VRBAS Media

Autor: INFO

  • Most u Docu još bez glavnog projekta i građevinske dozovole

    Most u Docu još bez glavnog projekta i građevinske dozovole

    Grad Banjaluka još nema izrađen glavni projekat niti pribavljenu građevinsku dozvolu za izgradnju mosta u naselju Dolac, iako je Skupština grada krajem prošlog mjeseca usvojila odluku o kreditnom zaduženju od 5,3 miliona KM za potrebe ovog projekta, potvrđeno je za BL portal iz Gradske uprave Banjaluka.

    Kako navode u pisanom odgovoru, nadležna odjeljenja ističu da su do sada pribavljeni lokacijski uslovi, u skladu sa konkursnim rješenjem mosta, dok je izrada glavnog projekta trenutno u toku. Tek po njegovom završetku biće moguće pokrenuti postupak pribavljanja građevinske dozvole, o čemu odlučuje Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

     

     

    To znači da se projekat i dalje nalazi u fazi tehničke i administrativne pripreme, dok konkretni radovi na terenu još nisu izvjesni. Kreditno zaduženje, kako je ranije pojašnjeno, odnosi se prvenstveno na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izradu projektne dokumentacije.

    Prvi radovi na terenu započeti su još 2020. godine, na osnovu idejnog rješenja izabranog godinu ranije na međunarodnom konkursu, u mandatu tadašnjeg gradonačelnika Igora Radojičića, kada su “udareni” šipovi koji su potom konzervirani.

    Podsjećamo, BL portal je prije dva dana pisao o milionskom zaduženju za novi banjalučki most, s posebnim osvrtom na planirani otkup zemljišta uz Vrbas. U tom tekstu je naglašeno da bez rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i kompletne projektne dokumentacije nije moguće započeti gradnju, te da se sredstva u ovoj fazi ne odnose na izvođenje radova, već na pripremne aktivnosti. Tada smo pokušali da o ovom projektu dobijemo preciznije informacije iz Gradske uprave, ali smo, uprkos obećanjima, bez njih ostali. Dan nakon objavljenog članka, konačno smo dobili bar pisani odgovor na ranije upućena pitanja.

    Prema navodima iz Gradske uprave, izgradnja mosta u Docu ima za cilj rasterećenje saobraćaja na Gradskom mostu, jednom od najopterećenijih mostova u gradu. Projektom je predviđena rekonstrukcija Bulevara cara Dušana, izgradnja mosta preko Vrbasa te rekonstrukcija Mačvanske ulice, čime bi se uspostavila veza između istočnog i zapadnog tranzita.

    Direktni korisnici bili bi stanovnici mjesnih zajednica Obilićevo 1, Obilićevo 2, Starčevica i Centar, dok bi most, kao spoj dva tranzitna pravca, imao širi značaj za ukupni gradski i tranzitni saobraćaj kroz Banjaluku.

  • Nikola Kos pušten na slobodu

    Nikola Kos pušten na slobodu

    Nikola Kos iz Banjaluke, koji ima status osumnjičenog u predmetu koji se odnosi na ubistvo Dejana Kostića Dele, pušten je na slobodu, uz mjere zabrane.

    Nekadašnji vođa navijača Borca ubijen je 11. januara 2025, a na meti istrage su Nemanja Sjenica (31) i njegov otac Jelenko Kopranović (52), te Nikola Kos (36) i Jovica Grujić (33).

    Šta je odredio sud

    Rješenjem Okružnog suda u Banjaluci, po prijedlogu Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka za izricanje mjera zabrane protiv osumnjičenog Kosa, izrečene su mjere zabrane.

    U pitanju je, uz ostalo, zabrana napuštanja boravišta i zabrana putovanja. Zabranjuje mu se da napusti teritoriju grada Banjaluka, bez prethodnog odobrenja Okružnog suda u Banjaluci.

    Kontrolu poštivanja ove mjere sprovodiće ovlaštena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Policijska uprava Banjaluka, te će odmah obavijestiti sud ukoliko osumnjičeni prekrši izrečenu mjeru zabrane i ukoliko napusti granice teritorije grada Banjaluka.

    Izrečena mu je i  zabrana putovanja, uz privremeno oduzimanje putnih isprava, kao i zabrana izdavanja novih putnih isprava i zabrana korištenja lične karte za prelazak državne granice Bosne i Hercegovine.

    “Mjeru zabrane napuštanja boravišta i zabrane putovanja sa privremenim oduzimanjem putnih isprava izvršava policijski organ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Policijska uprava Banjaluka, koji će izvršiti privremeno oduzimanje putne isprave osumnjičenog N.K., kao i Granična policija BiH”, naveo je Okružni sud u Banjaluci.

    Koga mora izbjegavati
    Zabranjeno mu je i sastajanje i komunikacije sa ostalim osumnjičenim.

    “U pitanju je zabrana međusobnog sastajanja i komunikacije osumnjičenog N. K. sa osumnjičenim N. S, J. K. i J.G, kojim se ne smije približiti na razdaljinu ispod 200 metara”, rekli su iz Suda.

    Tu je i naredba da se povremeno javlja državnom organu, tako što se nalaže Kosu da se dva puta sedmično javlja službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, dolaskom u službene prostorije Policijske uprave Banjaluka po rasporedu koji će sačiniti ta Uprava.

    Kos je mjesecima bio u bjekstvu, ali se u avgustu 2025. predao u Banjaluci u pratnji advokata Darka Kremenovića.

    Mira Kostić, majka Dejana Kostića, govoreći o bjekstvu Nemanje Sjenice i Nikole Kosa, rekla je za “Nezavisne novine” da su oni imali sat vremena da pobjegnu, jer je toliko trebalo policiji da postavi punktove.

  • SAD će se suprotstaviti svim postupcima koji prijete destabilizacijom

    SAD će se suprotstaviti svim postupcima koji prijete destabilizacijom

    Sjedinjene Američke Države nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i suprotstaviće se svim postupcima koji prijete destabilizacijom.

    Izjavio je ovo portparol američkog Stejt departmenta za RSE povodom izjava predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

    Dodik je početkom sedmice rekao da je politički cilj njegove partije “pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti” i dodao da Republika Srpska ima prijatelje među koje je ubrojao novu američku administraciju.

    Na upit RSE o Dodikovoj izjavi, portparol Stejt departmenta je izjavio da “SAD nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.

    – Sjedinjene Države će nastaviti da koriste svoje diplomatske alate kako bi podržale stabilnost BiH i suprotstavile se postupcima koje uvode prijetnje nestabilnosti.

    Budućnost Bosne i Hercegovine je na njenim građanima. Podstičemo sve lidere da se fokusiraju na obezbjeđivanje stabilnosti i prosperiteta koji njihovi građani zaslužuju – rekao je portparol Stejt departmenta.

    Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau takođe je na sastanku s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem “potvrdio podršku SAD političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu BiH”, izjavio je portparol Stejt departmenta Tomi Pigot.

     

  • Petković „ubio“ Šmita: Ustavni sud BiH obaviješten da visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone

    Petković „ubio“ Šmita: Ustavni sud BiH obaviješten da visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone

    Ustavnopravna komisija Prestavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas je raspravljala o zahtjevu Ustavnog suda BiH da mu se dostavi izjašnjenje Predstavničkog doma o pokrenutoj apelaciji koja se odnosi na ocjenu ustavnosti člana 203. a) Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, a po kome se neizvršavanje njegovih odluka smatra krivičnim djelom.

    Ovu apelaciju su pred Ustavnim sudom BiH pokrenulio poslanici SNSD u Narodnoj skupštini Republik Srpske.

    Na današnjoj sjednici Ustavnopravne komisije, prvi zamjenik predsjedavajućeg Milan Petković iz Ujedinjene Srpske je predložio zaključak u kome ova komisija obavještava Ustavni sud BiH da visoki predstavnik u BiH nema pravo, po Ustavu, da donosi, tj. nameće zakone, te da su upravo zbog toga izmjene Krivičnog zakona BiH neustavne.

    Ovaj zaključak je usvojen za četiri glasa za i tri porotiv i to je prvi put da je PS BiH zvanično zauzela stav u kome se kaže da visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone. Samim tim, današnji stav Ustavnopravne komisije može se smatrati istorijskim.

  • “Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima se podjednako odnosi na sve građane Republike i nema nacionalni predznak”

    “Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima se podjednako odnosi na sve građane Republike i nema nacionalni predznak”

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas odgovor Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske u vezi sa Zakonom o izmjeni Zakona o stvarnim pravima u kojem navodi da ovaj zakon nema nacionalni predznak i da se podjednako odnosi na sve građane, odnosno da ne sadrži odredbe kojima se diskriminiše ili favorizuje bilo koji od konstitutivnih naroda ili Ostalih.

    Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda uputio je Ustavnom sudu Republike Srpske zahtjev za utvrđivanje vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjeni Zakona o stvarnim pravima, koji je usvojen na 17. redovnoj sjednici Narodne skupštine 24. decembra 2025. godine.

    – Smatramo da zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske kojim se osporava predmetni zakon nije utemeljen na Ustavu Republike Srpske i da u konkretnom slučaju nije povrijeđen vitalni nacionalni interes niti jednog konstitutivnog naroda, kako je to definisano Amandmanom LXXVII kojim je dopunjen član 70. Ustava Republike Srpske – navodi se u odgovoru Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Ustavnom sudu Republike Srpske.

    Odbor navodi da ovaj zakon nijednom odredbom, niti svojom suštinom, ne pravi razliku između kategorija lica, koja koriste prava poroizašla iz njega, na osnovu toga kojem narodu ta lica pripadaju.

    Sjednicom Odbora predsjedavao je predsjednik Odbora za ustavna pitanja i predsjednik Narodne skupštine dr Nenad Stevandić.

  • Tajna zlatiborskog kajmaka – Od mirisa trave sa zelenih pašnjaka do vrhunske delicije

    Tajna zlatiborskog kajmaka – Od mirisa trave sa zelenih pašnjaka do vrhunske delicije

    Tamo gdje je vazduh čist, a livade mirišu na planinsko bilje, nastaju priče koje se pamte – sjećanja koja ukusom vode do jednog od najpoznatijih simbola Zlatibora – čuvenog zlatiborskog kajmaka.

    Mještani koji se bave njegovom proizvodnjom kažu da ovaj mliječni proizvod predstavlja dio tradicije, porodičnih receptura i načina života koji se generacijama prenosi.

    Na bogatoj zlatiborskoj pijaci ekipa portala VrbasMedia razgovarala je s brojnim prodavcima, ali većina njih vješto je čuvala tajne proizvodnje, ne želeći da otkrije male tajne velikih majstora.

    Taman kada smo pomislili da ćemo ostati bez konkretnih odgovora o zlatiborskom kajmaku, saznali smo nešto više od Kose Zorić iz Šljivovice, na čijem je štandu sve mirisalo na kvalitet, tradiciju i prepoznatljivu deliciju.

    „Treba vam velika količina mlijeka. To mlijeko se skuha, potom ohladi i stavi u frižider. Ujutru se skida kajmak, soli i slaže, a od kuvanog mlijeka pravi se i obrani sir. Na Zlatiboru su i sir i kajmak najkvalitetniji“, rekla nam je Kosa Zorić.

    Zorićeva je dodala da je upravo zbog specifične klime kakva vlada na Zlatiboru ovaj kajmak nadaleko poznat.
    „Ja sam svaki dan ovdje. Ljudi su zainteresovani za kajmak, kupuju ga. Nije kao nekada, ali zadovoljna sam“, dodala je Kosa Zorić.

    Jedan od prodavaca rekao nam je da se zlatiborski kajmak pravi od svježeg punomasnog kravljeg mlijeka koje se lagano kuva, nakon čega se hladi do stvaranja kore. Ta kora se potom skida i slaže u drvene ili emajlirane posude. Svaki sloj se soli i slaže danima.

    Posebnost ovog proizvoda, kako ističu proizvođači, leži u trudu, posvećenosti i ljubavi s kojom se ono što je vrijedno predstavlja na najbolji način. Potvrdili su nam to i kupci s kojima smo razgovarali na zlatiborskoj pijaci.

    „Ja sam iz Makedonije i često dolazim na Zlatibor, gdje, pored ostalog, volim obići pijacu upravo zbog kajmaka kakav ne možete pronaći u trgovini.“

    „Sa Zlatibora sam, ali nemam svoje proizvode, pa rado dolazim na pijacu gdje poznajem dosta prodavaca i kod kojih znam da kupujem kvalitetno i ukusno.“

    „Mi smo prvi put na Zlatiboru i došli smo iz Crne Gore. Kada smo se raspitivali šta je najbolje posjetiti, rekli su nam da obavezno moramo probati domaće proizvode na pijaci, među kojima je i čuveni kajmak. Oduševljeni smo i sigurno ćemo kupiti nešto da ponesemo, jer vjerujem da će biti odličan uz uštipke.“

    Jasno je da je za prave gurmane zlatiborski kajmak nezaobilazan dio svake posjete ovoj planini. Pogotovo u hladnim danima, kada, uz svježe pečeni domaći hljeb bogato premazan kajmakom i miris planinskog vazduha, svaki zalogaj postaje pravi gastronomski užitak.

  • Putinu vjeruje 78 odsto Rusa

    Putinu vjeruje 78 odsto Rusa

    Predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu vjeruje 78 odsto Rusa, a 80 odsto ispitanika vjeruje da on dobro radi, pokazali su rezultati ankete koju je sproveo Fond javnog mnjenja.

    Ukupno 52 odsto anketiranih dalo je pozitivnu ocjenu radu vlade, a 56 odsto smatra da premijer Mihail Mišustin dobro radi.

    Nivo podrške političkoj stranci Јedinstvena Rusija iznosi 40 odsto, Komunističkoj partiji 10 odsto, Liberalno-demokratskoj partiji osam odsto, stranci Novi ljudi četiri odsto, a stranci Pravedna Rusija za istinu tri odsto, prenosi TASS.

    Anketa je provedena od 6. do 8. februara na uzroku od 1.500 Rusa.

  • “Autoputevi” i “Putevi” podnose tužbe zbog Šmit

    “Autoputevi” i “Putevi” podnose tužbe zbog Šmit

    Na raspodjelu u BiH čeka 105 miliona maraka od putarine, a taj iznos bio bi mnogo veći da po nalogu Kristijana Šmita sa tog računa nisu skinute pare za izmirenje duga prema slovenačkom “Vijaduktu”, a zbog čega će predstavnici javnih preduzeća “Autoputevi” i “Putevi” Republike Srpske uskoro podnijeti tužbe.

    Sredstva akumulirana na podračunu UIO

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) kazali su da se na posebnom podračunu jedinstvenog računa UIO nalazi 104,9 miliona maraka neraspoređenih prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.

    Toliko novca na podračunu nalazi se zaključno za 11. februarom. Riječ je o sredstvima koja se  akumuluraju svakog radnog dana i trebala bi poslužiti kao rezerva za poravnanje raspodjele prihoda od putarine onog trenutka kada Upravni odbor UIO usvoji konačnu metodologiju za raspodjelu ovih sredstava – kazali su “Glasu” u UIO.

    Sporna odluka o isplati duga “Vijaduktu”

    Prema odluci Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a koju je nametnuo 17. jula prošle godine, dug od 56 miliona evra prema slovenačkom “Vijaduktu” isplaćen je iz sredstava putarina na gorivo i to, kako je tada navedeno, iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet Republike Srpske, odnosno javim preduzećima “Autoputevi” i “Putevi” Republike Srpske.

    “Autoputevi” i “Putevi” najavljuju tužbe

    Izvršni direktor “Autoputeva Republike Srpske” Slobodan Stanarević kazao je da u konsultaciji sa javnim predztećem “Putevi Srpske” ulaze u završnicu pripreme tužbi zbog toga što su pare po nalogu Kristijana Šmita, a koje su trebale biti isplaćene njima, završile za isplatu duga ka slovenačkom “Vijaduktu”.

    – Ta sredstva su naša, nama su namijenjena. Sa računa je tada po nalogu  Šmita skinuto više od 100 miliona maraka. I mi spremamo tužbu zbog toga. Da li će sada i preostala sredstva koja su blokirana i na čiju se raspodjelu čeka, biti skinuta sa računa za nešto drugo?! Nećemo da mi trpimo zbog toga što je neko dao koncesiju za hidroelektranu, koja je kasnije došla na naplatu. To “Autoputevi” i “Putevi” ne treba da plaćaju – kazao je Stanarević.

    Na pitanje koju instituciju u ovom slučaju konkretno treba  tužiti, Stanarević navodi da će tužiti onoga ko je dao pare.

    – To je UIO i njihov Upravni odbor. Ko je dao potvrdu? Ministarstvo finansija i trezora BiH ili neko drugi? Neka nadomjeste sada sredstva za izgradnju autoputeva. Imamo ogromne troškove za izgradnju autoputeva i eksproprijaciju zemljišta. I sada zbog svega dolazimo u situaciju da dižemo kredite jer je novac koji je bio namijenjen nama otišao u druge svrhe. Ponavljam, nenamjenski i bez ikakvog rezona. Imamo duplo padanje. Naša su sredstva potrošena, a sa druge strane moramo dizati kredite – kazao je Stanarević i dodao da je tužba spremna, te da čekaju samo dodatno usaglašavanje sa “Putevima” kako bi ona bila i podnesena.

    Blokada rada Upravnog odbora UIO

    Upravni odbor UIO već duže vrijeme otežano funkcioniše, i to tijelo koje je nadležno za raspodjelu prihoda, niti se u posljednje vrijeme sastaje niti  o čemu raspravljaju.

    U Upravnom odboru su  pored ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića koji je predsjedavajući i entitetski ministri finansija, te eksperti jedne i druge Vlade, ali i Savjeta ministara.

    – Problem raspodjele tih sredstava od putarine traje već duži period. Predstavnici FBiH u proteklom periodu tražili su da im pripadne najveći dio tih sredstava i nisu pristajali na prijedloge koje su nudili predstavnici iz Republike Srpske. Novac stoji na računu, akumulira se iz dana u dan, a odluke o raspodjeli se ne donose  – kazao je izvor  iz UIO.

    Dodaje da dok nadležni o ovome ne vjećaju, novac koji stoji na računu gubi vrijednost zbog inflacije.

    Nefunkcionalnost

    Upravni odbor UIO koji bi trebao da se sastaje jednom mjesečno već duže vrijeme to ne čini. Ne samo da se ne sastaju jednom u toku mjeseca, već se duži period ne okupljaju za isti sto, a i kada se okupe  ništa ne riješe.

    – Upravni odbor UIO je postao nefunkcionalan. Mnoga pitanja o kojima treba da odluče stoje, ne rješavaju. Pored novca koji bi trebali da raspodjele od putarine, blokirana su i druga pitanja o kojima treba da odluče, a to je između ostaloga i otvaranje novog graničnog prelaza između BiH i Hrvatske, ali i donošenje pravilnika o povratu PDV-a građanima koji kupuju prvu nekretninu. Sve je blokirano. Do kada? Niko ne zna – kazao je sagovornik.

  • Njemačka razmatra ukidanje radnog vremena od 8 sati

    Njemačka razmatra ukidanje radnog vremena od 8 sati

    Sindikati u Njemačkoj digli su glas protiv planova vlade da izmijeni, pa čak i potpuno ukine Zakon o radnom vremenu.

    U mjesto dosadašnjeg ograničenja od osam sati rada dnevno, predlaže se prelazak na maksimalno nedjeljno radno vrijeme, što bi u praksi moglo da znači znatno duže radne dane.

    Prema navodima njemačkih medija, radni dan koji počinje u 7 ujutru i završava se tek u 20 časova mogao bi da postane realnost za milione zaposlenih. Vlada želi da ukine ograničenje od osam sati dnevno i da ga zamijeni nedjeljnim limitom.

    Fleksibilizacija Zakona o radnom vremenu

    U koalicionom sporazumu jasno je navedeno da će dnevno maksimalno radno vrijeme od osam sati biti zamijenjeno nedjeljnim ograničenjem. Poverenik vlade za turizam poručio je da bi odluka o „fleksibilizaciji Zakona o radnom vremenu“ trebalo da bude donijeta još ove godine.

    Kancelar Friedrich Merz (CDU) otišao je i korak dalje, izjavivši da bi „vjerovatno ukinuo Zakon o radnom vremenu“. Ono što na prvi pogled djeluje kao veća fleksibilnost, prema upozorenju sindikata, u praksi bi moglo da znači radne dane duge i do 13 sati, a u periodima najvećeg opterećenja čak 73,5 sati nedjeljno.

    Na to upozorava sindikat NGG – Sindikat prehrambene industrije, industrije pića i ugostiteljstva, koji smatra da bi takve promjene dodatno pogoršale uslove rada.

    Oštre reakcije sindikata

    Predsjednik NGG-a poručio je da produžavanje radnog dana nije rješenje za nedostatak radne snage.

    – Svako ko želi ozbiljno da se bori protiv manjka zaposlenih mora da poboljša uslove rada, a ne da produžava radne dane na 13 sati – istakao je on

    I Deutscher Gewerkschaftsbund (DGB), Njemačka konfederacija sindikata, pokrenula je kampanju pod sloganom „Snagom za 8“. Na konferenciji DGB Bavarske u Ingolštatu usvojena je rezolucija pod nazivom „Osam sati je dovoljno – danas i ubuduće“, piše Telegraf.

    Delegati su poručili da su radnici već pod velikim pritiskom i da su granice izdržljivosti u mnogim sektorima odavno dostignute.

    – Svako ko danas zahtijeva duže radne dane ignoriše realnost u kojoj zaposleni već rade na ivici svojih mogućnosti – navodi se u zaključku rezolucije.

  • Bum u SAD: Od carina čak 300 odsto više novca

    Bum u SAD: Od carina čak 300 odsto više novca

    Vlada Sjedinjenih Američkih Država objavila je da su prihodi od carina za 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.

    Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, preneo je CNBC.

    Vlada je navela i da je zabeležila manji budžetski deficit nego pre godinu dana, što implicira da su više tarife u tome pomogle.

    Deficit je u četvrtom mesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvestilo je Ministarstvo finansija.

    Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne 2025.

    Američki predsednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu 2025. godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.

    Od tada Bela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.

    Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.

    Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije doneo odluku, a u Beloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.