VRBAS Media

Autor: INFO

  • Novaković Bursać: Iza nelegalnog djelovanja IDDEEA krije se namjera da kreiraju digitalne “državne” identitete

    Novaković Bursać: Iza nelegalnog djelovanja IDDEEA krije se namjera da kreiraju digitalne “državne” identitete

    Iza nelegalnog djelovanja IDDEEA krije se namjera da kreiraju digitalne “državne” identitete, istakla je Snježana Novaković Bursać, bivši delegat u Domu naroda BiH, i član Predsjedništva SNSD-a, gostujući u emisiji RTRS Pečat.

    – To znači kreiranje digitalnog MUP-a na nivou BiH, izuzimanje nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova kada je u pitanju obrada ličnih podataka. U ovom trenutku se širom BiH neovlašteno obrađuju i to je prosto situacija za rubriku vjerovali ili ne – naglasila je Novaković Bursać.

    Istakla je da je sazrela situacija za aktiviranje pravnih osnova, odnosno tužbi.

    – Nadam se da će slijediti krivično pravne sankcije. Treba insistirati da se izvrši inspekcijski nadzor. Mi kao Republika Srpske i naše institucije treba da preuzmemo odgovorajuće aktivnosti u pravcu preuzimanja inplementacije suvereniteta u digitalnom svijetu koji već dominira 21. vijekom. Ne postoji pravni akt na nivou BiH koji reguliše sajber bezbjednost. To polje je isključivo entitetska nadležnost. Ovdje mora biti primarni zadatak uspostavljanje digitlanog suvereniteta Republike Srpske – dodala je Novaković Bursać.

    Ona je podsjetila da je još prije više od dvije godine u svojstvu delegata postavila dva delegatska pitanja, tražeći eskplicitno da IDDEEA odgovori, koji im je zakonski osnov da rade na aktivnosti prikupljanja obrade ličnih podataka u svrhu izdavanja kreiranja elektronskih identiteta i izdavanja udaljenih elektronskih potpisa.

    – Naravno, nisam dobila adekvatan odgovor, jer nemaju zakonski osnov, materijale koje sam prikupila i odgovore na delegatska pitanja prijavila sam zvanično Agenciji za zaštitu ličnih podataka. Agencija je u julu 2024. godine donijela riješenje u kojem je eksplicitno zabranila IDDEEA da bez zakonskog osnova vrši aktivnosti vezane za elektronski identitet – poručila je Novaković Bursać.

    Novaković Bursać je poručila da je Agencija za zaštitu ličnih podataka objasnila gdje IDDEEA krši zakon, odnosno gdje je sve izašla iz svoje nadležnosti.

    – IDDEEA je tehnička podrška za organe koji su vlasnici naših ličnih podataka. Ona je “sama sebi” politikama sertifikacije dala ovlašćenja da prikuplja i obrađuje lične podatke građana i da izdaje udaljeni elektronski potpis. IDDEEA je podnijela tužbu Sudu BiH, koji je dva puta potvrdio riješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka – kaže Novaković Bursać.

    Naglašava da je suština problema agencije IDDEEA, koja je osnovana sa isključivim nadležnostima za tehničku podršku i arhiviranje, da se upustila u obradu ličnih podataka i to svih građana.

    – Upustila se u izdavanje nečega što ne postoji u zakonodavstvu i u potpunosti je izašla iz svojih okvira. Ona u ovom trenutku prolongirano vrši krivično djelo neizvršavanja odluka Suda BiH – zaključila je Snježana Novaković Bursać.

  • Promjene u IRB-u: Direktni plasmani kredita, mladi bračni parovi do 35 godina…

    Promjene u IRB-u: Direktni plasmani kredita, mladi bračni parovi do 35 godina…

    Investiciono-razvojna banka Republike Srpske će početi sa direktnim plasmanima kredita i građani će moći podnijeti zahtjev za stambeni kredit direktno u prostorijama IRB-a, a ne u komercijalnim bankama, najavio je vršilac dužnosti direktora IRB-a Nedeljko Ćorić u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Ćorić je najavio da će predstavnici IRB-a svake sedmice boraviti u lokalnim ztajednicama širom Srpske i da će građani moći posredstvom njih da predaju potrebnu dokumentaciju za kredit.

    Ćorić je rekao da su do sada najveći profit od stambenih kredita imale komercijalne banke i da se IRB odlučio na ovu mjeru jer ima kapacitet za plasman kredita, najavljujući da će uslijediti i slični krediti za privrednike koji će biti plasirani zajedno sa komercijalnim bankama.

    On je najavio razgovore sa velikim investicionim fondovima kako bi se obezbijedila potrebna finansijska sredstva.

    Ćorić je naveo da je zahvaljujući IRB-u omogućeno rješavanje stambenog pitanja za 15.000 korisnika i da je Banka učestvovala u rješavanju ovog pitanja za oko 33 procenta ukupne populacije u Srpskoj.

    On je istakao da je to moguće zahvaljujući mjerama Vlade Republike Srpske usmjerenim na podsticaje mladima za ostanak na ovim prostorima.

    – Zahvaljujući IRB-u, mladi se zadužuju po veoma povoljnim uslovima na tržištu. Država daje povoljnije uslove nego komercijalne banke koje, pak, moraju da prate IRB sa kamatnim stopama da bi bile konkurentne na tržištu – naglasio je Ćorić.

    On je rekao da je cilj IRB-a jednake kamatne stope prema korisnicima kredita i omogućavanje svakoj porodici u Srpskoj da podnese zahtjev za kredit, s tim da će postojati razlike u kategorijama u zavisnosti od starosti, stručne spreme…

    Najavio je izmjene u kategoriji mladih bračnih parova, prema kojima bi lica do 35 godina starosti spadala u ovu grupu, dodajući i da bi višečlane porodice trebalo da dobiju bolju kamatnu stopu.

    Ćorić je rekao da je IRB podnio ovaj prijedlog, a da će konačnu odluku donijeti Vlada, nakon čega će uslijediti obilazak svih lokalnih zajednica u Srpskoj kako bi građanima bio približen rad ove banke.

    – IRB 20 godina ima istu politiku, vrijeme je za promjenu. IRB mora da prati razvoj Republike Srpske, tržište kapitala Srpske i regiona – istakao je Ćorić za RTRS.

  • Misteriozni najveći napad dronovima na Rusiju?

    Misteriozni najveći napad dronovima na Rusiju?

    Rusija tvrdi da je Moskva bila meta „najvećeg napada dronovima“ ove godine, ali bez jasnih dokaza i gotovo bez vidljivih posljedica. Prema zvaničnim podacima, oborene su stotine dronova, dok istovremeno nema informacija o žrtvama ili većoj šteti, što izaziva sumnje analitičara.

    Ruski državni mediji, pozivajući se na agenciju TASS, navode da je riječ o najvećem napadu dronovima na Moskvu od početka godine.

    Prema tim tvrdnjama, napadi iz Ukrajine trajali su tokom cijelog vikenda, od 14. do 16. marta. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopštio je na Telegramu da je ruska protivvazdušna odbrana oborila ukupno 289 dronova koji su se „direktno približavali Moskvi“ ili bili na prilazima gradu, prenosi Deutsche Welle.

    Kako je naveo, na mjestima pada ostataka dronova intervenisale su spasilačke službe.

    Malo informacija, još manje dokaza
    O dronovima su izvještavali i korisnici Telegrama iz više područja oko Moskve, uključujući Trojicki okrug, kao i gradove Koroljov, Dubna i Volokolamsk.

    Međutim, nakon početnih informacija, ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama napada. Nema podataka o poginulima, povrijeđenima niti o značajnoj materijalnoj šteti, što je neuobičajeno za ovako masovne napade.

    Jedina vidljiva posljedica bili su poremećaji u radu aerodroma. Privremeno su bila ograničena polijetanja i slijetanja na aerodromima Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i u više drugih ruskih gradova.

    Različiti podaci o broju dronova
    Podaci o razmjerama napada značajno se razlikuju.

    Prema nekim Telegram kanalima bliskim vlastima, u tri dana je u Rusiji oboreno čak 540 dronova, od čega 124 u Moskvi i okolini.

    S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je samo u noći 16. marta oboreno 145 dronova iznad 13 regiona i anektiranog Krima, uključujući 53 iznad moskovske oblasti.

    Kasnije su ruski mediji prenijeli da je u 24 sata uništeno čak 494 drona, dok se ukupno za period od 14. do 17. marta pominje 183 drona iznad moskovskog regiona.

    Analitičari sumnjaju u zvanične tvrdnje
    Ukrajinski i nezavisni analitičari dovode u pitanje ove navode.

    OSINT projekat Exilenova+ uspio je potvrditi samo pojedinačne napade, uz ograničene video-snimke iz drugih regiona, ali ne i iz Moskve.

    Ruski vojni analitičar Jan Matvejev smatra da bi moglo biti riječ o pretjerivanju ili čak dezinformacijama.

    „Takva izvještavanja mogu poslužiti kao opravdanje za dodatna ograničenja interneta“, upozorava on.

    Ističe i da nakon velikih napada obično postoji veliki broj snimaka i fotografija, što sada izostaje.

    Raniji napadi imali su vidljive posljedice
    Poređenja radi, raniji napadi sa manjim brojem dronova imali su mnogo jasnije posljedice.

    U martu prošle godine, kada je prema Moskvi letjelo više od 70 dronova, zabilježene su žrtve i značajna šteta na zgradama. U decembru, napad sa 41 dronom izazvao je velike poremećaje u vazdušnom saobraćaju.

    Zbog toga analitičari postavljaju pitanje kako je moguće da napad sa stotinama dronova nije ostavio gotovo nikakav trag.

    Internet pod ograničenjima zbog dronova
    Navodni napad poklopio se i sa ograničenjima mobilnog interneta u Moskvi.

    Ruske vlasti već duže vrijeme povezuju prekide komunikacija sa opasnošću od napada dronovima. Sekretar Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu izjavio je da gotovo sve ruske regije mogu biti meta ukrajinskih dronova.

    Sličnu poruku poslao je i Kremlj, navodeći da će ograničenja interneta trajati „koliko god bude potrebno“.

    Stručnjaci: Dronovi ne zavise od interneta
    Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takve mjere imaju ograničen efekat.

    Mihail Kljumarjov iz organizacije Internet Protection Society objašnjava da moderni dronovi mogu letjeti unaprijed zadanim rutama koristeći satelitsku navigaciju, bez potrebe za stalnom internet vezom.

    „Dronovi mogu nastaviti let i bez interneta“, navodi on.

  • Spomenik u Banjaluci bez najmanje 1.500 imena boraca iz Krajine

    Spomenik u Banjaluci bez najmanje 1.500 imena boraca iz Krajine

    Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske u Banjaluka, iako je nedavno svečano otvoreno, prema tvrdnjama pojedinih udruženja i bivših pripadnika vojske, ne obuhvata značajan broj stradalih iz nekadašnje Republike Srpske Krajine.

    Kako navode sagovornici, već duže vrijeme traje inicijativa da se na spomeniku dopune imena boraca iz Krajine koji su poginuli tokom ratnih dešavanja, a čiji se broj procjenjuje na najmanje 1.500. Ističu da su na istom obilježju već uvrštena imena boraca koji su stradali na teritoriji Hrvatske, bez obzira na mjesto rođenja.

    Prema njihovim riječima, na spomeniku je uklesano oko 26.000 imena poginulih boraca, među kojima je približno 3.000 onih koji su život izgubili u Hrvatskoj. Kao primjere navode majora Milana Tepića, Veljka Milankovića i Đorđa Božovića Giške, dok istovremeno ukazuju da značajan broj boraca iz Krajine nije uvršten.

    U proces prikupljanja podataka, kako tvrde, bio je uključen i Informaciono-dokumentacioni centar „Veritas“, čiji spiskovi bilježe ukupno 5.469 poginulih pripadnika vojske nekadašnje RSK. Dio tih imena je, kako navode, našao mjesto na spomen-obilježju, ali je veliki broj izostavljen bez jasnog objašnjenja.

    Bivši direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović potvrđuje da postoje nedoumice u vezi sa konačnim spiskom. On navodi da je gradskim vlastima u Banjaluci dostavljen obiman popis poginulih boraca iz Krajine, sa osnovnim ličnim podacima.

    – Dostavili smo oko 5.500 imena, ali od tada nemamo uvid u to kako je taj spisak korišćen. Prema informacijama koje imamo, dokumentacija je proslijeđena Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Smatram da bi eventualne propuste trebalo ispraviti i dopuniti spomenik – rekao je Velimirović.

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić navodi da je odgovornost za izradu konačnog spiska bila na Odjeljenju za boračko-invalidsku zaštitu grada Banjaluka, koje je podatke dobilo od nadležnih institucija.

    – Cilj je bio da budu obuhvaćeni svi poginuli u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, od početka sukoba početkom devedesetih do potpisivanja Dejtonskog sporazuma – istakao je Ostojić.

    On dodaje da ne može sa sigurnošću potvrditi da li je bilo propusta, ali naglašava da postoji mogućnost naknadnog upisa.

    – Ukoliko postoje borci koji nisu uvršteni, potrebno je dostaviti relevantne podatke nadležnom odjeljenju ili ministarstvu. Svako ime koje nedostaje biće uvršteno, bez obzira na to u kojem je sastavu lice učestvovalo – poručio je Ostojić.

    Na kraju, sagovornici se slažu da je neophodno dodatno provjeriti postojeće evidencije i omogućiti da svi poginuli borci budu ravnopravno zastupljeni na centralnom spomen-obilježju.

  • Novi tender za most u Docu: Grad ponovo kreće od projektne dokumentacije

    Novi tender za most u Docu: Grad ponovo kreće od projektne dokumentacije

    Grad Banjaluka ponovo pokreće proceduru za realizaciju dugo najavljivanog mosta u naselju Dolac, ali i ovog puta fokus je na izradi projektne dokumentacije. Raspisan je tender vrijedan 256.410 KM bez PDV-a, kojim se traži izrada kompletne urbanističke i tehničke dokumentacije za planirani most preko Vrbasa i pripadajuće saobraćajne infrastrukture.

    Tender je objavljen 13. marta i odnosi se na otvoreni postupak javne nabavke. Njime Grad traži projektanta koji će izraditi cjelokupno rješenje za most i nove saobraćajne veze u ovom dijelu Banjaluke.

    Prema dostupnim informacijama, planirani most trebalo bi da poveže naselja Dolac i Obilićevo, odnosno Mačvansku ulicu sa Bulevarom vojvode Stepe Stepanovića. Projekat podrazumijeva i šire saobraćajno povezivanje ovog dijela grada.

    Zamišljeno je da se izgrade dva mosta za motorni saobraćaj preko Vrbasa, pješačko-biciklistički most, kao i most preko rijeke Crkvene. Uz to, predviđene su i pristupne saobraćajnice koje bi povezale ključne gradske pravce.

    Lokacija budućeg mosta nalazi se u blizini tvrđave Kastel, u zoni koja ima veliki značaj za gradski saobraćaj. Riječ je o području sa intenzivnim kretanjem vozila i važnoj vezi između istočnog i zapadnog dijela grada.

    U praksi, realizacija ovog projekta mogla bi značajno uticati na tok saobraćaja u centru Banjaluke, posebno na potezu oko Kastela i Bulevara cara Dušana.

    Ideja o mostu u Docu nije nova. Još 2019. godine raspisan je međunarodni konkurs za idejno rješenje, a 2020. godine izrađen je idejni projekat, zajedno sa glavnim projektom prve faze izgradnje.

    Prema dokumentaciji, određeni radovi su već ranije izvedeni, a nova projektna dokumentacija mora biti usklađena sa postojećim planovima i ranijim rješenjima.

  • Iranci pogodili “nevidljivi” američki F-35

    Iranci pogodili “nevidljivi” američki F-35

    Američki lovac F-35 prinudno je sletio u bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen tokom borbene misije iznad Irana, dok američki zvaničnici tvrde da je pilot u stabilnom stanju i da je incident u fazi istrage.

    F-35 prinudno je sletio u američku vazdušnu bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen vatrom za koju se vjeruje da potiče iz Irana, izvještavaju za CNN dva izvora upoznata sa ovom situacijom.

    Kapetan Tim Hokins, portparol američkog Centra za komandu, potvrdio je da je stelt avion pete generacije „izvodio borbenu misiju iznad Irana“ kada je morao izvršiti prinudno slijetanje. Hokins je dodao da je avion bezbjedno sletio i da je incident u fazi istrage.

    „Avion je bezbjedno sletio, a pilot je u stabilnom stanju. Ovaj incident je u fazi istrage“, naveo je Hokins, prenosi Index.hr.

    Hegset rekao da su iranski protivvazdušni sistemi „potpuno uništeni“
    Ovaj incident bio bi prvi put da Iran pogađa američki avion u ratu koji je počeo krajem februara. I SAD i Izrael koriste F-35 u sukobu, a cijena aviona premašuje 100 miliona dolara.

    Prinudno slijetanje dešava se u trenutku kada visoki američki zvaničnici nastavljaju da tvrde da je njihova kampanja protiv Irana postigla širok uspjeh.

    Ministar odbrane Pit Hegset rekao je danas da su Sjedinjene Države „definitivno pobijedile“ te da su iranski protivvazdušni sistemi „potpuno uništeni“.

     

  • Osumnjičeni da su oštetili Medžlis Islamske zajednice u Banjaluci za 300.000 KM

    Osumnjičeni da su oštetili Medžlis Islamske zajednice u Banjaluci za 300.000 KM

    Policija sumnjiči A.H. iz Čelinca i M.S. iz Zenice da su, obavljajući poslove u Medžlisu Islamske zajednice u Banjaluci, malverzacijama pričinili materijalnu štetu u iznosu od oko 300.000 KM.

    Naime, službenici Policijske uprave Banjaluka podnijeli su danas, 19. marta, Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka izvještaj protiv A.H. iz Čelinca i M.S. iz Zenice zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela zloupotreba položaja odgovornog lica, falsifikovanje ili uništenje službene isprave i zaključenje štetnog ugovora.

    “Prijavljena lica su osumnjičena da su tokom 2017. godine, obavljajući poslove u Medžlisu Islamske zajednice u Banjaluci, zloupotrijebila svoj položaj, falsifikovala dokumente i zaključila štetan ugovor, te su tom prilikom navedenoj zajednici pričinili materijalnu štetu u iznosu od oko 300.000 KM”, navode iz Policijske uprave Banjaluka.

    Takođe, policija u Gradišci traga za nepoznatom osobom ili više njih koje su ukrale ogradu u vlasništvu Islamske zajednice Gradiška.

    Naime, slučaj je prijavljen Policijskoj upravi Gradiška u srijedu, 18. marta, oko devet časova, te se preduzimaju mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja krivičnog djela teške krađe.

  • Konzorcijum Logistika BiH upućuje treći i konačni poziv – najava operativnih protesta 23. marta

    Konzorcijum Logistika BiH upućuje treći i konačni poziv – najava operativnih protesta 23. marta

    Plenum Konzorcijuma Logistika BiH uputila je treći i konačni poziv – najavu operativnih protesta, koji će započeti 23. marta 2026. godine.

    – Ovim putem obavještavamo sve nadležne institucije, službenike i javnost da su transportni procesi dovedeni u stanje potpune neizvodivosti, te da su prevoznici iz BiH faktički onemogućeni u ostvarivanju osnovnog prava na rad – ističe se u saopštenju.

    Kao razloge za proteste ističu:

    1. Međunarodni problem – pravo na rad u EU (90/180)

    – Postavljamo jasno i nedvosmisleno pitanje – kako je moguće da profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine do 90 dana nisu sigurnosna prijetnja, a od 91. dana postaju – iako posjeduju sva potrebna dokumenta, licence i dozvole? Zahtijevamo – pravo na nesmetano obavljanje međunarodnog transporta, jasno definisan status profesionalnih vozača i amnestiju svih izrečenih zabrana ulaska za vozače iz BiH – dodaje se u saopštenju.

    2. Unutrašnji zahtjevi – sistemsko rješavanje sektora

    – Nakon 14 mjeseci obećanja bez realizacije, zahtijevamo hitno i bez odlaganja – povrat dijela trošarina na gorivo, povrat PDV-a za međunarodni transport, od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) da realizuje zaključke definisane kroz 18 tačaka, u cilju uspostavljanja državne ravnopravnosti, ubrzanja procedura i smanjenja čekanja na granicama, od Ministarstva komunikacija i transporta BiH (MKT) da ispuni 17 dogovorenih tačaka, koje su već usaglašene sa predstavnicima sektora i fiskalno rasterećenje sektora – dodaje se u saopštenju Konzorcijuma.

    Navode da će protest biti demokratski, zakoniti, organizovani i profesionalni, te bez bilo kakvog avanturizma ili incidenata.

    – Posebno naglašavamo da će se tokom trajanja protesta u potpunosti poštovati sve naredbe i upute službenih lica Policije, graničnih službi i Ministarstava unutrašnjih poslova. Sve aktivnosti će se odvijati u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu kretanje i javni red. Koordinatori na terenu biće u stalnoj komunikaciji sa nadležnim institucijama i službenicima, uz punu saradnju sa građanima, kako bi se očuvao red, sigurnost i dostojanstvo svih učesnika – ističe se u saopštenju.

    Ističu da će kretanje transportnih jedinica biti usklađeno sa važećim propisima i koordinisano na terenu, ali uz jasnu poruku – transportni procesi se više ne mogu odvijati u uslovima u kojima je sektor sistemski blokiran.

    – Ovo nije protest protiv države – ovo je borba za pravo na rad, dostojanstvo i opstanak sektora koji nosi ekonomiju Bosne i Hercegovine. Protesti će trajati do potpunog ispunjenja zahtjeva. Svako dalje ignorisanje problema znači direktnu odgovornost za kolaps transportnog sektora, poremećaj lanaca snabdijevanja, ozbiljne ekonomske posljedice po Bosnu i Hercegovinu – zaključuje se u saopštenju.

  • Odluka o prelasku sa ruskog na američki gas skupo koštala EU

    Odluka o prelasku sa ruskog na američki gas skupo koštala EU

    Cijene energenata u Evropi sada predstavljaju veoma ozbiljan problem za naše porodice, kao i za našu industriju. Situacija bi mogla još više da se pogorša, izjavio je belgijski premijer Bart de Vever.

    – Sada uvozimo američki tečni naftni gas, ali je on mnogo skuplji od ruskog gasa koji smo imali prije rata, tako da smo već u veoma teškoj situaciji – objasnio je on.

    Sve je postalo još gore, i u kratkoročnoj perspektivi situacija bi mogla još više da se pogorša, dodao je De Vever.

    Cijene energenata u Evropi biće jedna od glavnih tema na današnjem samitu EU, najavio je on.

  • Izgradnja kružnog toka obustavlja grijanje

    Izgradnja kružnog toka obustavlja grijanje

    Izgradnja kružnog toka na Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića u Banjaluci otvorila je i potrebu za zahvatima na sistemu daljinskog grijanja, pa će u narednim danima biti izvršena sanacija dijela magistralnog vrelovoda, što bi moglo dovesti do privremenih izmjena u isporuci toplotne energije.

    “Radove izvode Eko toplane Banja Luka, u koordinaciji sa Gradom, prilagodile rad sistema grijanja dinamici realizacije ovog infrastrukturnog projekta, s ciljem da se obezbijedi nesmetan nastavak radova, ali i dugoročna stabilnost isporuke toplotne energije. Riječ je o sanaciji dijela magistralnog vrelovoda Vrbas DN 500 u dužini od 60 metara, na jednoj od ključnih tačaka sistema. Radovi su započeli u ponedjeljak, 16. marta i planirano je da budu završeni do subote, 21. marta, nakon čega će uslijediti ponovno punjenje toplovodnog sistema”, navode oni.

    Kako bi zahvat bio izveden bezbjedno i kvalitetno, planirana je privremena obustava isporuke toplotne energije od petka, 20. marta, u jutarnjim časovima do nedjelje, 22. marta, u jutarnjim časovima.

    “Bez grijanja će u tom periodu biti korisnici u dijelu Starčevice, na lijevoj obali Vrbasa kod Venecija mosta, u Filipović polju, Obilićevu i dijelu Kočićevog vijenca. Isporuka toplotne energije do sada se odvija uredno, a radovi su organizovani tako da prekid traje što kraće i bude sveden na minimalan neophodan period”, navode iz ovog preduzeća.

    Iz Eko toplana ističu da su ovakvi zahvati neizbježni u fazama intenzivnog razvoja gradske infrastrukture.

    “Sistem daljinskog grijanja mora pratiti razvoj grada. Kada se realizuju veliki infrastrukturni projekti, poput izgradnje novih saobraćajnica, neophodno je istovremeno prilagoditi i postojeću energetsku infrastrukturu. Ovakvi zahvati omogućavaju da se sistem dugoročno stabilizuje i unaprijedi, kako bi korisnici imali pouzdanu uslugu i u narednim godinama”, izjavio je Dragiša Zečević, član Upravnog odbora Eko toplana.

    Intervencije na toplovodnoj mreži planiraju se i realizuju paralelno sa kapitalnim projektima, kako bi se izbjegli veći poremećaji u radu sistema u budućnosti.