Autor: INFO

  • Stevandić: Sve pakosti su bile uzaludne

    Stevandić: Sve pakosti su bile uzaludne

    Izabrani predsjednik Republike Srpske prof. Siniša Karan položio je zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srpske pred svim poslanicima, čime je i formalno stupio na dužnost.

    Tim povodom oglasio se predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji je na društvenoj mreži Iks poručio da su „sve pakosti bile uzaludne“. On je naveo da je polaganjem zakletve potvrđena izborna volja građana.

    „Suverenitet naroda je odbranjen i sačuvan, a narodna volja opet nesalomljiva“, napisao je Stevandić. U objavi je dodao i da „sažaljeva Šmita i šmitiće jer voli orlove i orliće“.

  • Siniša Karan primio otpravnika poslova Ambasade SAD

    Siniša Karan primio otpravnika poslova Ambasade SAD

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Siniša Karan razgovarao je danas u Palati Republike u Banjaluci sa otpravnikom poslova Ambasade SAD Džonom Ginkelom.

    Predsjednik Srpske istakao je da je Republika Srpska posvećena poštovanju slova Dejtonskog sporazuma i očuvanju ustavne pozicije Republike Srpske.

    Tokom sastanka predsjednik Republike naglasio je da su institucije Republike Srpske konstruktivan partner usmjeren na saradnju, te očuvanje mira i stabilnosti, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Sastanku je prisustvovao i direktor Kancelarije Ambasade SAD u Banjaluci Tod Bulok.

  • Karan: Republika Srpska ostaje na putu suverene politike, očuvanja Dejtonskog sporazuma i odbrane ustavne pozicije

    Karan: Republika Srpska ostaje na putu suverene politike, očuvanja Dejtonskog sporazuma i odbrane ustavne pozicije

    Republika Srpska ostaje na putu suverene politike, očuvanja Dejtonskog sporazuma i odbrane ustavne pozicije Srpske, rekao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan na konferenciji za novinare.
    – Razlog koji je nametnut kao put ka prijevremenim izborima nije nastao u Srpskoj, već u pokušaju da se nadjača politička volja naroda i nametanjem normi koje nisu dobile saglasnost nadležnog zakonodavnog organa. To je u svijetu neviđena praksa – da neizabrani stranac interveniše i da se ta intervencija koristi kao osnov za političku eliminaciju – naveo je Karan.

    Naglasio je da ta praksa nije put ka stabilnosti u BiH, već put ka pravnoj nesigurnosti i stvaranju opasnog presedana.

    – Narodna volja se ne poništava političkim dekretom stranog namjesnika i Srpska takav pristup ne prihvata, ni kao pitanje političke volje, ni kao pitanje prava – naglasio je Karan.

    Naveo je mandat Dodika nije bio politika konflikta, već politika ustavnosti – da se poštuje ono što je potpisano i garantovano Dejtonom.

    – Zato i sada, ovdje pred vama, građanima, izražavam svoje poštovanje i zahvalnost upravo predsjedniku Dodiku na podršci i na njegovoj ličnoj žrtvi u odbrani Srpske. Da bismo razumjeli ovaj naš položaj, moramo razumjeti kako je nastao mirovni sporazum i ustavni okvir u kojem živimo. On nije slučajna formula niti improvizacija, on je rezultat bolnog iskustva i činjenice da su tri naroda na prostoru BiH imala tri različita viđenja budućnosti – istakao je Karan.

    Kaže da je upravo zato mir bio moguć samo kroz kompromis.

    – Srpski narod je tražio očuvanje Srpske i ustavne garancije da neće biti preglasan. To isto pravo dato je i drugim narodima – rekao je Karan.

  • Stanivuković traži zeleno svjetlo za osam miliona KM kredita

    Stanivuković traži zeleno svjetlo za osam miliona KM kredita

    Kada u gradskoj kasi nema dovoljno novca da pokrije tekuće obaveze, rješenje se traži u kreditu. Upravo takva odluka koju je potpisao gradonačelnik Draško Stanivuković naći će se pred odbornicima na narednoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, zakazanoj za četvrtak, 19. februar.

    Predloženo je kratkoročno zaduženje do osam miliona KM radi pokrivanja deficita iz gotovinskog toka.

    To praktično znači da Grad planira da pozajmi novac kako bi mogao redovno da servisira svoje obaveze dok ne pristignu planirani budžetski prihodi.

    Do 400.000 KM samo za kamatu

    Prema prijedlogu odluke, kredit bi bio uzet na rok od 12 mjeseci, uz fiksnu kamatnu stopu do pet odsto godišnje. Glavnica bi se vratila jednokratno na kraju roka, dok bi se kamata plaćala mjesečno.

    Ako bi se povukao puni iznos od osam miliona KM i primijenila maksimalna kamata, samo na kamatu bi za godinu dana moglo biti izdvojeno oko 400.000 KM, bez uračunatih bankarskih naknada.

    U obrazloženju se navodi da su redovni prihodi Grada u 2024. godini iznosili oko 172 miliona KM, te da je predloženo zaduženje unutar zakonskog limita od pet odsto godišnjih prihoda.

    Ipak, važno je naglasiti da ovaj kredit nije vezan za novu investiciju ili razvojni projekat, već za održavanje tekuće likvidnosti budžeta, odnosno za pokrivanje vremenskog nesklada između priliva i obaveza.

    Paralelno i tri miliona za puteve

    Na istoj sjednici odbornici će razmatrati i prijedlog dugoročnog kreditnog zaduženja do tri miliona KM za rekonstrukciju puteva u Motikama, Kuljanima i Priječanima.

    Ovaj kredit bi se vraćao sedam godina, uz kamatu do šest odsto i otplatu kroz mjesečne rate.

    Prema podacima iz objavljenih materijala, ukupan ostatak duga Grada na dan 31. avgust 2025. godine iznosio je više od 106 miliona KM.

    Dvije odluke, jedan trenutak

    Ukoliko obje odluke budu usvojene, Grad bi mogao da preuzme novih 11 miliona KM obaveza.

    Osam miliona za stabilizaciju gradske kase danas, tri miliona za infrastrukturu u narednim godinama.

    Odbornici će 19. februara odlučivati da li je ovakav model zaduženja u ovom trenutku nužan i održiv, a riječ je o odluci koja se, dugoročno gledano, tiče svih građana.

  • Lukašenko: Vrijeme je za blok protiv sankcija

    Lukašenko: Vrijeme je za blok protiv sankcija

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u utorak je izrazio podršku ruskoj ideji ujedinjenja svih zemalja koje se suočavaju sa sankcijama, izvijestila je državna novinska agencija “Belta”.

    Inicijativa Moskve i odgovor Minska
    Lukašenko je na sastanku vlade objasnio da ga je rusko Ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo kao predsjednika Vrhovnog državnog savjeta kako bi razmotrio to pitanje i “nekako ujedinio sve one koji su pod sankcijama”.

    “Uvjerili smo i Kinu. Ne treba im uvjeravanje; razumiju da će oni biti sljedeći”, dodao je.

    Lukašenko je izjavio da je 50 zemalja trenutno pod direktnim sankcijama, što indirektno utiče na “stotine država”.

    Poruka Zapadu: Ujedinjeni protiv sankcija
    “Ako se ujedinimo i postignemo dogovor, oni koji su nam nametnuli sankcije biće uplašeni”, utvrdio je bjeloruski čelnik, prenosi “Anadolija”.

  • Teheran prijeti: Potopićemo američke brodove

    Teheran prijeti: Potopićemo američke brodove

    Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei upozorio je u utorak da bi američki ratni brodovi trenutno raspoređeni u Perzijskom zalivu “mogli biti potopljeni na dno mora”.

    “Najjača vojska na svijetu mogla bi dobiti šamar od kojeg se neće moći oporaviti”, rekao je Hamnei na događaju u Teheranu, referišući se na tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington ima “najjaču vojsku” na svijetu.

    Hamnei je nastavio:

    “Stalno govore da smo poslali ratni brod prema Iranu. Pa, ratni brod je zaista opasna mašina, ali opasnije od ratnog broda je oružje koje ga može potopiti na dno mora”, dodao je.

    Oštra poruka Teherana Vašingtonu
    Hameneijev komentar uslijedio je nakon nedavnih Trampovih prijetnji Teheranu i gomilanja američke vojske u regiji usred pojačanih napetosti.

    Američko gomilanje snaga u Zalivu
    U petak je Tramp rekao da će se USS Gerald R. Ford, opisan kao najveći svjetski nosač aviona, uskoro uputiti u regiju ako pregovori između Vašingtona i Teherana propadnu.

    “U slučaju da ne postignemo dogovor, trebaće nam”, rekao je Tramp. “Uskoro će krenuti.”

    USS Abraham Lincoln i flota razarača već su stacionirani u Perzijskom zalivu, nakon što su poslani prošli mjesec usred rastućih napetosti između dviju zemalja.

    Nuklearni pregovori u Ženevi
    O tekućim nuklearnim pregovorima, Hamnei je rekao da je, kada se pregovori odvijaju, unaprijed odlučivanje o ishodu “pogrešno i glupo”.

    Drugi krug indirektnih nuklearnih pregovora između Teherana i Vašingtona, pod omanskim posredovanjem, započeo je u utorak u Ženevi.

    Iransko izaslanstvo, predvođeno ministrom vanjskih poslova Abasom Araghčijem, i američko izaslanstvo, predvođeno američkim posebnim izaslanikom Stivom Vitkofom, održale su odvojene razgovore s omanskim ministrom vanjskih poslova Badrom Albusaidijem u omanskoj amabasadi u Ženevi prije razmjene nota.

    Dvije strane nastavile su svoju indirektnu nuklearnu diplomatiju u Muskatu ranije ovog mjeseca, gotovo osam mjeseci nakon što su pregovori obustavljeni nakon 12-dnevnog rata između Irana i Izraela.

    Pregovori se odvijaju dok se ratni oblaci i dalje nadvijaju usred prijetnji s obje strane.

    Ratne prijetnje u sjeni diplomatije
    U nedjeljnim izjavama, iranski vrhovni vojni zapovjednik, general-major Abdolrahim Musavi, upozorio je da bi svaki rat protiv zemlje poslužio kao “lekcija” za Trampa, prenosi “Anadolija”.

  • Užas u Srebrenici: Učenik napravio spisak drugara koje želi da ubije?

    Užas u Srebrenici: Učenik napravio spisak drugara koje želi da ubije?

    Učenik “Prve osnovne škole” u Srebrenici napravio je spisak drugara koje želi da ubije, saznaju “Nezavisne novine”.

    Zbog svega smo kontaktirali i Snežanu Jandrić, direktoricu “Prve osnovne škole” u Srebrenici, međutim, u tom trenutku je trajao roditeljski sastanak, te je zamolila da je pozovemo kasnije.

    Kako je za “Nezavisne” nezvanično ispričao jedan mještanin Srebrenice, on je čuo da je pomenuti dječak prvi dan pravio spisak na koji je stavio dvije djevojčice, a drugi dan i četiri dječaka.

    “Saznao sam da su roditelji pomenute djece, ali i drugih osnovaca, insistirali da se slučaj prijavi policiji”, rekao je on.

    U pitanju je učenik viših razreda, koji je, navodno, bio nemiran i ranije.

  • SDS: Načelnika Širokog Brijega i Thompsona proglasiti nepoželjnim osobama

    SDS: Načelnika Širokog Brijega i Thompsona proglasiti nepoželjnim osobama

    Poslanički klub SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske zatražiće da se Ivo Pavković, načelnik Opštine Široki Brijeg i pjevač Marko Perković Thompson proglase nepoželjnim osobama u Srpskoj zbog veličanja ustaštva, rekao je Ognjen Bodiroga, predsjednik ovog kluba.

    On je rekao da će Klub SDS-a predložiti zakazivanje posebne sjednice parlamenta, na kojoj bi bila usvojena rezolucija o osudi veličanja ustaške ideologije.

    Povod za proglašavanje nepoželjnim osobama i usvajanje rezolucije je Thompsonov koncert u Širokom, gdje su bila prisutna ustaška obilježja i veličanje NDH.

    Bodiroga je izrazio očekivanje da će svi poslanici prihvatiti izglasavanje ovakve rezolucije i dodao da su otvoreni za primjedbe i sugestije u popravljanju konačnog teksta.

    Kako je naglasio, u rezoluciji bi trebalo da stoji poziv za čuvanje istorijske istine i njegovanje sjećanja na žrtve fašističkog terora i osuda isticanja, veličanja i slavljenja ustaške ideologije.

    Rekao je da će SDS, ako vladajući ne prihvate ovaj prijedlog, trećinom potpisa poslanika zatražiti da se zakaže sjednica Kolegija parlamenta, kako bi se posebna sjednica na ovu temu mogla zakazati na ovaj način.

    Šta piše u prijedlogu rezoluciji?
    “Polazeći od ustavne obaveze zaštite ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti svih građana, poštujući antifašističke vrijednosti na kojima se zasniva savremeno demokratsko društvo, podsjećajući na masovna stradanja srpskog naroda, kao i drugih naroda i antifašista tokom Drugog svjetskog rata, naglašavajući da je ustaška ideologija bila zasnovana na fašizmu, rasizmu i mržnji, te da je dovela do genocida i zločina protiv čovječnosti, izražavajući duboku zabrinutost zbog savremenih pojava ustaštva, opravdanja i relativizacije ustaške ideologije i njenih simbola, Narodna skupština Republike Srpske donijela je rezoluciju o osudi veličanja ustaške ideologije”, stoji u prijedlogu teksta.

    Dodaje se da Narodna skupština Republike Srpske najoštrije osuđuje svako veličanje, isticanje, promovisanje ili opravdavanje ustaške ideologije, pokreta, simbola i pozdrava, te da konstatuje da je ustaški režim bio zločinački i totalitarni režim odgovoran za genocid, masovne zločine i progon Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista.

    “Narodna skupština poziva Vladu Republike Srpske da dosljedno primjenjuje ustavne i zakonske odredbe kojima se zabranjuje govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti, te da proglasi nepoželjnim osobama u Republici Srpskoj načelnika Širokog Brijega Ivu Pavkovića kao i Marka Perkovića Tompsona”, naglašeno je.

  • Đokić: Isplatićemo Serdarovu 60 miliona KM do kraja februara

    Đokić: Isplatićemo Serdarovu 60 miliona KM do kraja februara

    Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, tvrdi da će do kraja februara ove godine, biti isplaćeno 60 miliona KM firmi “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, čiji je vlasnik Rašid Serdarov, a kako bi se preuzela kompletna koncesija nad firmom “Comsar Energy Republika Srpska”.

    “Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa ‘Comsarom'”, rekao je Đokić za portal “Capital”.

    Naglasio je da je od Ministarstva finansija RS dobio uvjerenja da će sredstva biti obezbijeđena, čime će ovaj posao biti u potpunosti završen.

    Ponovio je da je po pitanju preuzimanja vlasništva nad pomenutom koncesijom bila u skladu za zakonom.

    Već dato 180,5 miliona KM
    Dug prema Serdarovu od 60 miliona KM, ostao je poput repa nakon što se Vlada Republike Srpske, dogovorila sa ruskim oligarhom da će mu za otkup pomenute koncesije, koju je vlasnika “Comsara” dobio 2013. godine isplatiti 240,5 miliona KM.

    Nakon dogovora, Vlada RS je podsredstvom Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES” do sada “Comsaru” isplatila 180,5 miliona KM, čime je “Gas-RES” postao vlasnik oko 75 odsto “Comsara Republike Srpske”.

    Od tada, ostalo je da se isplati 60 miliona KM, a Serdarov je, dok se to ne obavi, i dalje vlasnik 24,4 odsto prava na spornu koncesiju.

    Serdarov tražio raskid ugovora
    Nakon što se Serdarovu isplati 60 miliona KM, Rus, prema riječima ministra Đokića, više ne bi imao nikakva prava po pitanju “Comsar Energy Republika Srpska”.

    Ovo je jako bitna činjenica, s obzirom da je Serdarov nedavno zatražio od Vlade RS i Ministarstva energetike i rudarstva, da se poništi ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na polju “Ugljevik-Istok 2” sa “Comsar Energy Republika Srpska” na RITE Ugljevik, potpisan 31. januara 2026, jer mu je sporan potpis Aleksandra Lozo, koji je kao prokurista kompanije “Comsar Energy RS” potpisao pomenuti akt.

    Vlasnik “Comsara” sa Kipra, tvrdi da Nadzorni odbor “Comsar Energy Republika Srpska”, čiji je on, zanimljivo član, kao i Skupština akcionara, nisu dali saglasnost da Lozo potpiše taj sporazum, te je čak najavio i krivičnu prijavu protiv Loza.

    Nadzorni odbor i Serdarov
    Tvrdnje Serdarova da Nadzorni odbor i akcionari nisu dali saglasnost za Lozovo imenovanje i paraf na ugovor o prenosu prava na koncesiju, pokušali smo provjeriti u resornom ministarstvu i preduzeću “Gas-RES” koje je većinski vlasnik “Comsar Energy Republike Srpske”.

    Međutim, na pomenuta pitanja nije odgovoreno, kao ni na upit o tome da li je održana sjednica Nadzornog odbora “Gas-RES” i da li je biran novi NO u kojem ne bi bilo Rašida Serdarova, s obzirom na to da je Nikica Vranješ, direktor “Gas-RES” nedavno kazao da će to biti održano do kraja januara 2026.

    Slična pitanja poslali smo i Ministarstvu energetike i rudarstva, sa naglaskom na to kada će biti isplata 60 miliona KM “Comsaru”, ali ni na njih nismo dobili odgovor.

    Ministarstvo tvrdi da je sve po zakonu
    Odgovarajući na zahtjev Serdarova, iz Ministarstva su kazali da je Lozo imenovan u skladu sa zakonom i od strane Skupštine akcionara “Gas-RES”, te da će ukoliko postoji bilo kakva dilema ili pravni spor između članova ili organa društva “Comsar Energy Republika Srpska”, to pitanje biti riješeno nakon uplate preostalog iznosa ugovorene cijene za otkup vlasničkog udjela, čime “Comsar Energy Group Limited” više neće biti dio vlasničke strukture preduzeća “Comsar Energy RS”, te neće biti osnova za bilo kakva osporavanja.

    “Aleksandar Lozo imenovan je za prokuristu na osnivačkoj skupštini održanoj 26. decembra 2025. godine, čime je stekao zakonsko pravo da, u okviru svojih ovlaštenja, potpisuje relevantna akta. Ministarstvo raspolaže kompletnom dokumentacijom koja to potvrđuje. Takođe, mi smo spremni ako treba za bilo koje potrebe da dodatno osnažimo ulogu gospodina Loze kao ovlaštenog lica za potpisivanje ovakvog ugovora i potpunog usklađivanja sa radno pravnim statusom, u ovom slučaju njega kao potpisnika ovog ugovora”, poručio je nedavno Petar Đokić, resorni ministar.

  • Posjeta Rubija mijenja igru u Mađarskoj

    Posjeta Rubija mijenja igru u Mađarskoj

    Kad sam sinoć nazvao mađarskog političara, koji je visoko pozicioniran među trenutnom političkom elitom, i pitao ga kako ocjenjuje posjetu Marka Rubija Budimpešti, uzdahnuo je s očitim zadovoljstvom i rekao: “Bio je to prekrasan dan.”

    Drugi ljudi s kojima sam razgovarao iz tih krugova rekli su slične stvari. Odahnuli su jer su posljednjih sedmica donijeli neke sumnje u stav Donalda Trampa i njegovih ljudi prema mađarskoj izbornoj trci. To sam doživio u januaru kada sam raspravljao o mađarsko-američkim odnosima radeći na dokumentarnom filmu u konzervativnim vašingtonskim redakcijama i think tankovima, i bio sam pogođen distancom prema tim izborima: “Bez obzira ko pobijedi, odnosi između Budimpešte i Vašingtona ostaće izvrsni”, čuo sam nekoliko puta.

    Olakšanje u Orbanovim krugovima
    Učinci velike ofanzive ljudi Petera Magjara, ali i njihovih saveznika, poput uticajnog šefa poljske diplomatije Radoslava Sikorskog, bili su očiti u izgradnji uvjerenja da će vođa stranke Tisza nastaviti Orbanovu liniju o pitanjima od temeljne važnosti za Sjedinjene Države. Tisza je stari, mladi Fidesz, nekorumpiran vlašću – to je glavna propagandna linija ove formacije, i interno i eksterno. Ova linija razmišljanja je lažna, jer iako je Tisza očito dobila odobrenje Brisela za takvo presvlačenje, ono će se završiti nakon izbora. Cilj je ukloniti posljednju prepreku sljedećem koraku prema “produbljivanju evropskih integracija”, tj. daljem smanjenju važnosti i suvereniteta država članica EU. U takvom aranžmanu sve je manje prostora za stajanje na barikadama.

    Zato razumijem radost svojih mađarskih sagovornika. Prilično dosadna konferencija kojoj su prisustvovali premijer Viktor Orban i državni sekretar Marko Rubio pretvorila se u politički proboj kada smo čuli riječi o “zlatnom dobu međusobnih odnosa” koje se nastavlja zahvaljujući “snažnom vođstvu” i posebnom odnosu između mađarskog premijera i američkog predsjednika.

    “Nikome ovdje ne bi trebalo biti tajna kako se predsjednik Tramp osjeća prema vama, kako je s vama komunicirao u svom prvom predsjedničkom mandatu i kako u drugom. Važno je razumjeti koliko su važni odnosi među vođama za odnose među zemljama. Na kraju krajeva, mi smo još uvijek ljudi, još uvijek smo ljudi i ta lična veza koju ste uspostavili s predsjednikom napravila je svu razliku u svijetu”, rekao je Marko Rubio. Kasnije je naglasio: “Predsjednik Tramp duboko je predan vašem uspjehu jer je vaš uspjeh naš uspjeh.”

    Rubio šalje jasne političke poruke
    Teško je zamisliti jasniju podršku. Za svakoga ko je upoznat s mađarskom politikom i odnosima s medijima, bilo je jasno da Rubio odgovara na sve glavne tačke kritika koje je premijeru Orbanu uputila opozicija koju podržava Brisel.

    Mađarska izolacija? Gluposti, Mađarska je poštovana i igra važnu ulogu.

    Jeftinija energija iz Rusije u zamjenu za izdaju evropske zajednice? Ne – zahvaljujući ličnim odnosima s predsjednikom Trampom i dobro prezentovanim argumentima Mađarska je izuzeta od sankcija, a to će se izuzeće produžiti.

    Nedostatak investicija? Evo sporazuma o saradnji na civilnom nuklearnom programu, evo 17 nadolazećih američkih investicija, zahvaljujući Orbanovom ličnom odnosu s Trampom.

    Finansijski problemi? Politička blokada evropskih fondova? Predsjednik Tramp će se lično pobrinuti za to i pomoći u nadoknađivanju gubitaka.

    Ključna pitanja pred izbore
    Ovo je skup ključnih pitanja koja će odrediti ishod izbora u Mađarskoj.

    U završnici prije najtežih izbora za Fidesz, Orban prima snažnu pomoć od Sjedinjenih Država. Rubiova posjeta potvrdila je da američka administracija i u ovom području razbija kalup te je spremna aktivno se boriti za svoje prijatelje. Tačnije, razbija obrazac po kojem to mogu samo demokratske administracije, jer su se pod Obamom i Bajdenom milijarde dolara slijevale u finansiranje ljevičarskih organizacija, direktne političke baze evropske ljevice. Ovaj put podrška je legalna i transparentna.

    Najava dodatne američke pomoći
    Moji mađarski sagovornici ističu dvije specifične odluke koje Rubiova posjeta Mađarskoj priprema kao posebno važne. Prva je posjeta Mađarskoj “nekoga još važnijeg prije izbora”. Datum je najvjerovatnije 21. mart, dan konferencije CPAC Mađarska. Još nije odlučeno hoće li doći potpredsjednik Di Džej Vens ili sam Tramp. Nijedna opcija nije isključena.

    Druga je finansijska pomoć Mađarskoj, o kojoj se već raspravljalo tokom Orbanove posjete Vašingtonu u novembru i koju je Rubio spomenuo u opštim crtama. “Službeno će svi to poricati, ali postoje velike nade da će to biti nešto toliko veliko da će opovrgnuti argument opozicije da Mađarska postaje siromašnija zbog politički motivisanih blokada finansiranja EU”, kaže jedan od mojih mađarskih sagovornika. Takav paket mogao bi se nazvati “finansijskim štitom za Mađarsku” i poprimiti oblik koji bi privredi dao sličan podsticaj kao onaj koji pružaju fondovi EU, bez obzira na to jesu li dobro ili loše potrošeni.

    Bio je to vrlo važan dan za premijera Viktora Orbana i njegovu stranku. U teškoj kampanji suočavaju se s ujedinjenim blokom gotovo cijele opozicije i njenih moćnih medija, s punom snagom evropske ljevice bačene iza Mađarske. Tome doprinosi prirodni umor od iste vlade na vlasti od 2010., što je neobično u demokratijama, privredni rast koji Mađare ne zadovoljava i nervoza zbog strašnog rata koji bjesni u blizini. Tramp i njegovi ljudi ovdje bi mogli prevagnuti.

    Tim više što, suprotno mišljenjima ljevičarskih komentatora, opozicija još nije pobijedila. Čak i prosječna anketa (iako je njena pouzdanost vrlo upitna) pokazuje da se dva bloka približavaju. Petera Magjara sustiže njegov izrazito nepromišljen način života pun neobaveznog seksa i zloupotrebe droga, te njegov skriveni, ali medijski otkriveni ekonomski program, koji, suprotno propagandi, pretpostavlja odstupanje od pro-porodične društvene osjetljivosti Orbanove vlade. Većina analiza takođe ignoriše specifičnosti mađarskog izbornog sistema, s njegovim nacionalnim listama i istovremenim jednomandatnim izbornim jedinicama. Orbanova stranka mogla bi pobijediti u većini njih.

    Skriveni američki uticaj?
    Još važnije, i nešto što niko nikada neće otvoreno reći, Amerikanci takođe imaju skrivene mogućnosti za podršku. Iskreno, ono što ću napisati ne može se dokazati. Ali takođe je teško odbaciti ovu ideju. Njihov uticaj na društvene mreže, putem kojih većina društava dobija informacije i mišljenja, možda je veći nego što mislimo. To sam vidio u Poljskoj prije predsjedničkih izbora.

    Nekoliko sedmica prije izbora, slika glavnih kandidata potpuno se promijenila. Konzervativac Navrocki počeo je djelovati simpatično i kul, dok je liberal Trzaskovski postao predmet ismijavanja. Možda je kampanja jednostavno tako ispala? Ili je možda neko malo prilagodio algoritme? Vjerovatno nikada nećemo saznati, ali kako bismo stvorili pravu sliku, teško je zanemariti taj faktor.

    U svakom slučaju, američka pomoć u kampanji ne može se zanemariti. Sjećam se neformalnog ručka s jednim od američkih diplomata šest mjeseci prije predsjedničkih izbora u Poljskoj. “Stvarno želimo osigurati da sva moć ne padne u Tuskove ruke, nemate pojma koliko”, rekao je. Bio sam zaintrigiran, ali i pun sumnji: Šta bi oni zapravo mogli učiniti? Tusk ima sve medije, novac, podršku Brisela i brutalno je naoružao pravosudni sistem. Ipak, ispostavilo se da mogu učiniti puno.

    Zato nema sumnje da bi posjeta Marka Rubia Budimpešti mogao promijeniti pravila igre. Moglo bi se ispostaviti da Brisel nije jedini glavni grad koji može istaći svoje omiljene kandidate za premijera, piše Mihal Karnovski za “BrusselsSignal”.