VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šeranić: Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena dva nova prava

    Šeranić: Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena dva nova prava

    Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti uvedena su dva nova prava, rekao je za RTRS ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić.

    – Prvo pravo se odnosi na osobe, odnosno porodice u okviru kojih se ostvaruje status roditelja njegovatelja, a to pravo podrazumijeva da nakon 30 navršenih godina korisnika, odnosno osobe sa poteškoćama u razvoju, roditelji imaju pravo da nastave da primaju određeni iznose sredstava koji je identičan kao onaj iznos koji primaju o Zakonu o dječjoj zaštiti, a govori se o roditelju njegovatelju – istakao je šeranić.

    Drugo pravo, dodaje on, je vezano za sva lica koja imaju rješenja o ličnoj invalidnini i dodatak na ličnu invalidninu, koji podrazumijeva da će se po službenoj dužnosti u okviru Centara za socijalni rad donositi rješenja tih lica kako bi mogli da ostvare to pravo.

    – Pravo je vezano za procenat invaliditeta, što znači da ako imate rješenje za svoj invaliditet od 100 odsto, vi dobijate najveći iznos koji iznosi 250 maraka u okviru lične invalidnine, a u okviru dodatka 550 maraka, kako bi cijeli ukupni iznos iznosio 800 konvertibilnih maraka – rekao je on.

    Ministar navodi da se zavisno od procesa invaliditeta smanjuje iznos ukoliko je invaliditet utvrđen 90, 80 ili 70 odsto.

    – Važno je napomenuti da kada su u pitanju lica koja su gluvonijema, kako se utvrđuje njihov invaliditet i kako se raspoređuje iznos. Za lica koja su gluvonijema, stepen invaliditeta se utvrđuje po testu. Oni koji imaju određen stepen gluvoće od 90 do 94 odsto, njima se utvrđuje lični invaliditet u procentu od 70 odsto. Ako je test preko 95 odsto, kada govorimo o gluvoći, onda im se invaliditet utvrđuje od 80 odsto. Tako da su ta lica 70 ili 80 odsto i oni u skladu sa tim svojim procentom invaliditeta primaju sredstva koja su definisana Zakonom o socijalnoj zaštiti – istakao je Šeranić.

    Naveo je da je prijedlog ovog Zakona usaglašen sa udruženjima koja obuhvataju lica sa invaliditetom.

    – Mi smo kroz izrade prijedloga samog zakona došli do toga da smo sa njima usaglasili na neki način ova rješenja koja su oni ponudili i na bazi tih ponuda i tog dogovora ovo je na kraju i definisano. Za Republiku Srpsku, što je možda manje važno, ali nije da nije nebitno, iznosi u toku pola godine 19,5 miliona konvertibilnih maraka koje je potrebno dodatno izvojiti iz budžeta. Morali smo u okviru rebalansa budžeta da i te stvari projektujemo i planiramo kako bismo mogli da ostvarimo primjenu same lične invalidnine i kako bi mogli građani da primaju na kraj krajeva taj iznos – rekao je ministar.

  • Planirana rekonstrukcija autobuskih stajališta u Banjaluci

    Planirana rekonstrukcija autobuskih stajališta u Banjaluci

    Na području grada Banjaluka planirana je rekonstrukcija autobuskih stajališta s ciljem poboljšanje njihove funkcionalnosti, rečeno je Srni u Gradskoj upravi.

    Iz Gradske uprave su precizirali da je planirano čišćenje grafita, zamjena oštećenih stakala, popravka ili zamjena klupa, te da će sve biti vršeno “u skladu sa utvrđenim potrebama i raspoloživim sredstvima”.

    U Gradskoj upravi ističu da su ova oštećenja, nažalost, veoma često posljedica vandalizma, zbog čega apeluju na sve da vode računa o gradskoj imovini.

    “Planirani radovi predstavljaju dio šireg procesa unapređenja izgleda i funkcionalnosti autobuskih stajališta, a o početku radova javnost će biti informisana”, navode u Gradskoj upravi Banjaluka.

     

  • Lavrov: Evropa i Zelenski pokušavaju da odvoje Trampa od dogovora sa Aljaske

    Lavrov: Evropa i Zelenski pokušavaju da odvoje Trampa od dogovora sa Aljaske

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Evropa, zajedno sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, pokušavava da udalji predsjednika SAD Donalda Trampa od dogovora postignutih između Vašingtona i Moskve na samitu na Aljasci.

    “Prihvatili smo Trampove prijedloge na Aljasci, a njegovi evropski saveznici – i, naravno, sam Zelenski – pokušavaju da ga odvrate od ovih prijedloga”, rekao je Lavrov novinarima.

    Lavrov je podsjetio da je Rusija “mnogo puta” u posljednjih deset godina pokazala svoju dobru volju u vezi sa sukobom u Ukrajini.

    Komentarišući rat u Iranu, Lavrov je rekao da bezbjednosni rizici na Bliskom istoku i dalje postoje, te pozvao sve strane da obustave neprijateljstva.

     

     

     

  • Novi visoki predstavnik u BiH mogao bi stići iz Italije

    Novi visoki predstavnik u BiH mogao bi stići iz Italije

    Savjet za implementaciju mira (PIK) trebalo bi do kraja avgusta da donese odluku o imenovanju novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, saznaje Srpskainfo iz izvora bliskih diplomatskim krugovima.

    Na posljednjoj sjednici PIK nije postignut konačan konsenzus o tome ko će preuzeti funkciju prvog čovjeka Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Kao i ranije, predstavnici Rusije ostali su pri stavu da je vrijeme za zatvaranje OHR i okončanje međunarodnog protektorata nad BiH, zbog čega se protive imenovanju novog visokog predstavnika.

    Po isteku mandata Kristijana Šmita, čije je imenovanje od samog početka izazivalo osporavanja zbog izostanka potvrde u Savjetu bezbjednosti UN, PIK je za vršioca dužnosti visokog predstavnika imenovao američkog diplomatu Luisa Krišoka, koji obavlja i funkciju supervizora za Brčko distrikt.

    Predsjednik PDP RS Igor Crnadak juče je izjavio da će novi visoki predstavnik uskoro biti usaglašen te da se radi o osobi čije ime još nije dospjelo u javnost.

    – To će biti kandidat koji će imati jedinstvenu podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Republika Srpska ne može javno da podrži imenovanje Lua Krišoka za vršioca dužnosti visokog predstavnika zbog odnosa prema Rusiji, ali je, prema informacijama koje imam, Vašington nezvaničnim kanalima obaviješten da razlog nije promjena stava već politički trenutak i blizina izbora – rekao je Crnadak.

    Prema saznanjima Srpskainfo iz diplomatskih izvora, najveće šanse da preuzme funkciju visokog predstavnika trenutno ima diplomata iz Italije.

    Sagovornici navode da se ne radi ni o aktuelnom šefu Delegacije Evropske unije u BiH Luiđiju Soreki, niti o Antoniju Landiju, koji se prethodnih mjeseci često pominjao kao jedan od glavnih kandidata za nasljednika Kristijana Šmita.

    Podsjećamo, tokom cijelog mandata Kristijana Šmita vlasti Republike Srpske osporavale su njegov legitimitet, ističući da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, zbog čega ga nisu priznavale kao zakonito izabranog visokog predstavnika.

    Ipak, uprkos takvim stavovima, Šmit je tokom svog mandata koristio bonska ovlaštenja i donosio odluke koje su imale značajan politički uticaj, uključujući i mjere koje su dovele do prestanka mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Prema tvrdnjama naših izvora, ni budući visoki predstavnik neće odustati od korišćenja bonskih ovlaštenja, bez obzira na očekivano protivljenje Moskve.

    – Rusija najvjerovatnije neće podržati imenovanje novog visokog predstavnika, ali to neće promijeniti stav Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Novi šef OHR, prema sadašnjim procjenama, imaće punu podršku zapadnih partnera da koristi ovlaštenja predviđena Dejtonskim sporazumom prema političkim akterima za koje ocijeni da ugrožavaju ustavni poredak, stabilnost ili provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma – navode sagovornici Srpskainfo.

  • Hoće li Budžet BiH biti usvojen?

    Hoće li Budžet BiH biti usvojen?

    Poslanici Predstavničkog doma na hitnoj sjednici zakazanoj za 22. juli razmatraće Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2026. godinu sa zahtjevom da se o tokom dokumentu odlučuje u hitnom postupku.

    U slučaju da poslanici prihvate prijedlog da se budžet razmatra po hitnom postupku to znači da na njega neće biti moguće amandmanski djelovati, i ako je suditi po odnosima u Parlamentarnoj skupštini BiH to je jedina garancija da bude usvojen.

    Budžet veći za oko deset miliona KM
    Budžet za ovu godinu predložen je u iznosu od 1,58 milijardi KM što je za oko deset miliona KM više nego što je budžet za 2025. godinu. Osim toga, malo preko milijardu KM biće izdvojeno za otplatu spoljnog duga.

    Iako su bošnjački zvaničnici insistirali na pomoći BHRT-u i finansiranju sedam institucija kulture na nivou BiH to nije uvršteno u budžet.

    Najveći dio novca iz budžeta kao i svih prethodnih godina biće izdvojen za plate zaposlenih, a najviše novca pojedinačno dobiće kao i obično, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine. Za njih je predviđeno 440 miliona KM, od čega će na plate preko 10.000 zaposlenih otići malo više od 306 miliona KM.

    Značajan dio novca dobiće i Uprava za indirketno oporezivanje Bosne i Hercegovine i to 161 milion KM, a na plate zaposlenih biće utrošeno oko 108 miliona KM, a u ovoj instituciji planirali su i naknade koje će biti na nivou od oko 19 miliona KM.

    Veće šanse za usvajanje
    Za razliku od prethodnog budžeta, u ovom budžetu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije mijenjalo ništa, i zbog toga, postoji velika vjerovatnoća da on bude usvojen.

    Podsjećanja radi, prošle godine zbog stava Predsjedništva BiH, tačnije Denisa Bećirovića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH, sa usvajanjem budžeta se ozbiljno kasnilo. Prvo, njih dvojica su preglasavajući Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH u proceduru uputili budžet koji se značajno razlikovao od onoga koji je “izašao” iz Savjeta ministara BiH. Zbog toga, svi predstavnici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH rekli su da ga neće podržati.

    Na kraju, Bećirović i Komšić su popustili i u proceduru uputili budžet koji je izrađen u Ministarstvu finansija i trezora BiH. Taj budžet za 2025. godinu na kraju je usvojen tek krajem novembra prošle godine.

  • Sudar cisterne i automobila na auto-putu u Hrvatskoj: Kilometarske kolone

    Sudar cisterne i automobila na auto-putu u Hrvatskoj: Kilometarske kolone

    Na auto-putu A3 u smjeru Lipovca u Hrvatskoj cisterna se prevrnula poslije sudara sa putničkim automobilom te je saobraćaj u prekidu, a vozači se suočavaju s višekilometarskim kolonama.

    Zbog sudara je u potpunosti blokiran saobraćaj u smjeru istoka, prenose hrvatski mediji. Još uvijek nema informacija o povrijeđenima.

    Udes se dogodio prije izlaza za Popovaču, a formirala se višekilometarska kolona vozila, saopštili su Policijska uprava Sisačko-moslavačke županije i Hrvatski autoklub (HAK).

    Prema podacima HAK-a, kolona kod izlaza duga je oko sedam kilometara.

    Dojavu o nezgodi policija je zaprimila oko 9.10.

    Nakon kontakta s putničkim automobilom, cisterna se prevrnula i svojim položajem blokirala obje saobraćajne trake, prenosi Index.hr.

    Policijski službenici obavljaju uviđaj kako bi utvrdili tačne okolnosti nezgode.

    Hrvatski autoklub saopštio je da je saobraćaj između čvorova Križ i Popovača, u smjeru Lipovca, u prekidu. Iza mjesta nezgode formirala se kolona vozila duga oko pet kilometara.

    Vozači koji putuju prema istoku mogu koristiti obilazni pravac regionalnim putem ŽC3124 između čvorova Križ i Popovača.

    Saobraćaj u smjeru Zagreba odvija se bez posebnih ograničenja.

  • Predmet “Smagler”: Osumnjičeni da su oprali 482.000 KM kupovinom nekretnina u Doboju

    Predmet “Smagler”: Osumnjičeni da su oprali 482.000 KM kupovinom nekretnina u Doboju

    U predmetu “Smagler” policija sumnjiči Daniela Popovića i Natašu Popović iz Doboja da su novcem stečenim prodajom droge kupili osam nekretnina vrijednih gotovo 482.000 KM.

    Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, navodeći inicijale osumnjičenih, protiv D.P. i N.P. je Tužilaštvu BiH podnesen izvještaj zbog sumnje da su počinili krivično djelo pranje novca.

    Osam nekretnina u Doboju
    “Lica se sumnjiče da su na području Doboja, od decembra 2019. godine do avgusta 2025. godine, držala, koristila i raspolagala novcem za koji su znala da potiče iz kriminalne aktivnosti, odnosno izvršenja krivičnih djela organizovanog kriminala, neovlaštenog prometa opojnim drogama i neovlaštenog prometa oružjem. Sa ciljem prikrivanja porijekla novca i imovinske koristi pribavljene izvršenjem krivičnih djela, navedena novčana sredstva upotrijebili su za kupovinu osam nepokretnosti na području grada Doboja, u ukupnoj vrijednosti od 481.474 KM”, piše u saopštenju.

    Novac uključili u legalne tokove
    Pojašnjava se da su kupljene nepokretnosti registrovane na lice N. P., a da pomenuti nisu raspolagali zakonitim prihodima koji bi mogli opravdati sticanje navedene imovine.

    “Tako su protivpravno stečenu imovinsku korist prikrili i uključili u legalne imovinske tokove, čime su počinili krivično djelo”, ističe se u saopštenju.

    Okružni sud u Doboju odredio privremene mjere
    Okružni sud u Doboju je u oktobru prošle godine odredio privremene mjere obezbjeđenja, odnosno zabranu otuđenja i opterećenja nepokretnosti ili stvarnih prava upisanih na nepokretnostima, na osnovu finansijske istrage koju je sprovela Uprava kriminalističke policije .

    Predmet “Smagler”
    Daniel Popović je, podsjetimo, optužen u predmetu “Smagler” za organizovani kriminal i neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga.

    Zajedno s Borisom Radovanovićem optužen je u martu ove godine, dok je ranije protiv još 16 osoba u istom predmetu podignuta i potvrđena optužnica.

    Predmet “Smagler” obuhvata ukupno 20 osoba, a šest optuženih je u međuvremenu priznalo krivicu i pravosnažno osuđeno.

  • Banjalučani uhapšeni zbog krađe teške 100.000 KM

    Banjalučani uhapšeni zbog krađe teške 100.000 KM

    Banjalučka policija uhapsila je V.G. i R.T. iz Banjaluke zbog sumnje da su iz javne garaže u izgradnji ukrali naponske kablove i nadzornu kameru, čime je pričinjena šteta od oko 100.000 KM.

    Kako je saopšteno iz Policijske uprave Banjaluka, osumnjičeni se terete da su krađe počinili u više navrata u periodu od aprila do jula ove godine.

    “Operativnim radom policijski službenici pronašli su i oduzeli predmete koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem navedenog krivičnog djela”, naveli su iz policije.

    Dodaju da se sve mjere i radnje preduzimaju pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka te da će protiv osumnjičenih, nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta, biti dostavljen izvještaj zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa.

  • SAD tvrde da je više od 50.000 vojnika spremno za djelovanje

    SAD tvrde da je više od 50.000 vojnika spremno za djelovanje

    Sjedinjene Američke Države proširile su kampanju vazdušnih napada na Iran, ciljajući infrastrukturu, uključujući mostove i ključni lučki objekat. Centralna komanda SAD saopštila je da je na Bliskom istoku raspoređeno više od 50.000 “smrtonosnih” vojnika.

    Među američkim ciljevima našao se i kontrolni toranj u iranskoj luci Čabahar, koja se nalazi duž Omanskog zaliva. Prema fotografiji koju je objavio američki ministar odbrane Pit Hegset, toranj se navodno srušio nakon ponovljenih američkih napada na taj objekat.

    Iranski državni mediji potvrdili su treći talas napada na objekat, ali nisu odmah potvrdili navode o rušenju tornja. Iran tvrdi da je toranj korišten za praćenje komercijalnog saobraćaja u luci, dok je objekat povezan i sa operacijama Iranske revolucionarne garde.

    Luka Čabahar, važna trgovačka ruta za Avganistan, zemlju bez izlaza na more, ranije je bila meta američkih napada. Razvoj ove strateški važne luke podržala je Indija.

    Šta su još gađale SAD

    Američki vazdušni udari pogodili su i nekoliko mostova u južnoj iranskoj provinciji Hormozgan, uključujući saobraćajne pravce povezane sa gradom Bandar Hamir u blizini Ormuškog moreuza, javili su iranski državni mediji.

    Među navodnim metama bili su most Gariveh, koji povezuje Bandar Abas sa Hamirijem i Larom, most u blizini sela Latidan, dva mosta na putu Kahurestan–Lar, djelimično izgrađeni most koji povezuje Bandar Hamir, Kešar i Bandar Abas, kao i most u selu Maru, u okrugu Hamir.

    Lokalne vlasti pozvale su stanovnike da izbjegavaju pogođena područja kako bi službe za hitne slučajeve mogle nesmetano da funkcionišu, piše Gulf News.

    Iranski mediji izvijestili su i o šteti na željezničkom čvoru u Bandar Abasu, kao i na dalekovodima u gradu i okolnim područjima.

    CENTCOM: “Spremno 50.000 američkih vojnika”

    Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je da je najnovija operacija bila šesta uzastopna noć američkih napada na Iran.

    Prema navodima komande, američke snage, uključujući borbene avione, dronove i ratne brodove, izvele su precizne napade na desetine iranskih vojnih ciljeva.

    Mete su uključivale objekte za obalski nadzor, sisteme protivvazdušne odbrane, vojnu logističku infrastrukturu i pomorske kapacitete.

    “Više od 50.000 američkih vojnika djeluje širom Bliskog istoka i ostaju u pripravnosti, smrtonosni i spremni”, saopštila je Centralna komanda SAD.

    Iranska vojska objavila je da je pokrenula napade dronovima na američke vojne položaje i centre za logističku podršku u Kuvajtu.

    U saopštenju koje je prenijela iranska novinska agencija Fars, vojska je navela da je spremna da odgovori na prijetnje i da će se “budno i odlučno” suprotstaviti pritisku i napadima.

    Američka pomorska blokada

    Centralna komanda SAD objavila je i da su se američki marinci ukrcali na trgovački brod u Omanskom zalivu kao dio američke pomorske blokade Irana.

    CENTCOM je saopštio da su američke snage preusmjerile tri trgovačka broda, onesposobile jedan brod koji nije postupio po njihovim naređenjima i ukrcale se na drugi kako bi osigurale poštovanje blokade.

    Komanda je navela da Ormuški moreuz i okolne vode ostaju otvoreni, osim za brodove koji pokušavaju da prekrše blokadu.

    Najnoviji razvoj događaja dolazi u trenutku kada Vašington i Teheran ostaju u vojnom sukobu usredsređenom na Ormuški moreuz, ključnu rutu za globalni transport nafte.

    Bijela kuća saopštila je da se američka blokada odnosi samo na brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka, dok američke snage ostaju raspoređene u regionu kako bi sprovodile ograničenja.

    Iran je upozorio da bi mogao da cilja američku infrastrukturu širom zapadne Azije ukoliko budu napadnuti iranski objekti, optužujući Vašington za dodatno povećanje nestabilnosti u regionu.

  • Termoelektrana ponovo van pogona, ugalj nema ko da kopa

    Termoelektrana ponovo van pogona, ugalj nema ko da kopa

    Termoelektrana u Ugljeviku, samo dva mjeseca nakon što je vraćena u pogon, ponovo je van mreže, potvrđeno je u Rudniku i termoelektrani (RiTE) Ugljevik.

    „Zbog nedostatka uglja i problema na elektrani proizvodnja je obustavljena“, rečeno je kratko za naš portal iz uprave preduzeća iz kojeg nisu precizirali kada se može očekivati nastavak rada.

    Tako je nakon samo dva i po mjeseca od vanrednog i iznuđenog remonta najveći proizvođač struje ponovo iskočio iz sistema i dokazao da se njega ne može ozbiljno računati kada je stabilnost energetskog sektora Srpske u pitanju.

    Napominjemo da je Vlada Srpske potrošila 240 miliona maraka svojih građana na koncesiju za eksploataciju uglja na površinskom kopu „Ugljevik – Istok 2“ najavivši bolje dane za ovaj sistem.

    Međutim, prema riječima onih koji dobro prate tamošnje prilike, proći će još mnogo vremena dok taj ugalj dođe do kotlova termoelektrane.

    „Trenutno kupimo samo ugalj sa površinskog sloja koji je pun zemlje i kamena. On nema kalorijsku vrijednost potrebnu za normalan rad elektrane niti se ranije ikada koristio u njenom radu. Da bi došli do glavnih ležišta potrebno je da iskopamo 20 miliona kubika zemlje, a to nemamo ni sa kim ni sa čim“, kaže za CAPITAL vozač dampera i sindikalac Jelenko Marinković.

    Prema njegovoj ocjeni za ozbiljan rad svakodnevno bi trebalo da radi 35 dampera, dok ih preduzeće ima 20, od kojih je većina u jako lošem stanju.

    „To su bukvalno krševi gdje se dijelovi sa jednog skidaju da bi se osposobio drugi. Međutim, ni njih nema ko da vozi jer nam fale još tri vozača. Bojim se da je cilj uvođenje trećih lica sa mehanizacijom kako bi se nas malo ovdje što radimo predstavilo nesposobnim. Sve to smo doživjeli u periodu od 1996. do 1999. godine“, kaže Marinković.

    Zaključuje da je potrebno izdvojiti ozbiljan novac u mehanizaciju, modernizaciju elektrane i eksproprijaciju zemljišta kako bi rudnik i termoelektrana imali izvjesnu budućnost.

    Inače, podaci o radu elektrane prije gašenja do kojeg je došlo početkom sedmice, pokazuju o kakvom kvalitetu uglja je riječ.

    Po procjenama stručnjaka minimalna snaga elektrane za rad bez gubitka bi bila 220 megavata, a 270 megavata da bi radila u plusu.  Proteklih dana ta snaga je bila tek 160 megavata.

    Podsjećamo, RiTE Ugljevik je prošlu godinu završio sa gubitkom od skoro 28 miliona maraka.