Autor: INFO

  • Mladić iz BiH osuđen u Italiji na dvije godine i tri mjeseca zatvora

    Mladić iz BiH osuđen u Italiji na dvije godine i tri mjeseca zatvora

    Italijanski sud u Čivitanovi izrekao je kaznu od dvije godine i tri mjeseca zatvora Etoreu Seferoviću (18), državljaninu Bosne i Hercegovine zbog razbojništva, nanošenja teških tjelesnih povreda pod otežavajućim okolnostima i prikrivanja ukradene robe, prenose Nezavisne.

    Seferović je u vrijeme incidenta za koji se teretio tek bio napunio 18 godina. Slučaj se dogodio u noći između 31. januara i 1. februara ove godine. Oko 3.30 časova, ispred diskoteke u blizini stadiona u Čivitanovi, navodno je došlo do napada na grupu lokalnih mladića.

    Prema optužnici, djelovao je zajedno sa još jednim stranim državljaninom, čiji se slučaj vodi odvojeno. Njih dvojica su navodno prišla jednom mladiću iz Čivitanove. Dok je jedan od njih izvukao nož, zaprijetio žrtvi i zahtijevao da preda novac, drugi je uzeo gotovinu. Plijen je, prema navodima optužbe, iznosio 30 evra.

    Situacija je zatim eskalirala napadom na još jednog mladića, 21-godišnjaka iz Čivitanove koji se nalazio u društvu prijatelja. Prema optužbama protiv Seferovića, ovaj mladić je oboren na zemlju i više puta udaren pesnicama u lice. U napadu je zadobio prelom nosa i izbijena su mu dva zuba, a oporavak je trajao duže od 40 dana.

    Zbog toga je podignuta i optužba za nanošenje teških tjelesnih povreda pod otežavajućim okolnostima. Na teret se stavlja i prikrivanje ukradene robe, jer je u njegovoj torbici pronađen mobilni telefon za koji je utvrđeno da je oduzet drugom mladiću iz iste grupe iz Čivitanove.

    Istraga je pokrenuta odmah poslije incidenta. Seferovića su identifikovali i uhapsili pripadnici policije, koji su te noći sprovodili zajedničku kontrolu bezbjednosti na području grada. Tokom saslušanja poslije hapšenja negirao je da je pesnicom udario povrijeđenog mladića.

    U petak je postupak okončan. Seferović je, na sugestiju svoje advokatice Ane Indiveri, prihvatio sporazum o priznanju krivice sa tužilaštvom i pristao na kaznu od dvije godine i tri mjeseca zatvora.

  • Rok za utvrđivanje rezultata 24. oktobra, potvrda do 3. novembra

    Rok za utvrđivanje rezultata 24. oktobra, potvrda do 3. novembra

    Istekao je rok za dostavljanje glasačkih listića iz inostranstva, i poslije što bude prebrojan i taj dio glasova, stvoriće se mogućnosti za utvrđivanje rezultata izbora, prenose Nezavisne.

    Prema uputstvima CIK-a izdatim prije održavanja izbora, koverte sa glasačkim materijalom moraju imati poštanski žig sa datumom najkasnije 4. oktobar, dok je krajnji rok za njihovu fizičku dopremu u CIK pet dana od dana završetka izbora, a to je bio petak, 9. oktobar.

    Za glasanje iz inostranstva prijavljeno je 48.078 birača. Putem pošte trebalo je da glasa 45.457 građana, dok je 2.621 osoba bila prijavljena za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine.

    Procedura je takva da poslije što pristignu glasovi putem pošte, oni budu prebrojani u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu. Ti rezultati ne bi trebalo znatnije da utiču na već objavljene preliminarne rezultate. Poslije toga, i poslije kompletnog završetka brojanja, slijedi procedura utvrđivanja rezultata.

    Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH, rekao je da je rok za utvrđivanje rezultata 20 dana od dana održavanja izbora. To znači da bi CIK najdalje do 24. oktobra trebalo da utvrdi izborne rezultate. Prema nezvaničnim informacijama, to bi se moglo dogoditi i nekoliko dana ranije, oko 20. oktobra.

    Poslije toga političkim subjektima biće ostavljen rok od tri dana za podnošenje žalbi i eventualnih zahtjeva za ponovno brojanje.

    „CIK može narediti ponovno brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti li na osnovu zahtjeva političkih subjekata. Međutim, takvi zahtjevi moraju biti potkrijepljeni materijalnim dokazima i sadržavati precizno navedena biračka mjesta na koja se odnose“, rekao je Bakalar.

    Ukoliko bude eventualnih žalbi, CIK će po njima postupati i donositi odluke na koje takođe postoji mogućnost žalbe, a poslije pravosnažnosti takvih odluka slijedi potvrđivanje rezultata. Rok za potvrđivanje je 3. novembar, u izuzetnim slučajevima može se produžiti za još 15 dana, ali ne očekuje se da će do toga doći.

    Poslije potvrđivanja CIK ulazi u postupak dodjele mandata, odnosno sertifikata, i to je manje-više tehnički dio posla.

    Za političke subjekte dan potvrđivanja bitan je i zato što od tada počinju da teku rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Kada se potvrde rezultati, Narodna skupština Republike Srpske i Predsjedništvo BiH treba da se konstituišu u roku od 15 dana, a Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u roku od 20 dana.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH treba da se konstituiše u roku od 30 dana od dana održavanja izbora, a kantonalne skupštine u roku od 20 dana. Uglavnom, sve ove institucije budu konstituisane na vrijeme, ili uz minimalna kašnjenja, dok se na formiranje vlasti na nivou BiH čeka, iako su i ti rokovi propisani zakonom.

  • Najmanje 12 poginulih i 309 povrijeđenih u napadu na aerodrom u Rijadu

    Najmanje 12 poginulih i 309 povrijeđenih u napadu na aerodrom u Rijadu

    U napadu na međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu, prijestonici Saudijske Arabije, poginulo je najmanje 12 ljudi, dok je 309 povrijeđeno, saopštile su saudijske vazduhoplovne vlasti, prenose Nezavisne.

    Napad se dogodio u subotu, 10. oktobra, a poslije udara privremeno je obustavljen rad aerodroma i poremećen avio-saobraćaj. Prema izvještaju CNN-a, riječ je o trećem napadu na ovaj međunarodni aerodrom tokom sedmice i najsmrtonosnijem napadu na Saudijsku Arabiju u više od deset godina.

    Saudijske vlasti odgovornost pripisale su jemenskim pobunjenicima Hutima, koje podržava Iran. Međutim, prema izvještaju Rojtersa, Huti nisu preuzeli odgovornost za ovaj konkretan napad.

    Među poginulima su četiri državljanina Saudijske Arabije, dva državljanina Bangladeša i po jedan državljanin SAD, Egipta, Jordana, Sirije, Palestine i Sudana. Povrijeđeno je 309 ljudi, a među njima je bilo i osoba u kritičnom stanju. Povrijeđeni su prevezeni u bolnice ambulantnim vozilima i helikopterima, naveli su izvori upoznati sa situacijom za Rojters.

    Svjedoci su opisali eksploziju u području aerodroma, poslije koje su na terminalu viđeni povrijeđeni ljudi. Jedan putnik rekao je za Rojters da je ispred aerodroma vidio nešto kako prolazi nebom, nakon čega se urušio dio plafona u blizini izlaza za ukrcavanje. Drugi svjedok ispričao je da je čuo eksploziju, a potom vidio više povrijeđenih osoba na podu.

    Saudijske vazduhoplovne vlasti privremeno su obustavile rad aerodroma Kralj Halid, a letovi prema Rijadu preusmjereni su na druge aerodrome. Prema podacima Flightradar24 koje je prenio CNN, do nedjelje, 11. oktobra, otkazano je oko 580 letova. Riječ je o tadašnjem presjeku, a ne konačnom broju. SAD, Velika Britanija, Španija i Kanada upozorile su svoje državljane da ne koriste aerodrom u Rijadu zbog bezbjednosnih rizika.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da namjerava da razgovara sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom poslije napada.

    „Oni mogu da se brane. Saudijci su dobri borci. Ali mislim da je napad bio užasan“, rekao je Tramp odgovarajući na pitanje da li Saudijska Arabija može da se odbrani od Huta.

    Upitan da li bi se SAD mogle pridružiti saudijskim napadima na jemenske pobunjenike, ostavio je tu mogućnost otvorenom.

    „Možda. Razmotrićemo to. Tek smo saznali za najnoviji napad, tako da ćemo donijeti odluku. Djelujemo veoma brzo“, rekao je američki predsjednik.

    Državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je među poginulima i jedan američki državljanin. Osudio je napad, ocijenivši da pokazuje „otvoreno nepoštovanje prema životima nevinih civila“.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres osudio je napad i upozorio na posljedice udara na civilne objekte.

    „Napadi na civile i civilnu infrastrukturu predstavljaju kršenje međunarodnog prava“, poručio je Guteres na Iksu.

    Saudijska komanda združenih snaga optužila je Hute za napad na putnički terminal, u kojem su stradali putnici i zaposleni. Šef medijske kancelarije Huta objavio je na Iksu da je grupa „zatvorila“ aerodrom u Rijadu. Pobunjenici su, prema navodima Rojtersa, upozorili avio-kompanije da ne koriste saudijski vazdušni prostor, proglasivši ga zonom vojnih operacija. Ta izjava, međutim, ne predstavlja potvrdu da su Huti izveli napad.

    Napad se dogodio u trenutku novog zaoštravanja sukoba u Jemenu. Borbe između Huta i snaga jemenske vlade, koju podržava Saudijska Arabija, intenzivirane su posljednjih mjeseci. Saudijska Arabija već 11 godina pokušava da obuzda sukob na svojoj južnoj granici, kombinujući vojne operacije i diplomatske pregovore. Poslije ranijih borbi protiv Huta, Rijad je nastojao da postigne mirovni sporazum sa pobunjenicima i obnovi diplomatske odnose sa njihovim saveznikom Iranom.

    Prema CNN-u, niz pogrešnih procjena, pogoršani odnosi Saudijske Arabije sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i teškoće u koordinaciji snaga koje se bore protiv Huta dodatno su zakomplikovali položaj Rijada. Saudijska Arabija sada ponovo podržava svoje jemenske saveznike u vojnoj kampanji protiv Huta, nazvanoj „Zora Jemena“. Najnoviji napad otvorio je nova pitanja o sposobnosti kraljevine da zaštiti civilnu infrastrukturu i o mogućnosti širenja sukoba, posebno ako se SAD odluče za direktno vojno učešće.

  • Pravilo 90/180 i procedure ugrožavaju transportne kompanije iz BiH

    Pravilo 90/180 i procedure ugrožavaju transportne kompanije iz BiH

    Problemi profesionalnih vozača iz BiH sa pravilom 90/180, administrativnim procedurama i visokim troškovima sve više ugrožavaju poslovanje domaćih transportnih kompanija, prenose Nezavisne.

    Iz Konzorcijuma „Logistika BiH“ upozoravaju da je u posljednje četiri godine oko 11.700 radnih mjesta povezanih sa ovim sektorom otvoreno ili popunjeno van zemlje, prvenstveno u Sloveniji i Hrvatskoj. Podatak zahtijeva institucionalnu provjeru, ali ukazuje na problem odlaska profesionalnih vozača i preseljenja transportnih kapaciteta iz BiH.

    Od Ministarstva komunikacija i transporta BiH traže da javnosti predstavi rezultate rada na rješavanju problema, navodeći da ne traže izvještaje o sastancima, već konkretne rezultate.

    „Ne govorimo o političkim opredjeljenjima. Govorimo o ekonomskim posljedicama, radnim mjestima, konkurentnosti transportnih kompanija i opstanku međunarodnih lanaca snabdijevanja“, navode iz Konzorcijuma.

    Jedan od ključnih problema je pravilo 90/180, odnosno ograničenje boravka državljana trećih zemalja u šengenskom prostoru. Raspolažu dopisom njemačkog Bundestaga i odgovorima evropskih institucija na upite transportnih kompanija iz BiH, koji, prema njihovim riječima, potvrđuju da je problem poznat i da se traže moguća rješenja.

    Zbog toga pitaju da li je Ministarstvo od 2022. do 2026. formalno pokrenulo postupak kroz mehanizme Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da li je Evropskoj komisiji upućen zahtjev za posebno regulisanje položaja profesionalnih vozača i da li je zatraženo pravno tumačenje mogućnosti posebnog režima. Pitaju i da li su Ministarstvo inostranih poslova BiH i diplomatska predstavništva upućivali formalne zahtjeve ili proteste zbog problema sa ulaskom i boravkom.

    „Ako jesu, gdje su dokumenti, brojevi protokola, datumi i odgovori? Ako nisu, zašto nisu?“, pitaju iz Konzorcijuma.

    Zahvaljuju Hrvatskoj i hrvatskoj privredi na inicijativama. Prema njihovim procjenama, hrvatsko rješenje sa dugotrajnim vizama tipa D moglo bi obuhvatiti između sedam i 10 odsto potreba transportnog sektora BiH, ali ne predstavlja automatsko izuzeće od šengenskih ograničenja u drugim državama članicama EU.

    Istovremeno upozoravaju na rizik od preseljenja transportnih kompanija i radne snage u susjedne zemlje.

    „Svaki transportni kapacitet koji se trajno preseli iz BiH predstavlja potencijalni gubitak domaće ekonomske aktivnosti, zaposlenosti i poreske osnovice“, navode.

    Od Ministarstva traže podatke o tome koliko je kompanija otvorilo poslovne jedinice u Hrvatskoj i Sloveniji, koliko je vozača promijenilo državu zaposlenja i da li je urađena analiza ekonomskih posljedica takvog trenda.

    Ukazuju i na naknade za CEMT dozvole, navodeći da je ranije bilo najavljeno smanjenje sa 500 na 50 KM, dok se sada govori o iznosu od 100 KM. Traže objašnjenje zbog čega ranije najavljeno smanjenje nije realizovano, kakva je struktura troškova izdavanja e-CEMT dozvole i kada će novi iznos biti formalno utvrđen.

    Od nadležnih traže i decentralizaciju sistema preuzimanja profesionalnih iskaznica, kako bi vozači dokumente mogli preuzimati u svojim lokalnim sredinama. O modelu su razgovarali sa predstavnicima Ministarstva i dobili načelnu podršku, ali sistem nije realizovan. Posebno ukazuju na dodatne troškove koje, prema njihovim tvrdnjama, imaju pojedini profesionalni vozači.

    U prethodnom periodu predstavili su 18 zahtjeva i prijedloga za unapređenje međunarodnog drumskog transporta, zbog čega od Ministarstva traže dokumentovan pregled njihove realizacije.

    „Ne tražimo izvještaje o održanim sastancima. Tražimo rezultate koji se mogu provjeriti“, poručuju.

    Pravilo 90/180, administrativne prepreke, dodatne naknade i komplikovane procedure, ističu, povećavaju troškove transporta i smanjuju konkurentnost domaćih kompanija.

  • Politika štednje šalje evropsku auto-industriju opasnim putem

    Politika štednje šalje evropsku auto-industriju opasnim putem

    Politika štednje evropsku automobilsku industriju šalje niz opasan put, upozorava njemačko osiguranje Alijanc trejd (Allianz Trade) u studiji objavljenoj u petak, prenosi B92.

    Ekonomisti Alijanca navode da su proizvođači automobila ove godine za petinu redukovali investicije, iako to prijeti još većim tehnološkim zaostatkom za kineskim rivalima. Nasuprot tome, velike evropske kompanije u drugim sektorima ove godine su pojačale ulaganja za 10 odsto.

    Autori studije oštro kritikuju menadžment evropske automobilske industrije, tvrdeći da je sama izazvala problem, jer je sektor protekle dvije decenije novac trošio na pogrešne prioritete.

    Alijanc je studiju objavio uoči otvaranja Sajma automobila u Parizu u ponedjeljak. Na tom važnom sajmu udio evropskih izlagača u posljednjih nekoliko godina izgubio je dominaciju i spao na samo 40 odsto.

    Studija ukazuje da su evropski proizvođači isuviše dugo ulagali u konvencionalnu tehnologiju motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, trošeći kapital na kratkoročne prinose i dividende umjesto da rano i odvažno investiraju u elektrifikaciju i digitalizaciju.

    Tehnološki zaostatak, šok izazvan kineskim industrijskim napretkom i erozija brenda nisu odvojeni fenomeni, navode autori, jer svi vuku korijen iz pogrešne alokacije kapitala.

    „Kada su proizvođači automobila konačno odlučili da se pozabave temama budućnosti … tome su pristupili kao zalivanju previše biljaka u bašti“, rekao je stručnjak za automobilsku industriju u Alijanc Trejdu Gijom Dežan.

    „Takva alokacija kapitala iz protekle dve decenije sada se vratila poput bumeranga.“

    Evropska automobilska industrija sada se suočava sa ozbiljnim problemima. Dodata vrijednost po prodatom automobilu u Evropi pala je za 30 do 45 odsto u posljednjih pet godina, navode autori. Na domaćem tržištu udio u prodaji im se u međuvremenu istopio za 10 odsto, a u Kini za sedam.

    „Čak i mali dalji gubici tržišnog udela mogu imati značajne finansijske posledice“, upozorio je Milo Bogerts iz Alijanca.

    „Ako nemački proizvođači do 2030. izgube po još tri procentna poena u Evropi i Kini, to će ugroziti oko tri milijarde evra dodate vrednosti.“

    Što se poslovnog okvira tiče, nećkanje EU i razvodnjavanje zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem – prvo planirane za sva nova vozila od 2035. – praktično ohrabruje proizvođače na usporavanje razvoja i dalje zaostajanje za azijskim rivalima. Vijest prenosi DPA.

  • Stevandić: Osjeća li Brisel kako mu ubrzano rastu nos i magareće uši?

    Stevandić: Osjeća li Brisel kako mu ubrzano rastu nos i magareće uši?

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić komentarisao je medijske navode o dogovoru američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporuci velikih količina ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama.

    Stevandić je na društvenoj mreži Iks podijelio medijske izvještaje o ovoj temi uz komentar: „Osjeća li Brisel kako mu ubrzano raste nos i magareće uši?“, aludirajući na, kako sugeriše njegova objava, nedosljednost politike Evropske unije prema Rusiji u svjetlu poteza Vašingtona.

  • EU će preduzeti mjere da zaštiti MKS poslije američkih sankcija

    EU će preduzeti mjere da zaštiti MKS poslije američkih sankcija

    Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izrazili su danas podršku Međunarodnom krivičnom sudu poslije najave SAD da će uvesti sankcije toj instituciji, ističući da će Evropska unija razmotriti odgovarajuće mjere kako bi se obezbijedio nastavak rada, prenosi RTRS.

    „Međunarodni krivični sud je kamen temeljac međunarodnog sistema krivičnog pravosuđa“, navela je Kalasova u objavi na društvenoj mreži, dodajući da je taj sud zadužen za procesuiranje pojedinaca odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu.

    Istakla je da je razgovarala sa predsjednicom Tomoko Akane poslije što su SAD najavile uvođenje sankcija, ocijenivši da šestomjesečni period prije njihovog stupanja na snagu ostavlja prostor za dijalog.

    „EU je oduvijek podržavala Sud i raspolaže mogućnostima da obezbijedi nastavak njegovog ključnog rada. Zaštita ostaje prioritet EU“, poručila je Kalasova.

    Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je da EU „žali“ zbog odluke SAD da uvedu institucionalne sankcije sudu, naglasivši da međunarodna pravda mora da se brani i da nema trajnog mira bez odgovornosti za počinjene zločine.

    „Pažljivo ćemo analizirati situaciju i preduzeti odgovarajuće korake kako bismo zaštitili Sud“, naveo je Košta.

    Ocijenio je da odlaganje primjene najnovijih američkih mjera predstavlja priliku za dijalog i istakao da će EU nastaviti da podržava sud i sistem Rimskog statuta političkim, diplomatskim, finansijskim i praktičnim sredstvima.

    Vlada SAD uvela je ranije danas sankcije Međunarodnom krivičnom sudu, što znači zabranu transakcija sa sudom, smanjenje resursa namijenjenih sudu, kao i ograničenje mogućnosti rada suda. Vijest prenosi Tanjug.

  • Dmitrijev: Saradnja Rusije i SAD donijeće korist svjetskim tržištima

    Dmitrijev: Saradnja Rusije i SAD donijeće korist svjetskim tržištima

    Energetska i ekonomska saradnja Rusije i SAD biće nastavljena i donijeće korist svjetskim tržištima i međunarodnoj zajednici, izjavio je danas direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev, poslije što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuku više miliona tona dizel-goriva iz Rusije na američko i svjetsko tržište, prenosi RTRS.

    „Predsjednik Putin i predsjednik Tramp upravo su obavili uspješan telefonski razgovor. Energetska i ekonomska saradnja Rusije i SAD biće nastavljena i donijeće korist globalnim tržištima i cijelom svijetu“, napisao je na društvenoj mreži Iks Dmitrijev, koji je i specijalni predstavnik predsjednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom, prenosi Sputnjik.

    Tramp je prethodno saopštio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci dizel-goriva i ocijenio da će to dovesti do brzog i značajnog pada cijena tog energenta.

    Na Truth Socialu naveo je da će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela, još 500.000 tona tokom novembra, a potom i milion tona u narednom periodu. Prema njegovim riječima, Rusija bi, u zavisnosti od stanja svojih rafinerija, u kratkom roku trebalo da isporuči dodatna tri miliona tona.

    „Između naše potpune kontrole nad Ormuskim moreuzom i ove velike najave o ruskim energentima, cijene dizela za Amerikance, ali i za cijeli svijet, brzo će i rekordno pasti“, poručio je Tramp.

    Istakao je da mu je jedan od glavnih prioriteta snižavanje cijena za američke građane, posebno poljoprivrednike, stočare i kamiondžije. Vijest prenosi Tanjug.

  • Rubio: Tramp nikada neće dozvoliti gonjenje američkih državljana

    Rubio: Tramp nikada neće dozvoliti gonjenje američkih državljana

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je sankcije Međunarodnom krivičnom sudu (MKS), kojima se zabranjuju sve transakcije sa ovom institucijom, s ciljem da se parališe njen rad, pišu mediji, pozivajući se na saopštenje američkog državnog sekretara Marka Rubija, prenosi RTRS.

    „Predsjednik Tramp nikada neće dozvoliti Međunarodnom krivičnom sudu da goni američke državljane. Upravo zato Sjedinjene Američke Države danas uvode sankcije Međunarodnom krivičnom sudu. Zabranićemo poslovanje sa ovim odmetničkim sudom, uskraćujući mu resurse i parališući njegovu sposobnost da funkcioniše“, navodi se u Rubijevom saopštenju.

    Ranije su mediji izvijestili da je američki državni sekretar u julu najavio kampanju za izolaciju suda i pozvao i druge zemlje da istupe iz njega. Sjedinjene Američke Države već su uvele sankcije pojedinim sudijama i tužiocima MKS-a. Vijest prenose agencije.

  • Kejti Zakarija nova portparolka Bijele kuće

    Kejti Zakarija nova portparolka Bijele kuće

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je danas da je imenovao Kejti Zakariju za novu portparolku Bijele kuće, gdje će naslijediti Kerolajn Livit, pohvalivši njeno dosadašnje iskustvo u oblasti komunikacija i angažman u njegovim predizbornim kampanjama, čime je potvrdio ranije pisanje američkih medija, prenosi RTRS.

    Na društvenoj mreži Truth Social naveo je da Zakarijeva trenutno radi kao viša savjetnica za komunikacije u kompaniji Trump Media & Technology Group, koja upravlja njegovom društvenom mrežom i u kojoj je postigla „izuzetne rezultate“.

    Zakarijeva je ranije obavljala funkcije portparolke i zamjenice pomoćnika sekretara za odnose s javnošću u američkom Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti. Tramp je naveo i da je učestvovala u njegovim predizbornim kampanjama, pružajući podršku u ključnim saveznim državama, u kojima je, kako je istakao, ostvarena pobjeda.

    „Ima besprijekornu istoriju podrške i od samog početka je bila odana i sjajna saradnica. Takođe je posvećena pristalica i član pokreta MAGA! Uvjeren sam da će Kejti postići sjajne rezultate za SAD kao portparolka Bijele kuće, jer uživa poštovanje medija, američkog naroda i moje administracije, sa kojima će odlično sarađivati“, naveo je Tramp.

    Pohvalio je i dosadašnju portparolku Kerolajn Livit, ocijenivši da je „fantastično“ obavljala tu funkciju, i poželio uspjeh njenoj nasljednici.

    O imenovanju Zakarijeve na mjesto portparolke Bijele kuće prethodno je pisalo više američkih me