VRBAS Media

Autor: INFO

  • Većina koja ne znači ništa

    Većina koja ne znači ništa

    Posljednje neodržavanje sjednice Doma naroda još jednom je ogolilo paradoks političkog sistema u Bosni i Hercegovini. U zemlji u kojoj je i jednostavna većina relativna kategorija, moguće je imati dvije parlamentarne većine i izvršnu vlast koja nema stabilnu podršku ni u jednom domu. Matematički zbir postoji, ali politička saglasnost ne.

    U Predstavničkom domu većinu čine stranke takozvane „trojke“ – SDP, NiP i Naša stranka – uz opozicione partije iz Republike Srpske, SDS, PDP i Lista za pravdu i red. Njih podržavaju i nezavisni poslanici. U tom domu SNSD, HDZ i SDA nemaju većinu.

    Ali Dom naroda nije Predstavnički dom. Tamo aritmetika ne vrijedi isto, jer većinu ne čine samo ruke nego i narodi. Osam od ukupno 15 delegata ne mogu sami osigurati ni kvorum, a kamoli usvajati zakone. Ključ je u delegatima SNSD-a i HDZ-a, bez kojih sjednice ne mogu početi ili se prekidaju.

    Tako je moguće da većina formalno postoji, ali faktički ne znači ništa. Dnevni red se ne usaglašava, Kolegijum ne funkcioniše, a sjednice se prekidaju zbog nedostatka kvoruma. Posljednji pokušaj rezultirao je dnevnim redom sa više od 130 tačaka, ali je sjednica prekinuta gotovo na početku.

    Zanimljivo je i to da je SDA u Predstavničkom domu opozicija, dok je u Domu naroda dio većine. Time se dodatno komplikuje pitanje ko je vlast, a ko opozicija. U jednom domu manjina, u drugom većina – politička realnost se mijenja zavisno od sale u kojoj sjedite.

    Istovremeno, Savjet ministara BiH funkcioniše. Održava sjednice, usvaja odluke, imenuje funkcionere i troši budžetski novac. Ministre imaju SNSD, HDZ, NiP, Naša stranka i SDP. Međutim, kada odluke stignu u parlament, često ne prolaze ni kod stranaka čiji su ministri za njih glasali.

    Nikola Špirić upozorio je da je BiH „raspolućena zemlja na dvije parlamentarne većine“. Prema njegovim riječima, politički obračuni unutar bošnjačkog korpusa proizveli su novu većinu u Predstavničkom domu sa ciljem da se politički pritisak prebaci na Republiku Srpsku.

    Želimir Nešković, s druge strane, tvrdi da ne postoje dvije skupštinske većine. Prema njegovom stavu, većina u Domu naroda drugačija je od SNSD-a i HDZ-a, ali upravo delegati tih stranaka, kako kaže, zloupotrebom Poslovnika blokiraju rad tog doma.

    Ilija Cvitanović dodatno komplikuje sliku ukazujući na „nenormalnu“ situaciju u kojoj ista većina u Savjetu ministara koristi sve benefite vlasti, dok u Domu naroda ne može usaglasiti ni termin sjednice. Između izvršne i zakonodavne vlasti zjapi politička pukotina.

    Kada se sve sabere, ostaje utisak sistema u kojem niko nema potpunu kontrolu, ali svako ima dovoljno mehanizama da blokira druge. Dom naroda je trenutno simbol te blokade – mjesto gdje broj ruku nije dovoljan bez političke volje. Bosna i Hercegovina tako ostaje zemlja u kojoj većina postoji, ali ne vlada.

  • Vučić: Dugo sam razgovarao sa Makronom; Plenković kaže da vojni savez nije uperen prema Srbiji

    Vučić: Dugo sam razgovarao sa Makronom; Plenković kaže da vojni savez nije uperen prema Srbiji

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Nju Delhija, gde učestvuje na Samitu o veštačkoj inteligenciji, i prokomentarisao razgovore koje je imao, kao i situaciju na domaćoj političkoj sceni.

    “Ima li smo večeru, važne susrete na marginama samita, ali sutra nas očekuje sam samit”, rekao je na početku Vučić.

    “Dugo sam razgovarao saa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, nekih 45 minuta smo razgovarali o važnim dešavajnima u Evropi, kao i o našem evropskom putu”, dodao je on.

    Vučić je potom rekao da je dugo razgovarao i sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

    “Dugo smo razgovarali o vojnom savezu Zagreba, Tirane i Prištine, i sve što mogu da kažem je da je Plenković rekao da taj savez nije uperen prema Srbiji”, objasnio je Vučić.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio da mu posle Nju Delhija sledi poseta Kazahstanu, a posle toga priprema predstavljanja programa Srbija 2030.

    “‘Srbija 2030’ i ‘Srbija 2035’, jer tako se ozbiljno vodi država. Planovi i programi su neophodni”.

    Na pitanje o incidentu sa blokaderima u Novom Sadu i napadom na Maticu srpsku, Vučić je rekao:

    “Ne mogu da odvajam pažnju za stvari za koje mislim da su nevažne. Izgubili su snagu i kredibilitet. Svaki srpski praznik su pokušali da uruše. Napadali su Maticu srpsku prošle godine, napadali su i ove godine. Kome li je to sem srpskim neprijateljima padalo napamet ikada kroz istoriju?”

    Vučić se potom osvrnuo i na uvrede koje dobija svakodnevno.

    “Ja ne opravdavam što je neko nekome lupio šamar, samo se pitam da li je to pravda i ima li to nekog smisla. Šta god da urade, nema dela. Čuo sam večeras, neko je psovao Gorana Markovića – strašno delo. Pa čekajte ljudi, psovali ste mi majku, nema pogrdnog imena koje niste za mene koristili. Psujete preko televizije, a zamislite neko došao negde i opsovao i sad treba da mu pobijemo celu porodicu. Ako je to pravda, ne znam šta bih na to rekao”, rekao je Vučić.

    “Sutra nam je važan dan. Hoću da predstavimo zemlju na najbolji način. Videli ste CNN u udarnom terminu, u 21.30 pušta 15,16 minuta intervjua samnom. Znate kakva je to promocija. Ponosan sam na to”, najavio je on.

    Vučić je potom najavio još jedan strateški razgovor sa Emanuelom Makronom sredinom aprila, kao i da očekuje posetu nemačkog i italijanskog ministra spoljnih poslova.

    On se zatim osvrnuo na navode pojedinih medija da “on bira sa kime će da sedi”, jer je odbio da se sastane sa europarlamentarcima.

    “Alijev, Tokajev, Modi, Erdogan važniji pojedinačno od svih evroparlamentaraca zajedno. To su glave država i to je ogromna razlika. Cenim Ursulu fon der Lajen i Koštu, što bih Prebiliča? Zbog njih neću da kažem šta stvarno mislim o njemu jer su me zamolili da biram reči”, rekao je on.

  • Veliki reset vrijedan 12 biliona dolara?

    Veliki reset vrijedan 12 biliona dolara?

    Tokom protekle godine paralelno su vođeni pregovori o završetku rata u Ukrajini – jedni o teritoriji i bezbjednosnim garancijama, drugi o poslovnim prilikama. U Evropi strahuju da bi predsjednik SAD-a Donald Tramp do juna mogao izvršiti pritisak na Ukrajinu radi ustupaka kako bi obezbijedio ekonomske koristi.

    Prema pisanju Economista, Kremlj je razradio plan kako Trampu predstaviti „Najveći dogovor“, prenosi Index.hr.

    Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog fonda, više puta se sastao s Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom.

    Americi su navodno ponuđeni projekti arktičke nafte i gasa, rijetkih metala, pa čak i infrastrukture poput tunela ispod Beringovog prolaza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Tramp želi ekonomske rezultate prije međuizbora u novembru ove godine. Ipak, iznos od 12 biliona dolara smatra se pretjerivanjem, naglašava Economist.

    Analize pokazuju da su realne koristi znatno manje, a Kina je već preuzela veliki dio ruskog tržišta. Prije rata zapadne kompanije, najviše evropske, imale su značajan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.

    Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i učešće u energetskim megaprojektima. Međutim, ruska ekonomija manja je od italijanske, a srednja klasa se smanjuje. Ukidanje gotovo 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Evropa bi se vjerovatno protivila.

    Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slaba pravna zaštita, politički pritisci i moguć povratak sankcija u slučaju novog sukoba.

    Mnogi sektori već su pod kineskim uticajem, a megaprojekti na Arktiku zahtijevaju ogromna ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve ukazuje na to da obećani „El Dorado“ vjerovatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.

    Bijela kuća odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 6. februara da su ga obavještajne službe izvijestile o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 biliona dolara za obimnu ekonomsku saradnju između Moskve i Vašingtona.

    „Obavještajne službe pokazale su mi takozvani ‘Dmitrijevljev paket’ koji je predstavio u SAD-u – riječ je o iznosu od oko 12 biliona dolara“, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

    Bijela kuća je dva puta odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga u komentarima za Kyiv Independent – prvi put nakon izjave Zelenskog, a drugi put nakon naknadnog izvještaja Bloomberga. Bloomberg je 12. februara objavio da Rusija želi obezbijediti široko ekonomsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana povezanog s Ukrajinom.

    Sedam oblasti moguće saradnje

    Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je pisao da Moskva traži ublažavanje ograničenja koja su je isključila iz dolarskog platnog sistema. Rusija navodno smatra obnovu dolarskih transakcija dijelom mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam oblasti moguće američko-ruske saradnje.

    Osim povratka dolarskim plaćanjima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke avione radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji tečnog prirodnog gasa, prenosi Index.hr.

    Prijedlozi uključuju i saradnju u nuklearnoj energiji te proširene rudarske projekte za litijum, bakar, nikl i platinu. Kako bi ponuda bila privlačnija, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiji i učestvuje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija s tržišta.

    Američke kompanije dobile bi povlašćen tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan takođe predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim „zelenim klimatskim politikama“.

    Peskov: Nudimo saradnju

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov 13. februara nije negirao postojanje paketa.

    „Naravno da nudimo saradnju. Naravno da su kompanije iz obje zemlje potencijalno zainteresovane za tu saradnju – tako nastaju zajednički projekti“, izjavio je Peskov.

    Među prijedlozima posebno se ističe ruski zahtjev za povratkom dolarskim plaćanjima, što je politički osjetljivo pitanje. Putin je više puta tvrdio da globalna dominacija dolara slabi i optuživao SAD da „parazitira“ na svjetskoj ekonomiji. Obnova dolarskih transakcija značila bi zaokret u odnosu na rusku politiku „dedolarizacije“.

    Od 2022. Rusija je proširila obračune u nacionalnim valutama s partnerima poput Indije i Kine te unutar BRICS-a. U januaru 2025. predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem carina od 100% članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar u međunarodnoj trgovini.

    Sve ukazuje na to da Moskva svaki pomak oko Ukrajine povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, nego i sa sveobuhvatnim resetovanjem ekonomskih odnosa sa SAD-om.

  • Za samo sedam dana dvije tragedije na gradilištima

    Za samo sedam dana dvije tragedije na gradilištima

    Јoš jedna pogibija radnika u Republici Srpskoj. Preminuo je radnik koji je juče povrijeđen na gradilištu u Prijedoru. Ovo je treća nesreća u sedam dana, druga na gradilištima. Iz Saveza sindikata ponovo pitaju – koliko radnika treba da pogine, da bi se nešto promijenilo.

    Gradilište u Prijedoru juče je bilo mjesto nesreće i dio statistike prema kojoj su na radnom mjestu u Srpskoj od početka godine poginula tri radnika.

    – Unazad sedam dana tri radnika su smrtno stradala na radnom mjestu, što dovoljno govori o tome koliko ozbiljno treba pristupiti ovom problemu – ističe predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković.

    Od 2021. do 2025. godine 54 radnika izgubila su život na radnom mjestu. Čak 440 doživjelo je težu povredu na radu. Riječ je mahom o najrizičnijim djelatnostima, poput građevinarstva, elektroprivrede, te šumarstva i drvne industrije.

    – Prema Zakonu o radu, obaveza poslodavca je da preduzme sve preventivne mjere zaštite na radu, da omogući radnicima sve preventivne preglede, ljekarski pregled prije stupanja u rani odnos, jer je provođenje mjera zaštite na radu dio odgovornosti poslodavca – naglasila je Dušanka Nikolić, portparolka Republičke uprave za inspekcijske poslove.

    I advokati su saglasni da je objektivna odgovornost uvijek na poslodavcu. Vladimir Dragičević, advokat, kaže da parnice za naknadu odštete zbog povrede na radu više nisu rijetkost, a u gotovo 70 odsto slučajeva povreda su se desila zbog propusta poslodavca.

    – Kada se propišu mjere poslodavac je dužan da provjerava i kontinuirano prati njihovu primjenu. Dakle, to nije samo nešto što se propiše na papiru, već se vaki dan u svakom momentu mora provjeravati – dodaje Dragičević.

    U prošloj godini je izvršeno 1.500 kontrola u oblasti zaštite na radu u kojima su inspektori, u čak 650 slučajeva, utvrdili nepravilnosti.

     

    Naplaćeno je oko 305.000 maraka kazni. To znači da je svaki kažnjeni poslodavac platio prosječno 2.000 maraka zato što je život radnika doveo u opasnost.

    U Savezu sindikata kažu da je to malo. Zaštita na radu, kategorični su, mora da bude prioritet, a kazne takve da nikome ne padne na pamet da štedi na zaštiti na radu, opremi ili obuci.

    – Pored tog centralnog registra, mi želimo da se donese nova strategija zaštite na radu, da izmijenimo određene podzakonske propise iz oblasti zaštite na radu, a na kraju možda i novi Zakon o zaštiti na radu, jer vidimo da je ovakvo stanje katastrofalno – naglasio je predjednik sindikata Stanković.

    Nisu više rijetke ni rente koju su poslodavci obavezni da isplaćuju povrijeđenom radniku ili članovima porodice poginulog radnika.

    Prema posljednjoj takvoj presudi, građevinska firma iz Laktaša dužna je da do punoljetstva ili kraja školovanja izdržava dvoje djece radnika koji je poginuo na njihovom gradilištu.

  • Mojić: Nova ambulantna vozila doprinose bržem i sigurnijem transportu pacijenata

    Mojić: Nova ambulantna vozila doprinose bržem i sigurnijem transportu pacijenata

    Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Marijana Mojić danas je prisustvovala svečanoj primopredaji sedam ambulantnih vozila, donaciji Vlade Republike Koreje zdravstvenim ustanovama u Srpskoj i Federaciji BiH. Donaciju je uručio ambasador Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, nerezidentni ambasador za BiH, Nj. E. Seungbum Li, a svečanosti su prisustvovali ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i ministar zdravstva Federacije BiH Nediljko Rimac.

    Donacija, ukupne vrijednosti 438.970 evra, realizovana je posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Tri od ukupno sedam vozila uručena su zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj – Domu zdravlja Istočno Sarajevo, Domu zdravlja „Dr Mladen Stojanović“ u Laktašima i Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, čime je dodatno ojačan sistem hitne medicinske pomoći i transporta pacijenata.

    Preostala četiri vozila dodijeljena su zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH: Domu zdravlja Rama, Županijskoj bolnici Orašje, Domu zdravlja Ključ i Domu zdravlja Foča – Ustikolina.

    Obraćajući se prisutnima, zamjenica ministra Marijana Mojić istakla je značaj podrške Republike Koreje, posebno za zdravstveni sektor.

    „Republika Koreja je naš iskren i pouzdan prijatelj. Ova donacija ima poseban značaj za zdravstvene ustanove na području BiH, jer direktno doprinosi unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i bržem i sigurnijem transportu pacijenata. Zahvalni smo Vladi Republike Koreje na kontinuiranoj podršci“, poručila je Mojićeva.

    Podsjećajući na raniju pomoć, zamjenica Mojić je naglasila da je tokom pandemije virusa korona Republika Koreja donirala značajne količine testova i vakcina, a u novembru 2023. godine i tri ambulantna vozila, od kojih je jedno dodijeljeno Bolnici Gradiška u Republici Srpskoj.

    Ona je istakla da se saradnja nastavlja i ove godine kroz projekte usmjerene na unapređenje obrazovnog sistema.

    „Nastavljamo saradnju kroz projekte koji se odnose na obezbjeđivanje digitalnih pametnih tabli radi unapređenja IT zasnovanog obrazovnog okruženja u javnim školama, u saradnji sa nadležnim ministarstvima u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu. Posebno nam je važno da ovakvi projekti doprinesu daljem razvoju i modernizaciji sistema u Republici Srpskoj“, istakla je ona.

    Ministarstvo civilnih poslova izražava zahvalnost Vladi Republike Koreje i ambasadoru Nj. E. Seungbumu Liju na prijateljstvu i podršci, uz uvjerenje da će uspješna saradnja biti nastavljena i u narednom periodu.

  • Stevandić: Medijsku pažnju dobijaju „pljuvači i primitivci“

    Stevandić: Medijsku pažnju dobijaju „pljuvači i primitivci“

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na, kako je naveo, učestale napade i prozivke koje dolaze iz pojedinih medija, ocijenivši da se u javnom prostoru favorizuju negativni primjeri i neprimjeren govor.

    Stevandić je istakao da „veliku medijsku pažnju dobijaju pljuvači i primitivci, osuđeni lažovi i prijatelji osuđenih za polno nasilje nad djecom“, navodeći da se takvim pristupom urušava standard javne komunikacije i skreće pažnja sa suštinskih tema.

     

    On je dodao da su, prema njegovim riječima, takvi akteri u Srbiji „sa blokaderima“, te da istovremeno „pljuju po patrijarhu i predsjedniku Srbije kojem se ti isti mediji dodvoraju“.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske postavio je pitanje da li je cilj takvog djelovanja, kako je naveo, „zavađanje rukovodstva Srbije i Srpske“, ukazujući na potrebu očuvanja institucionalne saradnje i međusobnog uvažavanja.

    Stevandić je poručio da javna riječ nosi odgovornost i da politička i medijska scena zahtijevaju više ozbiljnosti i dosljednosti u pristupu temama od značaja za građane.

  • RiTE “Ugljevik” van pogona! Ceh plaćaju radnici, umanjene im plate

    RiTE “Ugljevik” van pogona! Ceh plaćaju radnici, umanjene im plate

    Termoelektrana u Ugljeviku i dalje je van pogona. Za sada nije poznato kada će biti na mreži. U međuvremenu, štete se sabiraju, a ceh na kraju plaćaju radnici.

    Inače, Uprava preduzeća je odlučila da radnicima smanji plate, saznaje BN.

    U odluci stoji da će cijena rada počev od 1.fevruara ove godine iznositi 172 KM. Istovremeno, van snage se stavlja odluka od 29. septembra prošle godine kada je bila utvrđena cijena rada od 180 KM.

    To će značiti u prosjeku za oko 100 KM manje plate u zavisnosti od radnog mjesta.

    Za očekivati je novi bunt radnika zbog ove najnovije odluke, tvrde radnici.

  • Zelenski o pregovorima u Ženevi: Napretka ima, ali razgovori će biti nastavljeni

    Zelenski o pregovorima u Ženevi: Napretka ima, ali razgovori će biti nastavljeni

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 18. februara, da su trilateralni pregovori u Ženevi između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije bili teški, ali da su se strane dogovorile da razgovori budu nastavljeni.

    “Vidimo da je postignut napredak, ali za sada se stavovi razlikuju jer su pregovori bili teški”, rekao je Zelenski novinarima, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je istakao da postoji napredak po vojnim pitanjima, naime u praćenju prekida vatre, ali da o političkim pitanjima – teritorijama, nuklearnoj elektrani u Zaporožju i drugim osjetljivim pitanjima – stavovi strana ostaju različiti.

    Istakao je da je postignut dogovor da će primirje pratiti i američka strana i to je ocijenio kao konstruktivno.

    Umerov: Cilj ostaje pravedan i održiv mir
    Istovremeno, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov rekao je novinarima da je postignut napredak tokom drugog dana trilateralnih pregovora u Ženevi.

    “Razgovori su bili intenzivni i suštinski”, rekao je Umerov, navodeći da je razjašnjen niz pitanja i da cilj Ukrajine ostaje pravedan i održiv mir, prenosi Tanjug.

  • Merc ljut na Rubija

    Merc ljut na Rubija

    Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je iritaciju zbog ovacija koje je američki državni sekretar Marco Rubio dobio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    „Nisam bio u sali, a čak i da jesam, bilo bi mi teško da ustanem“, rekao je Merz u političkom podcastu Machtwechsel („Promjena vlasti“), koji bi trebalo da bude objavljen u srijedu.

    “Trump u prijateljskijem pakovanju”

    Merz je naveo da Rubiov govor nije bio toliko konfrontirajući kao onaj koji je prošle godine na istoj konferenciji održao američki potpredsjednik J.D. Vance, ali je dodao da je to i dalje bio predsjednik Donald Trump „u prijateljskijem pakovanju“.

    Objašnjavajući reakciju publike, Merz je kazao da je prisutne obradovalo to što je na čelu sale stajao Amerikanac koji im se i dalje obraća kao prijateljima.

    „Samo to je izazvalo određenu emociju. Meni to ne bi bilo dovoljno, ali očigledno je bilo dovoljno za salu“, rekao je.

    Partnerstvo pod američkim uslovima

    Rubio je u subotu govorio u prilog revitalizaciji transatlantskog partnerstva. Istovremeno je, međutim, jasno stavio do znanja da takvu saradnju vidi isključivo pod uslovima koje oblikuje Trumpova administracija.

    Na prošlogodišnjem skupu u Minhenu, Vance je oštro kritikovao evropske saveznike i fokusirao se na kulturne podjele, u govoru koji je široko protumačen kao dodatno produbljivanje razlika između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

    U intervjuu, Rubio je rekao da se ne ograđuje od Vanceovog govora, ali da je želio objasniti razloge politike Trumpove administracije.

    Različiti stilovi, slična agenda

    Rubio (54), dugogodišnji antikomunistički „jastreb“, prihvatio je Trumpov agresivniji pristup, uz nastojanje da u privatnosti traži prostor za postizanje dogovora.

    Vance (41), relativno nov u politici i najpoznatiji po memoarima o životu u malim sredinama Ohaja i Kentuckyja, personifikuje antiestablišmentski senzibilitet pokreta Maga i Trumpovu sklonost ka disruptivnom i nepredvidivom sklapanju sporazuma.

  • Serdarovu će preostalih 60 miliona KM biti isplaćeno do kraja mjeseca

    Serdarovu će preostalih 60 miliona KM biti isplaćeno do kraja mjeseca

    Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić potvrdio je da će do kraja februara biti riješen problem sa suvlasnikom kompanije „Comsar energy RS“ Rašidom Serdarovom.

    Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa „Comsarom”, kaže Đokić, dodajući da je ranije rečeno da je sve u vezi sa prenosom vlasništva, a potom i sa prenosom koncesije urađeno u skladu sa zakonom, piše portal Capital.

    On je dodao da mu je iz Ministarstva finansija rečeno da će sredstva biti obezbijeđena, ističući da na osnovu toga govori da će do kraja februara biti isplaćena preostala sredstva „Comsaru“.

    Podsjećamo, CAPITAL je prošle sedmice otkrio da je prokurista kompanije „Comsar Energy RS“ Aleksandar Lozo koji je na tu funkciju imenovan po nalogu Vlade Republike Srpske potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik iako za to nije imao saglasnost Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća na čijem čelu je još uvijek ruski oligarh Rašid Serdarov.

    Serdarov je zbog toga uputio pismo Vladi Srpske i Ministarstvu energetike i rudarstva u kojem traži poništavanje potpisanog ugovora i podnošenje krivične prijave protiv prokuriste.

    To je očigledno ubrzalo isplatu pa će Vlada, iako budžetom za ovu godinu nije planirala, taj novac ipak obezbijediti u kratkom roku. To bi već mogao da bude 23. februar za kada je Ministarstvo finansija zakazalo aukciju trezorskih zapisa upravo u iznosu koji treba da plati Serdarovu.

    Podsjećamo, ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik potpisali su 31. januara ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, prokurista „Comsara“ Aleksandar Lozo koji je savjetnik predsjednika Vlade RS i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.

    CAPITAL je ranije objavio da je Rašid Serdarov i dalje predsjednik Nadzornog odbora „Comsar Energy RS“, iako je ostao vlasnik svega 24 odsto akcija, nakon što mu je javno preduzeće „Gas RES“ isplatilo 181 milion maraka za 74,4 odsto firme.

    Serdarov je zadržao četvrtinu vlasništva u „Comsaru“ kao zalog dok mu u potpunosti ne bude isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona KM.