rubio „izuzetno bijesni“ zbog njenih postupaka, a odluku o daljim koracima vjerovatno će donijeti tokom sedmice, nakon saveznog praznika u ponedjeljak, piše The Guardian.

    Zvaničnik, koji je zbog osjetljivosti internih rasprava tražio anonimnost, kaže da je Rubio posebno ljut. Državni sekretar je tek prošle sedmice boravio u Atini, gdje ga je Gilfojl pratila na gotovo svim događajima. Iako su se optužbe već tada širile, pri dolasku ga je dočekala srdačnim zagrljajem.

    Wall Street Journal objavio je seriju članaka s detaljima o njenom sumnjivom ponašanju. U njima se navodi da je prijetila zvaničniku zemlje domaćina, primala neprimjerene poklone i usluge i nudila svoj uticaj u administraciji u zamjenu za plaćanje njenog visokog računa na kreditnoj kartici.

    Gilfojl se nije direktno izjasnila o optužbama, ali njen advokat tvrdi da nije učinila ništa pogrešno. Američka ambasada u Atini joj je pritom prećutno pružila podršku.

    Nakon što je stao u njenu odbranu poslije prvog članka, Rubio je prestao javno da komentariše sve brojnije optužbe. U srijedu je kratko izjavio: „Naša ambasadorka ovdje radi dobar posao.“

    Međutim, nakon objavljivanja novog izvještaja u srijedu uveče, Rubio je u četvrtak, neposredno prije odlaska iz Atine, oštro reagovao na novinarska pitanja o optužbama. Rekao je da ne zna da li su navodi istiniti i da neće odgovarati na nešto što ne može da potvrdi.

    „Vi polazite od pretpostavke da je ono što vam je neki izvor rekao i što ste objavili apsolutna istina. Za mene to nije tako. Mi ne radimo na taj način“, izjavio je Rubio pored aviona, dok ga je Gilfojl ispraćala. Pomenuti zvaničnik dodaje da je Rubio postajao sve frustriraniji kako su se izvještaji množili, prenosi Index.hr.

    Drugi američki zvaničnik, koji je takođe govorio pod uslovom anonimnosti, potvrdio je da glavni inspektor State Departmenta provjerava optužbe koje su se u medijima počele pojavljivati krajem prošlog mjeseca. Taj izvor nije mogao da potvrdi da li je pokrenuta i zvanična istraga.

    Glavni inspektori često sprovode neformalne provjere povodom pritužbi na osoblje, a ti postupci se ne završavaju uvijek zvaničnom istragom ili disciplinskim mjerama. Stejt department je odbio da komentariše moguću istragu glavnog inspektora.

    U međuvremenu, vodeće demokrate u odborima za spoljne poslove Predstavničkog doma i Senata, Gregori Miks i Džin Šahin, kao i Robert Garsija iz odbora za nadzor, zatražili su pokretanje istrage protiv Gilfojl.

    Wall Street Journal je od kraja septembra detaljno opisao više primjera njenog spornog ponašanja. U prvom izvještaju stoji da je gostima na jednom prijemu rekla kako SAD mogu da potkopaju grčku vladu ako to žele. Navodno je promovisala i interese jedne grčke građevinske i energetske kompanije i dozvolila njihovom lobisti da prisustvuje privatnim diplomatskim sastancima.

    Dok je Rubio boravio u Atini, Wall Street Journal je, na osnovu tekstualnih poruka, objavio da je Gilfojl tražila od jednog Trampovog donatora da joj plati račun od 100.000 dolara na kreditnoj kartici uoči saslušanja za njeno imenovanje. Zauzvrat mu je obećala pristup zvaničnicima administracije.

    Kasnije je objavljeno i da je Gilfojl bila bijesna jer nije pozvana na događaj posvećen Grčkoj na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ranije ove godine. Zahtijevala je odlazak na skup i hvalila se luksuznim putovanjima u Francusku s direktorima energetskih kompanija. Britanski tabloid Daily Mail izvijestio je da je Gilfojl narušila odnose s osobljem u ambasadi u Atini i da je njeno ponašanje prešlo granice primjerenog za najvišu predstavnicu američke vlade u Grčkoj.

    Kimberli Gilfojl bivša je voditeljka na Foks njuzu i tužiteljka iz Kalifornije. Svojevremeno je bila vjerena za Trampovog sina Donalda Mlađeg.

  • Hutisti preuzeli odgovornost za napad na Međunarodni aerodrom „Kralj Halid“

    Hutisti preuzeli odgovornost za napad na Međunarodni aerodrom „Kralj Halid“

    Saudijska uprava za civilno vazduhoplovstvo saopštila je da je u najnovijem napadu na Međunarodni aerodrom „Kralj Halid“, izvedenom tokom protekle noći, u Rijadu poginuo jedan pakistanski državljanin, dok je 11 ljudi povrijeđeno, prenosi ATV.

    U napadu je pričinjena materijalna šteta čija se procjena trenutno vrši, dodaje se u saopštenju, preneo je Rojters.

    Tokom prošle nedjelje dogodilo se više napada na taj aerodrom, a najozbiljniji je izveden u subotu kada je poginulo najmanje 12, a povrijeđeno 309 ljudi.

    Veliki broj zemalja osudio je napade u Rijadu, navodeći da je nedopustivo gađanje civilnih objekata.

    Jemenska militantna grupa Huti, koja je saveznik Irana, preuzela je odgovornost za napad na Međunarodni aerodrom u Rijadu.

  • BiH do kraja godine mora ispuniti početne uslove za prvu tranšu iz Plana rasta

    BiH do kraja godine mora ispuniti početne uslove za prvu tranšu iz Plana rasta

    Evropska komisija očekuje od BiH da do kraja godine ispuni početne uslove za dobijanje prve tranše sredstava iz Reformske agende, međutim problem je što se do isteka roka neće moći uspostaviti nova vlast, dok se postojeća nalazi u potpunoj paralizi i nije u stanju da ispuni uslove koji su traženi, prenosi BN.

    BiH treba da ispuni početne uslove povezane s Reformskom agendom. Prema tekstu, pristup iznosu od oko 300 miliona evra je pod znakom pitanja. Evropska komisija traži ubrzanje sprovođenja reformi.

    Luiđi Soreka navodi da je približno pola milijarde KM podrške predviđeno kao grant. Dio finansiranja obuhvata i kredite pod povoljnijim uslovima od komercijalnih. Cilj Plana rasta nije samo isplata novca, već i ekonomske reforme i približavanje jedinstvenom tržištu EU.

    Naime, ako uslove nije uspjela ispuniti praktično godinu dana, teško je očekivati da će to biti moguće za nešto više od dva mjeseca, koliko je ostalo do kraja godine.

    Diplomata jedne zemlje članice EU nedavno je rekao da svi imaju razumijevanje za komplikovane odnose u BiH, ali da je sve teže zagovarati evropski put zemlje koja sama ne želi da se tim putem kreće.

    Ako takvo stanje ostane, izvjesno je da će BiH ostati uskraćena za oko 300 miliona evra, a dodatni problem predstavlja činjenica da javnost i dalje nije shvatila posljedice koje će uslijediti za BiH ako nastavi stagniranje na evropskom putu.

    EU je priželjkivala da bi nova vlast, koja neće biti opterećena svime što se dešavalo protekle četiri godine, mogla konačno do proljeća ispuniti sve preduslove da počne pregovore o članstvu.

    U razgovoru za Fenu iz Evropske komisije su naveli da BiH treba da ubrza sprovođenje reformi i ispuni uslove u preporukama Evropske komisije iz oktobra 2022. godine kako bi Savjet EU mogao usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje prve međuvladine konferencije.

    Nedavno je i Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, govorio u sličnom tonu, podsjetivši da je čak pola milijarde maraka iz ovih sredstava predviđeno u obliku granta.

    „Radi poređenja, Nacrt godišnjeg budžeta institucija BiH, koji je Savjet ministara usvojio 21. maja 2026. godine, iznosi 1,58 milijardi maraka. Samo bespovratna sredstva iz Plana rasta EU premašuju trećinu ukupnog godišnjeg državnog budžeta BiH. Zbog toga je teško razumjeti odricanje od ovako značajne finansijske podrške. BiH je u ovoj fazi jedina zemlja zapadnog Balkana koja još nije povukla nijedan evro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU“, rekao je on.

    Ono što je takođe zanimljivo i nije se dešavalo ni u jednoj zemlji, ne samo na zapadnom Balkanu nego u cijeloj istoriji procesa proširenja od samih začetaka EU početkom pedesetih godina prošlog vijeka, jeste da evropski zvaničnici više insistiraju na evropskom putu BiH nego domaći političari, pa čak i domaća javnost.

    Soreka je objasnio da su EU i zemlje članice ubjedljivo najveći pružaoci podrške BiH, ali je i objasnio da nije riječ samo o dobrim gestama, već i o strateškim investicijama.

    I u dijelu pomoći koja se odnosi na kredite, Soreka je pojasnio da je riječ o vrlo povoljnim sredstvima do kojih se ne može doći kroz komercijalne kredite.

    „Uz izuzetno povoljne kamatne stope, znatno niže od onih koje nude tržište i drugi partneri, EU nudi izvanredno dobre finansijske uslove. Druge zemlje regiona već koriste ovu priliku u korist svojih građana. Međutim, u raspravama o kamatnim stopama i višemilionskim paketima pomoći važno je imati na umu da Plan rasta nije samo pitanje finansijskih ulaganja. Finansiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Mjere predviđene Reformskom agendom osmišljene su da pokrenu sveobuhvatnu ekonomsku transformaciju i ubrzaju integraciju u jedinstveno tržište EU“, rekao je Soreka. Vijest prenose Nezavisne.

  • Pozamašna primanja čekaju nove ministre: Od 4.325 KM u Srpskoj do 6.217 KM na državnom nivou

    Pozamašna primanja čekaju nove ministre: Od 4.325 KM u Srpskoj do 6.217 KM na državnom nivou

    Ministre u Vladi Republike Srpske i Savjetu ministara Bosne i Hercegovine koji tek treba da budu izabrani čekaju pozamašna primanja koja su od prosječne plate u Republici Srpskoj veća od 2,5 do 3,5 puta, a uz dodatne naknade i višestruko veća, prenosi Srpska info.

    Novi ministri biće izabrani poslije objave konačnih rezultata opštih izbora održanih 4. oktobra i formiranja novog saziva u Narodnoj skupštini RS i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    S obzirom na to da osnovica za obračun plata u institucijama BiH iznosi 690,86 KM, a da se primanja funkcionera obračunavaju množenjem te osnovice sa zakonski propisanim koeficijentima, poznate su cifre osnovnih plata koje će novoizabrani funkcioneri dobijati svakog mjeseca.

    Najveću osnovnu platu u novom sazivu imaće predsjedavajući Savjeta ministara BiH. Za ovu poziciju zakonom je utvrđen najveći koeficijent od 9,00, što znači da će osnovna mjesečna plata predsjedavajućeg iznositi 6.217,74 KM. Njegovi zamjenici (sa koeficijentom 8,80) ostvarivaće osnovnu mjesečnu platu od 6.079,57 KM.

    Novoizabrani ministri u Savjetu ministara BiH, za koje je propisan koeficijent 8,50, za svoj rad na čelu ministarstava mjesečno će dobijati osnovnu platu od 5.872,31 KM.

    A to je sve samo osnovna neto plata. Na ove cifre novoizabranim članovima Savjeta ministara dodaje se i naknada za minuli rad u iznosu od 0,5 odsto po svakoj godini radnog staža, pa će konačne plate funkcionera sa više godina staža biti i za nekoliko stotina maraka veće.

    Pored toga, ministri ostvaruju pravo i na ostale pripadajuće naknade, poput toplog obroka, regresa, te troškova smještaja i odvojenog života ukoliko nemaju prebivalište u mjestu sjedišta institucije.

    Kada su u pitanju nosioci izvršne vlasti u Republici Srpskoj primanja su manja, ali se i dalje radi o ciframa koje su tri puta veće od prosječnih primanja običnih građana.

    Od avgusta u Republici Srpskoj su povećane plate, a sa njima i primanja ministara i premijera Srpske.

    Plata koja liježe na račun premijera Srpske je 5.706 KM, dok potpredsjednici Vlade RS primaju 5.015 KM. „Obični“ ministri dobijaće 4.325 KM.

    Takođe, osnovna mjesečna bruto plata predsjednika Vlade Republike Srpske, potpredsjednika i ministara uvećava se za svaku navršenu godinu staža osiguranja, i to do navršenih 25 godina 0,3 odsto, a nakon navršenih 25 godina, svaka naredna godina 0,5 odsto.

  • Dodik pohvalio Stevandićev izborni rezultat: On je bio sam, dok su drugi nastupali zajedno

    Dodik pohvalio Stevandićev izborni rezultat: On je bio sam, dok su drugi nastupali zajedno

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pohvalio je izborni rezultat Ujedinjene Srpske i njenog lidera dr Nenad Stevandića, ukazujući na to da je Stevandić na izborima nastupio samostalno, za razliku od pojedinih političkih stranaka koje su zajedničkim nastupom nastojale da objedine podršku birača.

    Govoreći u intervjuu za Euronews, Dodik je ocijenio da izborni rezultat koalicije nije bio iznenađujući, ali je posebno izdvojio okolnosti u kojima je Ujedinjena Srpska nastupila na izborima.

    „Neki su zajedno nastupali, a Stevandić je bio sam. Ostale partije su se koncentrisale. Čubrilović i Pero Đokić, Nešić i Banjac zajedno su išli sa jednom listom, a Stevandić je bio sam“, rekao je Dodik.

    Dodik je ukazao na razliku između zajedničkog nastupa više političkih aktera i samostalnog izbornog nastupa Ujedinjene Srpske, čime je u prvi plan stavio rezultat koji je ta stranka ostvarila bez udruživanja sa drugim partijama na zajedničkoj listi.

    Odgovarajući na pitanje novinara o Stevandiću i njegovom odnosu prema njemu, Dodik je pohvalno govorio o lideru Ujedinjene Srpske i njegovom odnosu prema Republici Srpskoj.

    „Stevandić se pokazao kao patriota, prije svega kao čovjek koji je odan Republici Srpskoj i bori se za nju“, poručio je Dodik.

    Dodik je posebno istakao značaj Stevandićevog samostalnog izbornog nastupa, a pohvalnim riječima govorio je i o njegovom političkom djelovanju, naglašavajući njegovu posvećenost Republici Srpskoj i zalaganje za njene interese.

  • Dodik najavio rast penzija od najmanje 7 odsto u prvom tromjesečju 2027.

    Dodik najavio rast penzija od najmanje 7 odsto u prvom tromjesečju 2027.

    Penzioneri u Srpskoj i regionu već razmišljaju o tome koliko bi povećanje penzija mogli da dobiju u 2027, prenosi BL Portal.

    Što se tiče Srpske, bar ako je suditi po obećanju lidera SNSD Milorada Dodika, u 2027. slijedi povećanje penzija od najmanje 7 odsto.

    „U prvom tromjesečju iduće godine planiramo da povećamo plate za sve budžetske korisnike za 8 do 10 odsto. Osim toga, planiran je rast penzija od najmanje 7 odsto, a boračkog dodatka 10 odsto“, poručio je prije desetak dana Dodik.

    U ovom slučaju, najniža penzija će u prvom tromjesečju 2027. sa 361 porasti na najmanje 386 KM, a prosječna sa 724 na 775 KM.

    U Federaciji BiH zakon je jasan: penzije se usklađuju dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja, indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u FBiH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

    U Srpskoj su ove godine penzije povećane za 10 odsto, dok su penzioneri u FBiH dobili 15,2 odsto povećanja.

    U Srbiji će penzije biti povećane za 7,5 odsto od 1. decembra, najavili su iz Republičkog fonda za PIO.

    Najniža penzija za korisnike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, koja iznosi 31.092 dinara (oko 520 KM), nakon povećanja od 7,5 odsto iznosila bi približno 33.424 dinara (oko 560 KM). Dakle, za 2.332 dinara (oko 40 KM) više.

    Prosječna penzija za avgust 2026. u Srbiji je iznosila 56.813 dinara (oko 950 KM). Sa povećanjem od 7,5 odsto otišla bi na 61.074 dinara (oko 1.020 KM) ili za 70 KM više, piše Srpska info.

    Što se tiče Crne Gore, a kako je najavio tamošnji premijer, u 2027. penzije će biti usklađivane četiri, umjesto dosadašnja tri puta. Tako, minimalna penzija bi u aprilu trebalo da premaši 500 evra, a prosječna 600 evra.