Autor: INFO

  • Građani BiH moći će zabraniti marketinške pozive i SMS poruke

    Građani BiH moći će zabraniti marketinške pozive i SMS poruke

    Korisnici fiksnih i mobilnih telefona u Bosni i Hercegovini moći će besplatno upisati svoj broj u javni registar „Ne zovi“ i tako zabraniti da ih firme, ali i političke stranke, vjerske zajednice i humanitarne organizacije, kontaktiraju pozivima i porukama u marketinške svrhe, prenosi Klix.

    To propisuje Pravilo 102/2026 o javnom elektronskom registru „Ne zovi“, koje je Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) donijelo na sjednici 23. septembra. Pravilo je objavljeno u Službenom glasniku BiH broj 75 od 9. oktobra, a na snagu stupa osmog dana od objave.

    Registar će voditi RAK, a biće dostupan na adresi nezovi.rak.ba. Tamo će svako moći pojedinačno provjeriti da li je neki broj upisan, ali bez uvida u cijeli registar.

    Broj se u registar ne upisuje direktno preko RAK-a, nego preko operatera kod kojeg korisnik ima broj. Upis i ispis su besplatni, a operateri moraju obezbijediti pouzdane i dostupne načine upisa, uključujući elektronske servise. Rok za upis je tri radna dana od podnošenja zahtjeva, a korisnik poslije upisa besplatno dobija elektronsku ili pisanu potvrdu.

    Pravo na upis imaju korisnici s ugovorom, ali i prepaid korisnici, pod uslovom da su registrovali identitet kod operatera koji im je izdao SIM karticu. Isto pravo imaju i firme. Ko promijeni operatera i zadrži broj, ne mora se ponovo upisivati.

    Zabrana obuhvata pozive, bilo da ih upućuje čovjek ili automatski sistem, te SMS i MMS poruke i faks. Pravilo kao direktni marketing izričito navodi i poruke i pozive političkih stranaka, vjerskih zajednica i humanitarnih organizacija.

    Postoji i izuzetak. Oglašivač kojem je korisnik ranije dao pisanu saglasnost može ga i dalje kontaktirati, osim ako korisnik prilikom upisa ne odabere opciju da povlači sve ranije date saglasnosti. Isto važi i za saglasnosti date poslije upisa, dok ih korisnik ne povuče.

    Registar ipak neće proraditi odmah. Generalni direktor RAK-a ima 30 dana od stupanja pravila na snagu da donese administrativno-tehničko uputstvo, a rok za uspostavljanje registra je 120 dana od stupanja tog uputstva na snagu.

    RAK neće rješavati prigovore građana koje i dalje zovu iako su upisani u registar. Za to su, prema pravilu, nadležni organi za zaštitu potrošača i zaštitu ličnih podataka.

    Pravilom se BiH usklađuje s evropskom Direktivom o privatnosti i elektronskim komunikacijama iz 2002. godine.

  • Dmitrijev: Došlo je vrijeme za tunel Putin–Tramp ispod Beringovog moreuza

    Dmitrijev: Došlo je vrijeme za tunel Putin–Tramp ispod Beringovog moreuza

    Kiril Dmitrijev, izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, izjavio je danas da je došlo vrijeme da kompanija „Boring“, koju je osnovao američki preduzetnik Ilon Mask, počne izgradnju tunela između Rusije i SAD, prenosi B92.

    „Došlo je vreme da kompanija ‘Boring’ počne izgradnju tunela Putin-Tramp, koji će ujediniti Rusiju i Sjedinjene Države, Evroaziju i Ameriku“, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži X.

    U svojoj objavi objavio je takođe grubi dijagram kako bi se mogao izgraditi tunel ispod Beringovog moreuza, prenosi agencija RIA Novosti.

    U oktobru 2025. godine šef Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) najavio je mogućnost izgradnje interkontinentalnog tunela između Aljaske i Rusije korišćenjem tehnologije kompanije „Boring“.

    Tada je napomenuo da bi za to bilo potrebno do osam milijardi dolara, a da bi sam projekat mogao biti završen za manje od osam godina. Vijest prenosi Tanjug.

  • EU uvodi nova pravila za ručni prtljag, puna primjena od 23. oktobra 2027.

    EU uvodi nova pravila za ručni prtljag, puna primjena od 23. oktobra 2027.

    Evropska unija uvodi nova pravila u avio-saobraćaju radi veće zaštite putnika i transparentnosti prilikom kupovine avio-karata, prenosi BL Portal.

    Nova pravila imaju za cilj bolju zaštitu putnika i potpunu transparentnost. Iako nije članica EU, ova regulativa biće prenesena i u zakonodavstvo Srbije, što direktno utiče na sve putnike koji lete iz Beograda i drugih gradova u regionu.

    Glavni i odgovorni urednik portala Tango Six Petar Vojinović objašnjava šta tačno donose i razbija mit o „potpuno besplatnim koferima“, o kojima se pisalo u medijima.

    Dosadašnja praksa niskotarifnih avio-kompanija bila je da privuku putnike izuzetno niskom početnom cijenom karte, a da im naknadno naplaćuju svaki komad ručnog prtljaga. Nova pravila obavezuju avio-kompanije da već prilikom prvog prikazivanja cijene jasno navedu šta je njome obuhvaćeno.

    „U medijima je ovo predstavljeno kao da dobijate besplatan prtljag, ali to nije sasvim tačno. Obaveza avio-kompanija jeste da u početnu ponuđenu cijenu uvijek uračunaju jedan besplatan komad manjeg ručnog prtljaga. Međutim, to nije kofer na točkiće koji stavljate u pretinac iznad sjedišta, već manja torba ili ranac dimenzija oko 30 x 40 centimetara, koji može da stane ispod sjedišta ispred vas. Veći kabinski kofer i dalje se dodatno plaća kod najjeftinijih tarifa jer su se avio-kompanije izborile protiv obaveze da se i on prevozi besplatno“, ističe Vojinović.

    Ova pravila zvanično stupaju na snagu 22. oktobra, dok će njihova puna primjena početi 23. oktobra 2027. godine.

    Nedavni incident na aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu, kada je zbog greške zemaljskog opsluživanja došlo do miješanja putnika koji su dolazili i onih koji su odlazili, kao i do vanrednog pražnjenja terminala radi ponovnog bezbjednosnog pregleda, otvorio je pitanje prava putnika u slučajevima masovnih kašnjenja.

    „Prava putnika uvijek su vezana za avio-kompaniju od koje su kupili kartu, bez obzira na to što je grešku napravila treća firma koja pruža usluge opsluživanja na aerodromu. Ukoliko let kasni više od tri sata i putnik podnese zahtjev, avio-kompanija je dužna da vrati novac za kartu ili da obezbijedi mjesto na prvom sljedećem letu. Ako je kašnjenje kraće od tri sata, pravo na novčanu nadoknadu ne postoji“, objašnjava Vojinović.

    Nova evropska pravila dodatno će utvrditi i pooštriti standarde za isplatu naknade u slučaju kašnjenja dužih od tri sata, što će putnicima iz Srbije donijeti veću pravnu bezbjednost.

  • Novi prelaz u Gradišci više nije u privremenom režimu, rekao Amidžić

    Novi prelaz u Gradišci više nije u privremenom režimu, rekao Amidžić

    Novi granični prelaz u Gradišci više niko nikada neće moći da zatvori, istakao je za RTRS ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić, prenosi BL Portal.

    „Urušavanje starog graničnog prelaza bila je razlog da se otvori novi granični prelaz. Mi smo to uradili bez saglasnosti Krnjića i postigli protok roba i usluga, jer smo bili dovedeni u situaciju da mi kao Srpska budemo izolovani“, dodaje Amidžić.

    Kaže da nisu mogli da pristanu na zatvaranje novog graničnog prelaza.

    „Ono što je nama išlo na ruku i što smo taktički uradili jeste činjenica da Krnjić ističe mandat i pratili smo dinamiku kada ćemo imati novog ekspertskog člana iz FBiH. Mi smo pronašli prostor i iskoristili. Sazvali smo sjednicu i usvojili sistematizaciju koja znači da novi granični prelaz više nije u nekom privremenom režimu. Ne treba da se pozivate na neku diplomatsku notu iz Hrvatske“, dodaje Amidžić.

    Ističe da novi granični prelaz više niko nikada ne može da zatvori.

    „Takođe, imamo i pretpostavku da će stari granični prelaz da se otvori nakon završetka dijela rekonstrukcije i taj dio rekonstrukcije ćemo završiti na posebno zadovoljstvo svih onih koji su živjeli uz tok starog graničnog prelaza. To je za nas veoma bitno“, navodi Amidžić.

    Komentarišući najavljene tužbe bivšeg člana Upravnog odbora UIO BiH Zijada Krnjića u vezi sa novim graničnim prelazom u Gradišci, ističe da je istina da su dobili krivične prijave.

    „Krivi smo jer nismo dali nekome kome je istakao mandat da učestvuje u sjednici. Јa sam rekao da Krnjić može da glasa samo iz kućnog ‘špajza’ i da ga mi više nikada nećemo pozvati na bilo koju sjednicu. Krnjić jedino što je uradip, imao je najskupnju kampanju u BiH, samo da bi bio nosilac neke liste na izborima, opstruisao je ono što je od važnosti i ljudima iz Srpske, ali i FBiH“, dodao je Amidžić.

    Finansijska i ekonomska stabilnost Radio-televizije Republike Srpske se mora obezbijediti, jer ne smijemo dopustiti pokušaj gašenja RTRS, kao ni Republike Srpske, istakao je ministar. Glavni cilj je, kaže, gašenje RTRS-a i FTV-a.

    „BHRT nema ništa protiv tog da se ugasi FTV, ali mi imamo protiv toga da se ugasi RTRS. Ovo se može riješiti tako što će se vratiti finansijska samostalnost RTRS-u, FTV-u, a da BHRT nađe način kako će se finansirati“, navodi Amidžić.

    Ukoliko to ne bude stvar dogovora političkih aktera, mora postojati kapacitet unutar Republike Srpske da se pronađe rješenje, koje će u konačnici ostvariti finansijsku stabilnost RTRS-a.

    „Zašto bismo mi plaćali BHRT na čiju uređivačku politiku nemamo nikakav uticaj, ako ćemo imati prilogu koji nikada neće biti afirmativan u odnosu na dobre stvari koje se rade u Republici Srpskoj. Nama takav javni servis ne treba. Moramo obezbijediti finansijsku i ekonomsku stabilnost RTRS-a“, napominje Amidžić.

  • Kalas: Obustava sankcija na ruski dizel donosi Moskvi veće prihode za rat

    Kalas: Obustava sankcija na ruski dizel donosi Moskvi veće prihode za rat

    Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je u subotu da ukidanje sankcija na ruski dizel pomaže finansiranju rata Kremlja protiv Ukrajine, poslije što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da je postignut dogovor prema kojem će Moskva isporučivati gorivo, prenosi Klix.

    „Ruski napadi ubili su više od 80 ukrajinskih civila u dva dana. Osim toga, Rusija je pojačala hibridne napade na Evropu, kako na države članice EU, tako i na saveznike u NATO-u. Obustava sankcija na ruski dizel donosi Moskvi veće prihode za vođenje rata. Ovo nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Evropa to neće učiniti“, napisala je Kalasova na internetu.

    Tramp je u petak izjavio da je osigurao saglasnost Rusije za veliko oslobađanje zaliha dizela, dok je ublažio ratne sankcije Moskvi u nastojanju da smanji troškove energije uoči izbora za američki Kongres na sredini predsjedničkog mandata.

    „Ovo nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Evropa to neće učiniti. Ministri vanjskih poslova EU-a namjeravaju u ponedjeljak odobriti najveći paket sankcija usmjerenih protiv pojedinaca i subjekata povezanih s ruskim ratnim mašinerijom od početka rata“, poručila je Kalasova.

    Ovaj potez izazvao je žestoku reakciju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dok je EU obećala da će nastaviti pooštravati vlastite mjere protiv Moskve.

    Ministri vanjskih poslova EU-a trebali bi u ponedjeljak formalno dodati oko 1.600 novih pojedinaca i pravnih subjekata na evropsku crnu listu sankcija zbog rata u Ukrajini.

    Odvojeno od izjave Kalasove, Evropska komisija je, odgovarajući na Trampov dogovor o dizelu, pozvala na primirje koje bi obuhvatilo infrastrukturu i u Ukrajini i u Rusiji.

    „I dalje smatramo da je potrebno primirje kojim bi se zaštitile globalne zalihe hrane i energetska infrastruktura u Ukrajini i Rusiji. Evropa predobro poznaje skrivene troškove prevelike ovisnosti o ruskim ugljikovodicima i ne želi pomagati finansiranje ruskog rata protiv Ukrajine“, saopštila je Evropska komisija.

  • Tramp: SAD možda udare na Hute, odluku donosimo brzo

    Tramp: SAD možda udare na Hute, odluku donosimo brzo

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države razmatraju priključivanje saudijskim napadima na jemenske Hute, poslije napada na međunarodni aerodrom u Rijadu u kojem je ubijeno najmanje 12 ljudi, prenosi Klix.

    Na pitanje novinara hoće li se Vašington pridružiti saudijskim udarima na Hute, Tramp je u subotu naveče po američkom vremenu odgovorio: „Možda. Pogledat ćemo to. Tek smo saznali za najnoviji napad, pa ćemo donijeti odluku. Djelujemo vrlo brzo.“

    Sam napad nazvao je „strašnim“ i najavio da će uskoro razgovarati sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

    Upitan mogu li se Saudijci sami braniti, rekao je: „Pa, mogu se braniti. Vidite, Saudijci su dobri borci, ali mislim da je napad bio strašna stvar.“

    Napad na međunarodni aerodrom Kralj Halid izveden je u subotu. Prema saudijskoj upravi civilnog vazduhoplovstva, poginulo je 12 ljudi, a ranjeno 309. Među poginulima su četiri državljana Saudijske Arabije, dvojica Bangladešana i po jedan državljanin SAD-a, Egipta, Jordana, Sirije, Palestine i Sudana. Više ranjenih je u kritičnom stanju.

    Portparol saudijske vojske Turki al-Maliki za napad je okrivio Hute, koje podržava Iran. Huti su i ranije ove sedmice napadali isti aerodrom, kada su ubijena tri Saudijca, među njima i pilot.

    Američki državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je među poginulima i američki državljanin. Napad je osudio, ocijenivši da pokazuje očito zanemarivanje nevinih civilnih života.

    Američka ambasada u Saudijskoj Arabiji saopštila je da američko vladino osoblje u toj zemlji ubuduće treba posebno odobrenje za korišćenje aerodroma u Rijadu, Džedi i Damamu.

    Ovo je najsmrtonosniji napad u Saudijskoj Arabiji u više od deset godina. Dogodio se poslije što je jemenska vlada uz podršku Saudijske Arabije prošle sedmice pokrenula novu ofanzivu na Hute, koji su poslije toga saudijski vazdušni prostor proglasili zonom vojnih operacija.

    Napad su osudili i generalni sekretar UN-a Antonio Guteres te Katar, Jordan, Egipat i Oman.

  • Američki avion onesposobio brod u Omanskom zalivu, posada nije povrijeđena

    Američki avion onesposobio brod u Omanskom zalivu, posada nije povrijeđena

    Američke snage onesposobile su u subotu u Omanskom zalivu komercijalni teretni brod čija je posada, kako navodi Centralna komanda SAD-a (CENTCOM), ignorisala ponovljena upozorenja i pokušala probiti pomorsku blokadu Irana, prenosi Klix.

    Prema saopštenju CENTCOM-a, riječ je o brodu M/V Ocean Molica, poznatom i kao Arika Sun, koji plovi pod zastavom Paname. Američki borbeni avion pogodio je krmu broda preciznom municijom i onesposobio njegov pogonski sistem, a posada nije povrijeđena.

    Brod je, prema navodima američke vojske, pokušavao proći kroz vode regije poslije što je ranije isplovio iz jedne iranske luke.

    CENTCOM je blokadu svih brodova koji uplovljavaju u iranske luke ili iz njih isplovljavaju obnovio 14. jula. Za tri mjeseca, kako navode, onesposobljena su četiri komercijalna broda, a 135 brodova je vraćeno. U istom periodu američke snage uništile su i deset tankera povezanih s mrežom Iranske revolucionarne garde za zaobilaženje sankcija.

    „Svim pomorcima savjetuje se da poštuju upozorenja CENTCOM-a o blokadi“, navodi se u saopštenju. Posadama je preporučeno da prate obavještenja za pomorce i da se pri plovidbi Omanskim zalivom i prilazima Hormuškom moreuzu javljaju američkim pomorskim snagama na radio-kanalu 16.

    Ovo nije prvi put da američka vojska silom zaustavlja brodove. U maju je borbeni avion F/A-18 s nosača aviona USS Abraham Lincoln topovskom vatrom onesposobio kormilo iranskog tankera Hasna, koji je pokušao uploviti u iransku luku.

  • Pentagon potvrdio prenos pogubljenja Nidala Hasana uživo 3. decembra

    Pentagon potvrdio prenos pogubljenja Nidala Hasana uživo 3. decembra

    Sjedinjene Američke Države suočene su s globalnim osudama poslije potvrde Pentagona da će pogubljenje Nidala Malika Hasana biti prenošeno uživo 3. decembra, prenosi Klix.

    Hasan je osuđen za ubistvo 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu 2009. godine, a pogubljenje bi trebalo biti izvršeno strijeljanjem.

    Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava upozorio je da bi emitovanje ubistva predstavljalo „kršenje apsolutne zabrane torture“. Plan su osudili političari, vjerski lideri i aktivisti za ljudska prava u SAD-u i inostranstvu.

    Hilari Klinton, bivša američka državna sekretarka, napisala je na društvenim mrežama: „Barbarska ideja, ispod našeg dostojanstva kao zemlje. Suprotstavite se tome“.

    Jasamin Ansari, prva iransko-američka demokratkinja izabrana u Kongres SAD-a, poručila je da se javna pogubljenja dešavaju u brutalnim diktaturama poput Irana i Avganistana.

    Prema Pentagonu, predsjednik SAD-a Donald Tramp odobrio je pogubljenje strijeljanjem na preporuku ministra odbrane Pita Hegseta, jer američki vojni zakon zahtijeva predsjedničko odobrenje za takvu kaznu. Potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da ne bi gledao prenos, ali nije kritikovao odluku administracije.

    Hasan, danas 56-godišnjak, osuđen je na smrt 2013. godine za 13 tačaka optužnice za ubistvo s predumišljajem i 32 tačke za pokušaj ubistva s predumišljajem. Bivši vojni psihijatar otvorio je vatru 5. novembra 2009. u medicinskom objektu u Fort Hoodu, dok su vojnici čekali ljekarske preglede prije raspoređivanja. Tokom hapšenja ranio ga je policajac, djelimično je paralizovan i koristi invalidska kolica.

    Očekuje se da bi to bilo prvo pogubljenje strijeljanjem u američkoj vojsci od 1945. godine. Posljednje vojno pogubljenje bilo koje vrste u SAD-u izvedeno je 1961. godine. Stručnjaci navode da nije poznat presedan za javni livestream legalnog pogubljenja, dok su američka pogubljenja oko devet decenija provođena privatno.

    Kritike su stigle i iz vjerskih i političkih krugova. Nadbiskup Pol Kokli, predsjednik Konferencije katoličkih biskupa SAD-a, nazvao je plan „barbarskom promocijom kulture smrti“. Republikanski senator Tom Tilis rekao je da Hasan treba dobiti smrtnu kaznu, ali da je emitovanje pogubljenja „više nego odvratno“.

    Neki stručnjaci smatraju da bi Hasan mogao pokušati pravno osporiti javno prikazivanje svoje smrti, što bi moglo odgoditi postupak. Istovremeno, dio stručnjaka navodi da bi javni pristup mogao povećati transparentnost smrtne kazne, posebno poslije neuspjele smrtonosne injekcije zatvorenice Kriste Pajk u Tenesiju.

  • Minić: Prvo da djeca upoznaju sve krajeve svoje Republike

    Minić: Prvo da djeca upoznaju sve krajeve svoje Republike

    Savo Minić, kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, najavio je šta će prvo napraviti kada preuzme ovu funkciju, prenose Nezavisne.

    „Jedna od prvih stvari koju ću uraditi u mandatu predsjednika Republike Srpske jeste pokretanje aktivnosti da naša djeca upoznaju sve krajeve svoje Republike“, napisao je na društvenoj mreži X.

    Objasnio je da to konkretno znači da mladi iz Hercegovine trebaju upoznati Banjaluku i doživljavati je kao svoj grad, a djeca iz Krajine vidjeti svu ljepotu Posavine, Hercegovine i istočnog dijela Srpske.

    Savo Minić, kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, osvojio je 289.287 glasova, odnosno za 58.424 glasa više od Branka Blanuše, protivkandidata iz SDS-a, preliminarni su podaci Centralne izborne komisije BiH.

  • Nedžad-ef. Grabus izabran za novog reisul-ulemu Islamske zajednice

    Nedžad-ef. Grabus izabran za novog reisul-ulemu Islamske zajednice

    Novoizabrani reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžad-ef. Grabus izjavio je da je danas pobijedila Islamska zajednica i muslimani u BiH, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i cijelom iseljeništvu jer su pokazali da kao odgovorni ljudi mogu proći i kroz vrlo zahtjevan proces izbora reisa, prenose Nezavisne.

    U obraćanju medijima u Sarajevu poslije izbora Grabus je naveo da muslimani i svi građani BiH mogu biti uvjereni da će se Islamska zajednica zalagati za sve što je dobro a protiv onoga što je slabo za njih ili za cijelo društvo, piše Fena.

    Dodao je da Islamska zajednica nije imala puno prilika za mirnu tranziciju administracije jer je prvi takav slučaj bio 2012, te je izrazio uvjerenje da će se to ponoviti i ovaj put.

    Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Edhem Bičakčić pojasnio je da je Grabus na izborima dobio natpolovičnu većinu, odnosno 230 glasova od potrebnih 200 za izbor. Podsjetio je da će menšura novom reisu biti uručena 15. novembra u Sarajevu čime će on stupiti na dužnost.

    Aktuelni reisul-ulema Husein ef. Kavazović čestitao je izbor novog reisa svim muslimanima i muslimankama izražavajući zadovoljstvo što je proces izbora prošao na najbolji mogući način. Istakao je da će vrijeme pred nama zahtijevati i nove iskorake unutar Islamske zajednice i čestitao ef. Grabusu na izboru te mu poželio zdravlje i snagu za dalji razvoj Islamske zajednice.