Autor: INFO

  • Dodik: Zapadnom Balkanu trebaju mostovi, a ne vojni savezi; Srpska se brani radom i odgovornošću, ne podjelama

    Dodik: Zapadnom Balkanu trebaju mostovi, a ne vojni savezi; Srpska se brani radom i odgovornošću, ne podjelama

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da Zapadnom Balkanu nisu potrebni novi vojni savezi, već stabilnost, razvoj i otvorene granice za robu i ljude. U objavi na društvenoj mreži Iks ocijenio je da savez Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova unosi dodatne podjele i može ugroziti stabilnost regiona.

    „Postavlja se jednostavno pitanje: Koja je svrha tog saveza, koji je njegov stvarni cilj i od koga treba da štiti? Ili je možda namijenjen da ugrozi Srbe i pošalje nam političku poruku? Regionu su potrebni mostovi, a ne blokovi“, naveo je Dodik. Dodao je da takve inicijative vraćaju region u vrijeme neprijateljstava i dodatno komplikuju odnose na Balkanu.

    Istakao je da Republika Srpska ostaje posvećena stabilnosti i saradnji, ali da neće ignorisati poteze koji, kako je naveo, mogu narušiti krhku ravnotežu u regionu. „Za BiH takav savez je posebno opasan, jer vodi dodatnoj destabilizaciji i podjelama, budući da će se svaki narod opredjeljivati“, poručio je Dodik.

    U odvojenoj objavi na Instagramu osvrnuo se na politička dešavanja u Republici Srpskoj, navodeći da je pobjeda Siniše Karana potvrda podrške politici SNSD-a. „Pobjedom Siniše Karana narod u Srpskoj je još jednom jasno pokazao da vjeruje u politiku koju vodi SNSD“, istakao je Dodik.

    On je naveo i da je tokom sedmice prisustvovao otvaranju novog objekta onkologije i hematologije sa palijativnom njegom na UKC-u u Banjaluci, ocijenivši taj projekat kao još jednu pobjedu Republike Srpske. Dodik je zaključio da se Republika Srpska brani radom, odgovornošću i poštovanjem svog naroda.

  • Orban: Evropa je odlučila da zarati sa Rusijom do 2030, Mađarska ne da veto

    Orban: Evropa je odlučila da zarati sa Rusijom do 2030, Mađarska ne da veto

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Evropa „odlučila da zarati sa Rusijom do 2030. godine“ i da su pripreme za taj sukob već u toku u pojedinim evropskim zemljama. On je naveo da se, prema njegovim riječima, vojna spremnost podiže širom kontinenta, izuzev u Mađarskoj.

    „Ne da to želi, da bi mogla ili da planira – odlučila je“, rekao je Orban, ističući da devet evropskih zemalja već ima obaveznu vojnu službu, a da u nekima ona obuhvata i žene. Dodao je da se stanovništvu šalju uputstva za postupanje u slučaju rata, da su vojni rashodi naglo porasli i da su potpisani sporazumi o slanju trupa u Ukrajinu.

    Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je ranije da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO na ravnopravnoj osnovi, pod uslovom da Zapad odustane od, kako je navedeno, militarizacije kontinenta.

    Orban je poručio i da Mađarska nikada neće dozvoliti da joj bude oduzeto pravo veta u Evropskoj uniji. Naglasio je da nezavisan stav treba čuvati „kao zjenicu oka“ i da Brisel vrši svakodnevni pritisak, dok opoziciona stranka Tisa zagovara uključivanje Mađarske u zajedničku evropsku spoljnu politiku.

    „To se ne može dogoditi. Nikada nećemo odustati od prava veta“, rekao je Orban u govoru o godišnjim rezultatima.

    Prema pisanju Politico, Evropska unija radi na planu u pet koraka kako bi Ukrajini omogućila djelimično članstvo već naredne godine. Da bi se to ostvarilo, Unija bi, kako se navodi, morala da pronađe način da zaobiđe veto Mađarske.

  • Cvijanović: Više nigdje ne prolazi priča samo jedne strane, pa ni u NATO

    Cvijanović: Više nigdje ne prolazi priča samo jedne strane, pa ni u NATO

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je i na današnjem sastanku u Minhenu članova Predsjedništva BiH sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom manifestovano duboko političko nerazumijevanje u okviru BiH.

    – Sastanak sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom krenuo je dobro, a završio onako kako to završavaju sastanci kada imamo učesnike iz BiH. Ni najmanje zbog toga što je nešto bilo pogrešno sa strane zamjenice generalnog sekretara, mi imamo dobru saradnju. Usvajaju se tipski dokumenti više tehničkog karaktera, koji su prateći za saradnju koja je uspoostavljena, koji je zamjenio program inegracija, koji je nekada ranije postojao. Ono što me raduje što smo mi prije nekog vremena, ima to već dvije, možda i tri godine, napravili jedan takav kontakt sa ljudima iz NATO-a da smo mogli da iskomuniciramo da razumiju da je dolazilo do raznih zloupotreba, manipulacija, kada je u pitanju slanje određenih dokumenata, zaobilaženje stavova srpskih predstavnika, i tu su stvari ispravljene. Oni insistiraju da stvari budu proceduralno u redu, a to je da sve stvari prolaze kroz komisiju, a ne kroz jednu stranu kao što je to do sada bio slučaj – istakla je Cvijanović.

    Ona je istakla da su druga dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović  bili  poprilično eksplozivni na sastanku.

    – Upali su u vatru, sa pričom ako bude rata. Јasno sam rekla da nema rata, osim ako ne dođu sa strane neki džihadisti, ili sa strane iz nekog drugog vojnog saveza. Mi imamo duboko političko nerazumijevanje u okviru BiH, i ono se manifestuje na svaki mogući način, pa i na ovakvim sastancima kao što je to danas bude slučaj – naglasila je Cvijanović.

    Cvijanovićeva je rekla da je to bilo veoma nekorektno, ali i da to pokazuje kakva su to razmišljanja kolega koji dolaze iz drugog naroda.

    – I to me podstaklo da reagujem na prilično buran način. Kada vi dobijete nekoga da govori, a niti je izabran u Republici Srpskoj, niti je pozvan u ime Srba, niti je pozvan da govori u ime i jedne opštine u Srpskoj, ili neke institucije, a oni se nameću da objasne šta je to dobro za Republiku Srpsku. Reagovala sam i rekla da nemaju nikakvog prava da pričaju o tome, o tome samo ja mogu da pričam na ovom sastanku. Upravo ta uzurpacija institucija, a sada i mišljenja, stvar je koja čini nemoguću saradnju u BiH. Što prije prestanu da se ponašaju tako prije će se i stvari moći popraviti – dodala je Cvijanović.

    Ona je prethodno razgovarala sa v.d. pomoćnikom američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Brandonom Hanrahanom.

    – Bio je konstruktivan i dobar sastanak. Imamo jako dobru saradnju sa ljudima na koje smo i upućeni u sklopu nove američke administracije. Raduje nas njihov pristup koji je usmjeren na razvijanje ekonomske saradnje i raduje nas što imaju isti pristup prema svima. Nema favorizovanja kakva smo ranije gledali, ili optužbi koje su upućene na račun jednih, a kakve smo takođe ranije gledali. To onda otvara čitav jedan prostor da možete da razgovorate o političkim i bezbjedonosnim izazovima, ako ih ima i da unapređujemo našu ekonomsku saradnju – dodala je Cvijanović.

    Ona je poručila da je raduje da SAD po prvi put nastupaju na ekonomski način.

    – Oni u prethodnom periodu nisu imali takav pristup. Vrlo smo zainteresovani da se krećemo na taj način, kada je u pitanju energetski sektor i infrastruktura u Republici Srpskoj, i moram reći da je veoma dobro i ugodno kada možete da razgovarate o takvim konkretnim stvarima, u kojima možete da pokažete partnerstvo i zainteresovanost. Nama je važno i da imamo i političko razumijevanje, da imamo nekoga ko ima svijest o tome. Šta su to stvari koje su krenule naopako u BiH, zašto su one takve bile i do čega su one dovele. SAD imaju odlično znanje šta su uzroci mnogih kriza koje su BiH iscrpljivale, uništavale i bacale pod noge. Pristup konstruktivnosti su oni pozicionirali i to će trajati i u budućem periodu. I kada imate tako trasirane stvari onda vam to daje priliku da razgovarate. Zadovoljna sam nivoom sagovornika i onoga što smo mogli da pričamo tokom posjeta SAD, a idem ponovo tamo veoma brzo. I ono što smo danas mogli da čujemo i ono što smo juče razgovarali, uspostavili smo juče saradnju sa ljudima iz energetskog sektora SAD. To su ljudi koji veoma razumno posmatraju stavri, i naravno žele da vide nešto od interesa i profita kada je u pitanju Amerika, ali isto tako razumijevši da u ovom novom svijetu treba praviti veze te vrste, i treba napravno raditi na dobrobit obje strane – dodala je Cvijanović.

    Cvijanovićeva je u Minhenu prisustvovala Minhenskoj bezjednosnoj konferenciji gdje je zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem pratila obraćanje američkog državnog sekretara Marka Rubija.

  • Rubio: Tramp spreman da se sastane sa Ajatolahom Hameneijem

    Rubio: Tramp spreman da se sastane sa Ajatolahom Hameneijem

    Američki predsjednik Donald Tramp spreman je da se sastane sa vrhovnim vođom Irana ajatolahom Alijem Hameneijem jer vjeruje da je dijalog način za rješavanje međunarodnih problema, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio

    – Zapamtite, služim pod predsjednikom koji je spreman da se sastane sa bilo kim – rekao je Rubio za “Blumberg”.

    On je dodao da bi Tramp bio spreman da se sastane sa Hemeneijem ako bi ajatolah rekao da želi takav susret.

    Rubio je ponovio da SAD i dalje rade na postizanju sporazuma sa Iranom.

    – Predsjednik je izjavio da bi volio da postigne sporazum sa Iranom. To je veoma teško da se ostvari, ali će on pokušati, i to je ono što mi sada nastojimo da uradimo – rekao je američki državni sekretar.

  • Ministar Vipotnik govorio o uzrocima zagađenja i rješenjima

    Ministar Vipotnik govorio o uzrocima zagađenja i rješenjima

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da su lokalne zajednice, u skladu sa propisima, dužne da dostavljaju izvještaje i planove u vezi sa smanjenjem nivoa zagađenosti vazduha, što podrazumijeva dugoročne i kratkoročne mjere, i dodao da je potrebno više raditi da bi kvalitet vazduha bio zadovoljavajući.

    Vipotnik je istakao da je danas ima mnogo zagađivača – od industrijskih postrojenja, automobila i ložišta tokom zimske sezone.

    Situacija u Banjaluci

    “Ako uzmemo u obzir Banjaluku, samo tu imamo 10.000 individualnih ložišta. Veliku pažnju treba posvetiti i distributerima energenata i kvaliteti koju prodaju. Iz dopisa inspekcije utvrđeno je da postoji značajan broj distributera koji prodaju energente lošeg kvaliteta sa velikom količinom sumpora”, rekao je Vipotnik u podkastu Srne.

    On je dodao da takvi energenti imaju nižu cijenu i da se zbog toga često koriste, ali i da individualna ložišta nemaju filtere koji sprečavaju zagađenje.

    Otpad kao energent

    Ministar Vipotnik je ukazao da je bitno obratiti pažnju i na proizvodne pogone koji otpad koriste kao energent.

    “Problem zagađenja nije samo problem jednog grada već je riječ o globalnom problemu. Institucije i Vlada propisuju akte i daju smjernice kako da se vrši kontrola i prati kvalitet vazduha, kao i sankcije za one koji to krše”, istakao je Vipotnik.

    Taksa na zagađenje

    On je ocijenio pozitivnim mjeru u kojoj zagađivač plaća određen iznos novca, osvrnuvši se na automobile i vlasnike koji izdvajaju sredstva prilikom registracije.

    “Ta sredstva idu u Fond zaštite životne sredine. Za 2024. godinu prikupljeno je oko 3,7 miliona KM. U prošloj godini je povećan iznos za oko 100.000 KM. Fond je ta sredstva vratio privredi i lokalnim zajednicama kroz sufinansiranje projekata zaštite životne sredine i energetske efikasnosti”, naveo je Vipotnik.

    On je ukazao da je potrebno uvesti i česte inspekcijske kontrole, te da je neophodno kažnjavati one koji krše zakon.

    “Pravila su jasna. Imate zakon i propise. To samo treba poštovati i pratiti”, poručio je Vipotnik.

    Odgovornost u Banjaluci

    Govoreći o Banjaluci, on je istakao da nepovoljan geografski položaj pogoduje većem zagađenju, ali i da je odgovoran ljudski faktor.

    Prema njegovim riječima, u Banjaluci se neplanski gradi i ne poštuju se smjernice urbanizma, prostornog uređenja i građevinarstva.

    Preći na obnovljive i čiste izvore energije

    Vipotnik je istakao da se treba voditi primjerima dobre prakse, kada je riječ o zagađenju, i da je neophodno postepeno prelaziti na obnovljive i čiste izvore energije.

    “Treba da promovišemo te aktivnosti i unaprijedimo naš zakonodavni okvir. Na taj način stvaramo preduslove za zdravu životnu sredinu”, pojasnio je Vipotnik.

    Električni automobili

    Govoreći o električnim automobilima, Vipotnik je naveo da nije značajno zastupljen takav vid transporta putnika i robe.

    “Trudimo se, i koliko god možemo radićemo na tome da dostignemo zadovaljavajući nivo upotrebe takvih automobila”, rekao je Vipotnik.

    Konkurs za subvencije

    On je ukazao da će i ove godine Fond za zaštitu životne sredine raspisati javni poziv za subvencionisanje projekata iz oblasti energetske efikasnosti, prvenstveno za fizička lica.

    “Ministarstvo već provodi projekte u smislu energetske efikasnosti javnih institucija, predškolskih ustanova, škola u fakulteta. Tu imamo domove zdravlja i bolnice i druge javne ustanove”, rekao je Vipotnik.

    U ovoj godini zakon o klimatskim promjenama

    Ministar Vipotnik najavio je da će u ovoj godini biti donesen zakon o klimi u skladu sa najboljim svjetskim trendovima, čiji prijedlog bi trebao uskoro da se pojavi najprije pred Vladom, a zatim i pred Narodnom skupštinom Srpske.

    Vipotnik je u podsjetio da je krajem prošle godine urađena radna verzija nacrta zakona o klimi.

    “To je prvi put u zakonodavstvu Republike Srpske da se donosi ovakav zakon zbog ozbiljnosti same problematike koju tretira. I mi moramo dati doprinos ovom globalnom problemu, prvenstveno da se zaštitimo od negativnih efekata klimatskih promjena”, rekao je Vipotnik.

    Štete u BiH

    On je naveo da Srpska nema uticaja na klimatske promjene, ali da one imaju uticaja na ove prostore, podsjetivši na istraživanje Svjetske banke prema kojem šteta od prirodnih nepogoda koje su BiH pogodile zadnjih decenija iznosi 840 miliona dolara, uz gubitke ljudskih života.

    “Sada je faza prikupljanja završnih mišljenja i trebalo bi da se prijedlog zakona o klimi trebao naći pred Vladom i Narodnom skupštinom. Naravno sve to je planirano da se uradi u ovoj godini”, naglasio je Vipotnik.

    On je naveo da je Ministarstvo na čijem je čelu predvidjelo i donošenje zakona o izmjenama Zakona o uređenju prostora i građenju u redovnoj proceduri, koji je sistemski zakon, te da su dobijene već određene sugestije i prijedlozi.

    To je kompletan tekst članka (bez bočnih elemenata poput reklama ili komentara). Ako ti treba još neki dodatni kontekst ili analiza, javi!

  • Stevandić: Srbija meta zbog podizanja vojske

    Stevandić: Srbija meta zbog podizanja vojske

    Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji pokazalo se da su zemlje koje su ojačale vojsku i politički suverenizam više uvažene, naveo je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

    On je istakao da je predsjednik Srbije, kako je naveo, „što javno, što ispod radara digao vojsku Srbije“, te ocijenio da je zbog toga „velika meta srbomrzaca koji sklapaju vojne saveze iz zavisti i pakosti“.

    Stevandić je poručio da jačanje vojske i političkog suvereniteta utiče na međunarodno uvažavanje država, naglašavajući da takva politika izaziva reakcije i protivljenje.

  • Rubio otkriva kako napreduju pregovori o Ukrajini

    Rubio otkriva kako napreduju pregovori o Ukrajini

    Strane u pregovaračkom procesu o Ukrajini usjpele su da smanje listu spornih pitanja, rekao je američki državni sekretar Marko Rubio na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

     

    Prema njegovim riječima, najteža pitanja su i dalje tu i rad na rješavanju je u toku. Dodao je i da će SAD učiniti sve što je moguće da okončaju ukrajinski sukob, prenosi rt.rs.

    Kako prenosi “Gardijan”, Rubio je odbacio sugestiju moderatora da Rusi nisu zainteresovani za pregovore, rekavši da to “ne znamo”.

    – Oni kažu da jesu i pod kojim uslovima su bili spremni da to urade i da li možemo pronaći uslove koji su prihvatljivi za Ukrajinu na koje će Rusija uvijek pristati – rekao je.

    Rekao je da su SAD uspjele da “napreduju” u razgovorima i da će se dalji razgovori održati u utorak.

    – Ne mislim da bi iko u ovoj prostoriji bio protiv pregovaračkog rješenja, sve dok su uslovi pravedni i održivi, a to je ono što želimo da postignemo i nastavićemo da pokušavamo da to postignemo čak i dok se sve ove druge stvari budu dešavale na frontu sankcija i tako dalje – naveo je.

    On je istakao da su “mnogi u svijetu su došli do zaključka da je era zapadne dominacije završena”

    – Ideja svijeta bez granica i zamjena nacionalnih interesa globalnim poretkom pokazala se glupom. Na Zapadu su se nadali da će ekonomske i trgovinske veze zameniti zadatke države – izjavio je američki državni sekretar.

    UN imaju potencijal, ali nemaju odgovore u krizama

    Govoreći o UN, on je rekao da ova organizacija nije uspjela da okonča konflikt u Ukrajini, kao i da su pregovori strana postali mogući zahvaljujući SAD.

    – UN imaju ogroman potencijal, ali po najhitnijim pitanjima nemaju odgovore i praktično ne igraju nikakvu ulogu – dodao je Rubio.

    Kako je rekao, “nesuglasice između SAD i evropskih saveznika mogu se objasniti dubokom zabrinutošću Vašingtona zbog budućnosti Evrope”.

    – SAD su zainteresovane za jaku Evropu i smatraju da će njihove sudbine uvek biti isprepletane. Sjedinjene Države ne teže tome da se odvoje od saveznika, već žele da ožive staro prijateljstvo. Želimo da Evropa bude jaka. Vjerujemo da Evropa mora da opstane, jer su prethodna dva velika rata pokazala da su naše sudbine nerazdvojne i da će uvijek biti isprepletane – naveo je Rubio.

    O odnosu sa Kinom

    Rubiu je postavljeno pitanje o američkom stavu prema Kini.

    On je rekao da se “naši nacionalni interesi često neće poklapati”, ali je naglasio potrebu da se kanali drže otvorenim i da se razgovara o tome kako to riješiti.

    – Dužni smo svijetu da pokušamo da se nosimo sa tim što bolje možemo, očigledno izbegavajući sukobe, kako ekonomske, tako i one gore – istakao je.

  • Stevandić: Komšić sam sebi zalupio vrata u SAD

    Stevandić: Komšić sam sebi zalupio vrata u SAD

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić komentarisao je posjetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da je Komšić „sam sebi zalupio vrata u SAD“, dok su mu ih, kako tvrdi, „Hrvati zalupili u BiH“.

    Stevandić je u objavi na društvenoj mreži X iznio niz kritika na račun Komšića, optužujući ga za, kako je naveo, neprimjereno ponašanje u diplomatskim kontaktima.

    „Kasaba iz njega govori i laže. Kasaba ne zna da ne trača, prepričava i da se ne prenosi stav diplomata sa kojima pričaš. Diplomate to rade sami ukoliko hoće i žele“, naveo je Stevandić.

    On je poručio i da, kako je istakao, „kasaba ne zna šta je diplomatija“, ponavljajući stav da je Komšićevo djelovanje tokom posjete SAD-u bilo neodgovorno.

    Podsjećamo, Komšić se u Vašingtonu sastao sa zamjenikom američkog državnog sekretara Kristoferom Landauom a zvanična saopštenja dvije strane ukazuju na razlike u naglascima i interpretaciji sadržaja razgovora.

  • Vučić: Niko sa Zapada mi ne odgovara – čemu vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine?

    Vučić: Niko sa Zapada mi ne odgovara – čemu vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine?

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras u Minhenu da je bezbjednosna konferencija u tom gradu potvrdila da je u toku borba za preraspodjelu moći u svijetu među najvećim silama, ističući da odatle ne prijeti tolika opasnost Srbiji i Srbima, za koje je najveća prijetnja vojni savez Hravtske, Albanije i samoproglašenog Kosova.

    Vučić je ukazao da od predstavnika Zapada još nije čuo ni riječ o tome, a kamoli odgovor na pitanje čemu taj savez.

    – Zapadne zemlje ćute, jer je neko morao dati “zeleno svjetlo” za njegovo formiranje. Nikada niko od ta tri entiteta, koja su sklopila vojni savez, takvu odluku ne bi donio samostalno. Ne bih da govorim koja im je država dala “zeleno svjetlo”, jer čuvam Srbiju i ne želim da pravim loše odnose sa važnom silom – rekao je Vučić srpskim medijima u Minhenu.

    Govoreći o dosadašnjem toku Minhenske bezbjednosne konferencije, on je ocijenio da je prvi dan skupa obilježio govor kancelara Njemačke Fridriha Merca, koji je prvi put jasno govorio o snažnoj Evropi, poručivši da je ona dugo bila na odmoru od svjetskih događaja i da je vrijeme da bude važan igrač, uključujući i vojnu moć.

    – Merc je rekao da zemlje EU moraju da stvore sopstvene /odbrambene/ mehanizme, da on nije protiv NATO, a poručio je i da će Njemačka uskoro postati najveća vojna sila u Evropi – kaže Vučić.

    On je ocijenio da je Mercov govor bio sveobuhvatan, da je govorio o potrebi pragmatičnih odnosa sa Amerikom, kojoj je poručio da će je Kina preteći ukoliko ne bude sa Evropom.

    Prema njegovim rijačima, Merc je oštro kritikovao SAD po pitanju Svjetske trgovinske organizacije i klimatskih promjena, a još oštriji je bio prema Ruskoj Federaciji, poručivši da je treba dovoljno iscrpiti, “što će dovesti do njenog poraza”.

    Vučić smatra da to, kao i mnogo drugih stvari, ukazuju da mira u Ukrajini neće biti dugo i da se situacija komplikuje i u svijetu, budući da, kako je naveo, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji nikada nije bilo više ljudi u uniformama.

    On je ukazao da je, osim toga, moguće očekivati je da primjena pravila 42 EU o uspostavljanju zajedničke odbrane postane zvanična politika Evropske komisije.

    Vučić je poručio da će Srbija učiniti sve da izbjegne sukobe i da će čuvati mir, ali će zbog svega što se dešava, dodatno ulagati u svoju vojsku i njoj plasirati 30 do 40 odsto proizvodnje namjenske industrije koja je do sada uglavnom bila orjentisana na izvoz.

    On je naveo da je razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kome je prenio da je Srbija čvrsto opredijeljena za evropski put, dodajući da će u Minhenu prisustvovati večeri koja će okupiti dvadesetak značajnih lidera i da će tokom Konferencije imati još niz značajnih susreta.

  • Šobot: Istorijski događaj u zdravstvu

    Šobot: Istorijski događaj u zdravstvu

    Otvaranje novog objekta za onkologiju i hematologiju, sa palijativnom njegom u Univerzitetskom kliničkom centru, u koji je uloženo više od 60 miliona maraka je istorijski događaj za zdravstvo u Republici Srpskoj, istakao je u Јutarnjem programu RTRS vršilac dužnosti direktora UKC-a Nikola Šobot.

    – Ponosan sam na sve što smo juče prikazali i sve ovo predstavlja kontinuitet i posvećenost zdravlju svakog stanovnika – rekao je Šobot.

    Istakao je da se već danas ulazi u realizaciju preseljenja.

    – Samom preseljenju treba prići planski. Preseljavamo klinike koje se bave zbrinjavanjem najosjetljivijih kategorija i najtežih pacijenata u našem zdravstvu i sigurno da ćemo ići jedna po jedan odjel. Ne smije se ugroziti nijedna pacijent  – rekao je Šobot.

    Naveo je da im je želja i namjera da pacijentima pruže najbolje liječenje.

    – Pacijenti će imati mjesto gdje možemo da im se posvetimo, kao i mogućnost najsavremenijeg liječenja – naveo je on.

    Istakao je da je ova zgrada rezultat dugogodišnjeg planiranja, ali da ništa ne bi bilo ostvareno da nije bilo podrške Vlade Republike Srpske.

    – Hvala svima koji su svojom podrškom pokazali brigu za sve stanovnike Srpske, a naročito Banjaluke- Јuče su sa nama bili svi zvaničnici Vlade Republike Srpske, Narodne skupštine. Želim da se zahvalim i odbornicima i predsjedniku Gradske skupštine. S obzirom na značaj ovakvog objekta očekivao sam i prisustvo gradonačelnika Banjaluke je mislim da ovakvi događaji, ideje i ljubav prema građanima treba da nas ujedini – rekao je on.

    Projekat izgradnje novog objekta finansiran je iz budžeta Republike Srpske u iznosu većem od 60 miliona KM, a radovi su počeli 29. juna 2022, te završeni 1. decembra 2025. godine.

    Objekat čine suteren, prizemlje i četiri sprata, a njegova bruto površina je 11.474 metra kvadratna.

    Objekat raspolaže sa 360 kreveta za smještaj /Klinika za onkologiju, Klinika za hematologiju, onkološki dio Klinike za plućne bolesti i Palijativna njega, gdje će biti smješteni pacijenti u terminalnoj fazi bolesti/.

    Takođe, u objektu se nalazi 60 kreveta/fotelja za dnevni smještaj pacijenata.