VRBAS Media

Autor: INFO

  • Medvedev: Kriza će završiti prije ili kasnije

    Medvedev: Kriza će završiti prije ili kasnije

    Ukrajinska kriza će se završiti prije ili kasnije, kao i svi sukobi u istoriji, a ni transukrajinsko ludilo kolektivnog Zapada ne može trajati vječno, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – Ukrajinska kriza, aktivno podržana naporima grupe rusofobno nastrojenih zemalja koje žestoko žele poraz Rusije, završiće se prije ili kasnije. Kao što su se završili svi sukobi u istoriji čovječanstva – napisao je Medvedev u članku pod naslovom “Nove tehnologije: stepenice u raj ili put u pakao” za časopis “Ekspert”.

    On je dodao da zemlje “zlatne milijarde” zarađuju basnoslovne pare i rješavaju svoje “sebične političke zadatke” tokom ukrajinskog sukoba, koji je izazvao Zapad.

    – Ukrajinska kriza dovela je do situacije u kojoj tehnološke prijetnje globalnih razmjera, poput vještačke inteligencije, biotehnologije, bespilotnih sistema, aditivnih tehnologija, istraživanja svemira i mnogih drugih, ostaju bez adekvatnog odgovora – napomenuo je Medvedev.

    Osim toga, ogromne količine resursa se troše, dok su postojeći mehanizmi za reagovanje na takve izazove neefikasni, previše birokratski i ne uzimaju u obzir interese ogromne većine stanovništva planete.

    Medvedev je istakao da će prije ili kasnije “sporazumi ipak morati biti postignuti”, jer je postojanje cijelog čovječanstva u pitanju, a globalna situacija postaje “sve nestabilnija i sumornija”.

  • FSB spriječila teroristički napad u Sevastopolju

    FSB spriječila teroristički napad u Sevastopolju

    Federalna služba bezbjednosti Rusije spriječila je teroristički napad na visokog vojnog oficira u Sevastopolju.

    Iz FSB-a su saopštili da je stanovnik Sevastopolja kontaktirao ukrajinske obavještajne agencije i prikupljao informacije za izvođenje diverzije.

    Dobio je zadatak da digne u vazduh automobil zaposlenog u Ministarstvu odbrane, naveli su iz ruske službe.

    Takođe, dodali su, od nalogodavaca je dobio registarske tablice automobila, adresu i datum kada treba da izvrši napad, kao i koordinate skrivenog mjesta na kome se nalazila bomba, ali je uhvaćen prije nego što je mogao da se pripremi.

  • Evo šta je predložilo Ministarstvo za ekskurziju učenika najveće osnovne škole u Banjaluci

    Evo šta je predložilo Ministarstvo za ekskurziju učenika najveće osnovne škole u Banjaluci

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske odgovorilo je roditeljima učenika osmih razreda banjalučke Osnovne škole „Branko Radičević“ na pitanje o organizaciji ekskurzije.

    Odgovorili su nam da je njihov prijedlog da se u idućoj školskoj godini organizuje ekskurzija za osmi i deveti razred – rekao je Nikola Popović, predsjednik Savjeta roditelja.

    On je juče od škole zatražio da se u utorak održi hitna sjednica Savjeta roditelja.

    – Vidjećemo šta ćemo kao Savjet roditelja donijeti na toj sjednici u utorak, pa ćemo dalje djelovati – rekao je on.

    Prema njegovim riječima, stav roditelja je da sadašnji osmaci idu na ekskurziju u septembru, a da učenici koji su sada sedmi razred na ekskurziju idu sljedeće godine u aprilu.

    Objasnio je da je bolje da djeca koja neće otići na ekskurziju u osmom razredu putuju u septembru, jer postoji mogućnost da će sljedeće godine polagati maturu, upisivati srednje škole, a školski kalendar im je skraćen.

    – Iz moje perspektive cilj nam je da pokušamo raspisati javni poziv za ekskurziju u septembru. Da li je to pravno izvodljivo i da li ćemo naići na volju ili nećemo, to ne znam. Ali to je pravac kojim bih išao. Vidjećemo šta će reći Savjet roditelja – rekao je on.

    Direktor OŠ „Branko Radičević“ Siniša Rendić rekao je da su predstavnici odjeljenja osmog razreda uputili dopis Ministarstvu sa zahtjevom da se ponovi javni poziv.

    – Mi čekamo odgovor Ministarstva – rekao je on i napomenuo da ne može samostalno ponoviti javni poziv za organizaciju ekskurzije.

    – Urađeno je sve u skladu sa zakonom – objasnio je.

    Roditelji učenika Osnovne škole „Branko Radičević“ u Banjaluci odbili su ekskurziju u Kragujevac, tri noći po cijeni od 630 KM. Većina njih nije potpisala saglasnost i time su „oborili“ planiranu realizaciju putovanja.

    Roditelji su tvrdili da je ponuđena cijena ekskurzije najmanje 200 maraka veća od realne, da za 630 maraka nisu dobili jasnu specifikaciju troškova, te da su sami izračunali da ekskurzija ne bi smjela prelaziti oko 420 KM po djetetu.

    U međuvremenu su, kako su ranije istakli, došli i do nezvanične ponude jedne banjalučke agencije koja bi istu ekskurziju realizovala za oko 400 maraka po učeniku.

    Krajnji rok za dostavu saglasnosti bio je 9. februar, ali većina roditelja nije dostavila potrebne saglasnosti.

    – Ovo nije pobjeda protiv škole, nego pobjeda zdravog razuma. Nismo htjeli potpisivati nešto što nam niko nije znao objasniti. Ako postoji mogućnost da djeca idu za 400 ili 420 maraka, onda nema razloga da plaćamo 630 – rekao je jedan od roditelja.

    Drugi dodaje da su roditelji tražili realnu cijenu i transparentnost.

    Podsjećamo, roditelji su ranije ukazivali na više spornih tačaka: nedostatak jasne specifikacije troškova ekskurzije, tvrdnje da se agencije međusobno dogovaraju o rasponu cijena, izostanak sjednice Savjeta roditelja o trasi puta, kao i pritiske na djecu da bez odlaganja donesu potpisane saglasnosti.

  • Kumovao Trgu Krajine: Da li je Stevandić politički dinosaurus ili čuvar političkog nasljeđa

    Kumovao Trgu Krajine: Da li je Stevandić politički dinosaurus ili čuvar političkog nasljeđa

    Za jedne je politički dinosaurus, jer je u političkom životu Republike Srpske još od njenog osnivanja i ne pokazuje naznake povlačenja.

    Naprotiv. Za druge je čuvar političkog nasljeđa – onog nacionalnog, sabornog, koje je dovelo do okupljanja srpskog naroda i političke pobjede koja se zove Republika, a preziva Srpska. Riječ je o Nenadu Stevandiću, lideru Ujedinjene Srpske i predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske.

    Oni koji kopaju po arhivi sigurno su ga vidjeli na starim crno-bijelim fotografijama na velikom skupu SDS u Banjaluci 1990. godine. Kao golobradi student medicine stao je za govornicu i izašao pred narod, rame uz rame sa tadašnjim političkim i intelektualnim vođama srpskog naroda – Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom, Gugom Lazarevićem, Jovanom Raškovićem, Nikolom Koljevićem… Danas, Stevandić je jedini sa tih fotografija koji je politički ili biološki živ.

    Na tom mjestu nezvanično je započeo politički put Nenada Stevandića koji bez prekida traje više od 35 godina. To mjesto i Stevandić trajno su povezani na još jedan način. Veliki skup o kome je riječ organizovan je na današnjem Trgu Krajine, koji se tada zvao Trg Edvarda Kardelja. Dok je izlazio na binu, Stevandić je tadašnjim banjalučkim prvacima, kao i u svom obraćanju narodu, poručio da bi trg trebalo da se zove po Krajini.

    Dva – tri dana kasnije zvanično je preimenovan. Tako je Stevandić postao kum najpoznatijeg trga u Republici Srpskoj, a ime nekadašnjeg komunističkog političara je otišlo u daleku istoriju, do te mjere da se starog naziva sjećaju možda samo najstariji Banjalučani.

    Za više od tri decenije, Stevandić se za Republiku Srpsku borio i vojnički i politički – kroz tada vladajući SDS, potom kao vatreni opozicionar, a sada ništa manje energični nosilac jedne od najvažnijih funkcija vlasti u Srpskoj.

    Njegovi neprijatelji mu iz ladice često vade ratnu priču o „crvenom kombiju“, a on reaguje mirno jer zna da mu ni domaći, ni strani sudovi i tužilaštva nisu mogli pronaći ništa za šta bi ga optužili, a kamoli osudili. Ako je neko ipak uporan sa klevetama, ti isti sudovi su tu da presude u korist Stevandića, što je na svom novčaniku najbolje osjetio bivši ministar Dragan Mektić.

    Mnogo je bivših u redovima onih koji su bili Stevandićevi oponenti, ili čak nekadašnji „saborci“ u SDS, dok je on uspio, ne samo da politički preživi, nego postane jedna od ključnih političkih ličnosti u Republici Srpskoj. Možda ključni korak ka tom cilju napravio je 2015. godine osnivajući Ujedinjenu Srpsku, koja je danas jedna od partija vladajuće koalicije u Srpskoj. U međuvremenu, mnoge male partije su se pogasile, a njihovi liderčići nestali sa scene.

    Stevandić nije, poput mnogih SDS-ovaca, prešao u SNSD i izgubio se u masi prosječnih, nego je napravio svoju političku priču koja u suštini predstavlja nastavak političke ideologije sa kojom je i ušao u politički život. Stevandić ne krije da nisu nestale emocije prema Srpskoj demokratskoj stranci, ali ne ovoj današnjoj izgubljenoj, gubitničkoj, nego prema onoj pobjedničkoj, koja je predstavljala politički pokret srpskog naroda u najtežem trenutku.

    Upravo to razmimoilaženje je dovelo do njegovog odlaska iz SDS, odnosno do preuzimanja političkog nasljeđa koje se danas nalazi u temelju ideologije Ujedinjene Srpske. Ukratko, bez obzira da li je opozicija ili vlast, Stevandić se ponaša onako kako je 1991. govorio pred punim Trgom Krajine. To ponašanje posebno dolazi do izražaja tokom predsjedavanja Narodnom skupštinom, gdje nastupa bez pardona, ratoborno, često prelazeći granicu prihvatljivog prema onima za koje misli da urušavaju najvažniju instituciju Republike Srpske.

    Kako dalje? Lider US ne pokazuje nikakvo interesovanje za najviše funkcije koje se direktno biraju na izborima, ali je zato strateški zainteresovan da politički uticaj svoje partije podigne do toga da bude neizostavan faktor u političkom životu Republike. Da bude faktor stabilnosti i (po pitanju vitalnih nacionalnih interesa) možda posljednja prilika za najmanji zajednički sadržilac zavađene političko – partijske scene Republike Srpske. Budući da je za taj posao potrebno vrijeme, očigledno je da ćemo Stevandića još gledati (i trpiti) na političkoj sceni Republike Srpske.

    Iskustva i nacionalne svijesti mu ne manjka, energije i drčnosti ima i previše, a jedino čega mu fali jeste strpljenje da sluša dok mu politički rivali zbrajaju ili smišljaju mane.

  • Blanuša: Biću kandidat SDS-a za predsjednika Republike

    Blanuša: Biću kandidat SDS-a za predsjednika Republike

    Iako su opšti izbori u Republici Srpskoj tek za sedam mjeseci, opozicija već danima priča o raspodjeli ključnih funkcija. O tome je u emisiji “Telering” govorio i predsjednik SDS-a Branko Blanuša, kojeg je stranka delegirala kao predsjedničkog kandidata.

    Razgovori u opoziciji nisu nikada jednostavni, kaže Blanuša, dodajući da postoje različiti interesi pojedinaca i stranaka. I o tome se, kaže, mora razgovarati. Daje šansu koalicionom dogovoru, ali, ipak, podsjeća, odluke organa SDS su jasne.

    – Odluka moje stranke je da ja budem kandidat za predsjednika Republike na opštim izborima ove godine. Јa kao predsjednik stranke moram poštovati odluke Glavnog odbora i Skupštine, kao najvišeg organa stranke. A sa Draškom Stanivukovićem i sa njegovim pokretom treba da razgovaramo. Mislim da ćemo se na kraju dogovoriti oko raspodjele funkcija i da onda izađemo u javnost i da iznesemo konačnu odluku – istakao je.

    Blanuša je najavio da se stranka već sprema za opšte izbore u ovoj godini.

    – Vrlo brzo ćemo već na sljedećoj sjednici Glavnog odvora formirati glavni izborni štab, poslije toga izborne štabove na nivou lokalnih zajednica, opštinskih, gradskih i praktično krenuti u izborni režim rada gdje nema puno prostora za politiku, već više za aktivnost i za rad na terenu – dodao je.

    On je naglasio da opozicija mora imati zajedničku platformu svih stranaka u kojoj će građani Republike Srpske razumjeti sa čim idu na naredne izbore i kako vide Republiku Srpsku u budućem periodu.

    SDS je, kaže, i dalje najjača opoziciona stranka, ako se gledaju rezultati na izborima.

    – Imamo najveći broj poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, najviše poslanika u Predstavničkom domu i Parlamentarnoj skupštini BiH, najviše načelnika ako se pogledaju lokalnih zajednice u odnosu na ove druge opozicione stranke. Tako da je tu situacija sasvim jasna – ističe Blanuša.

    Blanuša je spomenuo i nepisano pravilo u kandidaturama, da kad opozicioni blok daje zajedničke kandidate za dvije inokosne funkcije, ona opoziciona stranka koja je najjača ima pravo prvog izbora.

    – Bez obzira šta ko mislio i šta ko pričao, ne znam šta će pokazati naredni izbori, još uvijek je Srpska demokratska stranka najjača opoziciona stranka jer je za mene na prethodnim izborima glasala polovina biračkog tijela – ističe Blanuša.

    On je istakao da bi uvođenje elektronskog praćenja izbora promijenilo, prije svega, integritet izbornog procesa.

    – Tamo gdje su ponovljeni izbori, jasno su utvrđene izborne regularnosti, počevši od posmatrača, članova biračkih odbora, izlazaka na izbore bez identifikacionih dokumenta. Јa imam informacije kako su izbori tekli u 8. februara, odnosno šta je bilo sve pred te izbore. Јa sam rekao nek se izbori ponove na svakom onom biračkom mjestu gdje ima sumnje da je bilo izbornih nepravilnosti. Nesumnjivo je da u Doboju, Zvorniku i Bratuncu postoje lokalni moćnici koji imaju svoj sistem, svoju organizaciju, svoju infrastrukturu vezanu za SNSD. I pripremili su se za te izbore i zato utrošili dobar dio javnih sredstava. Pogledajte kakve resurse ima SNSD, a kakve svi ostali. Tu je ogromna razlika – kaže Blanuša.

    Kako ističe njegov cilj nije rušenje SNSD-a, nego promjena vlast na izborima.

    – Valjda se vlast mijenja na izborima, a ne na ulici, sa nekim stranim faktorom.Niti nam treba Kristijan Šmit, niti nam treba Kancelarija viskog prestavnika. I da je kakve sreće, mi odavno u BiH ne bi imali Kancelariju OHR-a – kaže Blanuša.

  • Spor oko kandidata sve vidljiviji

    Spor oko kandidata sve vidljiviji

    Dok vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, uprkos unutrašnjim nesuglasicama, i dalje uspijeva da nastupi kao jedinstven blok, opozicija se ponovo suočava s podjelama unutar vlastitih redova.

    Glavna pitanja koja se nameću jesu ko će biti kandidati za najvažnije funkcije, ko je spreman na kompromis, a ko vjeruje da upravo njegova politička opcija treba da bude osovina oko koje će se okupiti ostatak opozicije.

    Iako su posljednjih dana pojedini opozicioni lideri slali poruke o potrebi zajedničkog nastupa, sve je više znakova da bi takav dogovor mogao biti teško ostvariv. Kandidata ima mnogo, funkcija je malo, a spremnost na ustupke za sada djeluje najmanja.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović već je ranije javno iskazao ambiciju da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH. Njegovu kandidaturu prije nekoliko mjeseci otvoreno je podržao gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović iz SDS.

    Međutim, ostale opozicione stranke uglavnom izbjegavaju da se izjasne o toj ideji, što Vukanović otvoreno zamjera. On podsjeća da je godinama podržavao zajedničke opozicione kandidate na različitim nivoima vlasti.

    – Očigledno je da su pojedini škrti na podršci, iako sam skoro dvije decenije bez ikakvih uslova stajao iza kandidata opozicije, od lokalnih izbora do kandidatura za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH. Ako već nema otvorene podrške, očekivao sam bar da me ne osporavaju – poručio je Vukanović.

    U međuvremenu je iz Narodnog fronta stigla ideja o drugačijem rasporedu funkcija. Prema tom prijedlogu, kandidati za dvije najvažnije pojedinačne funkcije bili bi Branko Blanuša i Draško Stanivuković.

    U toj kombinaciji Vukanoviću bi, prema toj zamisli, pripala pozicija predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, dok bi Jelena Trivić bila predložena za premijerku.

    Takav raspored očigledno nije naišao na odobravanje Vukanovića, koji je pozvao Trivićevu da javno kaže da li će podržati eventualnu kandidaturu Stanivukovića.

    Odgovor, barem za sada, nije dobio. Trivićeva je ranije jasno poručila da ne želi da govori o konkretnim imenima, već da je najprije potrebno da sve opozicione stranke sjednu za isti sto i razgovaraju o zajedničkom programu i planu ekonomskog oporavka Republike Srpske.

    – Ne želim da izgovorim nešto što bi moglo uvrijediti nekog ili isključiti druge iz razgovora. Moramo prestati sa licitiranjem imenima – izjavila je ona ranije, dodajući da se trudi da dodatno ne podgrijava tenzije u opozicionom bloku.

    U dosadašnjim javnim kombinacijama za dvije ključne funkcije opozicije Vukanovićevo ime rijetko se pojavljivalo.

    Zbog toga se postavlja pitanje da li bi on ponovo mogao ostati bez kandidature ili će, u konačnici, iz opozicionih planova ispasti Draško Stanivuković, čiju kandidaturu Vukanović već duže vrijeme odbacuje.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi ključna odluka mogla zavisiti od SDS-a, koji je ranije već izašao s prijedlogom da Branko Blanuša bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

    – Ostaje da se vidi da li će SDS podleći pritiscima iz Beograda i dijela vlastitog članstva te podržati Stanivukovića, koji otvoreno pokazuje ambiciju da preuzme funkciju predsjednika entiteta – kaže Topićeva.

    Prema njenim riječima, Vukanovićeva kandidatura ima i principijelnu dimenziju.

    – On je godinama bio jedan od najaktivnijih opozicionih političara i često je vodio kampanje za druge kandidate. Logično je da sada očekuje da ostatak opozicije stane iza njega – navodi ona.

    Topićeva ukazuje i na, kako kaže, novu političku dinamiku među nekadašnjim rivalima.

    – Zanimljivo je da su pojedini političari koji su ranije bili u otvorenom sukobu sada počeli da podržavaju jedni druge. Tako Igor Radojičić predlaže Jelenu Trivić za premijerku, dok ona između Vukanovića i Stanivukovića pokazuje sklonost prema mlađem gradonačelniku – smatra Topićeva.

    Prema njenoj ocjeni, takve političke kombinacije dodatno stvaraju utisak nejedinstva u opozicionom bloku i ostavljaju prostor vlasti da ih prikaže kao posvađane i fokusirane isključivo na raspodjelu funkcija.

    Istovremeno, kako dodaje, brojni problemi, afere i optužbe na račun vlasti ostaju po strani, dok mnogi slučajevi godinama čekaju epilog u ladicama tužilaštava.

  • Pentagon: Prva sedmica rata s Iranom koštala SAD više od 11 milijardi dolara

    Pentagon: Prva sedmica rata s Iranom koštala SAD više od 11 milijardi dolara

    Pentagon je Kongresu saopštio da je prva sedmica rata s Iranom Sjedinjene Američke Države koštala 11,3 milijarde dolara.

    Zvaničnici su o tome informisali Pododbor Kongresa za budžetska sredstva za odbranu, a jedan senator rekao je da vjeruje kako su troškovi i veći i da navedena cifra ne uključuje sve ratne aktivnosti.

    „Očekujem da je trenutni ukupni operativni broj znatno veći od toga. Ako gledate samo troškove zamjene korišćene municije, oni su već znatno iznad 10 milijardi dolara“, rekao je Kris Kuns, demokrata iz Delavera.

    Kada je zatražen komentar, portparol Pentagona rekao je: „Ne komentarišemo zatvorene rasprave ili pitanja. Što se tiče troškova operacije ‘Epic Fury’, nećemo znati konačne troškove dok misija ne bude završena.“

  • Energetska kriza ponovo u fokus stavila rusku naftu i gas

    Energetska kriza ponovo u fokus stavila rusku naftu i gas

    Američka i ruska delegacija održale su sastanak na Floridi kako bi razgovarali o energetskoj krizi, a izaslanik Vladimira Putina tvrdi da su Sjedinjene Američke Države konačno shvatile značaj Rusije u snabdijevanju energentima.

    Situacija na Bliskom istoku odvratila je veliki dio svjetske pažnje od rata u Ukrajini, za koji je američki predsjednik Donald Tramp obećao da će se završiti dok on bude na vlasti.

    Njegov izaslanik za mirovne pregovore Stiv Vitkof je posljednjih mjeseci razgovarao i s ukrajinskom i s ruskom delegacijom, ali bezuspješno.

    Vitkofovi posljednji razgovori sa zvaničnicima iz Moskve održani su juče na Floridi, a razgovaralo se o energetskoj krizi uzrokovanoj ratom u Iranu, rekao je predstavnik Vladimira Putina.

    Izaslanik Kiril Dmitrijev izjavio je da su SAD bile među „mnogim zemljama koje su sada shvatile ključnu, sistemsku ulogu ruske nafte i gasa u osiguravanju stabilnosti globalne ekonomije“.

    Naglasio je da su navodno shvatili i koliko su destruktivne sankcije Rusiji.

    Mnogi analitičari smatraju da će rastuće cijene nafte uzrokovane ratom u Iranu pomoći Kremlju da se intenzivnije vrati na tržište energenata.

    Rusija trenutno prodaje naftu po nižoj cijeni svojim glavnim kupcima Indiji i Kini, ali zbog poremećaja na tržištu sada može naplatiti punu cijenu.

    To bi Rusiji moglo pomoći da povrati dio novca u budžet koji je značajno potrošen tokom četvorogodišnjeg rata u Ukrajini.

  • Banjaluka raspisala konkurse za kulturne i društvene projekte

    Banjaluka raspisala konkurse za kulturne i društvene projekte

    Nakon usvajanja budžeta Grada Banjaluka za tekuću godinu počela je realizacija brojnih projekata i aktivnosti, među kojima su i javni konkursi i pozivi za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture, umjetnosti i društveno korisnih programa udruženja građana.

    Naime, Grad Banjaluka raspisao je javni konkurs za sufinansiranje projekata kulturnog i umjetničkog stvaralaštva za 2026. godinu, a

    javnim pozivom obuhvaćene su oblasti pozorišne, filmske, muzičke i muzičko-scenske umjetnosti, vizuelnih umjetnosti, književnosti, izdavaštva i umjetničke interpretacije kulturnog nasljeđa.

    Visina sredstava koja se mogu dodijeliti po jednom projektu iznosi do 15.000 KM, a subjekt koji konkuriše može prijaviti jedan projekat.

    “Prijave na javni konkurs sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se Odjeljenju za društvene djelatnosti putem prijemne kancelarije Gradske uprave Grada Banjaluka (kancelarija broj 11), u zatvorenoj koverti sa naznakom: “Javni konkurs za sufinansiranje projekata kulturnog i umjetničkog stvaralaštva”, broj: 07-30-521/26, ili putem pošte – preporučeno, na adresu: Grad Banja Luka, Gradska uprava, Odjeljenje za društvene djelatnosti, Trg srpskih vladara 1, Banjaluka”, navode iz resornog odjeljenja.

    Kako dodaju, projekat se prijavljuje putem prijave (prijavnog obrasca) i izrađuje se isključivo na projektnom i finansijskom obrascu koje je propisao Grad, a koji su dostupni na internet stranici Grada.

    Istovremeno, Odjeljenje za društvene djelatnosti raspisalo je i javni poziv za prijavu projekata udruženja građana i fondacija za sufinansiranje iz budžeta Grada Banjaluka u 2026. godini.

    “Poziv se odnosi na projekte koji doprinose obezbjeđivanju uslova u zajednici za samostalan život lica sa invaliditetom, podršci aktivnostima lica treće životne dobi, ekonomskom osnaživanju žena i prevenciji nasilja u porodici, razvojnim programima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, uključivanju djece u aktivnosti zaštite životne sredine, prevenciji bolesti zavisnosti, zaštiti mentalnog zdravlja i programima zaštite djece od vršnjačkog nasilja”, navode iz resornog odjeljenja.

    Kako dodaju, projekte je potrebno realizovati na području grada do kraja 2026. godine, a visina sredstava koja se mogu dodijeliti po projektu iznosi od 2.500 do 15.000 KM. Udruženje ili fondacija može prijaviti samo jedan projekat.

    “Na javni poziv mogu se prijaviti udruženja i fondacije registrovane u skladu sa zakonom kod nadležnog suda ili drugog nadležnog organa, koje imaju sjedište ili registrovanu organizacionu jedinicu na području grada Banjaluke”, navode oni.

    Kako dodaju, prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se Odjeljenju za društvene djelatnosti putem Prijemne kancelarije Gradske uprave (kancelarija broj 11), u zatvorenoj koverti sa naznakom: “Javni poziv za prijavu projekata udruženja građana za sufinansiranje iz budžeta Grada Banjaluka u 2026. godini”, sa pozivom na broj 07-6-91/26, ili putem pošte – preporučeno, na adresu: Grad Banjaluka, Gradska uprava, Odjeljenje za društvene djelatnosti, Trg srpskih vladara 1, 78 000 Banjaluka.

  • Brisel ubrzava dekarbonizaciju i oslobađanje od fosilnih goriva

    Brisel ubrzava dekarbonizaciju i oslobađanje od fosilnih goriva

    Evropska unija je napravila novi korak kojim se pokušava okrenuti od korištenja fosilnih goriva poput nafte i prirodnog gasa pokretanjem inicijative o jačanju investicija u domaće izvore energije.

    Kako je saopšteno na stranici Evropske komisije, direktan povod za ovu novu inicijativu je rat u Iranu i posljedice koje bi on mogao imati po evropsku ekonomiju, imajući u vidu snažan skok rasta cijena nafte i naftnih derivata, kao i prirodnog gasa.

    Zatvaranja Ormuskog zaliva

    Kao što smo već više puta izvještavali, zbog zatvaranja Ormuskog zaliva došlo je do otežanog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima globalnih tržišta, a Katar, jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa, obustavio je proizvodnju u svojim postrojenjima.

    EU smatra da je ta situacija još jedan dokaz da je odluka o dekarbonizaciji ekonomije ispravna ne samo iz ekološkog aspekta, nego i iz ekonomskog i geopolitičkog.

    “Trenutni geopolitički kontekst ponovo ukazuje na rizike koji se odnose na evropsku zavisnost od uvezenih fosilnih goriva. Građani i industrija su s pravom zabrinuti zbog visokih cijena energenata. Investiranje u čistu energiju je najjeftinije i najpouzdanije srednjeročno rješenje”, navedeno je na stranici Komisije.

    Posljedice po BiH

    Ova nova geopolitička i energetska orijentacija imaće velike posljedice i po BiH, koja je ne samo zavisna od EU zbog evropskog puta na kojem se nalazi, već i zbog ekonomske zavisnosti za njenu industriju.

    Važno je napomenuti da i Evropska komisija priznaje da je to srednjeročno rješenje, što znači da se EU u dogledno vrijeme ne može odreći nafte i naftnih derivata, kao ni prirodnog gasa. Zbog toga, iako EU želi da se srednjeročno oslobodi zavisnosti od uvoza prirodnog gasa, u naredne deceniju do dvije to neće biti moguće, jer se tek tada očekuje da bi obnovljivi izvori možda mogli u velikoj mjeri zamijeniti postojeće fosilne izvore.

    BiH, kao i EU, želi da u narednu deceniju ili dvije obezbijedi izvore prirodnog gasa iz Amerike, zalivskih zemalja i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza osim Rusije u periodu energetske tranzicije.

    Američki investitori

    Kao što smo više puta pisali, američki investitori zainteresovani su za investiranje u Južnu interkonekciju, gasovod koji bi BiH trebalo da poveže s terminalima za tekući gas na Krku u Hrvatskoj, čime bi se obezbijedio alternativni izvor snabdijevanja iz Amerike.

    Delegacija EU nam je odgovorila da EU neće pružiti finansiranje za ovaj projekt, ali smo takođe napomenuli da to nije iznenađenje, s obzirom na to da je i u vrijeme bivše američke administracije Džoa Bajdena bilo jasno da će EU podržati ovaj projekt do određenog roka, a ako se on ne realizuje do tada, neće biti ni evropskog finansiranja.

    O tome je više puta javno govorio i tadašnji ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, insistirajući da se hrvatski i bošnjački političari dogovore o realizaciji ovog projekta. Kao što je već poznato, zbog neslaganja oko uloge “BH gasa” kao glavnog operatera, rokovi nisu ispoštovani i sada nova američka administracija Donalda Trampa pokušava naći alternativne izvore finansiranja.

    Nova inicijativa Evropske komisije

    Nova inicijativa Evropske komisije podrazumijeva potpunu dekarbonizaciju energetskog sistema do 2050, odnosno dostizanje karbon neutralne ekonomije.

    Države članice EU moraju transformisati svoje energetske sisteme u potpuno integrisano, digitalizovano i konkurentno energetsko tržište EU koje se u velikoj mjeri zasniva na obnovljivim izvorima. Pored regulatornih reformi, države članice treba da omoguće i podstaknu dalja ulaganja u čistu energiju, uključujući energetsku efikasnost.

    “Trenutni geopolitički kontekst naglašava rizike povezane sa evropskim oslanjanjem na uvezena fosilna goriva. Građani i industrija s pravom su zabrinuti zbog visokih cijena energije. Ulaganje u čistu energiju predstavlja najpovoljnije i najpouzdanije srednjeročno rješenje”, zaključuju u Evropskoj komisiji.