VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Prvog dana trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Ženevi o rješavanju sukoba u Ukrajini sastanci su trajali više od četiri sata, prema nekim izvorima više od šest sati i bili su veoma napeti.

    U hotelu Interkontinental sastale su se delegacije tri zemlje, tim Rusije činilo je više od 20 ljudi, na čelu sa Vladimirom Medinskim.

    Oni su dobili jasne upute od predsjednika Vladimira Putina, dok, s druge strane, ukrajinska delegacija nije bila tako složna.

    Navodno su se, prije samog sastanka, pojavile ozbiljne nesuglasice, između Kirila Budanova, šefa kabineta lidera kijevskog režima Vladimira Zelenskog i ostatka delegacije.

    Kako pišu zapadni mediji, Budanov smatra da bi brz sporazum sa Rusijom pod okriljem Vašingtona bio povoljniji za Kijev, jer bi se “prozor mogućnosti uskoro mogao zatvoriti”, dok drugi predstavnici ukrajinske delegacije u Ženevi, koji su i dalje pod uticajem stavova bivšeg šefa kijevske administracije Andreja Јermaka, nisu skloni takvom scenariju.

    Prema informacijama sa lica mjesta, pregovori su bili izuzetno intenzivni.

    – Sastanci u Ženevi imali su bilateralni i trilateralni karakter. Dijalog se odvijao u formatu rusko-američkih, rusko-ukrajinskih, kao i rusko-američko-ukrajinskih pregovora – naveo je izvor iz pregovaračkog tima za RT.

    Prije svega, viđene su provokacije ispred samog hotela, kada se nekolicina ukrajinskih aktivista okupila i vređala ruske novinare.

    Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov, šef Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, rekao je u saopštenju da su se današnji razgovori fokusirali na “praktična pitanja i mehaniku mogućih odluka”.

    – Velika pitanja, veliki kompromisi – rekao je izvor TASS-a upitan o tome šta je bilo na stolu.

    Agencija RIA Novosti kontaktirala je Trejsi Braun, američkog stručnjaka za govor tijela, koja je analizirala snimke iz predvorja hotela.

    – Mogu da kažem samo jedno – niko iz redova ukrajinske delegacije nije zadovoljan. Namrštene obrve, stisnute ili blago spuštene usne… Ne žele ničega da se odreknu – rekla je Trejsi Braun.

    TASS je prethodno naveo da će se pregovori odvijati o najmanje pet pitanja: teritorijalnom, vojnom, političkom, ekonomskom, kao i o “različitim aspektima bezbjednosti”.

    Zelenski je naravno ponovo optužio Rusiju da joj “odgovara rat”, iako je “Ukrajina spremna za mir”, a onda i navodno svojoj pratnji poručio da organizuje direktan sastanak sa Putinom.

    Američki “Aksios” piše i da je Zelenski takođe spreman da razgovara o povlačenju trupa iz Donbasa, pod uslovom, kako dodaju, da Rusija povuče svoje snage na uporedivu udaljenost.

    Predstavnici Italije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije doputovali su u Ženevu, iako Evropska unija nije bila pozvana za pregovarački sto.

    Oni su, kao i više puta ranije, pokušali da se umiješaju u pregovore, zbog čega su doputovali u švajcarski grad, ali u tome nisu uspjeli.

    – Danas su, na marginama pregovora, planirani razgovori evropskih savjetnika za nacionalnu bezbjednost sa delegacijama Ukrajine i SAD. Njemačka, Francuska, Britanija i Italija posmatraju treću pregovaračku sjednicu, koja slijedi nakon prve dvije održane u Abu Dabiju – rekao je izvor agencije RIA Novosti.

    Na čelu nepozvane britanske delegacije nalazi se DŽonatan Pauel, koji je svojevremeno rekao da je NATO postupio ispravno bombardovanjem Јugoslavije i priznao da je London vršio pritisak na SAD da izvedu i kopnenu operaciju protiv srpskih snaga.

    – Klintonova administracija oklijevala je da pošalje kopnene trupe nakon onoga što se dogodilo u Somaliji. Vršili smo pritisak, jer smo bili u pravu kada smo vjerovali da se rat ne može dobiti iz vazduha. Uradili smo pravu stvar i (predsjednik Srbije Slobodan) Milošević je srušen. Ali nikada nismo uspjeli da obezbijedimo podršku UN za rat zbog ruskog veta – rekao je tada Pauel.

    Pregovori se nastavljaju u srijedu, ali još nije poznato da li će biti riječi o teritorijalnim ustupcima, najvećoj tački sporenja dvije suprotstavljene strane.

    Inače, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin poručio je nedavno u intervjuu za TASS je da je Moskva pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju.

    – Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara – istakao je ruski zvaničnik.

  • Transparensi objavio analizu: Zastupljenost žena u politici ispod zakonskog praga, mladi nevidljivi

    Transparensi objavio analizu: Zastupljenost žena u politici ispod zakonskog praga, mladi nevidljivi

    Političke stranke u BiH godinama raspolažu desetinama miliona maraka javnog novca, ali taj novac ne doprinosi povećanju učešća žena i mladih u politici, niti se koristi transparentno i namjenski, pokazuje analiza Transparency International u BiH.

    U analizi se navodi da iako političke stranke odlučuju ko ulazi u politiku i ko oblikuje javne politike, trenutni sistem finansiranja ne obezbjeđuje da javna sredstva dovode do veće ravnopravnosti, demokratizacije i uključivanja nedovoljno zastupljenih grupa.

    Studija pokazuje da se učešće žena u većini institucija zadržava ispod 30 odsto, iako zakon propisuje da njihova zastupljenost ne smije pasti ispod 40 odsto. Kako se navodi, još ozbiljniji je podatak da uopšte ne postoje sistemski podaci o učešću mladih, niti bilo kakvi standardi koji bi garantovali njihovu zastupljenost. U isto vrijeme, preko 70 odsto prihoda političkih stranaka dolazi iz budžeta, što potvrđuje da javna sredstva predstavljaju ključni mehanizam za potencijalnu transformaciju stranačke politike, ali taj potencijal nije iskorišten.

    “Iako javno finansiranje postoji na svim nivoima vlasti, ne postoje jasni uslovi kako se ta sredstva troše. Postoji dodatno finansiranje za manje zastupljeni pol, ali ono nema efekt jer stranke nisu obavezne ta sredstva koristiti za aktivnosti koje bi unaprijedile položaj žena. Sistemi podsticaja ne utiču na ponašanje stranaka, a mladi uopšte nisu obuhvaćeni finansijskim kriterijima. Stranačke organizacije žena i mladih postoje, ali bez vlastitih budžeta i bez stvarne moći, dok sve ključne odluke ostaju u rukama stranačkog vrha što ostale kategorije ostavlja bez stvarnog uticaja kako na sastav kandidatskih lista tako i u procesima odlučivanja”, stoji u saopštenju Transparency International.

    Ističu da je dodatni problem potpuni nedostatak transparentnosti pa tako ne postoje podaci o tome kako se sredstva koriste, ne postoji standardizovano izvještavanje dok su mehanizmi nadzora izrazito slabi. Bez nadzora nema odgovornosti, što ostavlja širok prostor za zloupotrebe i onemogućava javnost da zna da li stranke koriste sredstva u skladu s javnim interesom.

    “Komparativni primjeri pokazuju da druge zemlje koriste javno finansiranje kao alat za promjene odnosno povećavaju sredstva strankama koje imaju više žena, umanjuju finansiranje onima koje ne poštuju ravnopravnost ili uvode obavezno izdvajanje sredstava za žene i mlade. Rješenja su dakle poznata i dokazana”, istakli su u ovoj analizi.

    Govoreći o nalazima studije, autor analize i saradnik TI BiH Adnan Kadribašić istakao je značaj rezultata.

    “Ova studija je prva u Bosni i Hercegovini koja jasno pokazuje kako se javni novac koristi u političkim strankama i šta to znači za ravnopravnost žena i učešće mladih. Pokazali smo da više od 70 odsto finansiranja dolazi iz budžeta, ali bez jasnih pravila i nadzora taj novac ne vodi ka većoj zastupljenosti niti stvarnim promjenama. Ovo je pitanje javnog interesa, jer građani finansiraju političke stranke. Ako već izdvajamo javna sredstva, moramo znati šta dobijamo zauzvrat”, naveo je Kadribašić.

    Učesnici na predstavljanju ove analize u Sarajevu, poručili su da javno finansiranje ima potencijal da bude pokretač transformacije političkih odnosa, ali samo ukoliko se poveže sa rezultatima, uvede, ojačaju nadzorni mehanizmi i osiguraju obavezna sredstva za rad organizacija žena i mladih unutar stranaka. Bez toga, tvrde, finansiranje političkih stranaka ostaje finansiranje postojećeg stanja, a ne alat demokratizacije.

    Transparency International u BiH pozvao je nadležne institucije da hitno usklade zakonodavni okvir, uvedu jasna pravila i uspostave mehanizme kontrole koji će osigurati da sredstva koja dolaze iz javnih budžeta zaista doprinose ravnopravnijem i inkluzivnijem političkom sistemu, a ne reprodukciji postojećih nejednakosti, prenosi Mondo.

  • Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana koji obuhvata investicije vrijedne 550 milijardi dolara.

    – Јapan sada zvanično i finansijski otpočinje prvi set investicija u okviru svoje obaveze da uloži 550 milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države, što je dio našeg Istorijskog trgovinskog sporazuma za revitalizaciju američke industrijske baze, stvaranje stotina hiljada odličnih američkih radnih mjesta i jačanje naše nacionalne i ekonomske bezbjednosti kao nikada do sada – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    On je najavio tri “ogromna” projekta u strateškim oblastima nafte i gasa u Teksasu, proizvodnje električne energije u Ohaju i kritičnih minerala u DŽordžiji.

    – Obim ovih projekata je toliko veliki da se ne bi mogao realizovati bez jedne veoma posebne reči – tarife. Gasna elektrana u Ohaju biće najveća u istoriji, postrojenje za tečni prirodni gas u Američkom zalivu će pokrenuti izvoz i dalje unaprijediti energetsku dominaciju naše zemlje, a naše postrojenje za kritične minerale će okončati našu glupu zavisnost od stranih izvora – rekao je Tramp.

  • Zelenski traži sastanak sa Putinom

    Zelenski traži sastanak sa Putinom

    krajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak uveče, 17. februara, da je ukrajinskom pregovaračkom timu u Ženevi naložio da pokrene pitanje budućeg sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ocijenio da je takav sastanak najbolji način da se postigne proboj u mirovnim pregovorima.

    Rusija želi da okonča rat

    Zelenski je u telefonskom intervjuu za Aksios rekao i da su mu američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, koji predvode američku delegaciju na pregovorima u Ženevi, rekli da Rusija iskreno želi da okonča rat i da bi trebalo da koordinira sa svojim pregovaračkim timom na toj osnovi prije razgovora, ali da je on mnogo pesimističniji.

    Dodao je da „nije fer“ to što američki predsjednik Tramp javno poziva Ukrajinu, a ne Rusiju, da napravi ustupke radi mira, te da se do trajnog mira ne može doći tako što bi se „dala pobjeda“ ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    „Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka“, rekao je Zelenski.

    Američki prijedlog

    Aksios navodi da su američki učesnici u pregovorima predložili da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje trenutno drže i da dozvole da to područje postane demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“, dok Vašington nije zauzeo stav o tome koja bi zemlja imala suverenitet nad tom teritorijom.

    Zelenski je kazao da je spreman da razgovara o povlačenju ukrajinskih trupa, ali je pozvao Moskvu da povuče svoje snage na ekvivalentnu udaljenost i odbacio rusku pretenziju na suverenitet nad zonom Donbasa.

    Prema njegovim riječima, tokom pregovora koji su juče održani u Ženevi, ruski zvaničnici su obećali da će se konsultovati sa Moskvom i vratiti sa detaljnim stavom o teritorijalnom pitanju.

    Dogovor za referendum

    Zelenski je naveo i da su se Vašington i Kijev složili da svaki sporazum mora biti predstavljen ukrajinskom narodu na referendumu, kao i da vjeruje da bi taj sporazum, ukoliko bi podrazumijevao jednostavno povlačenje ukrajinske strane iz Donbasa, bio odbijen.

    „Emotivno, ljudi ovo nikada neće oprostiti. Nikada. Neće oprostiti… meni, neće oprostiti (SAD)“, rekao je Zelenski.

    Ocijenio je da bi ukrajinski narod prihvatio sporazum kojim bi se zamrznule trenutne linije fronta u Donbasu, kao što je plan u dva druga ukrajinska regiona gdje je Rusija zauzela teritoriju.

    „Mislim da ako u dokument stavimo… da ostajemo tamo gdje ostajemo na liniji kontakta, mislim da će ljudi to podržati na referendumu. To je moje mišljenje“, istakao je Zelenski.

    Predsjednički izbori

    Zelenski je rekao i da je moguće da se novi predsjednički izbori u Ukrajini održe uz referendum o mirovnom sporazumu sa Rusijom.

    Prema njegovim riječima, izbori bi se eventualno mogli održati tokom krhkog primirja, dok bi on mogao da učestvuje na njima.

    „Zavisiće od ljudi. Vidjećemo šta žele“, kazao je Zelenski.

    Pristanak na primirje

    Dodao je da je Rusija, za sada, pristala samo na jednodnevno primirje kako bi Ukrajina organizovala i održala nacionalne izbore, umjesto 60 dana koliko Zelenski smatra da je potrebno.

    Zelenski je rekao da je ruski stav o jednodnevnom primirju za održavanje izbora apsurdan i da je mogući pokazatelj da Moskva nije spremna za istinski mir, prenosi Tanjug.

  • Kako će skroman rast u EU uticati na BiH?

    Kako će skroman rast u EU uticati na BiH?

    Evropska ekonomija bi ove godine trebalo da ostvari skroman rast, pri čemu se predviđa da će BDP evrozone porasti za skoro jedan odsto, ocijenili su analitičari kompanije CBRE u godišnjem izvještaju “SEE Region Real Estate Market Outlook 2026”.

    Kako se navodi u ovom izvještaju, ovaj rast predstavlja usporavanje u odnosu na 2025. godinu, koje je djelimično posljedica kontinuiranog uticaja carina, za koje se očekuje da će snažnije pogoditi ekonomsku aktivnost u 2026. nego prethodne godine.

    Inflacija je usporila

    “Učinak će varirati među tržištima, pri čemu se za pojedine ekonomije prognozira slabiji rast. Ne očekujemo dodatna smanjenja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB). Sa druge strane, inflacija je značajno usporila. Prosječna inflacija u evrozoni u 2026. godini trebalo bi da iznosi 1,5 odsto, dok će na nivou cijele EU biti nešto viša. Niže inflatorno okruženje trebalo bi da podrži realne prihode domaćinstava i podstakne rast potrošnje tokom godine”, navode u svojoj analizi.

    Kako će skroman rast u Evropskoj uniji uticati na BiH

    Ono što sve zanima u Bosni i Hercegovini je to kako će skroman rast u Evropskoj uniji uticati na BiH?

    Ekonomista Igor Gavran smatra da se u BiH iz EU “prelivaju” samo negativni efekti, nekada stvarni, a nekada i fiktivni, pomenuvši rat u Ukrajini koji se koristio kao izgovor za rast cijena nekretnina, za šta nema nikakvog osnova.

    “Većina članica EU ne može očekivati ništa osim recesije ili simboličnog rasta, jer jednostavno ekonomija EU, osim zaključivanja novih sporazuma o slobodnoj trgovini, koji bi trebalo da pomognu njenom izvozu, ne pokazuje nikakve znakove organskog oporavka i rasta. Nastavlja se politika samoubilačkog odricanja od jeftinijih energenata i sirovina iz Ruske Federacije i enormno trošenje novca za finansiranje Ukrajine, a saradnja s Kinom se i dalje ne jača potrebnim tempom”, objašnjava Gavran.

    Naš izvoz dominantno usmjeren prema EU

    Prema njegovim riječima, s obzirom na to da je naš izvoz dominantno usmjeren prema EU, stagnacija na tom tržištu za većinu izvoznika znači i stagnaciju izvoza.

    “Uz dodatne negativne efekte CBAM-a na one u određenim sektorima.

    Kada je riječ o kamatnim stopama… one bi u teoriji trebalo da rastu uz veću inflaciju, ali banke u BiH se odavno ne ponašaju tržišno i njihove kamatne stope ne odražavaju realne uslove na tržištu BiH. Zbog toga ova ekonomska teorijska postavka u BiH ne vrijedi i kamate su odavno previsoke na zaduživanje, a preniske na štednju. Kamate na depozite bi trebalo da rastu i to značajno, a kamate na većinu kredita da se smanjuju, ali to ne očekujem da će se desiti dok ne vidimo ili stvarnu konkurenciju na bankarskom tržištu ili odluke regulatora kojima bi se direktno ili indirektno banke prisilile na ponašanje u interesu klijenata, a ne samo vlastitog ekstraprofita”, naglasio je Gavran.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da će noseća snaga rasta EU biti potrošnja podstaknuta rastom realnih zarada.

    Rast zarada će biti veći od inflacije

    “Za sljedeću godinu se očekuje da će rast zarada biti veći od inflacije, što će povećati realnu kupovnu moć dohodaka i dovesti do rasta agregatne tražnje. Udruženi rast zaposlenosti i zarada generisaće ekspanziju potrošnje. Sa ovim trendovima i prognozama o stopi inflacije od 1,5% prestanak ekspanzivne  monetarne politike oličene u smanjenju referentnih kamatnih stopa neće imati negativan uticaj na dinamiku rasta”, kaže Mlinarević.

    Kada je u pitanju uticaj ekonomskih kretanja u EU na dinamiku rasta u BiH, Mlinarević smatra da isti treba sagledati kroz ključna dva kanala: izvoz i doznake.

    “Imajući u vidu da se u 2026. godini predviđa rast industrijske proizvodnje u EU, realno je očekivati održavanje postojećeg nivoa ili blagi rast izvoza. Ono što je dugoročno relevantno jeste promjena strukture industrijske proizvodnje gdje počinju prevlast preuzimati tehnološki intenzivne proizvodnje te bi naš dominantno resursno intenzivan izvoz mogao biti na udaru.

    Za vremenski horizont koji pokriva ovu 2026. godinu važno je istaći da EU kroz svoj mehanizam za oporavak planira preko 200 milijardi evra investicija u infrastrukturu i proizvodnju zelene energije.

    Ovaj investicioni ciklus će se pozitivno odraziti i na naš izvoz resursa neophodnih za te investicije. Ako posmatramo kanal doznaka iz inostranstva, možemo zaključiti da će predviđeni rast zaposlenosti i zarada pogodovati rastu doznaka, a samim time i rastu potrošnje u Bosni i Hercegovini. Iz svega navedenog možemo zaključiti da će ovu godinu obilježiti nešto veći rast u odnosu na 2025, ali bez mogućnosti da isti promijeni ekonomsku strukturu i životni standard u odnosu na prethodnu godinu. Bez strukturnih promjena ostaju nam iste ekonomske mete i ista rastojanja od željenog stanja”, istakao je Mlinarević.

  • Zelenski izrazio strah da je Tramp već donio odluku koja nije u korist Kijeva

    Zelenski izrazio strah da je Tramp već donio odluku koja nije u korist Kijeva

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da će Ukrajinci odbaciti potencijalni mirovni sporazum ako on uključuje jednostrano povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa.

    Istovremeno, Zelenski vjeruje da ako sporazum uključuje zamrzavanje trenutnih linija fronta u regionu, Ukrajinci bi ga mogli prihvatiti.

    On je ocijenio da nije fer da američki predsjednik Donald Tramp javno zahtijeva ustupke od Kijeva zarad mirovnog sporazuma, a to ne traži od Moskve.

    – Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka – naveo je Zelenski, nakon što je Tramp ranije ovog mjeseca rekao da Zelenski treba da načini korak ka mirovnom sporazumu.

    Zelenski je intervjuu za “Aksios” rekao da su se Sjedinjene Države i Ukrajina saglasile da svaki sporazum mora biti podnesen na referendum. On nije isključio mogućnost da će predsjednički izbori biti raspisani uz referendum.

    Zelenski je rekao i da je upozorio specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiva Vitkofa, i zeta DŽareda Kušnera da ne vrše pritisak na njega da podrži mirovni sporazum koji bi ukrajinski građani smatrali “neuspješnom pričom”.

    Zelenski je dodao da su ga američki zvaničnici ohrabrili da koordinira sa svojim timom prije pregovora, kao i da američka strana vjeruje da je Rusija iskreno zainteresovana za okončanje sukoba.

    “Aksios” je objavio da je Vašington predložio da se ukrajinske trupe povuku iz područja Donbasa koje trenutno kontrolišu i da teritorija postane demilitarizovana “slobodna ekonomska zona”, bez preciziranja koja bi država imala suverenitet nad tim područjem.

    Kako navodi “Aksios” Zelenski je spreman da razgovara o povlačenju snaga, pod uslovom da i Moskva povuče svoje trupe na istu udaljenost i da ne polaže pravo na suverenitet nad tom zonom.

    Ženeva je danas bila domaćin razgovora predstavnika SAD, Ukrajine i Rusije, a delegacije su se saglasile da sutra nastave pregovore.

  • Prijetnja “administrativnog egzodusa” nad Srbima na KiM od 15. marta – šta to znači za studente, profesore, ljekare, povratnike

    Prijetnja “administrativnog egzodusa” nad Srbima na KiM od 15. marta – šta to znači za studente, profesore, ljekare, povratnike

    Više od trećine studenata i skoro polovina nastavnika univerziteta čije je sjedište u Kosovskoj Mitrovici biće smatrani strancima ako Priština 15. marta počne da primjenjuje Zakon o strancima, upozorava docent Duško Čelić. U zakonu nema ništa posebno, ali su posljedice njegove primjene diskriminatorne po sve Srbe, ističe profesor Bojan Bojanić. Politikolog Ognjen Gogić kaže da se naslućuje i skrivena agenda, jer najavljena primjena zakona koincidira sa temom preuzimanja kontrole nad srpskim zdravstvenim i obrazovnim sistemom.

    Srbi na Kosovu i Metohiji 15. mart nazivaju “Danom D”, upozoravajući da bi prištinski Zakon o strancima mogao da otvori pitanje boravka, rada i opstanka hiljada ljudi koji funkcionišu u sistemu institucija Srbije. Iz Brisela stižu apeli da se izbjegnu tenzije, ali ne i jasne najave odlaganja.

    Docent Duško Čelić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici upozorava da je ta ustanova najosjetljivija, jer je više od trećine studenata iz Centralne Srbije i sa sjevera Crne Gore, a gotovo polovina saradnika i nastavnika su takođe iz Centralne Srbije.

    Činjenica je, dodaje, da svi oni nemaju dokumenta Prištine i da će se prema tom zakonu smatrati strancima.

    – Njima neće biti omogućeno da borave duže od tri dana. Da bi boravili duže od tri dana, moraju da navedu razlog. Ako je razlog studiranje ili rad u našoj instituciji na našem fakultetu, onda ta institucija mora biti akreditovana u Prištini, prepoznata u kvazi-pravnom sistemu Prištine, što, kao što znamo, nije slučaj – navodi Čelić.

    Čelić objašnjava kako bi to izgledalo u konkretnom slučaju nastavnika ili studenta koji uđu na KiM i moraju da borave duže od tri dana, jer na primjer predaju u Kosovskoj Mitrovici na nekom od fakulteta ili slušaju nastavu u drugom semestru.

    – Vi ćete biti obavezni da se prijavite nekoj lokalnoj policiji u Kosovskoj Mitrovici, policijskoj stanici, da navedete razlog ako želite da boravite duže od tri dana. Morate navesti razlog, a taj razlog mora biti po procjeni policije Prištine opravdan. A jedan od opravdanih, to je rad, odnosno studiranje u instituciji akreditovanoj u Prištini. Ukoliko ta institucija nije akreditovana, vi ćete dobiti odbijenicu i bićete protjerani. Bićete podvrgnuti nekoj prekršajnoj, moguće i krivičnoj sankciji – kaže Čelić.

    Šef poslaničke grupe Srpske liste Igor Simić rekao je da je Zakon o strancima jedan administrativni način da se etnički očisti prostor Kosova i Metohije od Srba.

    – Želim da budem direktan. Mi smo radili analizu u Srpskoj listi. Blizu 7.000 ljudi koji žive na prostoru Kosova i Metohije, od kojih je najveći broj onih koji su ovde čak i rođeni, neće biti u mogućnosti da nastave svoj život u svojoj kući, na očevini i dedovini, jer će primjenom ovog zakona biti onemogućeni u tome – upozorava Simić.

    Profesor Bojan Bojanić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici ističe da u zakonskim normama nema ništa posebno što odskače od drugih zakona od strancima, ali da je problematično što su posljedice primjene tog zakona diskriminatorne po sve pripadnike srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

    – One pogađaju 3.000 studenata Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici. To su studenti koji žive na teritoriji Centralne Srbije, Crne Gore, a studiraju u Kosovskoj Mitrovici. Oni nemaju kosovska dokumenta i njima se automatski uskraćuje jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na obrazovanje. Gotovo polovina nastavnika prištinskog univerziteta ne žive stalno sa svojim porodicama na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija – navodi Bojanić.

    Bojanić ukazuje i na primere da ljudi žive na Kosovu i Metohiji, a ne mogu da dođu do lične karte Prištine.

    – Imamo primjere povratnika, na primjer u Goraždevcu, Osojanima i ostalim mjestima, da pet članova porodice ima dokumentaciju, a jedan koji je rođen u Kraljevu na primjer ili Nišu, nema pravo i ne može da dobije kosovski dokument, kosovsku ličnu kartu, a živi u jednom takvom okruženju, u enklavi – objašnjava profesor.

    Sa druge strane, Bojanić dodaje da profesori poput njega ili Duška Čelića nemaju te lične karte.

    – Predajem ustavno pravo Republike Srbije, studentima predajem Ustav Srbije, predavanja počinjem od preambule, naravno, pa onda redom, sve su to norme o teritorijalnom integritetu, suverenosti i tako dalje. Meni bi bilo licemjerno da sutra odem i uzmem ličnu kartu i time prihvatim državljanstvo države koju ne priznajem. Imao bih zaista veliki problem sa svojom savješću – kaže Bojanić.

    Politikolog Ognjen Gogić istakao je da je pogođen zdravstveni sektor, navodeći primjer ljekara specijaliste koji treba da dođe u zakazanu intervenciju u Gračanici ili Kosovskoj Mitrovici.

    – I onda mu na administrativnim prelazima kažu – ne možeš da uđeš zato što si prekoračio vreme koje možeš da budeš na Kosovu bez prijave boravka – ukazuje Gogić.

    Čelić podsjeća da je Priština Zakon o strancima donijela još 2013. godine, a da je iz nekog razloga odlučila da ga primijeni sada.

    Gogić je primijetio da primjena zakona koincidira sa novim evropskim sistemom ulaska i izlaska u prostor Šengena, ali i sa temom preuzimanja kontrole nad zdravstvenim i obrazovnim sistemom.

    Mada je Priština saopštila da u procesu pristupanja ima obavezu da vodi evidenciju o tome koja lica i u kojem svojstvu i periodu borave na KiM, problem je, naglašava Gogić, to što se pod strancima podrazumijevaju građani Srbije.

    – Slutimo da tu postoji jedna skrivena agenda. Vrlo je indikativno da se zajedno sa temom zakona o strancima otvorila i tema integracije zdravstvenog i obrazovnog sistema, i to su teme koje su paralelno otvorene. Nije slučajno što je ta tema došla na dnevni red – ukazuje Gogić.

    Profesor Bojanić je saglasan da je primjena zakona sinhronizovana sa najavom integracije srpskih institucija, i da su na meti obrazovanje i zdravstvo koji funkcionišu u sistemu Republike Srbije.

    Čelić smatra da nije moguće integrisati se u jednu sredinu koja vas ne želi i koja vas diskriminiše, podsjećajući na slučajeve profesora koji su na KiM ubijeni ili linčovani.

    Gogić ne vidi da postoje naznake da može da se odloži primena Zakona o strancima, ali da to ionako ne bi riješilo problem, već bi to bila samo kupovina vremena.

    Treba razmišljati o prilagođavanju i mjerama koje vlasti u Prištini mogu da preduzmu da olakšaju primjenu zakona na Srbe, smatra Gogić i navodi da je moguće podzakonskim aktima prilagoditi zakon tako da se, na primer, omogući priznavanje isprava koje izdaju srpske obrazovne i zdravstvene ustanove.

    – Sad je to pitanje naše diplomatije da ukaže da je primjena ovog zakona diskriminatorna, da asimetrično pogađa jednu grupu i da se onda traže prilagođavanja – rekao je Gogić.

    Bojanić je naveo da su im iz Prištine prošle nedelje iznijeli zahtjev da se oslobode prostorije Fakulteta tehničkih nauka.

    – Tako da je to jedan od mehanizama i mi upravo postavljamo pitanje šta će se desiti 12. marta, kada ističe tih 30 dana. I mi tu treba da dobijemo odgovor kako da se ponašamo i šta da očekujemo od našeg osnivača, od Vlade. Јer to je pitanje koje prevazilazi moć Univerziteta. To Univerzitet ne može da riješi – rekao je Bojanić.

    Čelić apeluje na Republiku Srbiju da se kao osnivač univerziteta ne odriče osnivačkih prava. “Apelujem na državu Srbiju ne da stane iza, nego ispred svoga naroda na Kosovu i Metohiji”, poručio je Čelić.

  • Karan: Narodna volja biće moja svetinja, cijelim svojim bićem braniću status Republike Srpske

    Karan: Narodna volja biće moja svetinja, cijelim svojim bićem braniću status Republike Srpske

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Siniša Karan istakao je da će narodna volja biti njegova svetinja, te da će cijelim svojim bićem braniti suverenitet i status Republike Srpske.

    – Srpski narod pokazao je da u najtežim trenucima donosi suverene odluke i odlučuje o svojoj sudbini. Čuo sam glas našeg naroda, a jedinstveno ćemo nastaviti da se borimo za našu jedinu Republiku Srpsku i ono što joj je Dejtonski sporazum dao – poručio je Karan.

     

    On je na Iksu zahvalio svima koji su mu ukazali povjerenje da predstavlja Republiku Srpsku.

  • Hoće li se BiH pridružiti SEPA-i?

    Hoće li se BiH pridružiti SEPA-i?

    Bosna i Hercegovina je prethodnih godina godišnje gubila oko 100 miliona evra samo zbog toga što nije dio SEPA-e, odnosno jedinstvenog područja plaćanja u evrima.

    Ipak, uskoro bi to mogla postati prošlost, a Klix je provjerio šta je neophodno da BiH postane dio te priče.

    Članstvo u SEPA-i će značiti jednakost bh. fizičkih i pravnih lica u domaćem i prekograničnom platnom prometu sa državama koje su već dio SEPA-e.

    Konkretnije, ta jednakost će podrazumijevati smanjenje naknada za dolazne i odlazne novčane transakcije, čime će građani i privrednici ostvariti značajnu uštedu.

    Procjena Svjetske banke je da su te naknade u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama koje nisu dio SEPA-e šest puta veće nego u zemljama koje su dio SEPA-e.

    Posljednjih godinu dana napravljeni su određeni pomaci, pa postoji velika šansa da BiH uskoro postane članica SEPA-e. BiH, odnosno Centralna banka naše zemlje, već je spremna za aplikaciju, a da bi se to dogodilo u narednih mjesec ili dva dana, potrebno je da entitetski parlamenti usvoje određene izmjene i dopune zakona.

    Reformski paket zakona u Federaciji BiH Vlada je već usvojila, a na sjednici Parlamenta FBiH bi se trebao naći do kraja ovog mjeseca.

    Taj paket obuhvata:

    Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektronskom novcu, Zakon o računima za plaćanje, Izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga,

    Izmjene i dopune Zakona o bankama, Izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima.

    Ovim setom propisa Federacija BiH postavlja pravni okvir za digitalna plaćanja, jačanje zaštite korisnika finansijskih usluga i dugoročnu stabilnost finansijskog sistema, uz stvaranje ključnih pretpostavki za pristupanje BiH Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

    Isto je potrebno usvojiti i u entitetu Republika Srpska, gdje su zakoni poslati u parlamentarnu proceduru i uskoro ih treba razmatrati Narodna skupština Republike Srpske.

    Kada dva entitetska parlamenta usvoje neophodne zakonske izmjene, BiH će aplicirati za članstvo i na taj način olakšati transfer novca i doprinijeti godišnjoj uštedi od 100 miliona evra.

    Ovo je izuzetno važno kako za privredu, tako i za građane kod individualnih transakcija.

    Takođe, treba naglasiti da prijetnja sivom listom Manivala (Moneyval) BiH, zbog nekih drugih zakona i odluka na nivou države, ne znači da će BiH biti uskraćeno članstvo u SEPA-i. To može u određenoj mjeri zakomplikovati proces, ali nas taj status neće diskvalifikovati iz SEPA-e.

    Podsjetimo, da bi BiH izbjegla sivu listu Manivala, potrebno je da u što kraćem periodu usvoji Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine na državnom nivou, zatim da pojača finansijske sankcije u vezi sa pranjem novca, te da usvoji poseban registar vlasnika kompanija u oba entiteta.

    Ukoliko BiH završi na sivoj listi Manivala, to će dodatno usporiti ekonomiju zbog strožih finansijskih kontrola; transakcije će biti usporene, što će se najviše odraziti na bankarski sektor, a u konačnici, država će izgubiti na reputacionom riziku.

  • Minić sa Ginkelom: Srpska posvećena konstruktivnom rješavanju svih otvorenih pitanja u BiH

    Minić sa Ginkelom: Srpska posvećena konstruktivnom rješavanju svih otvorenih pitanja u BiH

    Predsjednik Vlade Republike Srpske razgovarao je danas u Banjaluci sa otpravnikom poslova ambasade SAD-a DŽonom Ginkelom.

    U otvorenom i konstruktivnom razgovoru, Minić izrazio je posvećenost Vlade Republike Srpske mirnom i konstruktivnom rješavanju svih otvorenih pitanja u BiH.

    On je ukazao da je Vlada Republike Srpske otvorena za sve inicijative koje mogu doprinijeti jačanju međusobnog povjerenja i poboljšanja životnog standarda svih građana.