Autor: INFO

  • Huti gađaju Rijad, Saudijska Arabija strahuje od nestašice odbrambenih raketa

    Huti gađaju Rijad, Saudijska Arabija strahuje od nestašice odbrambenih raketa

    Saudijska Arabija suočava se s novim talasom raketnih napada Huta iz Jemena, dok prestolonasljednik Mohamed bin Salman boravi u strogo čuvanim rezidencijama opremljenim bunkerima, kako prenose Nezavisne.

    Napadi na međunarodni aerodrom u Rijadu, u kojima je poginulo najmanje 13 ljudi, a više od 300 povrijeđeno, otvorili su ozbiljna pitanja o sposobnosti jedne od najbogatijih država svijeta da zaštiti svoju prestonicu i ključnu infrastrukturu. Istovremeno, Huti prijete novim udarima, saudijski zvaničnici strahuju od nestašice raketa za protivvazdušnu odbranu, a američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost da se Sjedinjene Američke Države direktno uključe u napade na pobunjeničku grupu iz Jemena.

    U subotu, 10. oktobra, najmanje jedan projektil pogodio je Međunarodni aerodrom „Kralj Halid“ u Rijadu, pri čemu je poginulo najmanje 13 ljudi, dok su stotine povrijeđene. Prema izvještaju Wall Street Journala, pogođena su dva terminala, a dijelovi njihovih krovova su se urušili. Putnici su u panici napuštali aerodrom, dok su na podovima ostali tragovi krvi. Među teško povrijeđenima je i 28-godišnja egipatska stjuardesa kojoj je projektil raznio ruku, naveli su izvori upoznati s posljedicama napada.

    Napadi su nastavljeni i narednog dana, kada je jedan projektil izazvao požar na Terminalu 4, usmrtio još jednu osobu i povrijedio više ljudi. Huti su potom saopštili da su ponovo gađali aerodrom u Rijadu balističkom raketom, kao i vazdušnu bazu u Hamis Mušaitu dronom. Njihov vojni portparol Jahja Sari tvrdio je da su oba napada bila uspješna. Saudijska Arabija nije potvrdila ove najnovije tvrdnje, ali je prethodno saopšteno da je protivvazdušna odbrana presrela i uništila više projektila. Posebno zabrinjava činjenica da se Rijad nalazi više od 800 kilometara od teritorije pod kontrolom Huta.

    Nekadašnji osjećaj bezbjednosti u saudijskoj prestonici ozbiljno je narušen. Posljednjih dana stanovnici Rijada sklanjali su se od eksplozija, dok su zaposleni u finansijskoj četvrti, učenici međunarodnih škola i diplomate dobijali naređenja da napuste objekte ili potraže sklonište. Krhotine presretnutih projektila pogodile su i dječji vrtić i medicinski kompleks. Prema informacijama Wall Street Journala, saudijski zvaničnici upozoravaju da zemlji ponestaje presretačkih raketa potrebnih za odbranu od novih napada. To predstavlja ozbiljan problem za državu koja je godinama izdvajala ogromna sredstva za nabavku savremenih sistema protivvazdušne odbrane. Rijad je već zatražio pomoć od Pakistana, svog vojnog saveznika, dok širom svijeta pokušava da obezbijedi dodatne odbrambene sisteme.

    Dok projektili pogađaju saudijsku prestonicu, posebne mjere bezbjednosti preduzete su i radi zaštite prestolonasljednika Mohameda bin Salmana. Prema riječima zvaničnika upoznatih s njegovim kretanjem, 41-godišnji princ premješta se između strogo čuvanih palata koje imaju bunkere, a štiti ga posebno odabran tim obezbjeđenja. U trenutku objavljivanja izvještaja Wall Street Journala, posljednji put je viđen u javnosti sedmicu ranije, kada je učestvovao u nacionalnoj akciji dobrovoljnog davanja krvi. Nema potvrde da je prestolonasljednik bio neposredna meta nekog od napada, ali pojačane mjere zaštite pokazuju koliko je bezbjednosna situacija ozbiljna. Mohamed bin Salman posljednjih godina nastojao je da Saudijsku Arabiju pretvori u globalni centar turizma, investicija i novih tehnologija. Sada se suočava s ratom koji ugrožava upravo te ambicije.

    Situaciju dodatno komplikuje mogućnost direktnog uključivanja SAD u sukob. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je tokom vikenda da Vašington održava kontakte s Hutima, ali da razmatra i pridruživanje saudijskim napadima na njihove položaje u Jemenu. Napad na aerodrom u Rijadu ocijenio je neprihvatljivim i najavio razgovor sa saudijskim prestolonasljednikom. Odgovor Huta nije dugo čekao. Njihov politički predstavnik Mohamed al Bukaiti upozorio je da bi američko uključivanje izazvalo odmazdu. „Uslijediće brz i bolan odgovor usmjeren protiv SAD i svih njihovih interesa u regionu“, izjavio je Al Bukaiti, prenosi Tanjug pozivajući se na Al Džaziru. On je istovremeno pozvao zaposlene na saudijskim aerodromima i naftnim postrojenjima da se udalje od tih lokacija, tvrdeći da su postale legitimne mete.

    Huti su jemenski pobunjenički pokret koji kontroliše glavni grad Sanu i veliki dio sjevernog Jemena, a imaju podršku Irana. Njihov sukob sa Saudijskom Arabijom traje godinama. Saudijska Arabija je 2015. predvodila vojnu intervenciju u Jemenu, podržavajući međunarodno priznatu vladu koju su Huti potisnuli iz glavnog grada. Uslijedili su višegodišnji vazdušni napadi saudijske koalicije i raketni napadi Huta na saudijsku teritoriju. Primirje iz 2022. donijelo je period relativnog zatišja, ali sukob nikada nije trajno riješen. Sadašnje zaoštravanje povezano je i sa širim ratom s Iranom, dok Huti istovremeno vode borbe protiv snaga koje podržava Rijad. BBC je u reportaži s jemenskog fronta opisao žestoke sukobe oko strateškog moreuza Bab el Mandeb, jednog od ključnih prolaza za međunarodnu trgovinu i transport nafte. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, oko 200.000 ljudi raseljeno je od početka nove eskalacije u septembru.

    Posljedice napada ne ograničavaju se na bezbjednost stanovništva. Saudijska Arabija godinama ulaže ogromna sredstva u projekte kojima želi da smanji zavisnost od nafte i razvije turizam, tehnologiju i druge privredne grane. Međutim, raketni napadi na aerodrome, rafinerije, energetska postrojenja i naftovod istok-zapad sada ugrožavaju te planove. Posebno je osjetljiv turistički sektor, koji je trebalo da postane jedan od glavnih oslonaca buduće saudijske ekonomije. Pod znakom pitanja našlo se i održavanje velike međunarodne investicione konferencije planirane za kraj oktobra. Istovremeno, troškovi rata povećavaju pritisak na državni budžet, dok strani investitori sve pažljivije procjenjuju bezbjednosne rizike. Prema podacima koje prenosi Wall Street Journal, strana ulaganja pala su tokom prva dva kvartala, a saudijsko Ministarstvo finansija očekuje pad bruto domaćeg proizvoda od 3,6 odsto u 2026. godini. Dodatnu neizvjesnost donose i planovi Saudijske Arabije da postane veliki centar za vještačku inteligenciju, jer bi i podatkovni centri mogli biti izloženi napadima.

    Kristijan Kouts Ulrihsen, stručnjak za Persijski zaliv s Instituta Baker Univerziteta Rice, smatra da saudijski prestolonasljednik nema mnogo dobrih opcija. Prema njegovoj ocjeni, svaki snažniji vojni odgovor nosi rizik dubljeg uvlačenja Saudijske Arabije u sukob u kojem su Huti već pokazali da mogu nanijeti veliku materijalnu i simboličku štetu. S druge strane, izostanak odgovora mogao bi dodatno ohrabriti napade na saudijsku teritoriju. Rijad zato istovremeno pokušava da ojača protivvazdušnu odbranu, obezbijedi međunarodnu vojnu podršku i ispita mogućnosti za diplomatsko rješenje. Za Mohameda bin Salmana, koji je godinama gradio sliku Saudijske Arabije kao stabilne i bezbjedne destinacije za globalni kapital, nastavak napada predstavlja ozbiljan politički, vojni i ekonomski izazov.

  • Bivši glavnokomandujući: Ukrajina stabilizovala front i slomila rusko napredovanje

    Bivši glavnokomandujući: Ukrajina stabilizovala front i slomila rusko napredovanje

    Ukrajina je stabilizovala liniju fronta i, nanoseći velike gubitke ruskim snagama, „slomila sposobnost Rusije da napreduje“, tvrdi bivši glavnokomandujući ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirski, u intervjuu za BBC, kako prenose Nezavisne.

    U prvom intervjuu nakon što je tokom ljeta smijenjen, Sirski je govorio o stanju na frontu, razlozima sukoba s tadašnjim ministrom odbrane Mihailom Fedorovom i kritikama na račun svog komandovanja. Odbacio je ocjene da je njegov pristup previše „stare škole“ za rukovođenje savremenim, tehnološki razvijenim oružanim snagama. Odgovorio je i na optužbe vojnika koji su ranije za BBC govorili da su morali ostajati na položajima čak i kada im je prijetilo gotovo potpuno rusko okruženje, što je dovodilo do velikih gubitaka.

    Prema tvrdnjama Sirskog, ukupni ruski gubici u ratu šest puta su veći od ukrajinskih. „Ako računate samo poginule, onda su i do 11 puta veći“, rekao je. BBC naglašava da ni Rusija ni Ukrajina zvanično ne objavljuju broj svojih poginulih vojnika. Ukrajinska vojska tvrdi da je tokom septembra ruskim snagama nanijela najveće gubitke u ovoj godini, ali taj podatak nije moguće nezavisno potvrditi. Prema procjenama britanskih obavještajnih čelnika koje prenosi BBC, od početka ruske invazije punog obima 2022. godine poginulo je oko pola miliona ruskih vojnika. Američki Centar za strateške i međunarodne studije, s druge strane, procjenjuje da je do juna 2026. poginulo do 150.000 ukrajinskih vojnika.

    Sirski smatra da razlika u gubicima, zajedno s tehnološkim napretkom i strategijom napada na slabe tačke ruskih linija uz zaustavljanje njihovog napredovanja na drugim pravcima, objašnjava sadašnju pat-poziciju na frontu. Sirski je naveo da je Rusija tokom prvih šest mjeseci 2026. ostvarila ukupni teritorijalni dobitak od 61 kvadratnog kilometra. „To je pokazatelj da je linija fronta stabilizovana“, ocijenio je. BBC navodi da je Institut za proučavanje rata, poznat kao ISW, takođe zabilježio ovaj trend. Prema jednom od njegovih nedavnih izvještaja, Rusija je u septembru 2026. izgubila više teritorije nego što je zauzela.

    Sirski je imenovan za glavnokomandujućeg ukrajinske vojske 2024. godine. Prethodno je dobio priznanja za odbranu Kijeva na početku ruske invazije 2022, kao i za uspješnu kontraofanzivu istočno od Harkova u jesen iste godine. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smijenio ga je ovog ljeta, nakon velikog sukoba s tadašnjim ministrom odbrane Mihailom Fedorovom. Fedorov je tvrdio da je vojska pod komandom Sirskog blokirala njegove inicijative, umjesto da se prilagođava promjenama u načinu ratovanja. Kada je sukob dvojice zvaničnika postao javan, Zelenski je najprije smijenio Fedorova. Međutim, kako prenosi BBC, masovni ulični protesti potom su primorali predsjednika da smijeni i Sirskog. Na njegovo mjesto postavljen je general-major Mihailo Drapati, koji ima 43 godine.

    Sirski je za BBC rekao da je imao „neslaganja“ s Fedorovom jer tadašnji ministar pri nabavci naoružanja i opreme „nije uzimao u obzir interese vojske“. Prema njegovim riječima, Fedorov je stvorio „neravnotežu“ u snabdijevanju, dajući prednost dronovima i zanemarujući drugu opremu potrebnu na frontu, poput besposadnih kopnenih vozila, pikapova i motocikala. Sirski tvrdi da su nestašice postojale čak i kada je riječ o dronovima, jer je vojska dobijala samo polovinu potrebnih količina. Fedorov je bio popularan mladi ministar, prepoznatljiv po digitalnim i tehnološkim inicijativama. Kritičari su ga često suprotstavljali Sirskom, za kojeg su smatrali da nije odgovarajući čovjek za vođenje nove tehnološke trke u naoružanju s Rusijom.

    Sirski odbacuje takve ocjene i tvrdi da je upravo tokom njegovog mandata upotreba dronova dostigla dotad nezabilježen nivo. Kao primjer naveo je napade na ciljeve više od 2.000 kilometara iza neprijateljskih linija. Podsjetio je i da je Ukrajina pod njegovom komandom postala prva zemlja koja je formirala Snage besposadnih sistema kao zaseban rod oružanih snaga. Prema njegovim tvrdnjama, dronovi sada uzrokuju 80 odsto ruskih gubitaka.

    Tokom njegovog komandovanja ukrajinske snage izvele su haotična povlačenja iz Avdijivke i Vuhledara, kao i iz područja oko Pokrovska. Vojnici koji su ranije razgovarali s BBC-jem žalili su se da su dobijali naređenja da po svaku cijenu ostanu na položajima. Kada bi im povlačenje konačno bilo odobreno, često je već bilo prekasno jer su ruske snage gotovo zatvorile obruč oko njih. Sirski ne negira da se takve situacije dešavaju na frontu, ali ističe da se Ukrajina bori protiv znatno moćnije vojske. Prema njegovim riječima, odnos kada je riječ o borbenim avionima i bombama tokom 2025. bio je 18 prema jedan u korist Rusije. Iste godine Rusija je imala dva i po puta više artiljerijskih oruđa i granata od Ukrajine. Dodao je da Rusija raspolaže s četiri miliona vojno obučenih ljudi koje može mobilisati, što njenim snagama omogućava da stvaraju prilike za proboj.

    Jedna od najpoznatijih operacija pod komandom Sirskog bio je upad ukrajinskih snaga u rusku Kursku oblast, započet u avgustu 2024. godine. Operacija je završena dramatičnim povlačenjem narednog proljeća, koje su pojedini vojnici opisali kao „katastrofalno“. Sirski, međutim, insistira da je ulazak u Kursku oblast bio „neophodan“. „U ljeto 2024. ruske snage napredovale su na svim glavnim pravcima fronta, s do šest puta više vojnika nego što smo ih mi imali“, objasnio je. Prema njegovim riječima, operacija je poremetila rusku ofanzivu i primorala Moskvu da preusmjeri dio svojih snaga. Time je Ukrajina dobila predah, a njene opterećene brigade na istoku i jugu priliku da se oporave.

    Sirski je upozorio evropske saveznike koji sumnjaju da bi Rusija mogla imati teritorijalne ambicije i izvan Ukrajine. Poručio im je da već sada počnu pripreme za rat i da „odbace sve iluzije da do njega neće doći“.

    Bivši ukrajinski glavnokomandujući smatra da će rat postajati sve više oslonjen na tehnologiju, uz veću upotrebu robota, automatizovanih sistema i vještačke inteligencije. „Čak i konvencionalno naoružanje sada dobija upravljačke sisteme zasnovane na vještačkoj inteligenciji kako bi se unaprijedile njegove sposobnosti“, rekao je. Takva tehnologija, prema njegovoj ocjeni, može dati novu ulogu tradicionalnom naoružanju, poput tenkova. Naveo je da se i Rusija i Ukrajina takmiče u razvoju sistema aktivne zaštite oklopnih vozila. Ipak, smatra da će ljudi zadržati presudnu ulogu. „Uloga čovjeka na bojnom polju ostaće odlučujuća jer će ljudi morati da upravljaju tim sistemima“, zaključio je Sirski.

  • Posjetilac poginuo, više osoba povrijeđeno na rolerkosteru u Džordžiji

    Posjetilac poginuo, više osoba povrijeđeno na rolerkosteru u Džordžiji

    Jedan posjetilac je poginuo, a više osoba je povrijeđeno u incidentu na jednom od rolerkostera u zabavnom parku „Six Flags Over Georgia“ u ponedjeljak, potvrdili su zvaničnici, kako prenose Nezavisne.

    Nadležni nisu precizirali na kojem rolerkosteru se incident dogodio niti su saopštili detalje o okolnostima. Kamere televizije CBS News Atlanta zabilježile su da je rolerkoster „Golijat“ obustavio rad i da su posjetioci evakuisani s njegovog najvišeg uspona putem stepeništa za hitne slučajeve.

  • Dva mladića izgubila život u teškoj nesreći kod Trebinja

    Dva mladića izgubila život u teškoj nesreći kod Trebinja

    Dva mladića smrtno su stradala sinoć u saobraćajnoj nesreći u Zasad polju kod Trebinja, potvrdila je Tanja Novarlić, načelnik Službe za intenzivnu njegu trebinjske Bolnice, kako prenosi Srpska info.

    Jedan mladić preminuo je na licu mjesta, dok je drugi, star 22 godine, dovezen u trebinjsku Bolnicu bez srčane akcije. Uprkos reanimaciji koja je trajala duže od dva sata, nije bilo pozitivnog odgovora, a smrt je proglašena u 23 časa i 55 minuta – rekla je za ATV Novarlić.

    Novarlić još dodaje da je jedna osoba primljena na Odjeljenje neurohirurgije zbog potresa mozga, dok je još nekoliko osoba zadobilo lakše tjelesne povrede. Više detalja očekuje se nakon oglašavanja policije.

  • Banjaluka i saobraćaj: Dnevne migracije od 40 do 50 hiljada ljudi stvaraju kolone

    Banjaluka i saobraćaj: Dnevne migracije od 40 do 50 hiljada ljudi stvaraju kolone

    Banjaluka raste, broj automobila je sve veći, a strpljenje vozača sve manje. Jutarnje i popodnevne gužve, kolone na ključnim gradskim saobraćajnicama i gubitak vremena u automobilu postali su svakodnevica mnogih građana, kako prenosi RTRS.

    „Ako posmatramo neki posljednji period i razvoj, odnosno povećanje broja automobila i stanovništva i dnevnih migracija u Banjaluku, možemo reći i donijeti zaključak da je Banjaluka, odnosno saobraćajna infrastruktura, postaje mala za ovoliki broj stanovništva, odnosno prerasli smo ovaj saobraćajni sistem“, rekao je Milan Tešić, međunarodni ekspert u oblasti bezbjednosti saobraćaja.

    Budući da je Banjaluka najveći grad u Srpskoj, dodaje on, i najveći administrativni centar, moramo preduzeti sistemske mjere kako bismo ovo stanje riješili u što kraćem periodu. „Postoji li čarobni štapić koji će ovo riješiti za nekoliko mjeseci? Ne, ali mogu se preduzeti ozbiljne sistemske mjere koje će u vrlo kratkom periodu, mislim o periodu od dvije do tri godine, da bi se mogli riješiti ovi problemi“, naveo je on.

    Istakao je da se sistemski problem saobraćajne gužve u Banjaluci mora posmatrati u tri pravca – sistemsko upravljanje zasnovano na podacima, analizama, infrastruktura i stanovništvo, odnosno vozači i svi drugi učesnici u saobraćaju. „Ako pričamo o sistemskom upravljanju, to se odnosi na upravljanje zasnovano na podacima. Moramo da analiziramo koliko dnevno i koliko dnevnih migracija imamo u Banjaluci. Šta to znači? Budući da je Banjaluka administrativni centar, pa imamo UKC, imamo brojne institucije, tzv. u saobraćaju to se kaže, imamo mnogo mjesta atrakcija koje privlače stanovništvo iz okolnih opština, ali iz cijele Srpske na dnevnom nivou, to se zovu dnevne migracije“, istakao je Tešić.

    Naveo je da posljednja istraživanja i saznanja koja ima, da negdje svaki dan ujutru u Banjaluku dolazi oko 40 do 50 hiljada stanovnika i tako oko 15 do 16 časova izlazi, odnosno odlaze iz Banjaluke i to stvara ove velike saobraćajne gužve na već postojeći saobraćajni sistem.

    „Da bismo to riješili, moramo preduzeti određene mjere, analize i istraživanja da vidimo tačno koji su zahtjevi, ne samo stanovništva koji dolazi i izlazi, nego i onoga u Banjaluci. Drugi je infrastruktura. Moramo je prilagoditi potrebama stanovništva, odnosno vozača koji dolaze, ali i stanovništva u Banjaluci. Treći segment, raditi na saobraćajnoj kulturi. To se prvenstveno misli na naše opredjeljenje da u svakom automobilu imamo po jednog vozača, ne više putnika. Prosto moramo se malo unutar porodice drugačije organizovati. Danas je takav trend da mi ako trebamo ići 500-600 metara ili kilometar, mi koristimo automobil. I sve te vožnje, svi ti naši zahtjevi, potrebe, u stvari stvaraju ovakve probleme kao što ih vidimo svako jutro“, rekao je Tešić.

    Naglasio je da se prije nego što su počeli da grade kružne tokove, trebalo više povesti računa o sistemskom upravljanju cjelokupne putne mreže. „Banjaluka zahtijeva sistemsko upravljanje cjelokupne putne mreže. Ako želite da regulišete jednu raskrsnicu u jednom dijelu grada, morate da uradite analizu kako će se to odraditi na kompletnu putnu mrežu, a ne posmatrati to kao jednu tačku koju rješavate. Vi sada imate niz kružnih tokova u Banjaluci. Ono što treba napomenuti je praksa u Evropi je takva da dvotračni kružni tokovi koji imaju dvije saobraćajne trake unutar kruga se apsolutno ne grade. Zbog čega? Zato što takvi kružni tokovi samo za 10 do 15 odsto imaju veći protok saobraćaja u odnosu na saobraćajni tok sa jednom saobraćajnom trakom“, kaže Tešić.

    Međutim, dodaje on, ono što treba napomenuti, osnovna svrha kružnog toka u urbanoj zoni jeste smirivanje saobraćaja, ne propusna moć, ne protok, nego smirivanje saobraćaja. „I zato uzmite primjer Maribora, moći ćete naći desetine kružnih tokova ali čija je funkcija smirivanje saobraćaja. Mi ovdje imamo problem da se kružni tokovi grade tako, bez dubinskih analiza, kako će se određeni kružni tok odraziti na cjelokupnu saobraćajnu mrežu u gradu. U tom kontekstu moram napomenuti kružni tok ima prvenstveno saobraćajnu funkciju. Lijepo je kada je kružni tok i dio interijera grada pa se nešto nalazi u kružnom toku, to je lijepo. Međutim, kružni tok mora da ispuni prvenstveno saobraćajnu funkciju. Druga stvar koja još komplikuje situaciju na kružnim tokovima u Banjaluci su sadržaji unutar kružnih tokova. Na primjer, oni su sa aspekta interijera grada prelijepi. Međutim, ako pričamo o distrakciji stanovništva, evo na nekim kružnim tokovima i kružni tok kod kampusa ima određene poruke u sredini, one knjige, i to je lijepo. Knjige su u blizini rektorata, kampusa, međutim te poruke odlače pažnju“, poručio je on.

  • EU usvojila najveće proširenje sankcija Rusiji od početka rata

    EU usvojila najveće proširenje sankcija Rusiji od početka rata

    Ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije usvojili su gotovo 1.600 novih sankcija usmjerenih protiv ruskog vojno-industrijskog kompleksa, što je najveće proširenje liste sankcija od početka rata u Ukrajini, izjavila je šefica diplomatije EU Kaja Kalas, kako prenosi RTRS.

    „Evropa je danas pokazala jedinstven front. Više od polovine cilja na proizvodni lanac balističkih raketa. Značajno otežavamo, usporavamo i poskupljujemo Rusiji proizvodnju oružja koje koristi za ubijanje Ukrajinaca“, rekla je Kalas na konferenciji za novinare poslije sjednice Savjeta za spoljne poslove EU u Luksemburgu.

    Kako je navela, ministri podržavaju primirje u napadima na energetsku infrastrukturu između Rusije i Ukrajine, ali pod uslovom da se i Moskva pridržava toga. „Ministri su takođe odobrili 77 stavljanja na listu onih koji su učestvovali u lažnom glasanju na okupiranim ukrajinskim teritorijama, kao i nekoliko stavljanja na listu povezanih sa saradnjom sa Sjevernom Korejom“, dodala je Kalas i istakla da je najbrži način da se okonča rat pritisak na Moskvu, a ne ustupci.

    Kad je riječ o hibridnim napadima Rusije, ona je rekla da su ministri dogovorili da je potrebno da se pruži „kolektivni odgovor“ i da se tome pristupi „na sveobuhvatan način“, umjesto da se reaguje na pojedinačne incidente, prenijela je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).

    Govoreći o smanjenju bezbjednosnih rizika unutar teritorije EU, ona je rekla da je potrebno usvojiti mehanizam za konsultacije i brzo djelovanje. „Zato ćemo predložiti Protokol o vanrednoj bezbjednosti kao dio naše Evropske bezbjednosne strategije. Ovo mora da prati skup alata za reagovanje spremnih za raspoređivanje“, rekla je Kalas.

    Kad je riječ o onemogućavanju ruskim i bjeloruskim sportistima da se takmiče u međunarodnim sportskim takmičenjima, ona je rekla da „sport i kultura ne smiju postati sredstva za prikrivanje ruske agresije“.

    U Luksemburgu je održana sjednica Savjeta za spoljne poslove EU, na kojoj je bilo govora o situaciji u Ukrajini, na Bliskom istoku, bezbjednosnoj situaciji u EU i Međunarodnom krivičnom sudu.

  • Tramp: Više ne znamo sa kim pregovarati u Iranu

    Tramp: Više ne znamo sa kim pregovarati u Iranu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da su SAD „možda otišle predaleko“ u ciljanju iranskog rukovodstva, navodeći da Vašington sada ima poteškoća da utvrdi sa kim može da pregovara, kako prenosi RTRS.

    „Možda smo otišli predaleko sa liderima jer više ne znamo sa kim, dođavola, imamo posla“, rekao je Tramp na predizbornom skupu u Jangstaunu, u Ohaju, prenio je Fajnenšel ekspres.

    „Niko ne želi da bude predsjednik Irana“, rekao je Tramp, tvrdeći da potencijalni kandidati nisu spremni da preuzmu tu funkciju. Masud Pezeškijan je predsjednik Irana od jula 2024. godine.

    Tramp je ponovio i tvrdnju da je Iran izgubio svoje ratno vazduhoplovstvo i svih 159 brodova, za koje je rekao da sada „prelijepo počivaju na dnu mora“.

    Njegove izjave uslijedile su u trenutku nastavka napada na komercijalne brodove u regionu Zaliva. Agencija Ujedinjenog Kraljevstva za pomorske trgovinske operacije zabilježila je najmanje 19 napada na brodove od 1. oktobra.

  • Grad najavljuje pojačane inspekcije ložišta i pranje saobraćajnica pred grijnu sezonu

    Grad najavljuje pojačane inspekcije ložišta i pranje saobraćajnica pred grijnu sezonu

    Iako zvanična mjerenja trenutno ne pokazuju prekoračenje godišnje granične vrijednosti za PM2.5 čestice na tri gradske lokacije, predstojeća grijna sezona ponovo otvara pitanje zagađenja vazduha u Banjaluci. Grad najavljuje pojačane inspekcijske kontrole, nadzor nad ložištima i pranje najopterećenijih saobraćajnica, kako prenosi BL Portal.

    Prema večerašnjim podacima od 22 časa sa zvanične stranice Grada, koncentracija PM2.5 čestica iznosila je 9,5 mikrograma po kubnom metru u centru, 18,2 na Paprikovcu i 15,5 u Boriku. Godišnja granična vrijednost za ove čestice iznosi 20 mikrograma po kubnom metru. Istovremeno, senzori PurpleAir na pojedinim lokacijama prikazivali su večeras indeks kvaliteta vazduha u gradu od 128 do 136 što znači da je „nezdrav za osjetljive grupe“. Riječ je o drugom sistemu mjerenja, pa ove vrijednosti nisu direktno uporedive sa koncentracijama PM2.5 koje objavljuje Grad.

    Na današnjem drugom sastanku Stručnog tijela za provođenje Kratkoročnog plana za smanjenje koncentracija zagađujućih materija u Banjaluci dogovoreno je da se intenziviraju aktivnosti uoči perioda u kojem se očekuje povećanje zagađenja. Koordinator za provođenje plana Ljubinka Antić Moravac istakla je da je važno djelovati prije nego što počne intenzivnije grijanje.

    „Upravo zbog toga važno je da preventivno djelujemo i prije perioda u kojem se očekuje povećanje koncentracija zagađujućih materija“, poručila je Antić Moravac.

    Najavljeno je da će ekološka inspekcija pojačati kontrole ložišta pravnih subjekata, dok će nadležna republička inspekcija kontrolisati gradsku toplanu. Planirano je i pranje najopterećenijih gradskih saobraćajnica radi smanjenja prisustva lebdećih čestica. Tokom avgusta, septembra i oktobra sprovođene su preventivne aktivnosti, uključujući kontrole spaljivanja na otvorenom, nadzor nad izvorima emisija i izradu karte žarišta zagađenja.

    Grijanje individualnih domaćinstava, saobraćaj i drugi izvori emisija tokom hladnijih mjeseci predstavljaju dodatni pritisak na kvalitet vazduha, zbog čega će naredni period biti važan test najavljenih mjera. Grad je najavio da će nadležne institucije nastaviti razmjenu podataka i koordinisano reagovati u slučaju pogoršanja stanja, uz objavljivanje preporuka Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Hoće li pojačane kontrole i druge mjere dati rezultate biće jasnije kada počne intenzivnije grijanje, a koncentracije zagađujućih materija budu praćene tokom dužeg perioda.

  • Indeks povjerenja pao na 46,3 poena

    Indeks povjerenja pao na 46,3 poena

    Indeks povjerenja potrošača, koji sastavlja Univerzitet Mičigen, pao je u oktobru za 1,8 poena u odnosu na septembar, na 46,3 poena, prema istraživanju objavljenom u petak, kako prenosi B92.

    To je njegova najniža vrijednost od maja, kada se spustio na najniži nivo otkako univerzitet sprovodi istraživanje. Talas pesimizma zahvatio je prije svega građane sa nižim primanjima i manjom vrijednošću imovine u akcijama, koji teže podnose rast cijena, istakla je Džoan Hsu sa Univerziteta Mičigen.

    Amerikanci pokazuju sve izraženije nezadovoljstvo rastom troškova života i ocjenjuju da se stanje u privredi pogoršalo u odnosu na početak godine. Indeks njihovih ocjena trenutnog stanja u privredi pao je tako u oktobru za 6,2 poena u odnosu na septembar, na 44,7 poena. Indeks očekivanja, s druge strane, porastao je za jedan poen, na 47,3 poena. Građani su u anketi naveli da bi inflacija za godinu dana trebalo da iznosi 4,7 odsto, pokazalo je istraživanje.

    Još u februaru, prije početka rata protiv Irana, ispitanici su očekivali da će inflacija za godinu dana iznositi 3,4 odsto, napomenula je Hsu. Prema procjeni građana, dugoročna inflacija trebalo bi da iznosi 3,4 odsto.

  • Trišić Babić: Izbušene gume turista iz Srbije u Sarajevu posljedica antisrpske kampanje Konakovića

    Trišić Babić: Izbušene gume turista iz Srbije u Sarajevu posljedica antisrpske kampanje Konakovića

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić istakla je da su izbušene gume na vozilima turista iz Srbije u Sarajevu posljedica antisrpske kampanje Elmedina Konakovića, kako prenosi ATV.

    „Konakoviću, evo rezultata tvoje antisrpske kampanje. Protjeraje diplomate Srbije, zatruješ atmosferu u kampanji, a kao posljedicu danas gledamo kako turistima iz Srbije po Sarajevu buše gume. Čestitam, ministre“, navela je Trišić Babić na Iksu.

    Ona je istakla da će kao nepopravljivi optimista ostaviti još malo prostora za mogućnost da se možda neki komšija naljutio, jer mu je neko stao na parking.

    U sarajevskom naselju Breka u noći sa nedjelje na ponedjeljak nepoznata osoba je probušila dvije gume na automobilu beogradskih registarskih oznaka. Ovo je za Klix potvrdila vlasnica vozila, državljanka Srbije koja protekle tri godine često boravi u Sarajevu.