Autor: INFO

  • Stevandić poslao oštru poruku međunarodnoj zajednici: Zašto ćutite dok traje teror nad Srbima?

    Stevandić poslao oštru poruku međunarodnoj zajednici: Zašto ćutite dok traje teror nad Srbima?

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić upitao je zašto OHR, kancelarije Evropske unije i ambasade zemalja EU u Bosni i Hercegovini ne reaguju na sve učestalije napade na Srbe u Federaciji BiH, ocijenivši da se nad srpskim narodom sprovodi teror bez odgovora međunarodne zajednice.

    Stevandić je u objavi na društvenoj mreži X poručio da, prema njegovim riječima, srbofobija, napadi na srpske povratnike i otimanje imovine Srpske pravoslavne crkve u Federaciji BiH postaju legalizovana praksa.

    “Srbofobija, napadi na Srbe povratnike i otimačina imovine Srpske pravoslavne crkve u FBiH postaju legalni. Šmitovo nasljeđe da se samo Srbi osuđuju i da je protiv Srba sve dozvoljeno metastazira bez reakcije ostatka OHR-a i kancelarije i ambasada EU u BiH. Ekselencije, da niste otišli?”  napisao je Stevandić.

    Podsjećamo, u Lušci Palanci kod Sanskog Mosta srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića napali su Bošnjaci Suvad Bašić, Hasan Rekić i Muharem Bašić iz Fajtovaca. Ovaj napad, kako ističu zvaničnici Republike Srpske, predstavlja samo jedan u nizu slučajeva nasilja, pritisaka i zastrašivanja Srba u Federaciji BiH, na koje međunarodna zajednica, prema njihovim ocjenama, uporno izostavlja reakciju.

  • Prijetio na benzinskoj pumpi i oštetio inventar, uhapšen Banjalučanin

    Prijetio na benzinskoj pumpi i oštetio inventar, uhapšen Banjalučanin

    Banjalučka policija uhapsila je Z.D. iz Banjaluke zbog sumnje da je na jednoj benzinskoj pumpi prijetio drugoj osobi i oštetio imovinu objekta.

    Kako navode iz Policijske uprave Banjaluka, incident se dogodio juče (20. jula) oko 13.15 časova, kada je osumnjičeni u unutrašnjosti benzinske pumpe prijetio drugom licu, izazvavši kod njega osjećaj straha i ugroženosti.

    Oštetio vrata
    Tom prilikom, kako se navodi, oštetio je i vrata unutar objekta.

    Z.D. se sumnjiči za krivična djela oštećenje i oduzimanje tuđe stvari i ugrožavanje sigurnosti. Alkotestiranjem je utvrđeno da je imao 0,68 promila alkohola u organizmu.

    O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci, a policija nastavlja rad na dokumentovanju slučaja.

    Kod Prijedočanina pronađena marihuana
    Policija je u odvojenim aktovnostima isti dan uhapsila i J.O. iz Prijedora zbog prekršaja iz Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga.

    Kako se navodi, kod njega pronađena manja količina biljne materije koja izgledom asocira na marihuanu.

    Uhapšen i državljanin Švedske
    Takođe u Prnjavoru je uhapšen državljanin Švedske E.M. zbog više saobraćajnih prekršaja.

    Tokom kontrole nije koristio sigurnosni pojas, odbio je testiranje na prisustvo opojnih droga, a utvrđeno je i da ne ispunjava uslove za upravljanje motornim vozilom.

    Sa 2,49 promila imao udes
    Isti dan u Laktašima je uhapšen M.M. nakon što je, upravljajući putničkim automobilom, učestvovao u saobraćajnoj nezgodi.

    Alkotestiranjem je utvrđeno da je imao 2,49 promila alkohola u organizmu.

    Inače, na području Policijske uprave Banjaluka u protekla 24 časa evidentirano je osam krivičnih djela, dva narušavanja javnog reda i mira i 21 saobraćajna nezgoda u kojima su četiri osobe zadobile tjelesne povrede.

  • Osnovni sud u Banjaluci od 1. avgusta uvodi dodatni dan za prijem stranaka

    Osnovni sud u Banjaluci od 1. avgusta uvodi dodatni dan za prijem stranaka

    Na inicijativu građana iznesenu tokom Dana otvorenih vrata Ministarstva pravde Republike Srpske, a nakon razgovora sa rukovodstvom Osnovnog suda u Banjaluci, od 1. avgusta 2026. godine, Kancelarija za registar udruženja građana i fondacija uvodi dodatni dan za prijem stranaka.

    Uvođenjem dodatnog dana za rad sa strankama očekuje se efikasnije pružanje usluga, brže rješavanje zahtjeva i bolja dostupnost Kancelarije za registar udruženja građana i fondacija.

    – Ova mjera znači brže registracije i upise promjena, manje gužve i kraće vrijeme čekanja, te efikasniji rad suda. Nastavljamo da konkretnim potezima unapređujemo dostupnost i kvalitet pravosudnih usluga za sve građane Republike Srpske – izjavio je ministar pravde u Vladi Republike Srpske Goran Selak.

    On je precizirao da će pored dosadašnjeg termina srijedom od 9.00 do 13.00 časova, stranke, ubuduće, biti primane i svakog četvrtka u istom terminu.

  • Dionica auto-puta u BiH i dalje zatvorena

    Dionica auto-puta u BiH i dalje zatvorena

    Jedna od izgrađenih dionica auto-puta u Federaciji BiH i dalje je zatvorena za saobraćaj. Iako su radovi završeni, vozači njome još ne mogu prolaziti.

     

    Dionica Buna – Počitelj završena je još prije pet godina, ali do danas njome ne voze automobili. U međuvremenu su počeli radovi na susjednoj dionici, ali ni njena izgradnja neće biti dovoljna da se ovaj dio Koridora 5C konačno otvori za saobraćaj.

    Krajem 2024. godine BiznisInfo.ba objavio je priču o dionici auto-puta Buna – Počitelj koju je nazvao „auto-put koji ne vodi nikuda“. Tada je već nekoliko godina bila potpuno završena, ali nije mogla biti puštena u saobraćaj jer nije bila povezana s ostatkom Koridora 5C.

    Danas, u ljeto 2026. godine, situacija je na prvi pogled gotovo ista. Moderno izgrađenom dionicom dugom 7,2 kilometra i dalje ne prolaze vozila, iako je završena još prije pet godina.

    Ipak, u međuvremenu se dogodio važan pomak. Počeli su radovi na susjednoj dionici Tunel Kvanj – Buna, dugoj 5,1 kilometar, koja predstavlja nastavak izgradnje Koridora 5C prema Mostaru.

    Sa južne strane sve je povezano

    Ono što cijelu situaciju čini još neobičnijom jeste činjenica da je dionica Buna – Počitelj sa južne strane već potpuno povezana s ostatkom izgrađenog auto-puta.

    Naime, od petlje Počitelj vozači danas mogu nastaviti vožnju auto-putem sve do graničnog prelaza Bijača, gdje se Koridor 5C nastavlja na mrežu auto-puteva u Hrvatskoj. Drugim riječima, cijeli južni dio pravca od Počitelja prema granici već godinama funkcioniše. Problem postoji isključivo na sjevernoj strani, odnosno prema Mostaru.

    Jedna dionica blokira cijeli pravac

    Da bi dionica Buna – Počitelj konačno bila puštena u saobraćaj, potrebno je izgraditi još dvije dionice. Jedna od njih, Tunel Kvanj – Buna, trenutno je u izgradnji.

    No, ključ predstavlja dionica Mostar jug – Tunel Kvanj, duga 9,2 kilometra, čija gradnja nije ni počela. Ova dionica je već duže vrijeme blokirana zbog neriješenog pitanja vojne imovine, što znači da je problem izvan samih „Autocesta FBiH“.

    Dok se ovaj spor ne riješi i ne počne gradnja, ni već završena dionica Buna – Počitelj, niti dionica Tunel Kvanj – Buna, koja se sada gradi, neće moći ostvariti svoju punu saobraćajnu funkciju.

    Milioni na čekanju

    To znači da već pet godina potpuno izgrađen auto-put praktično stoji neiskorišten.

    Istovremeno, ulažu se stotine miliona maraka u nastavak izgradnje Koridora 5C, ali će puni efekat tih investicija biti vidljiv tek kada bude riješena posljednja „karika“ između Mostara i Bune.

    Tek završetkom dionice Mostar jug – Tunel Kvanj vozači će prvi put moći neprekidno voziti auto-putem od Mostara prema Počitelju, Bijači i dalje prema Hrvatskoj.

    Do tada će dionica Buna – Počitelj ostati jedan od najvećih infrastrukturnih paradoksa u Bosni i Hercegovini – moderan auto-put završen prije pet godina, ali bez automobila.

  • Nakon svađe sa policajcem u Trebinju, počeo da prijeti nožem

    Nakon svađe sa policajcem u Trebinju, počeo da prijeti nožem

    Policija u Trebinju uhapsila je osobu inicijala N. P. zbog sumnje na krivično djelo ”Napad na službeno lice”.

    Naime, osoba je sinoć nepozvana ušla u prostorije PS Trebinje i nakon kraćeg razgovora sa policajcem, počela da prijeti nožem.

    Brzom reakcijom policijskog služebenika napadač je odmah stavljen pod kontrolu i uhapšen.

    “O događaju je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo u Trebinju koje je policijskim službenicima naložilo da preduzmu sve mjere i radnje s ciljem dokumentovanja krivičnog djela „Napad na službeno lice u vršenju službene radnje“ – navodi se u saopštenju PU Trebinje.

    Kazna za pomenuto krivično djelo izvršeno na ovakav način je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

  • Dijete teško povrijeđeno u saobraćajnoj nesreći u Trebinju, učestvovao motocikl

    Dijete teško povrijeđeno u saobraćajnoj nesreći u Trebinju, učestvovao motocikl

    Dijete je teško povrijeđeno u nesreći koja se juče (20. jula) desila u Trebinju u kojoj je učestvovao motocikl.

    Prema informacijama Policijske uprave Trebinje, u nesreći su učestvovali motocikl, kojim je upravljalo lice inicijala R.A., i maloljetni pješak.

    Teške povrede

    Dijete je, kako navode iz policije, tom prilikom zadobilo teške tjelesne povrede.

    Policija je događaj okvalifikovala kao krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja iz člana 402. stav 3. Krivičnog zakonika Republike Srpske, prenose Nezavisne.O svemu je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo u Trebinju, a policijski službenici nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti ove saobraćajne nezgode.

    Tri saobraćajne nesreće

    Na području Policijske uprave Trebinje u protekla 24 časa evidentirana su tri krivična djela i tri saobraćajne nezgode, dok narušavanja javnog reda i mira nisu zabilježena.

  • “Netanjahu neće biti uhapšen u SAD”

    “Netanjahu neće biti uhapšen u SAD”

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da izraelski premijer Benjamin Netanjahu neće biti uhapšen tokom eventualne posjete Sjedinjenim Državama povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru, reagujući na izjave gradonačelnika Njujorka Zohrana Mamdanija.

    Tramp je na društvenim mrežama napisao da Netanjahu “ni na koji način neće biti uhapšen u SAD”, ističući da se izraelski premijer bori protiv Irana.

    Spor zbog naloga Međunarodnog krivičnog suda

    Gradonačelnik Njujorka ranije je izjavio da sa svojim pravnim timom razmatra mogućnost postupanja po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, koji je 2024. godine izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi s ratom u Gazi.

    Netanjahu je odbacio optužbe, dok je njegova kancelarija ponovila stav da ne priznaje nadležnost Međunarodnog krivičnog suda, navodi “HurriyetDailyNews”.

  • Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

    Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

    Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

    Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

    Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

    “Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

    Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

    “Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

    On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

    “U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

    Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

    Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    “Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

    Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

    “U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

    Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

    Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

    Produžena podrška za kupovinu goriva

    Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

    Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

    “Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Obrađeni podaci za prvi obračunski period

    Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

    “U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

  • Mještani dijela Dragočaja pet dana bez vode

    Mještani dijela Dragočaja pet dana bez vode

    Mještani mjesne zajednice Dragočaj na putu za Gradinu već pet dana nemaju vodu, a iz banjalučkog “Vodovoda” objašnjavaju da se ovaj dio nalazi u višoj zoni vodosnabdijevanja, zbog čega vodu dobija samo kada je sistem u potpunosti napunjen.

    Mještani na ivici strpljenja
    Danijel Dojčinović, zamjenik predsjednika MZ Dragočaj, potvrdio je da ni u ponedjeljak nije bilo vode.

    “Mještani su na ivici strpljenja zbog ovog problema. Vodu nemamo, ljudi su zaista ogorčeni. Poštovali smo sve apele, nismo neracionalno trošili vodu”, izjavio je on.

    Prema riječima jedne mještanke Dragočaja, voda kada nestane ne dolazi po šest dana.

    “Dio Dragočaja ima vodu, a dio ne. Ovo nije u redu. Ako se ovako nastavi, mi smo spremni na proteste”, rekla je ona.

    Prema njenim riječima, više nema smisla zvati nadležne.

    “Nadležni ako se jave prebacuju nas u drugu kancelariju, ili daju neki drugi broj i rješenja nema”, rekla je ona za “Nezavisne”.

    Dodaje da je sramota da mještani nemaju vodu u 21. vijeku.

    “Treba nam voda, bar negdje da možemo natočiti. Dovezu jednu cisternu i šta mi svi možemo od jedne cisterne”, zapitala se ona.

    Kako dodaje, nemaju vodu od utorka.

    “Nakon pet dana je došla kratko, ni sat vremena, i ponovo nestala”, objasnila je ona.

    Više zone bez potrebnog pritiska
    Kako su naveli iz “Vodovoda”, kada je na snazi plan kontrolisane isporuke, dio sistema ostaje prazan, pa količina vode koja se tokom noći akumulira nije dovoljna da obezbijedi pritisak potreban za dopremanje vode do viših zona.

    “Put za Gradinu viša je zona snabdijevanja i samo u idealnim okolnostima, odnosno kada je sistem u kontinuitetu napunjen, ostvaruje se uslov da mještani dobiju vodu”, kazali su oni.

    Dodaju da isti problem imaju i mještani Karalića i Piljagića, koji se nalaze na drugom kraku vodovodne mreže.

    Voda stigla kratko, problemi ostali
    Iz “Vodovoda” ističu da su njihove ekipe u nedjelju bile u Gradini, nakon čega je voda stigla.

    Uprkos tome, pojedini mještani Dragočaja tvrde da i dalje nemaju uredno vodosnabdijevanje.

  • Da li su kazne postale samo trošak kampanje?

    Da li su kazne postale samo trošak kampanje?

    Centralna izborna komisija BiH ponovo je izrekla novčane kazne političkim subjektima zbog preuranjene izborne kampanje. Među kažnjenima je i SNSD, kojem su izrečene dvije novčane sankcije u ukupnom iznosu od 18.000 KM, ali ova stranka nije jedina koja se našla na udaru CIK-a.

    Zbog kršenja izbornih pravila novčane kazne dobili su i SDP BiH, Demokratska fronta, PDP, stranka koju predvodi Vlado Đajić, kao i Zdenko Lučić, kandidat kojeg za hrvatskog člana Predsjedništva BiH podržava pet političkih stranaka. Njima su izrečene kazne od 3.000 do 3.500 KM.

    Najveću pojedinačnu sankciju među ostalim kažnjenim političkim subjektima dobila je Hrvatska republikanska stranka, kojoj je određena kazna od 7.000 KM.

    Iako se na prvi pogled ne radi o milionskim iznosima, pitanje je koliko takve sankcije zaista predstavljaju prepreku političkim subjektima u izbornoj kampanji. Dok jedni smatraju da ih bez problema mogu platiti, drugi upozoravaju da ni znatno manji prekršaji nisu opcija za organizacije sa skromnim budžetom.

    – Stranke koje raspolažu velikim finansijskim sredstvima mogu sebi priuštiti ovakve kazne. Za manje političke subjekte svaka marka je važna, pa moramo pažljivo voditi računa o svakoj izjavi i svakom potezu – rekao je za Srpskainfo kandidat jedne manje opozicione stranke iz Republike Srpske.

    Takvi primjeri ponovo su otvorili pitanje da li postojeće sankcije imaju stvarni efekat ili su za najveće političke partije postale tek jedan od troškova izborne kampanje.

    Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić smatra da novčane kazne za pojedine političke subjekte nemaju ozbiljan odvraćajući efekat.

    – Kada se pogleda koliko će poslaničkih mandata osvojiti i kolika sredstva će kasnije dobiti iz budžeta, jasno je da ovakve kazne za njih predstavljaju zanemariv trošak – rekao je Šehić za N1.

    Zbog toga smatra da bi Izborni zakon BiH trebalo dodatno pooštriti. Kao moguće rješenje predlaže da se političkim subjektima koji više puta ponove iste prekršaje uskrati pravo učešća na izborima, odnosno da im se poništi ovjera za kandidovanje.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi takva mjera mogla imati snažan preventivni efekat, ali istovremeno sumnja da bi u praksi mogla biti usvojena.

    – To bi svakako predstavljalo ozbiljan test za političke stranke i njihov odnos prema izbornim pravilima. Međutim, teško je očekivati da će do takvih izmjena doći, jer upravo najveće i najuticajnije partije imaju ključnu ulogu u kreiranju izbornog zakonodavstva, pa nije realno očekivati da će donositi propise koji bi im otežali političko djelovanje – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Prema njenim riječima, vodeće političke stranke svjesno ulaze u rizik kršenja izbornih pravila, procjenjujući da će politička korist biti znatno veća od iznosa eventualnih kazni.

    – Takav odnos pokazuje određenu dozu političke bahatosti i uvjerenja da ozbiljnijih posljedica neće biti. Tome doprinosi i odnos prema Centralnoj izbornoj komisiji, kao i činjenica da izostaje odlučnija reakcija drugih institucija. Ostaje pitanje kako natjerati političke subjekte da poštuju pravila koja su sami usvojili, ako kontinuirano pokušavaju pronaći način da ih zaobiđu – ocjenjuje Topićeva.

    Dio analitičara i novinara koji godinama prate izborni proces smatra da bi najefikasniju kaznu mogli izreći sami građani na dan izbora.

    Ipak, Tanja Topić upozorava da takav mehanizam funkcioniše samo u društvima u kojima birači donose odluke nezavisno od političkih i ekonomskih pritisaka.

    – Naše društvo još nije dostiglo taj nivo. Veliki broj birača ostaje dio klijentelističkih mreža ili je podložan različitim oblicima političkog uticaja, zbog čega će proces stvaranja odgovornijeg biračkog tijela trajati mnogo duže – zaključuje ona.