Autor: INFO

  • Generalni sekretar NATO: Moskva ne razmatra napad na članice Alijanse

    Generalni sekretar NATO: Moskva ne razmatra napad na članice Alijanse

    Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da Alijansa trenutno ne vidi neposrednu vojnu prijetnju od Rusije i da ne smatra da Moskva razmatra napad na neku od članica. Izjavu je dao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Estonije, odgovarajući na pitanje o mogućem vojnom sukobu.

    „Ne smatramo da Rusija razmatra mogućnost napada na neku od zemalja NATO. Ne vidimo neposrednu prijetnju teritoriji Alijanse“, rekao je Rute. Istakao je, međutim, da je NATO spreman da reaguje ukoliko uoči znake pripreme napada: „Ako primjetimo koncentrisanje snaga, reagovaćemo“. Dodao je da Alijansa raspolaže neophodnim odbrambenim planovima i da će štititi cijelokupnu teritoriju svojih članica.

    Rute je ponovio da je riječ o odbrambenom savezu koji nema namjeru da napada druge države. „Nikada, nikada nećemo napasti nikoga drugog, jer to nije u našem interesu. Mi smo odbrambeni savez“, naglasio je. Ruski mediji podsjećaju da je NATO, uprkos odsustvu neposredne prijetnje, posljednjih godina znatno povećao vojno prisustvo u blizini ruskih granica. Prema podacima Alijanse, broj multinacionalnih borbenih grupa na istočnom krilu do 2026. godine povećan je sa četiri na devet, uključujući formiranje nove grupe u Finskoj.

    Moskva je više puta saopštila da nema namjeru da napada članice NATO, istovremeno upozoravajući da širenje vojne infrastrukture Alijanse u blizini ruskih granica zahtijeva dodatne mjere radi osiguravanja nacionalne bezbjednosti. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ocijenila je 8. oktobra da planovi za jačanje vojnog prisustva NATO u baltičkim zemljama predstavljaju eskalaciju koja je u suprotnosti sa deklarisanim namjerama Zapada da smanji napetosti u Evropi, prenosi RTRS.

  • Nikšić o mogućem raspadu “Trojke”: Razgovaramo otvoreno s partnerima

    Nikšić o mogućem raspadu “Trojke”: Razgovaramo otvoreno s partnerima

    Predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić oglasio se nakon što su se u javnosti pojavile informacije o potencijalnom kraju političkog saveza Trojke (SDP BiH, Naša stranka, Narod i pravda). Poručio je da se čini kako u slučaju SDP-a predizborni i postizborni period obilježavaju špekulacije o mogućim koalicijama, raskidima postojećih i uspostavljanju novih političkih partnerstava.

    „Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili“, istakao je Nikšić. Dodao je da nema namjeru baviti se medijskim konstrukcijama, nezvaničnim informacijama i nagađanjima te da neće podleći pritisku onih koji kontinuirano pokušavaju nametnuti vlastite interpretacije i kreirati političke procese kroz medijske spekulacije, jer bi to bilo neozbiljno prema građanima koji su SDP-u ukazali povjerenje i prema članovima stranke.

    Naglasio je da poštuje svoje političke partnere i da s njima razgovara otvoreno. „Tvrdnje da sam im saopštio da Trojka više ne postoji nisu istina, što je lako provjeriti s njima direktno. To je pitanje principa, i mojih ličnih i onih za koje se zalaže SDP“, istakao je. Podsjetio je i na jučerašnju izjavu: „O narednim koracima razgovarali smo i razgovarat ćemo sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti“, prenose Nezavisne.

  • Zagreb predložio uslove koje Podgorica mora ispuniti prije pristupanja EU

    Zagreb predložio uslove koje Podgorica mora ispuniti prije pristupanja EU

    Hrvatska je državama članicama Evropske unije poslala dokument u kojem iznosi svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom i navodi uslove koje Podgorica mora ispuniti prije pristupanja evropskom bloku, saznaje Radio Slobodna Evropa iz diplomatskih izvora. Dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio zahtjeva vezan je za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).

    U dokumentu se ističe da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“. Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora.

    Većina zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih i smještena je u okvir Poglavlja 23. Među njima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine. Traži se i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana uz punu saradnju, razmjenu informacija i pristup arhivima, procesuiranje ratnih zločina uključujući odgovornost po komandnoj liniji, te rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

    Preostala dva zahtjeva tiču se Poglavlja 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može zatvoriti od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Zagreb traži povratak školskog broda Jadran, koji je, prema hrvatskim navodima, bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat i koji joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. Drugi zahtjev odnosi se na granicu: Crna Gora treba potvrditi poštovanje nekadašnje granice između republika u skladu sa principom „uti possidetis juris“ i potpisati ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte, prenosi RTRS.

  • Srbija uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog navodnog miješanja u izbore

    Srbija uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog navodnog miješanja u izbore

    Srbija je Hrvatskoj uputila protestnu notu zbog, kako se navodi, najgrubljeg miješanja u izborni proces u toj zemlji. Nota je upućena i zbog sve učestalijeg i neobjektivnog izvještavanja hrvatskih medija o unutrašnjim političkim prilikama u Srbiji, saznaje se iz izvora bliskih Ministarstvu spoljnih poslova.

    U protestu se ukazuje na neprihvatljivost svakog pokušaja spoljnog uticaja na unutrašnje političke procese, posebno tokom izborne kampanje, kao i na jednostrano i izrazito negativno predstavljanje političkih prilika u Srbiji. „Posebna zabrinutost izražena je zbog pokušaja da se politička dešavanja u Srbiji predstave kao prijetnja regionalnoj stabilnosti, što ne doprinosi međusobnom povjerenju i dobrosusjedskim odnosima“, navodi se, prenose Nezavisne.

    Parlamentarni izbori u Srbiji održavaju se 25. oktobra.

  • Tužilaštvo: Obdukcija radi utvrđivanja uzroka smrti maloljetnika u Laktašima

    Tužilaštvo: Obdukcija radi utvrđivanja uzroka smrti maloljetnika u Laktašima

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka oglasilo se povodom beživotnog tijela maloljetnog lica koje je danas, 14. oktobra, pronađeno na području Laktaša. Uviđaj na licu mjesta izvršio je dežurni tužilac ovog tužilaštva u pratnji policijskih službenika Policijske stanice Laktaši.

    „Radi utvrđivanja tačnog vremena i uzroka smrti, tužilac je naložio da se izvrši obdukcija beživotnog tijela, koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske, a naloženo je i preduzimanje mjera i radnji radi utvrđivanja svih okolnosti događaja“, naveli su iz Tužilaštva, prenose Nezavisne.

  • SDA imenovala pregovarački tim za formiranje vlasti na nivou BiH

    SDA imenovala pregovarački tim za formiranje vlasti na nivou BiH

    Predsjedništvo Stranke demokratske akcije danas je na sjednici imenovalo Pregovarački tim koji će voditi razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou. U tom procesu stranka će se, kako je istaknuto, voditi izbornim legitimitetom SDA, programskim principima i interesima države Bosne i Hercegovine.

    Iz SDA su uputili čestitku stranačkoj strukturi na izbornoj pobjedi te izraze zahvalnosti članovima, aktivistima, simpatizerima i biračima. Naveli su da je SDA na svim nivoima vlasti povećala izborni rezultat za 25 do 30 posto u odnosu na prethodne Opšte izbore, čime je ostvarila najveću izbornu pobjedu od 2002. godine.

    „Ovakav izborni rezultat daje pravo i obavezu Stranci demokratske akcije da, u skladu s povjerenjem koje su joj ukazali građani, preuzme odgovornost i predvodi zakonodavnu i izvršnu vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona, sa ciljem osiguranja političke stabilnosti, efikasnog funkcionisanja institucija, provođenja neophodnih reformi i unapređenja kvaliteta života građana“, poručeno je iz SDA nakon sjednice Predsjedništva, prenosi SrpskaInfo.

    U proteklom periodu predsjednik SDA Bakir Izetbegović održao je odvojene sastanke sa liderom HDZ BiH Draganom Čovićem, liderom SBiH-a Semirom Efendićem te liderom DF-a Željkom Komšićem. U narednim danima očekuju se intenzivni razgovori i pregovori o budućoj koaliciji na svim nivoima vlasti.

  • Zastoj u Ugljeviku prijeti računima za struju u Republici Srpskoj

    Zastoj u Ugljeviku prijeti računima za struju u Republici Srpskoj

    Termoelektrana Ugljevik noćas je ponovo isključena s mreže zbog manjka uglja. To nije iznenadna viša sila, nego kulminacija višegodišnjih strukturnih, finansijskih i upravljačkih problema u RiTE Ugljevik, koja proizvodi oko trećinu ukupne električne energije u Republici Srpskoj. Svaka obustava rada direktno udara na energetsku stabilnost i generiše ogromne gubitke u sistemu Mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), koja je primorana da na tržištu nabavlja skupu struju.

    Površinski kop Bogutovo Selo praktično je iscrpljen, a otvaranje novog kopa Ugljevik Istok 2 kasni. Mehanizacija je zastarjela i nedovoljno održavana, dok ugalj koji se trenutno kopa ima viši procenat vlage i pepela te nižu toplotnu moć. Dodatno, koncesija za eksploataciju na ležištu Ugljevik Istok 2 godinama je bila vezana za privatnu kompaniju Comsar Energy u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, pa je javno preduzeće ostalo bez direktnog pristupa najkvalitetnijim rezervama u neposrednoj blizini, piše SrpskaInfo.

    Predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik Slaviša Čuturić precizirao je razmjere krize: „Razlog isključenja nisu samo opšti tehnički problemi ili raniji sporazumi, već direktno zastoj u eksproprijaciji i neriješeni imovinsko-pravni odnosi na lokaciji Istok 2. Osnovni uslov da se termoelektrana uopšte vrati na mrežu jeste da na depou obezbijedimo zalihe uglja za najmanje 15 do 20 dana neprekidnog rada.“ Istakao je da RiTE Ugljevik isporučuje električnu energiju matičnom preduzeću po 75 evra po megavat-satu, dok uvoz na tržištu u špicevima dostiže i do 1.000 evra po megavat-satu. Kapitalni remont planiran je za kraj juna naredne godine, pa u tom roku moraju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi i novčani tok kako bi postrojenje premostilo zimu.

    Preduzeće opterećuju i obaveze iz pravosnažne arbitražne presude prema slovenačkoj kompaniji ELES zbog predratnih ulaganja: višemilionske odštete i isporuka trećine ukupno proizvedene električne energije Sloveniji. Iako je izgrađeno postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova vrijednosti oko 80 miliona evra, njegov rad zahtijeva visoke operativne troškove zbog promjenjivog kvaliteta uglja.

    Zvanični rezultati za 2025. godinu pokazuju neto gubitak od 27,8 miliona KM. Rashodi koji su premašili 194 miliona KM pojeli su prihode od 165,7 miliona KM, pa je preduzeće na svakih 100 KM prihoda trošilo približno 117 KM. V.d. direktora Žarko Novaković kao razloge navodi manje poslovne prihode zbog pada proizvodnje, niže jedinične cijene i smanjene prodaje komercijalnog uglja. Uprkos imovinskoj bazi od 812 miliona KM i pozitivnom neto toku gotovine od 13,4 miliona KM, postojeći model poslovanja ocjenjuje se neodrživim.

  • Talibani traže pristup diplomatskim predstavništvima i ekonomsku pomoć

    Talibani traže pristup diplomatskim predstavništvima i ekonomsku pomoć

    Krajem juna u Briselu je održan sastanak koji bi prije samo nekoliko godina bio gotovo nezamisliv za evropsku diplomatiju. Za istim stolom našlo se više od 20 predstavnika evropskih vlada i pet predstavnika talibanskih vlasti u Avganistanu, kako prenosi ATV.

    Tema razgovora nije bila položaj žena, ograničavanje ljudskih prava ili politička budućnost Avganistana, već povratak avganistanskih državljana iz Evrope. Prema pisanju američkog lista Njujork tajms, koji se poziva na učesnike sastanka i diplomatske izvore, evropski predstavnici tokom razgovora nisu pokrenuli pitanje sistematskog kršenja ljudskih prava za koje su odgovorni talibani.

    Ovo otkriće pokazuje koliko su se promijenili politički prioriteti Evrope. Vlade koje su nakon povratka talibana na vlast 2021. godine odbijale da priznaju njihov legitimitet sada traže načine da direktno sarađuju sa njima. Razlog je prije svega migraciona politika. Evropske vlade suočavaju se sa sve većim pritiskom da povećaju broj povrataka osoba koje nemaju pravo boravka, naročito onih koje su osuđene za krivična djela. Međutim, takva saradnja ima svoju cijenu.

    Talibanske vlasti dobro su svjesne da je evropskim državama za sprovođenje deportacija potrebna njihova saradnja. Avganistan, naime, mora da prihvati vraćene državljane i učestvuje u izdavanju potrebne dokumentacije. Prema saznanjima Njujork tajmsa, talibani pregovore koriste za ostvarivanje znatno širih ciljeva. Između ostalog, zahtijevaju veći pristup avganistanskim diplomatskim predstavništvima u Evropi, finansijsku podršku za reintegraciju deportovanih državljana u avganistansko društvo i širu ekonomsku pomoć. Upravo je posljednji zahtjev posebno problematičan za evropske vlade.

    Evropska unija je do sada pomoć Avganistanu uglavnom ograničavala na humanitarnu podršku stanovništvu. Direktno finansiranje razvojnih projekata preko talibanskih vlasti moglo bi da ojača njihov položaj i omogući pristup novcu i predstavnicima režima na koje se odnose međunarodne sankcije. Talibani zato razgovore o deportacijama vide i kao priliku za postepenu normalizaciju odnosa sa Evropom. Iako evropske države ističu da je riječ isključivo o tehničkoj saradnji, a ne o diplomatskom priznanju, pojedine evropske diplomate priznaju da čak i takvi kontakti mogu doprinijeti jačanju međunarodnog legitimiteta talibanskih vlasti. Rusija je za sada jedina država koja je zvanično priznala talibansku vladu.

    Najodlučnije se za direktnu saradnju sa Kabulom zalaže Njemačka. Vlada kancelara Fridriha Merca želi da ubrza povratak avganistanskih državljana, prije svega onih koji su pravosnažno osuđeni za krivična djela. Krajem prošle godine Berlin je sa talibanskim vlastima postigao dogovor koji omogućava direktne deportacije u Avganistan. Prije toga su njemačke vlasti morale da organizuju povratak preko trećih zemalja. Tako je u februaru iz Lajpciga ka Kabulu poletio čarter avion sa 20 avganistanskih muškaraca koje su njemački sudovi osudili za krivična djela. Bila je to prva deportacija u okviru novog dogovora. Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint označio je sporazum kao osnovu za sprovođenje direktnih i dugoročno održivih deportacija u Avganistan. Prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, Njemačka je od dolaska Merca na vlast u maju 2025. godine deportovala 263 avganistanska državljanina. Njemačke savezne i pokrajinske vlasti sada nastoje da povećaju broj povrataka. Počele su da deportuju i avganistanske muškarce koji nisu osuđivani za krivična djela, ali nemaju pravo boravka. Kako bi ubrzala postupke, Njemačka je predstavnicima talibana dozvolila obavljanje konzularnih poslova u avganistanskim diplomatskim predstavništvima u Berlinu i Bonu. Od maja prošle godine u zemlji djeluje nekoliko talibanskih predstavnika, a nedavno su vlasti u Kabulu poslale još troje službenika koji bi tokom mjesec dana trebalo da pomognu u organizovanju deportacija. Prema riječima pojedinih predstavnika njemačke vlade, takva saradnja predstavlja određeni oblik faktičkog priznavanja talibanskih vlasti, iako ih Njemačka zvanično ne priznaje kao legitimnu avganistansku vladu.

    U Njemačkoj živi više od 500.000 avganistanskih državljana, od kojih velika većina ima regulisan boravak. Avganistanci čine i približno petinu svih podnosilaca zahtjeva za azil u toj zemlji. Njemačka vlada prilikom deportacija za sada uglavnom pravi razliku između muškaraca i žena. Žene, zbog sistematskog progona u Avganistanu, po pravilu imaju veće izglede da dobiju zaštitu. Tako je u prvoj polovini ove godine, prema zvaničnim podacima, zaštita odobrena za gotovo 95 odsto Avganistanki koje su podnijele zahtjev za azil. Položaj žena u Avganistanu ostaje jedan od najvažnijih razloga zbog kojih evropske države odbijaju da talibanske vlasti priznaju kao legitimnu vladu. Od ponovnog preuzimanja vlasti 2021. godine, talibani su djevojčicama i djevojkama drastično ograničili pristup obrazovanju, dok su ženama suzili mogućnosti zapošljavanja, kretanja i učešća u javnom životu. Upravo zbog toga postavlja se pitanje da li evropske države mogu da sarađuju sa vlastima čije postupke javno osuđuju, a da pritom ne ugroze sopstvene principe.

    Pooštravanje njemačke migracione politike povezano je i sa unutrašnjopolitičkim okolnostima. Alternativa za Njemačku (AfD), koja bilježi visoku podršku u istraživanjima javnog mnjenja i prema pojedinim anketama zauzima prvo mjesto među njemačkim strankama, zahtijeva znatno strožu migracionu politiku. Ta stranka, između ostalog, zagovara masovni povratak migranata i stavila je migracije u središte svog političkog programa. Mercova vlada zato pokušava da pokaže da može efikasnije da sprovodi deportacije i ograniči nezakonite migracije. Međutim, kada je riječ o Avganistanu, suočava se sa posebnim problemom: za direktan povratak svojih državljana mora da sarađuje upravo sa vlastima koje Njemačka zvanično ne priznaje zbog kršenja ljudskih prava.

    „Talibani imaju stvarne poluge pritiska. Evropska unija je, s druge strane, prilično nemoćna“, ocijenio je za Njujork tajms Konrad Šeter, direktor Međunarodnog centra za proučavanje sukoba u Bonu. Prema njegovim riječima, evropske države nalaze se pod tolikim pritiskom da su spremne da prihvate gotovo bilo kakav dogovor koji im omogućava deportaciju migranata osuđenih za krivična djela.

    Njemačka nije jedina evropska država koja mijenja odnos prema talibanskim vlastima. Francuska, koja je do sada bila među najuzdržanijim zemljama kada je riječ o direktnim pregovorima sa Kabulom, sada razmatra sličan pristup. Prema navodima četvoro evropskih i avganistanskih diplomata upoznatih sa razgovorima, Pariz ispituje mogućnosti za saradnju u vezi sa povratkom avganistanskih državljana. Portparol francuskog Ministarstva spoljnih poslova Paskal Konfavr rekao je da bi cilj razgovora bio olakšavanje deportacija avganistanskih državljana koji nezakonito borave u Francuskoj i predstavljaju prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.

  • Dodik: Predložiću da Rehabilitacioni centar „Toplice“ nosi ime doktora Gorana Talića

    Dodik: Predložiću da Rehabilitacioni centar „Toplice“ nosi ime doktora Gorana Talića

    Predložiću da Rehabilitacioni centar „Toplice“ nosi ime doktora Gorana Talića, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, kako prenosi ATV.

    „Upravo smo njegovom upornošću napravili Rehabilitacioni centar „Toplice“. To je bio dar Banjaluci“, rekao je Dodik za RTRS.

    Istakao je da je doktor Goran Talić bio njegov lični prijatelj.

    „Mnogo smo vremena provodili zajedno. Ja sam bio zaljubljen u njegov uspjeh i ono što je uradio. Od jednog malog, nevidljivog i problematičnog rehabilitacionog centra, učinio je da postane jedan od regionalnih i najprepoznatljivijih. Danas imate oko 4.000 ljudi koji čekaju da uđu u rehabilitaciju i taj proces“, rekao je Dodik.

    Naglasio je da su pravili planove.

    „Prije mjesec, dva dana smo bili u Slatini, gdje smo planirali novo proširenje i da sa tim napravimo, ne samo rehabilitacioni, nego i kongresni centar, a to je podrazumijevalo mnogo sadržaja koji treba tamo da se izgrade. Čak i juče je sa partnerima, ja nisam bio, ali partneri koji su uključeni u taj proces jesu, i on je bio negdje oko pola osam naveče i razgovarao upravo o tim projektima. Dogovorili smo se da se vidimo ovih dana, najkasnije u ponedjeljak i da se dalje ide u tom pravcu“, rekao je Dodik.

    Podsjetio je da je doktor Talić na jedan poseban način rukovodio i upravljao tim centrom i ostavio iza sebe zadovoljne ljude i riješene poslove.

    „To je jedan od rijetkih medicinskih ustanova na prostoru bivše Jugoslavije koji je redovno finansijski poslovao sa dobitkom, uz sva velika investiranja. On je stvorio jednu impozantnu ekipu ljudi, ljekara, medicinskog osoblja koji su radili predano, jednako kao i on, posvećeno, gotovo dan i noć. On je prije dva dana boravio u Holandiji, Amsterdamu. Juče je radio čitav dan. Razgovarao sam sa saradnicima, kažu da je naveče bio sa ljudima s kojima je razgovarao o ovim projektima. Onda je došao kući, zaspao i nije se probudio“, kaže Dodik.

    Naveo je da iza doktora Talića ostalo veliko ime.

    „On je bio na našoj listi, i meni je to imponovalo zato što mi je bilo stalo do njega. I on je čovjek koji je sve govorio o sebi. Niste ga morali promovisati, dovoljno je bilo da je on tu. On je čovjek koji je prije dvije godine došao i rekao „želim da, pošto mnogi iz Banjaluke dolaze u Slatinu, da je približim njima“. Zato smo obezbijedili novih 1.000 metara kvadratnih prostora da ljudi mogu određene terapije da provode. Žao mi je. Imao je snažan srčani udar iz kojeg nije moglo biti nikakve šanse za život“, rekao je Dodik.

  • Na Venecija mostu pukao primarni cjevovod, očekuje se smanjen pritisak vode

    Na Venecija mostu pukao primarni cjevovod, očekuje se smanjen pritisak vode

    Na Venecija mostu u Banjaluci pukao je cjevovod, a ekipe rade na sanaciji kvra, saopšteno je iz Vodovoda, kako prenosi RTRS.

    Kako su saopštili, očekuje se da u naseljima oko mosta dođe do smanjenog pritiska vode u mreži. Iz Vodovoda navode da na ovoj lokaciji voda curi već 15 dana, a da je jutros došlo do pucanja primarnog cjevovoda. U toku je sanacija kvra, koja će potrajati jer radnici moraju ući u samu konstrukciju mosta.

    U nekoliko navrata, navode, pokušali su da saniraju kvar bez zatvaranja vode, ali bez uspjeha, pa je vodosnabdijevanje obustavljeno kako bi radovi mogli da budu nastavljeni. Očekuje se da će kvar biti otklonjen do kraja dana.