Autor: INFO

  • Ambasada Izraela najoštrije osudila antisemitske incidente u Splitu

    Ambasada Izraela najoštrije osudila antisemitske incidente u Splitu

    Mrtvački kovčeg s natpisom Ajax na krovu automobila, povici „Ustaj, Adolfe“ i „Gazi Židove“, pa reakcija Ambasade Izraela. Ono što je dio Torcide priredio na ulicama Splita uoči utakmice s nizozemskim klubom pretvorilo se u međunarodni skandal. Dok su snimci navijačke povorke obilazili Evropu, izraelska ambasada u Hrvatskoj saopštila je da je duboko šokirana antisemitskim incidentima i zatražila odlučnu reakciju nadležnih institucija. „Duboko smo šokirani teškim antisemitskim incidentom koji se juče dogodio u Splitu i najoštrije ga osuđujemo. Takve incidente moraju nedvosmisleno i odlučno osuditi sva nadležna tijela na svim nivoima“, poručili su iz ambasade. Zahvalili su Vladi Hrvatske i posebnoj savjetnici premijera za pitanja Holokausta Sari Lustig na brzoj osudi događaja, izrazivši uvjerenje da će odgovorni biti pronađeni.

    Sve se dogodilo u četvrtak, 15. oktobra, tokom Torcidine povorke prema stadionu Poljud, gdje su Hajduk i amsterdamski Ajax igrali utakmicu Konferencijske lige. Na čelu kolone nalazio se žuti golf s mrtvačkim kovčegom na krovu. Na kovčegu je velikim slovima pisalo „Ajax“. Iza automobila kretala se masa navijača, a na snimcima koji su se proširili društvenim mrežama čuju se povici „Auschwitz, Auschwitz“, „Ustaj, Adolfe“, „Gazi Židove“ i „Ajmo, ustaše“. Pjevale su se i pjesme koje aludiraju na nacističke logore smrti. Kovčeg je kasnije razbijen, a prizori iz Splita završili su na naslovnicama stranih medija. Zanimljivo je da ovo nije prvi put da se mrtvački kovčeg s imenom Ajaxa pojavljuje među navijačima Hajduka. Istu provokaciju Torcida je priredila prije 31 godinu, 1995, kada su se ova dva kluba sastala u četvrtfinalu Lige šampiona. Ovog puta, međutim, uz kovčeg su zabilježeni i povici koji su izazvali oštre reakcije zbog otvorenog antisemitizma i veličanja nacizma.

    Ajax je decenijama povezan s jevrejskim identitetom dijela svojih navijača. Amsterdamski klub potiče iz grada s dugom istorijom jevrejske zajednice, a dio njegovih pristalica koristi naziv „Super Jevreji“, Davidovu zvijezdu i druge jevrejske simbole. Takav navijački identitet razvijao se i kao odgovor na antisemitske uvrede koje su Ajaxovi navijači godinama slušali od protivničkih grupa. Iako većina navijača koji koriste tu simboliku nisu Jevreji, Ajax je upravo zbog nje često meta antisemitskih provokacija. U izraelskim medijima dodatnu pažnju izazvala je činjenica da za nizozemski klub nastupa izraelski reprezentativac Oskar Gluh. Snimci iz Splita nisu ostali samo tema hrvatskih medija. Izraelski Ynet objavio je tekst pod naslovom „Auschwitz, Auschwitz: Antisemitizam protiv ‘jevrejskog kluba’ i njegovog izraelskog igrača“. Israel Hayom je još prije početka utakmice izvijestio o antisemitskim povicima usmjerenim protiv Ajaxa i Gluha. Britanski Telegraph pisao je o „odvratnim antisemitskim uvredama“, uz podsjećanje na ranije incidente povezane s rasizmom na hrvatskim fudbalskim stadionima. Nizozemski FCUpdate naveo je da su se navijači Hajduka pokazali u najgorem svjetlu. „Na društvenim mrežama kruže snimci na kojima se vidi i čuje kako desetine navijača Hajduka na putu prema stadionu pjevaju antisemitske i nacističke pjesme“, objavio je taj portal. Poljski Przegląd Sportowy posebno se osvrnuo na povike o Hitleru i Aušvicu, ali i na ponavljanje provokacije s mrtvačkim kovčegom iz 1995. godine. O događajima su izvještavali i grčki ERT, rumunska Gazeta Sporturilor, čileanska Cooperativa, kao i brojni regionalni mediji.

    Splitska policija potvrdila je da je tokom navijačke povorke zabilježila povike koji imaju obilježja kažnjivog ponašanja. Pokrenuta je kriminalistička istraga kako bi se utvrdilo ko je učestvovao u incidentima i postoje li osnovi za pokretanje postupaka protiv odgovornih. Na događaje je reagovala i Vlada Hrvatske, osudivši veličanje nacističkog režima i poručivši da takvom ponašanju nema mjesta u sportu. Za izraelsku ambasadu posebno je važna bila upravo ta reakcija hrvatskih vlasti, zbog čega su im javno zahvalili. Antisemitski povici nisu bili jedini incident koji je obilježio dolazak Ajaxa u Split. Napetosti su počele još ranije, kada je policija kod dijela nizozemskih navijača pronašla hladno oružje. U srijedu naveče, 14. oktobra, u centru Splita i na Rivi došlo je do sukoba većeg broja domaćih i gostujućih navijača. Policija je intervenisala, a nakon nereda privedeno je 57 osoba. Ni sama utakmica nije protekla mirno. Hajduk je pobijedio Ajax rezultatom 2:1, ali je susret u 77. minutu morao biti prekinut zbog velike količine pirotehnike koju su zapalili domaći navijači. Dim je prekrio teren, fudbaleri su se povukli, a utakmica je nastavljena tek nakon približno 12 minuta. Hajduk se potom javno izvinio zbog ponašanja dijela navijača. „Izvinjavamo se i organizatoru takmičenja te rukovodstvu i igračima Ajaxa koji su svjedočili scenama po kojima ne želimo da nas Evropa pamti“, saopštio je splitski klub. Međutim, to izvinjenje odnosilo se na pirotehniku i prekid utakmice, a ne na nacističke i antisemitske povike tokom povorke. Zbog incidenata na stadionu Hajduku prijete sankcije UEFA, dok policija nastavlja da istražuje događaje na splitskim ulicama, prenose Nezavisne.

  • Stevandić: Iza naziva „Studentska lista“ krije se agenda podjela i sukoba među Srbima

    Stevandić: Iza naziva „Studentska lista“ krije se agenda podjela i sukoba među Srbima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da se naziv „Studentska lista“ koristi kako bi se u javnosti stvorio pozitivan utisak i izazvala podrška, dok se, prema njegovim riječima, iza takvog predstavljanja krije agenda podjela i sukoba među Srbima.

    Stevandić je u objavi na društvenim mrežama naveo da riječ „student“ u društvenoj percepciji ima posebno značenje i gotovo simbolički status, zbog čega smatra da je naziv „Studentska lista“ pažljivo odabran.

    „Zato je i naziv ‘Studentska lista’ pažljivo i podmuklo odabran da bi proizveo emociju i utisak čistog i lepršavog što svi trebaju da podrže“, istakao je Stevandić.

    On je ocijenio da se iza, kako je naveo, pozitivnog naziva nalaze političke ideje koje, prema njegovom mišljenju, podstiču podjele među Srbima. U tom kontekstu pomenuo je Dinka Gruhonjića, Nenada Čanka, Vesnu Pešić i Jovu Bakića, pripisujući njima i sličnim akterima stavove koje je okarakterisao kao autošovinističke i srbofobne.

    Stevandić smatra da je prepoznavanje takvih političkih poruka važno bez obzira na političko opredjeljenje građana.

    „Raskrinkavanje te podlosti i zamke nacionalni je zadatak svakog savjesnog Srbina, bez obzira na političko opredjeljenje“, poručio je Stevandić.

    Govoreći o političkim ciljevima Ujedinjene Srpske, naglasio je da očekuje pobjedu te stranke.

    „Zato mora da pobijedi Ujedinjena Srpska i zato smo tu“, zaključio je Stevandić.

  • Zbog radova na putu AMS RS savjetuje prilagođavanje brzine i maksimalan oprez

    Zbog radova na putu AMS RS savjetuje prilagođavanje brzine i maksimalan oprez

    Zbog pojačane frekvencije vozila u gradskim centrima i radova na brojnim putnim pravcima, danas, 16. oktobra, očekuje se sporije odvijanje saobraćaja u Republici Srpskoj i FBiH. Iz Auto-moto saveza Republike Srpske upozoravaju da u brdsko-planinskim predjelima ima mraza, dok se u kotlinama i duž rijeka javlja prolazna magla koja smanjuje vidljivost. Vozačima se savjetuje da brzinu prilagode uslovima na putu, budu maksimalno oprezni i izbjegavaju rizična preticanja. Na graničnim prelazima jutros nema dužih zadržavanja.

    Na snazi je izmijenjen režim saobraćaja na izgrađenom dijelu auto-puta Rača–Bijeljina, zbog privremenog priključenja na magistralni put na dionici prema granici sa Srbijom na Rači. Na ukrštanju magistralnih puteva u Lončarima u toku je izgradnja kružne raskrsnice, zbog čega je izmijenjen režim saobraćaja. Radovi bi trebalo da traju do kraja novembra. Izmjene u odvijanju saobraćaja zbog radova na snazi su na magistralnom putu Klašnice–Šargovac–Banjaluka, kao i u Trnu, zatim na putevima Razboj Ljevčanski–Srbac i Laktaši–auto-put, na regionalnom putu Razboj Ljevčanski–Laktaši, te na dionici Kozarac–Lamovita, gdje je u toku privremeno izmještanje dijela trase. Radovi se izvode i na magistralnom putu Dragotinja–Prijedor, gdje je obavezno poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije. Na magistralnom putu Podromanija–Sumbulovac, preko Romanije, dolazi do privremenih obustava saobraćaja zbog minerskih radova na izgradnji dodatne trake za spora vozila. Obustave traju od 10 do 15 minuta, radnim danima i subotom, u periodu od devet do 12 časova.

    Zbog proširenja javne rasvjete na auto-putu Gradiška–Banjaluka, na dionici Mahovljani–Glamočani, saobraćaj se odvija po izmijenjenom režimu radnim danima i subotom od sedam do 17 časova. Izmjene su na snazi i na magistralnom putu Krupac–Bogatići, zbog sanacije cjevovoda male hidroelektrane Krupac, kao i na magistralnim putevima kod Modriče i Bijeljine, gdje se grade auto-putevi. U Patkovači, na putu Bijeljina–Zvornik, u toku je izgradnja trotoara, autobuskog stajališta i pristupnih rampi u zoni osnovne škole, zbog čega se vozačima savjetuje dodatni oprez. Na ulazu u Bijeljinu iz pravca Brčkog izmijenjen je režim saobraćaja zbog rekonstrukcije i dogradnje mosta preko Majevičkog kanala. Vozila ukupne mase do 3,5 tona koriste privremenu obilaznicu u neposrednoj blizini gradilišta, dok se teža vozila preusmjeravaju na regionalni put kroz naselje Velika Obarska. Radovi se izvode i na pravcima Čelinac–Kotor Varoš, Ukrina–Klupe, Rača–Bijeljina u rejonu Balatuna i Trnjaka, Dobro Polje–Miljevina, kao i kod Doboja, gdje je u toku izgradnja auto-puta na Koridoru 5c. Na magistralnom putu Dobro Polje–Miljevina vozila do 3,5 tone saobraćaju jednom kolovoznom trakom, dok se teža vozila preusmjeravaju na alternativne pravce. Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci–Ustiprača saobraćaj se odvija jednom trakom.

    Klizišta otežavaju odvijanje saobraćaja na pravcima Kozarac–Vodice, Gradiška–Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu, u Donjoj Paležnici, na regionalnom putu Bušletić–Zelinja, te na pravcu Ugljevik–Glavičice, u mjestu Ugljevik Selo. Saobraćaj je otežan i na magistralnom putu Foča–Dobro Polje, u mjestu Tuhalji. Na regionalnom putu Karanovac–Kneževo, u Ljubačevu, zbog klizišta se saobraća jednom trakom u dužini od 40 metara, dok se u Vijačanima, na putu Prnjavor–Ukrina, jednom trakom vozi u dužini od 50 metara. U FBiH je zbog radova zatvorena dionica auto-puta Kakanj–Lašva, a vozila su preusmjerena na suprotnu stranu auto-puta. Zbog sanacije potpornog zida na ulazu u tunel Klopče, na dionici auto-puta Zenica jug–Zenica sjever, saobraćaj se odvija usporeno, a radovi se izvode u desnoj traci. Zbog nastavka izgradnje poddionice auto-puta Nemila–Vranduk zatvorena je poddionica Golubinja–Nemila, a saobraćaj je preusmjeren na magistralni put. Na auto-putu Sarajevo zapad–Lepenica zbog radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku. Na magistralnom putu Jablanica–Blidinje i dalje je dozvoljen saobraćaj samo za vozila do 3,5 tone. Zbog sanacionih radova na magistralnom putu Izačić–Bihać, u mjestu Papari, svakog radnog dana od sedam do 17 časova saobraćaj se odvija usporeno, jednom trakom. Radovi su u toku i na magistralnom putu Mostar–Čitluk–brdo Hum, gdje se svakog dana, osim nedjelje, saobraćaj odvija usporeno, uz naizmjenično propuštanje vozila. Pješačke staze grade se na magistralnim putevima Skokovi–Srbljani, Široki Brijeg–Posušje, Grude–Privalj, Šamac–Orašje, Cazin–Srbljani u mjestu Gnjilovac, kao i na ulazu u Kiseljak iz pravca Sarajeva. Na mjestima izvođenja ovih radova saobraćaj se odvija naizmjenično, jednom trakom, prenose Nezavisne.

  • Napadi Huta na infrastrukturu i Aramko dio šire iranske strategije pritiska

    Napadi Huta na infrastrukturu i Aramko dio šire iranske strategije pritiska

    Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva. Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Rojters saudijski, iranski i regionalni izvori.

    Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru. Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage. „Iranci su u čeličnom stisku“, kazao je Najts. Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti „udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku“, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

    Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve. On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta. Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva. Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu. Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa „Vizija 2030“.

    Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova. Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće. Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom. Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine. Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji. „Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući“, rekao je Sager. „Nemaju drugog izbora osim vojne akcije“, dodao je.

    S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije. „Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika“, kazao je Džerdžes. Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje. Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda. Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Rojtersu prošlog mjeseca. Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

    Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku. Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube. „Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta“, rekao je Miler. „Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca“, dodao je. Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu. Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje. Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom. „Idemo ka najgorem mogućem ishodu“, upozorio je El Muslimi. „Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika“, kazao je. On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. „Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji“, rekao je El Muslimi. „Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva“, zaključio je, prenose Nezavisne.

  • Makron: Zajedno Ukrajini obezbijediti sredstva za odbranu i zaštitu

    Makron: Zajedno Ukrajini obezbijediti sredstva za odbranu i zaštitu

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron ponovio je danas tokom razgovora u Briselu sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da je Francuska odlučna da ostane uz Ukrajinu i ukrajinski narod. „Dok Rusija bira eskalaciju jer je zaglavljena na frontu, od ključne je važnosti da zajedno Ukrajini obezbijedimo sva sredstva neophodna za odbranu i zaštitu njenog civilnog stanovništva i infrastrukture“, napisao je Makron na platformi X. On je dodao da Francuska ostaje odlučna da nastavi da podržava Ukrajinu u nastojanjima da se postigne „čvrst i trajan mir“. „Francuska će nastaviti da preuzima odgovornost“, poručio je Makron, prenose Nezavisne.

  • Za završetak kupovine ruskog udjela u NIS-u potrebno odobrenje OFAC-a

    Za završetak kupovine ruskog udjela u NIS-u potrebno odobrenje OFAC-a

    Mađarska naftna kompanija MOL dobila je od američkog Ministarstva finansija produženje licence do 30. oktobra za pregovore o kupovini ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). Iz MOL-a su za RTS potvrdili da se pregovori nastavljaju, ali da je za završetak transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC), kao i drugih nadležnih organa. Produženje licence omogućava nastavak pregovaračkog procesa, ali ne znači da je kupovina ruskog udjela već odobrena ili završena.

    Mađarska kompanija saopštila je i da je završila obnovu postrojenja u Rafineriji „Dunav“, koje je bilo oštećeno u požaru prošle godine. Time su, kako navode iz MOL-a, stvoreni uslovi da se rafinerija vrati punom obimu prerade. Iz kompanije ističu da je to značajno ne samo za snabdijevanje mađarskog tržišta, već i za zemlje regiona. MOL je prisutan i na tržištu Srbije, gdje ima oko 70 benzinskih stanica. Pregovori o kupovini ruskog udjela u NIS-u nastavljaju se u okviru produžene američke licence, koja važi do 30. oktobra, prenose Nezavisne.

  • Ko najviše duguje MMF-u

    Ko najviše duguje MMF-u

    Argentina je najveći dužnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na svijetu, sa gotovo 57 milijardi dolara neotplaćenih obaveza, što je više od ukupnog duga narednih šest zemalja na listi. Prema podacima MMF-a s početka oktobra 2026. godine, među najvećim dužnicima nalaze se i Ukrajina, Pakistan, Egipat i Ekvador. Podaci koje je obradio Visual Capitalist pokazuju ne samo koliko pojedine zemlje duguju MMF-u, već i koliki je taj dug u odnosu na veličinu njihovih ekonomija. I dok se neke države zadužuju zbog dugogodišnjih ekonomskih problema, druge su primorane da traže međunarodnu finansijsku pomoć zbog ratova, valutnih kriza i velikih budžetskih pritisaka.

    Argentina je ubjedljivo na prvom mjestu sa 56,8 milijardi dolara neotplaćenog duga prema MMF-u. To predstavlja čak 8,2 odsto njenog procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2026. godinu. Na drugom mjestu nalazi se Ukrajina sa 14,4 milijarde dolara, što odgovara 6,4 odsto njenog BDP-a. Treći je Pakistan sa 10,8 milijardi dolara, odnosno 2,4 odsto BDP-a, dok Egipat duguje 10,6 milijardi dolara ili 2,5 odsto BDP-a. Peto mjesto zauzima Ekvador, čiji dug iznosi 9,4 milijarde dolara, što predstavlja 6,8 odsto BDP-a. Na šestom mjestu nalazi se Obala Slonovače, sa dugom od 5,6 milijardi dolara, što čini pet odsto njenog BDP-a. Slijedi Gana sa četiri milijarde dolara, odnosno 3,4 odsto BDP-a. Bangladeš zauzima osmo mjesto sa 3,9 milijardi dolara, ali taj iznos predstavlja svega 0,8 odsto njegove ekonomije. Na devetom mjestu je Kenija sa 3,8 milijardi dolara ili 2,6 odsto BDP-a, dok je deseta Demokratska Republika Kongo sa 3,3 milijarde dolara, odnosno 2,7 odsto BDP-a.

    Preostalih pet zemalja među 15 najvećih dužnika su Šri Lanka sa tri milijarde dolara (2,7 odsto BDP-a), Angola sa 2,9 milijardi dolara (1,9 odsto BDP-a), Etiopija sa 2,8 milijardi dolara (2,3 odsto BDP-a), Kostarika sa 2,4 milijarde dolara (2,1 odsto BDP-a) i Jordan sa 2,3 milijarde dolara (3,6 odsto BDP-a). Zanimljivo je da iznos duga ne govori uvijek dovoljno o tome koliki teret on predstavlja za određenu državu. Tako Bangladeš, iako duguje više novca od Jordana, ima znatno manji udio duga prema MMF-u u odnosu na BDP.

    Veliki dug Argentine rezultat je višedecenijskih ekonomskih problema, uključujući valutne krize, visoku inflaciju i ograničen pristup međunarodnim tržištima kapitala. Zemlja je 2018. godine, tokom ozbiljne valutne krize, dogovorila finansijski aranžman sa MMF-om vrijedan 57 milijardi dolara, koji je tada bio najveći u istoriji te institucije. Međutim, ekonomski problemi nisu nestali. Recesija, slabljenje domaće valute i teškoće u otplati obaveza doveli su do novih pregovora i sporazuma 2022. godine. U aprilu 2025. godine odobren je novi program vrijedan 20 milijardi dolara, uključujući početnu isplatu od 12 milijardi dolara. Cilj je bio stabilizacija argentinske ekonomije, obnova deviznih rezervi i vraćanje povjerenja investitora. Pod predsjednikom Havijerom Milejem sprovođene su mjere smanjenja javne potrošnje, fiskalne discipline i promjene deviznog režima. Revizija programa u maju 2026. godine omogućila je isplatu dodatne milijarde dolara.

    Za razliku od Argentine, čije se finansijske teškoće protežu kroz više decenija, veliki dug Ukrajine prema MMF-u prvenstveno je povezan s posljedicama rata koji traje od 2022. godine. Ratna razaranja, oštećenje infrastrukture i poremećaji u privredi stvorili su veliki pritisak na javne finansije. Ukrajina je u februaru 2026. godine obezbijedila novi program MMF-a vrijedan 8,1 milijardu dolara, kao dio šire međunarodne finansijske podrške. Ukupan paket podrške procijenjen je na 136,5 milijardi dolara, a namijenjen je očuvanju finansijske stabilnosti tokom rata i stvaranju uslova za buduću obnovu zemlje. Treći najveći dužnik MMF-a, Pakistan, suočava se s dugotrajnim problemima u javnim finansijama. Među najvećim izazovima su slaba naplata poreza, nedostatak deviza i dugovi u energetskom sektoru. Programi koje podržava MMF usmjereni su na proširenje poreske osnovice, povećanje deviznih rezervi i stabilizaciju državnih finansija. U maju 2026. godine revizija programa omogućila je isplatu približno 1,3 milijarde dolara, uključujući sredstva za jačanje otpornosti na klimatske promjene.

    Rang-lista pokazuje da najveći dugovi prema MMF-u nisu nužno koncentrisani u najvećim svjetskim ekonomijama. Među vodećim dužnicima nalaze se zemlje koje se suočavaju s ekonomskim krizama, visokim spoljnim obavezama ili vanrednim okolnostima poput rata. Važno je naglasiti da prikazani iznosi predstavljaju neotplaćene obaveze prema MMF-u, a ne ukupan javni ili spoljni dug tih država. Podaci se odnose na stanje s početka oktobra 2026. godine, dok su procenti BDP-a zasnovani na procjenama za cijelu godinu, prenose Nezavisne.

  • Koliko Banjalučani zarađuju na društvenim mrežama

    Koliko Banjalučani zarađuju na društvenim mrežama

    Dok jedni svakog jutra odlaze na posao, drugi svoj radni dan započinju paljenjem kamere na telefonu. Snimaju video, objavljuju fotografiju, odgovaraju na komentare i pregovaraju sa brendovima. Ono što je prije deset godina bilo hobi, danas je za mnoge mlade ljude u Republici Srpskoj postalo izvor zarade, a za neke i pravi posao. Društvene mreže odavno više nisu samo mjesto za zabavu. One su tržište vrijedno milione maraka, a nova generacija sve češće pokušava da na njemu pronađe svoje mjesto.

    Dvadesettrogodišnji Goran iz Banjaluke pokrenuo je TikTok profil iz ljubavi prema automobilima. Poslovni plan nije imao, ali su uz snimke i publiku stigle i prve ponude za saradnju. Danas mu taj hobi pomaže da podmiri dio studentskih troškova. „Sve je počelo iz ljubavi prema automobilima. Nisam imao plan da zarađujem. Prva saradnja bila je vrijedna svega nekoliko desetina maraka. Danas povremeno zaradim dovoljno da pokrijem gorivo, registraciju i dio troškova fakulteta“, priča Goran za BL portal. Njegovo iskustvo otvara pitanje koje privlači mnoge mlade, a to je koliko se zapravo može zaraditi od sadržaja i kako povremena zarada može postati pravi posao.

    Jovana, mlada Banjalučanka koja na Instagramu objavljuje sadržaj iz oblasti mode, kaže da publika uglavnom vidi samo završeni dio tog posla. „Ljudi vide jednu fotografiju i misle da je nastala za dvije minute. Ne vide sate koje provedemo snimajući sadržaj, uređujući fotografije i odgovarajući klijentima“, objašnjava Jovana. Plaćena objava podrazumijeva i dogovor sa klijentom o tome šta treba predstaviti, u kojem formatu i do kojeg roka, pa honorar zbog toga pokriva pripremu, snimanje i obradu sadržaja. Dvadesetpetogodišnji Miloš iz Banjaluke, koji stvara humoristični sadržaj, u društvenim mrežama pronašao je dodatni posao. Najviše mu, kaže, znači mogućnost da sam raspoređuje obaveze. „Ne zarađujem kao programer ili direktor firme, ali sam od društvenih mreža napravio dodatni posao“, kaže Miloš.

    Konkretne iznose treba posmatrati kroz pojedinačne angažmane. Regionalna platforma za influenser marketing Influexus u svojim okvirnim procjenama za 2026. godinu, koje obuhvataju BiH, Srbiju i Hrvatsku, navodi da profili sa 1.000 do 10.000 pratilaca za jedan Instagram Reel mogu ugovarati od 20 do 120 evra, odnosno približno 40 do 235 KM. Za mikroinfluensere, sa 10.000 do 100.000 pratilaca, navedeni raspon je od 100 do 500 evra, odnosno približno 196 do 980 KM po Reelu. Za profile sa 100.000 do 500.000 pratilaca procjena se kreće od 500 do 2.500 evra, odnosno približno 980 do 4.890 KM. Riječ je o orijentacionim regionalnim cijenama za pregovore. Konačan honorar zavisi od angažovanja publike, teme profila, zahtjeva kampanje i prava koja oglašivač dobija za korištenje sadržaja. Za lokalnu firmu zato i manji profil može biti dobar izbor ako okuplja njene potencijalne kupce. Restoranu u Banjaluci može više značiti preporuka koju vide ljudi iz grada nego veliki broj pregleda publike koja u njega teško može doći.

    Prema istoj regionalnoj procjeni, mikroinfluenseri sa 10.000 do 100.000 pratilaca za sponzorisani TikTok video mogu ugovarati od 80 do 400 evra, odnosno približno 156 do 782 KM. To je honorar koji plaća oglašivač. Odvojeno od toga postoje TikTokovi programi direktne monetizacije, sa posebnim uslovima za zemlje, naloge i sadržaj koji ispunjava kriterijume. Zbog toga se računice o tome koliko platforma plaća za milion pregleda na stranom tržištu ne mogu automatski predstavljati kao zarada kreatora u BiH. Ni cijena jedne saradnje ne govori koliko neko zaradi mjesečno. Primjera radi, četiri angažmana po 200 KM donose 800 KM prihoda prije troškova. To je ilustrativna računica čija održivost zavisi od toga ima li kreator takve saradnje svakog mjeseca. OnlyFans se oslanja na naplatu pristupa sadržaju i druge uplate korisnika. Kreatorima pripada 80 odsto uplata, dok platforma zadržava 20 odsto. Računski, 100 mjesečnih pretplata po 10 dolara donijelo bi 1.000 dolara naplate, od čega bi kreatoru pripalo 800 dolara nakon provizije platforme, prije ostalih troškova i obaveza. To pokazuje kako model funkcioniše, ali nije podatak o prosječnoj zaradi u BiH. Za Gorana i Miloša društvene mreže zasad predstavljaju dopunu budžetu. Da li će povremeni angažman postati posao od kojeg se živi zavisi prvenstveno od redovnosti prihoda, što podrazumijeva učestalost novih saradnji, povratak starih klijenata i stalno interesovanje publike za sadržaj, piše BL Portal.

  • RiTE Ugljevik van pogona zbog nedostatka uglja, postavlja se pitanje stečaja

    RiTE Ugljevik van pogona zbog nedostatka uglja, postavlja se pitanje stečaja

    Rudnik i termoelektrana Ugljevik je van pogona zbog nedostatka uglja, što ozbiljno ugrožava energetski sistem Republike Srpske. Uprava krivi neriješene imovinsko-pravne odnose, ali se postavlja pitanje da li je to pravi razlog zastoja ili uvod u mnogo teži scenario. Dok kotlovi u Ugljeviku stoje, dva miliona tona uglja čeka netaknuto na polju „Istok 2“. Bageri ne mogu ući u ležište koje je od Rašida Serdarova otkupljeno za 240 miliona maraka. Iz uprave preduzeća kao razlog navode neriješene imovinsko-pravne odnose.

    „Struktura problema je različita – od nerealnih zahtjeva vlasnika u odnosu na procjene vještaka, do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa unutar samih porodica. Imamo slučajeve gdje u kući živi porodica, a imovina se vodi na djedu čiji nasljednici, poput tetki, traže svoj dio, pa sve do napuštenih kuća u kojima niko ne živi, ali imaju čak 16 zakonskih nasljednika rasutih od Australije do Kanade“, kazao je Žarko Novaković, direktor RiTE Ugljevik u telefonskom razgovoru za BN. Za Serdarova je novca bilo, ali za vlasnike imanja u Starom Ugljeviku – nema, kažu mještani Starog Ugljevika koji nisu htjeli pred kamere, ali su u telefonskom razgovoru odgovorili da su takva objašnjenja samo izgovor. Podsjećaju da im je još u februaru obećana eksproprijacija, put i izgradnja novog bazena, ali do danas, kažu, nije ispoštovano ništa. A prije osam mjeseci direktor Elektroprivrede u Ugljeviku je uvjeravao da mašine izlaze na teren i da kreće otkup zemljišta.

    „Odluka je Vlade RS da ustupanjem koncesije Istok 2 ovo preduzeće ima perspektivu 20 i više godina i krećemo već od sutra, već su mašine RiTE Ugljevik na terenu za ovaj put, a krenućemo ovamo u Gajiće. Sve što je ušlo u koncesiono polje Istoka 2, koji je svojevremeno bio u Komsaru, preuzima se dokumentacija i taj će se dio otkupiti, ali shodno napredovanju rudnika na lokalitetu Gajići i šire“, izjavio je Luka Petrović, direktor Elektroprivrede Republike Srpske 4. februara 2026. u Ugljeviku nakon sastanka sa mještanima Starog Ugljevika.

    Da bi se pristupilo kopu od dva miliona tona uglja, potrebno je isplatiti oko tridesetak domaćinstava. Sve i da svako domaćinstvo košta po milion maraka, za potpunu isplatu trebalo bi 30 miliona. Toliko će Republika Srpska potrošiti za samo deset dana uvoza struje, jer zastoj u Ugljeviku dnevno košta oko tri miliona maraka. Zato se otvara logična sumnja da isplata mještana nije pravi problem, već uvod u mnogo teži scenario, upozorava poslanik Slaviša Marković. „Ono što je evidentno je da RiTE Ugljevik na današnji dan duguje dobavljačima preko 150 miliona KM i neće to moći izmiriti iz svojih sredstava, i sad je realno očekivati da se pokrene stečaj u Termoelektrani Ugljevik i da se pojavi neki ‘spasilac’ u vidu Gocija Pavlovića koji će se pojaviti da otkupi potraživanja ponovo sličnom metodom kao što smo imali gospodina Stevanovića za IRB, slična je situacija bila i sa Aluminom – taj provjereni koncept će slijediti u Ugljeviku, a preko 2.000 ljudi će ostati bez posla“, kazao je Marković.

    Struje uveliko fali jer dnevna potrošnja u Srpskoj dostiže oko 10.000 megavat-časova, zbog čega uvoz već premašuje domaću proizvodnju, a to sa sobom neminovno nosi i poskupljenje struje. Iz resornog ministarstva, kao ni iz Vlade, nema ni glasa, a ne oglašava se ni uprava Elektroprivrede povodom najnovijeg zastoja u elektroenergetskom sektoru. Uprkos tome, apsurd je da su Žarko Novaković i SNSD u Ugljeviku dobili ogromnu podršku birača – što jasno pokazuje da su građani postali saučesnici u gašenju ovog energetskog giganta. Narod, izgleda, tako hoće, prenosi RTV BN.

  • Od martovskih najava do oktobarske neizvjesnosti oko tramvaja u Banjaluci

    Od martovskih najava do oktobarske neizvjesnosti oko tramvaja u Banjaluci

    Iako je dolazak električnog tramvaja u Banjaluku najavljivan još u martu, a septembar označen kao rok u kojem bi vozilo trebalo stići, sredinom oktobra i dalje nije poznato gdje se ono nalazi ni kada bi moglo doći u grad. Nema ni datuma početka najavljenih testnih vožnji, a na konkretna pitanja o lokaciji vozila i roku dolaska iz Gradske uprave odgovorili su samo da je procedura u toku. „Procedura u vezi sa dolaskom električnog tramvaja u Banjaluku je u toku“, naveli su iz Grada u nepune dvije rečenice odgovora, šest dana nakon što su pitanja poslana.

    U odgovoru se dodaje da uvođenje električnih autobusa, uz planirani dolazak tramvaja, predstavlja korak ka modernizaciji javnog prevoza i ekološki prihvatljivijem saobraćaju. Ipak, nisu navedeni ni trenutna lokacija vozila, ni očekivani datum dolaska, niti kada bi građani mogli da ga isprobaju. Nakon posjete delegacije Grada Banjaluke fabrici „Ikarus“ u Budimpešti 23. marta, najavljen je dolazak testnih električnih autobusa i tramvaja. Gradonačelnik Draško Stanivuković je 22. aprila precizirao da bi prvi tramvaj trebalo da stigne tokom septembra.

    Međutim, već 21. maja otvoreno je pitanje homologacije, odnosno provjere da li vozilo ispunjava uslove za saobraćaj u BiH. Stanivuković je tada kazao da Grad radi na ugovoru za testiranje, ali i da se o ovom pitanju razgovara s nadležnim ministarstvom. Stanivuković je 15. septembra izjavio da su vozila iz Kine krenula prema Hamburgu i da se njihov dolazak u Banjaluku očekuje za nekoliko sedmica. Najavljene su i testne vožnje, ali bez preciznog datuma. Sedam dana kasnije, prilikom predstavljanja električnih autobusa, ponovo je najavio tramvaj i kazao da bi Banjaluka trebalo da dobije četiri vozila za najfrekventnije gradske linije, piše BL Portal.