VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šta znači prodor američkog kapitala na tržište BiH?

    Šta znači prodor američkog kapitala na tržište BiH?

    Buk Bijela, Trebinje 1, 2, 3, Zupci, izgradnja brze ceste na istoku Republike Srpske, Južna gasna interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, tri gasne elektrane sa pratećom infrastrukturom, modernizacija aerodroma u Mostaru i Sarajevu, Jadransko-jonski koridor, koridor 5c – izgradnja tunela Prenj.

    Sve navedeno su jedni od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u BiH na čiji završetak se čeka duži niz godina ili su jednostavno najavljeni, a nikada nisu pokrenuti, a čiju bi realizaciju, sudeći prema informacijama koje kruže u posljednjih nekoliko mjeseci, sada mogle da preuzmu kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

    “AAFS Infrastructure and Energy LLC” te “Bechtel”

    Riječ je prije svega o firmama “AAFS Infrastructure and Energy LLC” te “Bechtel”, za koje vlast na nivou BiH te Republike Srpske uvjerava da su spremne preduzeti jasne korake.

    A sudeći po izjavama nadležnih, i oni su, čini se, spremni da spuste loptu i međusobne netrpeljivosti i blokade po pitanju brojnih projekata, a iz razloga jer, kako stoje stvari, svima odgovara zajednički sadržilac – SAD.

    Prodor američkog kapitala na tržište BiH, prema mišljenju stručnjaka, nije ništa drugo nego ostvarivanje namjera i tokova koje zastupa aktuelna američka administracija predvođena Donaldom Trampom, a koja, ističu, ne krije da su im poslovni interesi američkih kompanija jedan od najvažnijih prioriteta.

    “U tom smislu treba gledati najavu investicija u BiH i u svakom slučaju da se radi o ozbiljnim kompanijama, ozbiljnim državama i takve investicije i namjere treba pozdraviti. Nadamo se da će sve to, konkretno iz područja saobraćaja i energetike, biti što prije započeto i što efikasnije i što prije završeno”, smatra Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

    Prema njegovim riječima, ubrzan završetak navedenih projekata za BiH bi značilo prije svega energetsku bezbjednost te snabdjevenost tržišta energentima iz različitih izvora.

    Energenti

    “BiH je dosad bila ograničena npr. samo na jedan izvor prirodnog gasa, preko Srbije. Realizacija novih projekata omogućila bi snabdijevanje BiH bilo kojim energentima, pa, naravno, i gasom i to je svakako dobra stvar i treba za privredu BiH da donese nešto dobro”, kaže Grabovac za “Nezavisne novine”.

    Njegov kolega, ekonomista Ermin Cero smatra da prodor američkog kapitala u Bosni i Hercegovini ne znači samo povećanje investicija u infrastrukturu i energetiku, već može imati i šire ekonomske, političke i geopolitičke implikacije.

    “Takva ulaganja doprinose modernizaciji infrastrukture, jačanju energetskog sistema i otvaranju novih radnih mjesta, ali istovremeno indirektno mogu povećati i institucionalnu stabilnost jer veliki međunarodni investitori zahtijevaju transparentnije i predvidljivije poslovno okruženje”, pojašnjava Cero.

    U geopolitičkom smislu, veće prisustvo američkog kapitala za Ceru može značiti snažnije povezivanje BiH sa zapadnim ekonomskim i bezbjednosnim strukturama, kao i balansiranje uticaja drugih globalnih aktera u regionu.

    “Dugoročno, to može doprinijeti većem interesu zapadnih partnera za stabilnost regiona i potencijalno bržem približavanju evropskim i euroatlantskim integracijama”, rekao je Cero za “Nezavisne novine”.

    Da li su prestale blokade projekata?

    Činjenica da se o američkoj ulozi u BiH po ovom pitanju priča sve više i otvorenije, poteže pitanje da li ovo znači da Amerikanci odgovaraju i srpskoj, i hrvatskoj i bošnjačkoj strani?

    Legitimno je to pitanje ako se u obzir uzme da su dosad konstantno postojale neke kočnice kada je neka od strana predlagala bitne projekte.

    Za Sašu Grabovca ovo je samo jedan od dokaza kako politika direktno utiče na ekonomiju i ekonomske tokove.

    “U proteklom periodu imali smo dosta suprotstavljene stavove vezano za spoljnu politiku, što je onda ostavljalo posljedice i na odobravanje pojedinih projekata. Međutim, svjedoci smo da je u posljednje vrijeme došlo do otopljavanja, poboljšavanja odnosa iz Republike Srpske sa SAD, da je došlo do velikih geopolitičkih promjena, a pošto se radi o jednoj od najmoćnijih država, imamo neki konsenzus svih strana o spremnosti za saradnju sa SAD. Treba očekivati da neće biti, bar nekih političkih prepreka za razvoj projekata”, navodi Grabovac.

    Imaju li SAD skrivene namjere?

    Ma koliko pozitivno sve ovo zvučalo, ne možemo izostaviti pitanje da li možda u svemu ipak postoje skrivene namjere SAD?

    “U svakom slučaju SAD žele da iskoriste politički uticaj na kreiranje dobrih poslovnih šansi za američke kompanije. Mislim da se to od ove administracije i ne krije, već da se promoviše. Mislim da je to stvar usklađivanja nove geopolitičke podjele sa poslovnim interesima velikih država”, istakao je Grabovac za “Nezavisne”.

  • Regionalna trka u naoružanju zaoštrila odnose zvaničnog Beograda i Zagreba

    Regionalna trka u naoružanju zaoštrila odnose zvaničnog Beograda i Zagreba

    Regionalna trka u naoružanju ponovo je, čini se, zaoštrila odnose zvaničnog Beograda i Zagreba. U Hrvatskoj je danima jedna od glavnih vijesti bio srpski MIG-29 na kojem su postavljene savremene kineske rakete dugog dometa. Hrvatski zvaničnici o tome su čak obavjestili i čelnike NATO-a. Iz Beograda upozoravaju da se i Hrvatska naoružava do neslućenih granica.

    Zagrepčanka – nekada naziv za najviši neboder u bivšoj Јugoslaviji. Danas ovaj termin pojedini mediji u Hrvatskoj u šaljivom tonu koriste za moderne kineske rakete koje je Vojska Srbije nedavno nabavila. Zvaničnom Zagrebu, čini se, ništa nije smješno. Zabrinuti zbog novog oružja, koje je Srbija nabavila, o tome su obavjestili i NATO.

    – Stvar je, možemo reći jedne normalne komunikacije, ako imate susjednu zemlju koja nije članica Saveza, koja ima sa Savezom određena partnerstva, a pritom ima ruske avione na kojima su kineske rakete, to je ipak jedna novost. To je jedna novost u bezbjednosnom smislu. To nije PVO, to su rakete koje imaju ofanzivni karakter – kaže predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

    Na tvrdnje i poteze iz Zagreba reagovao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Kineske rakete na srpski avionima, kaže, nisu opasnost za Hrvatsku. Vojska Srbije, ističe, nema namjeru nikoga da napada.

    – Mi njih da napadamo nećemo. Oni za strah nemaju razloga, mi za strah imamo razloga. Strahovito su se naoružavali. A druga je stvar što su se oni iznenadili tome koliko mi imamo novca i kojom brzinom smo se mi naoružavali – ističe predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Play Video

    Da su mnogi u Hrvatskoj bili iznenađeni time da je Srbija nabavila novo naoružanje, možda najbolje svjedoči današnja izjava hrvatskog predsjednika. Zoran Milanović kaže – postoji mogućnost da je ministar odbrane Ivan Anušić mjesecima od premijera Plenkovića skrivao informaciju da Srbija posjeduje kineske rakete.

    – Јer onda bismo i mi valjda s tim saznanjem u svojim nabavkama prilagodili svoju orijentaciju pa nabavili recimo protivraketne sisteme. Mi smo umjesto toga prvo išli kupovati tenkove ko pravi krkani. Mi kupujemo ko pravi čobani. Up, daj, drmaj, trpaj što više – navodi Plenković.

    Dok hrvatski mediji pišu o naoružanju Srbije, malo se spominje šta sve u arsenalu posjeduje Hrvatska. Od aviona “Rafal”, preko vozila “Patria”, do haubica “Pancer” i tenkova “Leopard” .

    – S druge strane, podsjetiću da su Hrvati uzeli samohodne haubice od Francuske. Kad kažem samohodne, znači nisu fiksne, nisu stacionarne a te samohodne takođe spadaju u ofanzivni karakter – kaže profesor bezbjednosnih nauka iz Beograda Miroslav Bjegović.

    I ne samo to. Kako je rekao Vučić, zvanični Beograd i dalje čeka odgovor na pitanje zašto je formiran vojni savez između Hrvatske, Albanije, i samoproglašenog Kosova. Nedavno su zvaničnici iz Zagreba, Tirane i Prištine najavili da će se saradnja produbiti kroz prvu trilateralnu vojnu vježnu koja je planirana u ovoj godini.

  • Vučić: Prije godinu dana pokušali su da sruše Srbiju

    Vučić: Prije godinu dana pokušali su da sruše Srbiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su prije tačno godinu dana, 15. marta prošle godine, pokušali da sruše Srbiju, ali da je Srbija pobijedila i pozvao sve građane na ujedinjenje, kao i da se mržnja i sukobi nikada više ne dogode.

    – Prije tačno godinu dana pokušali su da sruše Srbiju, unište naše tradicionalne vrijednosti i vrate nas u prošlost političkog i ekonomskog propadanja. Hrabri ljudi Srbije su ćutali i gledali ih. I nisu uzmicali. I na kraju su pobijedili. Mi, zajedno s njima. Pobijedila je Srbija – napisao je Vučić na Instagram nalogu.

    On je uz objavu podijelio i video snimak na kome su prikazani neki od događaja u prethodnih godinu dana poput protesta studenata u blokadi i građana koji ih podržavaju 15. marta i drugih protesta praćenih nasiljem na ulicama, a sa druge strane snimke infrastrukturnih projekata, novih saobraćajnica, vojne parade u septembru, narodnog skupa “Ne damo Srbiju”.

  • Napadnuta američka vojna baza u Bagdadu

    Napadnuta američka vojna baza u Bagdadu

    Vojna baza u kompleksu aerodroma u Bagdadu, u kojem se nalazi i američki diplomatski objekat, napadnuta je sa nekoliko raketa i dronova, rekla su tri izvora nadležna za bezbjednost.

    – Devet napada dronovima i raketama izvršeno je na vojnu bazu “Viktori” na aerodromu – rekao je izvor agenciji AFP, čiji je novinar javio da je čuo eksplozije u glavnom gradu Iraka.

    Drugi izvor je rekao da su oborena najmanje tri drona.

    U ovom trenutku je nejasno da li je vojna baza direktno pogođena.

  • Stevandić prokomentarisao prijetnje i medijsku hajku u FBiH

    Stevandić prokomentarisao prijetnje i medijsku hajku u FBiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, upozorio je na porast prijetnji koje prima preko društvenih mreža.
    Kako je naveo, prijetnje dolaze od radikalnih fanatika, a, prema njegovim riječima, Federacija BiH pruža „alibi“ stalnoj medijskoj hajci i, kako tvrdi, satanizaciji njegove osobe.

     

    „Domaće huјle, ambiciozne neznalice svjesno me potkazuju i obilježavaju kao metu u realnom vremenu, ali Srpska ima nadležne službe koje o tome (i o njima) brinu. Nema straha!“, poručio je Stevandić, koji je objavio i neke od primjera prijetnji koje dobija.

    On je naglasio da Republika Srpska raspolaže nadležnim organima koji prate i reaguju na prijetnje, čime se, kako kaže, obezbjeđuje sigurnost i pravna zaštita.

  • Mirovni proces za Ukrajinu u zastoju dok SAD preusmjeravaju fokus na Iran

    Mirovni proces za Ukrajinu u zastoju dok SAD preusmjeravaju fokus na Iran

    Mirovni proces za Ukrajinu, koji predvode Sjedinjene Američke Države, suočava se sa usporavanjem jer se pažnja administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sve više usmjerava na sukob sa Iranom. Prema ocjenama zvaničnika, takav razvoj događaja utiče i na dinamiku pregovora između Kijeva i Moskve.

    Sukob na Bliskom istoku značajno je preusmjerio fokus Vašingtona sa mirovnih napora za Ukrajinu. Četiri diplomate Evropske unije, uključene u razgovore sa ukrajinskim vlastima, navode za Fajnenšel tajms da takva situacija dodatno komplikuje pregovarački proces.

    Visoki evropski zvaničnik upozorio je da se pregovori između ukrajinskih i ruskih predstavnika, uz posredovanje SAD, nalaze u osjetljivoj fazi.

    Posljednji trilateralni razgovori održani su u Ženevi sredinom februara. Naredna runda, planirana za 5. mart u Abu Dabiju, odgođena je nakon američko-izraelskih udara na Iran, a novi datum i lokacija još nisu utvrđeni.

    Zemlje EU su, prema navodima diplomata, obaviještene da bi moglo doći do kašnjenja u isporukama američkog naoružanja, posebno sistema protivvazdušne odbrane, jer Vašington trenutno daje prioritet kupcima na Bliskom istoku. To bi moglo uticati na ukrajinske odbrambene kapacitete.

    Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je da postoji konkurencija za iste vojne resurse između Bliskog istoka i Ukrajine.

    „Ovo je problem jer postoji takmičenje za iste vojne resurse na Bliskom istoku i u Ukrajini. Jasno je da je američka pažnja trenutno usmjerena na Bliski istok“, rekla je Kalas.

    Istovremeno, rast cijena energenata na svjetskom tržištu, povezan sa eskalacijom na Bliskom istoku, donosi dodatne prihode ruskoj ekonomiji. Prema procjenama pojedinih zvaničnika, to može povećati prihode Moskve od izvoza energenata.

    Sjedinjene Države su u međuvremenu ublažile pritisak na neke zemlje, uključujući Indiju, kada je riječ o kupovini ruske nafte. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da takve odluke ne doprinose mirovnim naporima.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u međuvremenu se uglavnom suzdržava od javnih kritika američke administracije. Prema navodima iz Moskve, Rusija je čak ponudila mogućnost posredovanja u pokušajima smirivanja sukoba na Bliskom istoku.

    Evropski lideri izražavaju sumnju da bi mirovni pregovori mogli napredovati bez dodatnog pritiska na Moskvu. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je u Parizu ugostio Zelenskog, naglašavajući potrebu da se pažnja međunarodne zajednice zadrži na ratu u Ukrajini.

    Njemački kancelar Fridrih Merc posjetio je Bijelu kuću nekoliko dana nakon početka američko-izraelskih napada na Iran. Prema navodima izvora upoznatih sa sastankom, Merc je predstavio analize i podatke kojima je želio ukazati na potrebu za snažnijim pritiskom na Moskvu.

    Ipak, američki zvaničnici su tokom protekle sedmice evropskim partnerima poručili da se u ovom trenutku ne planiraju nove sankcije protiv ruske naftne industrije.

    Analitičar Endru Vajs iz Karnegi endovment for internešenel pis smatra da američka administracija trenutno izbjegava dodatni pritisak na Moskvu i pokušava ostaviti prostor za diplomatske inicijative.

    Rusija je, s druge strane, do sada odbijala prijedloge evropskih zemalja da aktivnije učestvuju u pregovorima. Prema riječima jednog evropskog diplomate, tokom razgovora u Moskvi francuski izaslanici zatražili su da evropski saveznici Ukrajine dobiju mjesto za pregovaračkim stolom, ali taj prijedlog nije prihvaćen.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da evropske zemlje, prema stavu Moskve, ne doprinose mirovnom procesu i da podstiču Ukrajinu da nastavi borbe. Ruska strana istovremeno navodi da ostaje otvorena za diplomatsko rješenje.

    U Kijevu, međutim, pojedini zvaničnici izražavaju sumnju u spremnost Moskve da postigne dogovor. Predsjednik Odbora za spoljnu politiku ukrajinskog parlamenta Oleksandr Merežko ocijenio je da Rusija pregovore koristi prije svega kao način da izbjegne dodatne sankcije.

  • Netanjahu se oglasio povodom glasina o njegovoj smrti

    Netanjahu se oglasio povodom glasina o njegovoj smrti

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu demantovao je glasine o svojoj smrti nakon iranskog napada, objavivši video iz kafića u kojem naručuje kafu i pokazuje da je živ.

    Netanjahu je ismijao teorije zavjere na društvenim mrežama i pozvao građane da, uz oprez, nastave svakodnevne aktivnosti.

    Na snimku, koji je napravljen u jednom kafiću, Netanjahu naručuje kafu.

    – Volim svoj narod do smrti – dodao je izraelski premijer, ističući da je ponosan na način na koji se građani ponašaju u aktuelnoj situaciji.

    Netanjahu je na snimku podigao obje ruke i pokazao da ima svih deset prstiju, nakon što su se pojavile glasine da je njegova konferencija za novinare u četvrtak zapravo bila snimak generisan vještačkom inteligencijom.

    On je, takođe, obećao da će vlada, koliko god je to moguće,

  • Orban: Evropa se sprema za rat, pojava evropskih vojnika u Ukrajini – samo pitanje vremena

    Orban: Evropa se sprema za rat, pojava evropskih vojnika u Ukrajini – samo pitanje vremena

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Mađarska mora da obnovi “antiratni savez” sklopljen na posljednjim izborima i da ostane izvan rata u Ukrajini, uz poruku da Budimpešta neće slati vojnike niti finansijsku pomoć u taj sukob.

    Orban je u obraćanju pred okupljenim učesnicima “Marša mira” u Budimpešti naglasio da je Mađarska opstala kroz istoriju uprkos porazima i pritiscima od velikih sila i da će zemlja i sada sačuvati svoju nezavisnost.

    – Mađarima ne treba objašnjavati šta je sloboda. Dovoljno je da udišemo vazduh i da znamo gdje stojimo. Sloboda ne može da se rodi iz mržnje i bijesa. Zato nikada nećemo dozvoliti da mržnja i bijes vladaju Mađarskom – rekao je Orban, a prenose mađarski mediji.

    On je kritikovao politiku Brisela i ukazao da EU vrši pritisak na Budimpeštu i pokušava da utiče na unutrašnju politiku Mađarske.

    – Nećemo dozvoliti da se ono što smo gradili 16 godina proda za briselske srebrnjake. Nećemo se odreći svog nacionalnog i hrišćanskog ustava, smanjenja troškova energije, dodatnih penzija ili sistema podrške porodici – naglasio je Orban.

    Komentarišući međunarodnu situaciju, Orban je rekao da se rat približava Evropi i optužio Brisel da želi da produbi svoje vojno učešće u Ukrajini.

    Orban je podvukao da Mađarska neće dozvoliti svojim vojnicima da učestvuju u ratu u Ukrajini.

    Prema njegovim riječima, spoljni pritisak na Mađarsku dolazi i sa zapada i sa istoka, kroz pokušaje da se zemlji uskrate finansijska sredstva iz Brisela i snabdijevanje energijom iz Kijeva.

    Učesnici “Marša mira” prošetali od budimske strane Margaretinog mosta do Košutovog trga, gdje je Orban održao govor povodom obilježavanja godišnjice početka revolucije i borbe za slobodu 1848. godine.

  • Koje su mogućnosti rakete „sajdžil“ kojom je Iran prvi put gađao ciljeve

    Koje su mogućnosti rakete „sajdžil“ kojom je Iran prvi put gađao ciljeve

    Iran je u novom talasu napada na izraelske i američke ciljeve prvi put od početka sukoba upotrijebio balističku raketu „sajdžil“, jednu od svojih najnaprednijih raketa srednjeg dometa.

    Riječ je o projektilu razvijenom u Iranu, dometa oko 2.000 kilometara, koji koristi čvrsto gorivo i navodno može da nosi bojeve glave teške do 700 kilograma.

    Ovu raketu Iran je prvi put lanrisao prošle godine. Kako su tada prenijeli mediji, “sadžil” je klasifikovan kao balistička raketa zemlja-zemlja i razvijen je potpuno unutar Irana, pod okriljem Organizacije za vazduhoplovnu industriju Ministarstva odbrane.

    Raketa ima domet od približno 2.000 kilometara i koristi čvrsto gorivo, što omogućava brže lansiranje u odnosu na rakete s tečnim gorivom.

    “Sadžil” je upravljiv u svim fazama leta, što ga čini teškim za presretanje konvencionalnim protivvazdušnim sistemima.

    Teheran je navodno tada izjavio da može da stigne do Tel Aviva za otprilike sedam minuta ako se lansira iz centralnog Irana.

    Raketa je duga 25 metara, prečnika je 1,25 metara i teška je oko 2,3 metričke tone.

    Može da nosi bojeve glave mase do 700 kilograma, a vjeruje se da je sposobna da nosi i nuklearne bojeve glave.

    “Sadžil” se prvi put pojavio u terenskom testiranju 2008. godine, a poboljšana verzija, “sadžil-2”, razvijena je 2009.

  • Zelenski tvrdi da saveznici iz EU pokušavaju da ga ucijene

    Zelenski tvrdi da saveznici iz EU pokušavaju da ga ucijene

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je evropske saveznike da pokušavaju da ga ucijene kako bi Kijev ponovo otvorio naftovod Družba, kojim se transportuje ruska nafta do Mađarske i Slovačke.

    Zelenski je istakao da bi obnavljanje protoka sirove nafte preko Ukrajine značilo ukidanje ekonomskih sankcija Moskvi, te je odbacio pritiske EU, nazivajući ih ucjenom.

    On je danas, 15. marta, novinarima u Kijevu rekao da bi obnavljanje protoka ruske sirove nafte preko Ukrajine u Evropsku uniju (EU) bilo kao ukidanje ekonomskih sankcija Moskvi, prenosi danas BBC.

    “Ili prodajemo rusku naftu ili ne. Zašto me (EU) tjera da obnovimo Družbu? Po čemu se ovo razlikuje od ukidanja sankcija Rusima? Zašto možemo u jednom slučaju reći Sjedinjenim Američkim Državama da se protivimo ukidanju sankcija, dok s druge strane prisiljavamo Ukrajinu da nastavi tranzit nafte preko naftnog gasovoda Družba?”, upitao je Zelenski.

    Zelenski je poručio da nema potrebe da ga bilo ko iz Evropske unije optužuje da nešto blokira.

    “Ako smo odlučili da obnovimo isporuke ruske nafte, onda želim da znaju da sam protiv toga. I nema potrebe da me optužujete da bilo šta blokiram. Ja to ne blokiram. Otvoreno kažem, ja sam protiv toga. Ali ako mi se postave uslovi da Ukrajina neće dobiti oružje, onda sam, izvinite, nemoćan po tom pitanju. Rekao sam našim prijateljima u Evropi da se to zove ucjena”, zaključio je Zelenski.

    Ukrajina navodi da je naftovod Družba iz sovjetskog doba oštećen u ruskim vazdušnim napadima u januaru i da još nije popravljen, dok je Mađarska ranije optužila vlasti u Kijevu da namjerno ne popravljaju naftovod i zatražila je dozvolu da njeni inspektori provjere stanje na terenu.

    Mađarska zavisi od ruske energije i blokirala je nove sankcije Evropske unije Moskvi, kao i zajam od 90 milijardi evra za Kijev dok se naftovod Družba, koji u jednom dijelu prolazi kroz Ukrajinu, ponovo ne otvori.

    EU je pozvala Zelenskog da brzo popravi naftovod i zatražila je od njega da dozvoli inspektorima da izvrše uviđaj na licu mjesta i utvrde štetu.