Autor: INFO

  • Peskov: Zelenski ne pokazuje volju da zaustavi sukob, zato Tramp traži novog lidera

    Peskov: Zelenski ne pokazuje volju da zaustavi sukob, zato Tramp traži novog lidera

    Vladimir Zelenski ne pokazuje volju da zaustavi sukob, zbog čega predsjednik Bijele kuće Donald Tramp kaže da je Ukrajini potreban novi lider, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za Sputnjik, prenosi ATV.

    „Tramp je rekao da vjeruje da je vrijeme za novog predsjednika. Zašto? Zato što ukrajinski predsjednik mora da donese veoma važne i veoma teške odluke da bi zaustavio ovaj rat. Ili Zelenski preuzima ovu odgovornost i pokazuje političku volju, ili ne“, naglasio je on.

    Peskov je ocijenio da Zelenski trenutno nije voljan da to učini.

    Ranije je portparol Kremlja rekao za Sputnjik da je za Moskvu važno da neko u kijevskom režimu pokaže volju da prizna realnost na terenu i radi na mirnom rješenju.

    Prethodno je Tramp rekao da Zelenski treba da održi izbore. Američki predsjednik ga je optužio da ignoriše zahtjeve Vašingtona da ne napada ruske rafinerije nafte i rekao da Ukrajini treba novi lider koji može da postigne dogovor.

    Mandat Zelenskog je istekao 20. maja 2024. Glasanje je potom otkazano, pozivajući se na vojno stanje i opštu mobilizaciju.

  • Maskirana grupa nasrnula na automobil u Briselu

    Maskirana grupa nasrnula na automobil u Briselu

    Grupa maskiranih osoba uništila je automobil u Briselu, prema dostavljenoj informaciji, prenose Nezavisne.

    U navodu se tvrdi da je vozilo uništeno neposredno ispred sjedišta Evropske unije, ali tačna lokacija i vrijeme događaja nisu nezavisno potvrđeni.

    Dostavljena informacija ne sadrži podatke o identitetu napadača, motivu niti eventualnoj intervenciji policije. Nije poznato ni da li je neko povrijeđen.

  • U Semberiji prinosi od 150 do 500 kilograma po hektaru na velikim površinama

    U Semberiji prinosi od 150 do 500 kilograma po hektaru na velikim površinama

    Ovogodišnji rod kukuruza u BiH značajno je podbacio, a poljoprivrednici upozoravaju da trenutna cijena od oko 45 feninga po kilogramu nije dovoljna da pokrije troškove proizvodnje, prenose Nezavisne.

    Suša, ekstremno visoke temperature, skup repromaterijal i gorivo dodatno su opteretili proizvođače, dok su na pojedinim područjima prinosi manji i do 70 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, rekao je za Nezavisne da je ovo jedna od najtežih godina za poljoprivrednike u Semberiji u posljednje tri decenije.

    Prema njegovim riječima, u Semberiji je kukuruz ove godine bio zasijan na oko 26.000 hektara, ali su prinosi na velikom broju parcela bili izuzetno niski.

    „Imali smo prinose od oko 150 do 500 kilograma po hektaru. Bilo je negdje i 700 kilograma, ali uglavnom na manjim površinama i na to se ne možemo osloniti. Realna cijena kukuruza je mala u odnosu na cijenu koštanja proizvodnje“, kazao je Bakajlić.

    Kako ističe, jedna vreća sjemenskog kukuruza, dovoljna za oko pola hektara, koštala je između 140 i 170 KM, dok su visoki bili i ostali troškovi proizvodnje.

    „Bez obzira na pomoć države i regres, poljoprivredni proizvođači su danas u Semberiji u minusu najmanje 300 do 500 KM po hektaru, čak i uz cijenu kukuruza od oko 45 feninga“, rekao je Bakajlić.

    Kaže da poljoprivrednici ne pamte težu godinu.

    „Ovo je najkatastrofalnija godina za nas u posljednjih 30 godina. Imali smo ekstremno visoke temperature, skup repromaterijal i skupo gorivo. Sada ulazimo i u jesenju sjetvu i teško je govoriti šta nas čeka“, naveo je on.

    Bakajlić upozorava da bi nastavak ovakvih trendova mogao dodatno ugroziti domaću proizvodnju hrane.

    „Godinama govorimo da je potrebno zaštititi domaću proizvodnju. Isto tako, ne možete ugroziti mljekarski sektor niskom otkupnom cijenom mlijeka, dok je cijena u marketima višestruko veća“, kazao je Bakajlić.

    Poseban problem, dodaje, predstavlja nedostatak stočne hrane, zbog čega bi dio proizvođača mogao biti primoran da smanji broj grla ili rasproda stoku.

    „Svi su u problemu i nedostaje stočne hrane. Neki proizvođači će radije rasprodati stoku nego se dodatno zaduživati u bankama po visokim kamatnim stopama da bi preživjeli“, rekao je Bakajlić.

    Da je cijena kukuruza preniska smatra i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

    Kaže da trenutnih oko 45 feninga po kilogramu nije ni blizu cijene koja bi proizvođačima mogla pokriti ulaganja.

    „Ne mogu sada precizno reći koja bi cijena bila realna, to treba detaljno izračunati i uzeti u obzir sve troškove proizvodnje. Međutim, 45 feninga je premalo“, rekao je Bićo.

    Kako ističe, u konačnu računicu moraju biti uračunate cijene goriva, repromaterijala i ostalih troškova koje su poljoprivrednici imali tokom sjetve.

    „Gorivo je bilo veoma skupo kada se obavljala sjetva, a i sada su cijene visoke. Sve to mora biti uračunato u cijenu proizvodnje“, kazao je Bićo.

    Dodatni problem ove godine bila je suša, koja je značajno smanjila prinose i uticala na kvalitet kukuruza.

    „Rod je podbacio, kvalitet je loš i desilo se praktično sve ono što poljoprivrednicima nije odgovaralo. U pojedinim slučajevima prinosi su manji i više od 50 odsto“, naveo je Bićo.

    Slična situacija je i na području Tuzlanskog kantona, gdje berba na pojedinim područjima još nije završena.

    Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kaže da su prinosi na pojedinim parcelama manji i do 70 odsto, dok je prosječno smanjenje između 43 i 50 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    „Po situaciji koju imamo ove godine, trenutna cijena nije realna. Prinos je značajno umanjen, negdje čak i do 70 odsto, ali ako uzmemo neki prosjek, možemo govoriti o smanjenju od 43 do 50 odsto“, rekao je Hasanović.

    Dodaje da berba na Sprečkom polju tek ulazi u punu fazu, jer vegetacija na ovom području kasni u odnosu na Lijevče polje i Semberiju.

    Za razliku od Biće, koji nije želio precizirati iznos, Hasanović smatra da bi cijena kukuruza između 60 i 70 feninga po kilogramu bila realnija.

    „Realna cijena bila bi između 60 i 70 feninga, kako bi poljoprivrednik mogao pokriti svoje troškove“, istakao je Hasanović.

    Da li će cijena dostići taj nivo, dodaje, zavisiće prije svega od ponude i potražnje.

    „Oni koji imaju farme moraće, zbog nedostatka kukuruza, da ga plaćaju po cijeni koja bude formirana na tržištu. Kada je ponuda manja, cijena raste, a kada je ponuda veća, cijena pada“, zaključio je Hasanović.

  • Političari u foteljama više od 30 godina

    Političari u foteljama više od 30 godina

    Kada zagriju udobnu državnu fotelju, brojni političari iz BiH je i ne napuštaju. Poneki je samo zamijene prelaskom u drugi parlament ili instituciju, prenose Nezavisne.

    I dok su pojedini, koje smo analizirali, na državnim jaslama više od 20 godina, ima i onih koji platu iz budžeta primaju čak i više od tri decenije.

    Da bismo „prečešljali“ radne knjižice svih višegodišnjih političara, trebalo bi mnogo vremena, a u ovom tekstu izdvojena su pojedina imena koja su bila u trci za novi mandat na opštim izborima za nivo Bosne i Hercegovine, odnosno Predsjedništvo BiH i parlament BiH.

    Kada je riječ o Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, u novom sazivu 2026–2030, prema svemu sudeći, biće Željka Cvijanović (SNSD), Darijana Filipović (HDZ BiH) i Denis Bećirović (SDP BiH).

    Prema javno dostupnim podacima, Denis Bećirović u državnim foteljama se nalazi čak od 1998. godine, te će, sa završetkom novog mandata 2030. godine, u radnoj knjižici imati upisane 32 godine provedene na budžetu.

    Tako je Bećirović od 1998. do 2000. godine bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a naredne dvije bio je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona. I četiri godine poslije toga proveo je u Skupštini Tuzlanskog kantona.

    U periodu od 2006. do 2010. godine bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a u narednom mandatu obavlja dužnost predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg. I od 2014. do 2018. godine bio je poslanik u parlamentu BiH, a od 2018. do 2022. godine obavljao je dužnost delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Član Predsjedništva postaje 2022. godine, a na izborima 2026. godine osvaja više od 210.000 glasova i obnavlja mandat.

    U biografiji Željke Cvijanović, koja je takođe javno dostupna, 2006. godine upisana je funkcija savjetnika predsjednika Vlade Republike Srpske za evropske integracije i saradnju sa međunarodnim organizacijama, nakon čega je izabrana i za šefa Kabineta predsjednika Vlade RS.

    Od 2010. godine, pa sve do 2013. bila je ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju u Vladi RS, dok 2013. godine dolazi na mjesto predsjednika Vlade Srpske kao prva žena na toj funkciji. Mandat na toj funkciji dobija i na izborima 2014. godine i ostaje tu do 2018. kada postaje predsjednik Republike Srpske.

    Od 2022. godine odlazi u Predsjedništvo BiH gdje obnavlja mandat i 2026. godine sa više od 300.000 glasova.

    Za razliku od Cvijanovićeve i Bećirovića, Darijana Filipović ima nešto manji staž na budžetu, međutim, do kraja mandata koji je upravo dobila, i ona će se približiti broju od 20 godina.

    Naime, Filipovićeva je 2014. godine dobila mjesto u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dok naredna dva mandata provodi u parlamentu BiH. Naredne četiri godine biće u Predsjedništvu BiH.

    Već 20 godina Branislav Borenović (PSS) nije napustio državnu fotelju. Davne 2006. godine Borenović ulazi u Narodnu skupštinu Republike Srpske i tu ostaje do 2018. godine, kada biva biran u parlament Bosne i Hercegovine, gdje ostaje u dva mandata. I ove godine na opštim izborima osvojio je skoro 20.000 glasova, pa bi još četiri godine mogao dobijati platu iz budžeta.

    U parlament će, prema svemu sudeći, ponovo i Darko Babalj (SDS), koji je na opštim izborima održanim u nedjelju, 4. oktobra, osvojio oko 11.000 glasova. Kada mu se završi mandat 2030. godine, Babalj će u radnoj knjižici imati upisano više od 20 godina radnog staža na javnim funkcijama.

    I u mandatu koji još traje, Babalj je bio u parlamentu BiH. Od 2018. do 2022. godine sjedio je u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a četiri godine prije, odnosno od 2014. do 2018, bio je dio Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. I mandat prije toga, od 2010. do 2014. godine, sjedio je u parlamentu BiH. Prethodno je bio na javnim funkcijama na nivou lokalne zajednice.

    Iako je na javnim funkcijama bio i prije, od 2006. godine bez prekida Marinko Čavara (HDZ BiH) sjedi u udobnim foteljama. Od 2006. do 2014. godine bio je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Na opštim izborima 2014. godine ponovo je osvojio mandat u ovom zakonodavnom tijelu, ali je za predsjednika Federacije BiH imenovan u februaru 2015.

    Tri godine poslije, na izborima osvaja mandat u Parlamentu FBiH, koji nikada nije ozvaničio radi nastavka rada u Vladi FBiH, koja je bila u tehničkom mandatu. Od 2022. do 2026. godine dio je Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Sa nešto više od 7.000 glasova Čavara je, vjerovatno, obezbijedio sebi i u naredne četiri godine budžetsku platu koju zbog sankcija već dugo ne podiže.

    Dvije decenije u klupama parlamenata je i Predrag Kožul (HDZ BiH), koji je od 2006. do 2010. bio dio Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona. Mandat nakon toga provodi u Parlamentu FBiH, a tri naredna, od 2014. do 2026. godine, sjedi u parlamentu BiH. Tu će, prema svemu sudeći, i ostati, jer je na izborima osvojio nešto više od 12.000 glasova.

    Sa više od 13.000 glasova svoju fotelju nastaviće grijati i Saša Magazinović (SDP BiH), koji je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH još od 2010. godine bez prekida. Sa završetkom mandata u radnoj knjižici će imati 20 godina staža u parlamentu BiH, a na to treba dodati i mandat od 2006. godine, kada je izabran u Skupštinu Kantona Sarajevo, a nakon toga i u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

    Zasigurno jedan od rekordera na javnim funkcijama i u državnim foteljama je Šemsudin Mehmedović (Naprijed, ranije član SDA). Sa završetkom aktuelnog mandata, Mehmedović će nakupiti 20 godina rada u parlamentu BiH, međutim, iako je htio tu da sjedi još četiri godine, vjerovatno neće moći. Na izborima je osvojio nešto više od 3.300 glasova.

    Na pomenutih 20 godina staža treba dodati da je prethodno od 1996. do 2006. godine bio u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

  • Dodik ne očekuje brzo formiranje vlasti na nivou BiH, razgovaraće sa HDZ-om

    Dodik ne očekuje brzo formiranje vlasti na nivou BiH, razgovaraće sa HDZ-om

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da ne očekuje brzo formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, najavljujući razgovore sa HDZ-om BiH i mogućnost formiranja šire koalicije stranaka iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, prenose Nezavisne.

    Poručio je da SNSD i HDZ BiH imaju iskustvo dosadašnje saradnje, uprkos određenim neslaganjima, te da je spreman da razgovara o budućem partnerstvu.

    „Mi smo imali partnerstvo koje je dokazano, uz neke male ekskurzije koje su se desile u jednom trenutku kad su oni pokušali nešto da urade sa opozicijom, ali to se svelo na jedan sastanak negdje na Kupresu. I to je to“, rekao je Dodik.

    Istakao je da SNSD i HDZ BiH imaju različite stavove o pojedinim pitanjima, uključujući evropski put BiH, ali da to ne mora predstavljati prepreku za saradnju.

    „Mi imamo rezerve prema tom evropskom putu, ali smo rekli da se zbog toga po čemu se razlikujemo nećemo svakoga dana svađati. Hajde da probamo nešto da uradimo. Hoćemo da uradimo“, naglasio je Dodik.

    Govoreći o pregovorima o formiranju vlasti, rekao je da mu niko neće određivati dnevni red sastanaka i da ga ne zanima koja će bošnjačka stranka učestvovati u razgovorima.

    Podsjetio je na raniji proces formiranja Savjeta ministara BiH, tvrdeći da je tada strankama iz Republike Srpske oduzeto godinu i po dana mandata.

    „Ali oni su nama ukrali godinu i po dana mandata kad je Zoran Tegeltija, kao Srbin, trebalo da bude predsjedavajući. Privlači me ta situacija da im nešto uzvratim“, izjavio je Dodik.

    Naveo je da će stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj imati devet mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali da smatra da bi na nivou BiH trebalo formirati širu koaliciju.

    Prema njegovim riječima, opozicione stranke trebalo bi da preispitaju svoje dosadašnje političko djelovanje.

    „Ja mislim da i iz opozicije moraju da shvate da su gubili glasove zato što se stvorio utisak o njihovom podaništvu gore. Treba da se konačno vrate na srpske nacionalne pozicije i da vrate svoj politički kapacitet“, poručio je Dodik.

    Izrazio je očekivanje da bi opozicija mogla učestvovati u široj koaliciji sa jednim, dva ili četiri poslanika.

    „Vidim tamo neki kažu da će sada uzeti opoziciju i napraviti većinu. Pa neka naprave. Evo, ja se slažem da naprave. Samo ako mogu, neka naprave“, rekao je Dodik za Euronews BiH.

    Izjavio je da na posljednjim izborima, prema njegovoj ocjeni, nije bilo zloupotrebe tehnologije, ali da takvu mogućnost ne isključuje na narednim izborima.

    „Mi ne želimo da budemo zloupotrijebljeni“, naglasio je.

    Najavio je redefinisanje izbornog zakona i izborne komisije, navodeći da će od tih pitanja zavisiti budući politički dogovori.

    Govoreći o odnosima u Predsjedništvu BiH, oštro je kritikovao političke predstavnike iz Sarajeva, tvrdeći da je cilj pojedinih stranaka bio da obezbijede dva člana Predsjedništva koji bi mogli preglasavati Željku Cvijanović.

    „A kada je ušla Darijana Filipović, sada je opšti jauk. Sada ne mogu dva odlučivati, sad odlučuju tri“, rekao je Dodik.

    Dodao je da političari iz Sarajeva, prema njegovom mišljenju, očekuju da svi prihvate njihov politički narativ.

    „I da mi ovdje u Banjaluci moramo da živimo njihove živote i njihove snove. To se, naravno, ne dešava“, istakao je.

    Govorio je i o mogućnosti pomilovanja u Predsjedništvu BiH, koje bi mu omogućilo da preuzme funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske. Poručio je da ne dramatizuje zbog tog pitanja, ali da smatra da bi političkim predstavnicima u Sarajevu bilo pametnije da ga riješe.

    Osvrnuo se i na izborni rezultat Igora Dodika, navodeći da je osvojio najviše glasova na parlamentarnim listama.

    „On je ponosan na to što je moj sin, a i ja sam ponosan“, rekao je Dodik.

    Na pitanje o budućem predsjedniku Vlade Republike Srpske, istakao je da će odluku o kandidatu donijeti SNSD.

  • Trišić Babić pozdravila Trampovu inicijativu za energetsko primirje

    Trišić Babić pozdravila Trampovu inicijativu za energetsko primirje

    Pozdravljam angažman predsjednika Donalda Trampa i njegovu inicijativu za energetsko primirje između Rusije i Ukrajine, istakla je vršilac dužnosti direktora za međunarodnu saradnju Srpske Ana Trišić Babić, prenosi RTRS.

    „U vremenu velikih izazova za svjetski mir, predsjednik Tramp uporno gradi mostove dijaloga i otvara prostor za dogovor, čak i onda kada se čini da su političke razlike nepremostive. Upravo se u tome ogleda odgovornost ozbiljne državničke politike. Mir se ne gradi produbljivanjem podjela, nego spremnošću da se razgovara i onda kada je najteže“, naglasila je Trišić Babić.

    Pozdravila je i spremnost Rusije i Ukrajine da krenu putem energetskog primirja, jer upravo takvi koraci mogu otvoriti prostor za širi proces.

    „Svijetu su danas potrebni takvi napori, jer nijedan sukob ne može trajati vječno, ali posljedice pogrešnih političkih odluka mogu obilježiti čitave generacije.

    Predsjednici Tramp i Putin iznova pokazuju koliko je važno i u najtežim međunarodnim okolnostima istrajati u razgovoru i traženju rješenja. Njihovi napori pokazuju koliko je važno da na čelu velikih sila budu ljudi koji razumiju da ni najdublje političke razlike ne smiju biti prepreka nastojanjima da se sačuvaju mir i međunarodna stabilnost“, dodala je Trišić Babić.

    Navodi da takvim pristupom svijetu ponovo daju priliku za povratak diplomatiji i dijalogu, umjesto daljeg produbljivanja sukoba i međusobnog isključivanja.

    „Bilo bi dobro da to razumiju i drugi svjetski lideri, posebno oni koji u podjelama i isključivosti još uvijek vide dokaz političke moći i odlučnosti. Ozbiljnost državničke politike ne mjeri se sposobnošću produbljivanja sukoba, nego mudrošću i odlučnošću da se pronađe izlaz iz njih. Uvijek na pravoj strani. Na strani mira i stabilnosti!“, navela je Trišić Babić na svom Iks nalogu.

  • Linta zahtijeva hitnu ispravku i reakciju institucija u Federaciji BiH

    Linta zahtijeva hitnu ispravku i reakciju institucija u Federaciji BiH

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta istakao je da je skandalozno i nedopustivo da je srpska pravoslavna crkva Svetog Ilije u Gradačcu u zemljišnim knjigama upisana na nepostojeću „Istočnu pravoslavnu crkvu“, umjesto na Srpsku pravoslavnu crkvu, prenosi RTRS.

    Linta je naglasio da ovaj slučaj predstavlja jedan u nizu kršenja imovinskih prava Srpske pravoslavne crkve i zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija u Federaciji BiH.

    Prema navodima Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, sporni upis je izvršen 2008. godine, iako je riječ o hramu Srpske pravoslavne crkve izgrađenom krajem 19. vijeka, koji predstavlja važno duhovno i istorijsko središte srpskog naroda u Gradačcu.

    „Neprihvatljivo je da se imovina Srpske pravoslavne crkve u službenim evidencijama vodi na naziv koji ne predstavlja stvarnog vlasnika. Za srpski narod, pravoslavni hramovi nisu samo vjerski objekti već i svjedočanstvo njegovog istorijskog postojanja, duhovnog kontinuiteta i kulturnog identiteta“, naglasio je Linta.

    Poručio je da je zbog toga svaki pokušaj da se njihovo vlasništvo dovede u pitanje udar na Srpsku pravoslavnu crkvu.

    „Niko nema pravo da dovodi u pitanje istorijsko prisustvo Srba i njihove Crkve na ovim prostorima“, rekao je Linta.

    Pozvao je nadležne institucije u FBiH, Opštinski sud u Gradačcu i druge organe zadužene za vođenje zemljišnih knjiga da bez odlaganja utvrde sve činjenice i pokrenu postupak ispravke spornog upisa.

    Od nadležnih vlasti zahtijeva da poštuju prava Srpske pravoslavne crkve i obezbijede da njena imovina bude pravilno evidentirana i zaštićena, saopštio je Savez Srba iz regiona.

    Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH je uvidom u javne evidencije zemljišnih knjiga utvrdio da je Opštinski sud u Gradačcu 2008. godine upisao pravoslavni Hram Svetog Ilije u vlasništvo nepostojeće crkve i titulara „Istočna pravoslavna crkvena opština u Gradačcu“.

    „Prema upisu u gruntovni zemljišnoknjižni uložak, vlasnik pravoslavne Crkve Svetog Ilije u Gradačcu je ‘Istočna pravoslavna crkva’“, naveo je predsjednik Odbora Đorđe Radanović. Vijest prenosi Srna.

  • Dodik uputio saučešće porodicama žrtava napada na aerodrom u Rijadu

    Dodik uputio saučešće porodicama žrtava napada na aerodrom u Rijadu

    Povodom brutalnog terorističkog napada hutističkih snaga na međunarodni aerodrom u Rijadu, u kojem su ubijeni brojni nevini ljudi, među njima i jedan američki državljanin, upućujem najiskrenije saučešće porodicama žrtava, kao i narodu i rukovodstvu Kraljevine Saudijske Arabije, uz duboko saosjećanje s povrijeđenima i njihovim porodicama, napisao je predsjednik Milorad Dodik u objavi na Iksu, prenosi RTRS.

    „Najoštrije osuđujem terorizam Huta i njihovo nasilje nad nedužnim ljudima. Saudijskoj Arabiji izražavamo iskrenu solidarnost u ovim teškim trenucima, uz želju da se njen narod što prije vrati mirnoj, sigurnoj i normalnoj svakodnevici“, naveo je Dodik.

    Dodao je da ovakve tragedije još jednom podsjećaju koliko je mir krhak, a sigurnost dragocjena.

    „Došlo je vrijeme da Sigurnost pišemo velikim slovom. Jer bez sigurnosti nema ni mira, ni slobode, ni budućnosti“, istakao je Dodik.

  • Zaharova kritikovala Zelenskog zbog riječi „vođa“ umjesto „predsjednik“

    Zaharova kritikovala Zelenskog zbog riječi „vođa“ umjesto „predsjednik“

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vraća Ukrajinu u primitivni sistem prvobitnih ljudskih zajednica koristeći riječ „vođa“ umjesto „predsjednik“, kao odgovor na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa o potrebi promjene vlasti u zemlji, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prenosi RTRS.

    Zaharova je u objavi na svom Telegram kanalu rekla da je u „brzo dogovorenom intervjuu sa zapadnim medijima“ Zelenski, kao odgovor na Trampovu izjavu, koristio engleske riječi „choose“ (izabrati) i „leader“ (vođa), umjesto „elect“ (izglasan) i „president“ (predsjednik), prenose RIA Novosti.

    „Kijevski režim vuče ljude u ponor paganizma ne samo u vjerskom smislu, već i u kontekstu vlasti. Zelenski vraća ostatke zemlje na nivo primitivno komunalnog sistema“, kazala je Zaharova.

    Prema riječima Zaharove, ovom formulacijom Zelenski implicira da su Ukrajinci već izabrali lidera, a potreba za izborom predsjednika je potisnuta u drugi plan.

    „Možda je to zato što ne zna jezik“, rekla je Zaharova.

    Ukrajina bi trebalo da dobije novog predsjednika „koji može da postigne dogovor“, izjavio je u subotu uveče Tramp, ponovo kritikujući Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte i njihovog uticaja na svjetsko tržište dizela.

    „Predlažem da dobiju novog lidera koji može da postigne dogovor. Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika“, rekao je Tramp odgovarajući na pitanja novinara o ruskim napadima na Ukrajinu i sporazumu koji je postigao sa Rusijom o isporukama dizela. Vijest prenosi Tanjug.

  • Fon der Lajen podržala Zelenskijev poziv na prekid vatre radi zaštite hrane i energije

    Fon der Lajen podržala Zelenskijev poziv na prekid vatre radi zaštite hrane i energije

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas, 11. oktobra, da Evropska unija podržava poziv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na prekid vatre radi zaštite globalnog snabdijevanja hranom i energetske infrastrukture u Ukrajini i Rusiji, prenose Nezavisne.

    Fon der Lajen je nakon razgovora sa Zelenskim poručila da je rat u Ukrajini ušao u novu, opasniju fazu.

    „Rat je ušao u novu, mračniju fazu. Rusija odugovlači na bojnom polju i napada civile daleko iza linija fronta“, napisala je Fon der Lajen na društvenoj mreži X.

    Istakla je da je ukrajinskom predsjedniku prenijela solidarnost Evropske unije sa ukrajinskim narodom i pružila mu punu podršku u, kako je navela, borbi za slobodu Ukrajine.

    Predsjednica Evropske komisije najavila je da će Ukrajina biti jedna od glavnih tema predstojećeg sastanka Evropskog savjeta, na kojem će se razgovarati o finansijskim potrebama te zemlje za narednu godinu i mogućnostima obezbjeđivanja dodatne međunarodne podrške.

    Prema njenim riječima, Evropska unija će tokom ove sedmice izdvojiti dodatna sredstva za nabavku dronova i raketa, s ciljem jačanja ukrajinske odbrane i zaštite vazdušnog prostora.

    Fon der Lajen je navela i da se očekuje otvaranje još dva klastera u pristupnim pregovorima Ukrajine sa Evropskom unijom, ocijenivši da proces proširenja dobija na zamahu.