Izvršen je raketni napad na avganistansku prestonicu, prenijeli su svjetski mediji.
Prema navodima agencija, nekoliko raketa pogodilo je naselje Kair Kana u Kabulu.
Očevici su izjavili da postoji mogućnost da su projektili pogodili elektranu “Čamtalah”.
Za sada niko nije preuzeo odgovornost za raketni napad.
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić rekao je da table dobrodošlice u Republiku Srpsku na međuentitetskoj granici neće biti uklonjene uprkos tome što to potenciraju pojedinci u federalnim institucijama.
Ćorić je ocijenio da je od tabli dobrodošlice napravljeno političko pitanje s ciljem da se skrene pažnja sa važnijih tema i ponovio da ne vidi razlog zašto bi te table bile uklonjene.
“Ne znam kome smetaju table sa natpisom ‘Dobro došli u Republiku Srpsku’. Ako nekome smetaju, neka proba da ih ukloni. One samo označavaju teritoriju u koju dolazite i ne vidim razlog da bilo ko ima problem sa tim”, izjavio je Ćorić novinarima na Palama.
On je poručio da će teritorija Republike Srpske biti obilježena onako kako to odluče vlasti Srpske.
Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je danas da će veoma pažljivo razmotriti sve nove inicijative i prijedloge za unapređenje rada vlade, koje su došle i koje budu dolazile od predstavnika parlamentarne većine, i iza kojih, kako je naveo, stoji najmanje 41 poslanik.
Krivokapić je na Tviteru ponovio da je stava da je ekspertska vlada najbolji model za vođenje reformi i demokratske tranzicije, i to, kako navodi, ne znači da eksperti u vladi ne mogu da predlažu i političke partije.
“Vlada ostaje privržena sporazumu koji su tri koaliciona lidera potpisala nakon 30. avgusta, ali i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te vladavini prava, koja podrazumijeva hitne i neodložne promjene u pravosuđu i tužilaštvu”, naveo je Krivokapić.
Krivokapić je to saopštio nakon što su sinoć predstavnici DF-a i Demokrata dogovorili rekonstrukciju aktuelna vlade, a jedan od lidera DF Nebojša Medojević ranije danas na konferenciji za novinare rekao da Krivokapić ne može biti na čelu nove vlade.
Krivokapić i predstavnici URE Dritana Abazovića nisu učestvovali u dogovoru DF-a i Demokrata.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da značajan dio ljudi u Republici Srpskoj neće prihvatiti eventualno nametanje Izbornog zakona u BiH.
Dodik je ponovio da u BiH ne postoji visoki predstavnik, bez obzira što Kristijan Šmit uporno identifikuje ili predstavlja na lažan način.
“Njegova identifikacija neće biti promijenjena bar što se nas tiče. Kristijan Šmit nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN i nije visoki predstavnik”, rekao je Dodik danas novinarima u Banjaluci.
Ukoliko bi kao izabrani predstavnik srpskog naroda prihvatio da neko može da prekrši Aneks 10. Dejtonskog sporazuma i da se samoinicijativno nametne kao visoki predstavnik, kaže Dodik, to znači da bi legalizovao da taj čovjek može da prekrši Aneks 4, poništi Ustav BiH i kaže “donosim novi ustav koji će propisati da ne postoji Republika Srpska”.
Dodik je napomenuo da je Republika Srpska sve vrijeme identifikovana kao strana potpisnica aneksa Dejtonskog sporazuma, a prije svega Aneksa 4, te da preko toga nije čak mogao da pređe ni bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun.
“Sada se pokušava umiriti situacija do mjere da se kao taj Šmit poziva da nametne Izborni zakon. Kako on može nametnuti izborni zakon i šta on ima sa evropskim integracijama čak i da je legalno izabran, a pogotovo nelegalno”, upitao je Dodik.
On je rekao da nigdje u mandatu visokog predstavnika ne piše da je zadužen za evropske integracije, već se čak suprotno sklanjao od evropskih integracija, ističući da taj proces moraju da vode domaći političari i kacelarija EU u BiH.
Dodik je rekao da Šmit nije visoki predstavnik i da je možda predstavnik zemalja koje su ga izabrale – Kvinte, Kanade, Japana, te da će, ako neko kaže da je Šmit njihov ili predstavnik Njemačke, sa njim razgovarati.
“Visoki predstavnik ako je legalan nema pravo da se petlja u pitanja evropskog puta BiH, niti može da nametne Izborni zakon, jer značajan dio ljudi u Republici Srpskoj to neće prihvatiti”, istakao je Dodik.
Komentarišući izjavu bivšeg visokog predstavnika u BiH Volfganga Petriča da će ukoliko se nešto ne promijeni u BiH ta zemlja biti potpuno blokirana, Dodik je rekao da je i Petrič kršio Dejtonski sporazum i da se sada pokušava predstaviti kao neko ko ima autoritet da o nečemu govori.
“Kakva blokada? BiH je propala kada je proglašen Dejton i to se znalo i samo je pitanje kada će biti objavljeno. Niko ne blokira BiH. Išao sam u Predsjedništvo i sjedio tamo. Još samo da mi oni govore kako ću da glasam”, rekao je Dodik.
Srpsko član Predsjedištva BiH ističe da Republika Srpska deset godina insistira na priči da se formira konzulat Ruske Federacije u Banjaluci, te da je to pitanje baš sada stavljeno na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH uz očekivanje šta će on da uradi.
“Kada je bilo glasanje za su bili Džaferović i Komšić, a ja protiv. Nikada neću glasati za ono što oni očekuju da glasam. Pokazivao sam racionalan pristup u Predsjedništvu i pokušavao da ih ohrabrim da razgovaramo o svim otvorenim pitanjima i nisam uspio u tome. Više namam namjeru niti volju, niti je produktivno da mi o nečemu razgovaramo”, rekao je Dodik.
On je naveo da će se naći jednog dana u Predsjedništvu BiH i da nikakvo posredovanje međunarodne zajednice ne dolazi u obzir.
Dodik je rekao da će ponovo na sjednici Predsjedništva BiH glasati protiv predloženih tačaka dnenog reda, koje će zatim doći u Narodnu skupštinu Republike Srpske koja će o njima odlučivati, a ne članovi Predsjedništva BiH.
“Narodna skupština Republike Srpske je krajnje mjesto odluke i tako treba i da bude i tako piše u Dejtonskom sporazumu”, rekao je Dodik.
On je naveo da mu se predstavnici stranih ambasada kunu da nisu znali da će Incko nametnuti zakon o “negiranju genocida” i da je to samovoljno uradio samo da bi otvorili dijalog sa Republikom Srpskom.
“Ko može da vjeruje da za to nisu znali SAD, NJemačka? Ako je to Incko samovoljno uradio, neka onda Savjet za implementaciju mira poništi njegovu odluku”, zaključio je Dodik.
Gradonačelnik Draško Stanivuković putem suda traži dokumentaciju o poslovanju Eko toplana Banjaluka d.o.o, jer iz ovog preduzeća nakon zahtjeva Grada da dostave ove informacije, to nisu učinili, saopšteno je iz Gradske uprave.
Naime, Grad je 8. septembra 2021. godine uputio zahtjev na adresu Eko toplana, u kojem se traži da se dostave informacije i dokumentacija o poslovanju ovog privrednog društva.
S obzirom na to da iz Eko toplana Banjaluka d.o.o. do danas nisu dostavili tražene podatke i dokumentaciju, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, gradonačelnik je podnio prijedlog Osnovnom sudu u Banjaluci da nakon sprovedenog vanparničnog postupka, donese rješenje kojem bi se naložilo tom privrednom društvu da u najkraćem mogućem roku dostavi traženu dokumentaciju Gradu Banjaluci.
“Nakon izvještaja Tima za reviziju o poslovima bivšeg zamjenika gradonačelnika i tadašnjeg savjetnika za restrukturiranje duga Toplane i projekte EBRD-a, imamo razloga da ispitamo rad Eko toplana, ali nam rukovodstvo to ne dozvoljava”, istakao je Stanivuković.
Gradonačelnik pita – da li se nešto želi sakriti, kada se po nalogu gradonačelnika odbija poslati dokumentacija preduzeća u kome Grad ima 49 odsto udjela.
“Revizija će ući kako u novu, tako i u staru Toplanu”, zaključio je gradonačelnik.
Odbornici SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka nisu zadovoljni predloženim Nacrtom rebalansa budžeta čije je materijale svim političkim partijama uputio Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.
Rekao je ovo danas novinarima Dragoslav Topić, šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka.
“Dobili smo materijale i nismo zadovoljni prijedlogom Nacrta rebalansa budžeta. Ovo je samovolja jednog pojedinca. Izbačene su stavke pomoći za penzionere, za zdravstvene radnike i on na ovaj način šalje poruku da on nije zainteresovan uopšte za zdravstvene radnike. Donosi se novi model za porodilje, i pitamo što do sada nije isplatio porodiljama ako toliko govori da je veliki suficit”, naglasio je Topić.
Istakao je da su rebalansom takođe smanjene naknade za boračka udruženja.
“Kada su u pitanju kreditna zaduženja zašto zaduživati grad kada je suficit od 17 miliona KM, a oko šest miliona KM se zadužuje obveznicama”, naveo je Topić.
Dodao je da predstavnike mjesnih zajednica na području grada niko ništa nije pitao šta je to njima potrebno.
“Mi ćemo sa predstavnicima svih 57 mjesnih na području grada sutra održati sastanak povodom ovog pitanja. Pozvaćemo gradonačelnika na razgovor u ponedjeljak da pojedinačno razgovaramo o svakoj stavci i onda ćemo tek znati da li ćemo podržati rebalans. To nije neka šteta jer već imamo na snazi budžet grada. Kapitalne investicije su takođe nabacane i kako oni uopšte mogu znati koliko nešto košta, a da nisu uradili projekat. To nema nigdje”, kazao je Topić.
Srđan Mijatović, predsjednik ekonomskog savjeta SNSD-a Banjaluka, naveo je da se nije bavio politikama stranaka već samo ciframa.
“Neosporna je činjenica da je došlo do povećanja od 17 miliona KM i to je jedino u čemu se slažem sa Stanivukovićem. Kada se uđe u dublju analizu zna se da je do toga povećanja došlo zahvaljujući suficitu prethodnog gradonačelnika Igora Radojičića, povećanja naplate poreza i grantu Srbije, a ne na uštedama kako on govori. On govori da stručne usluge treba ukinuti i da administracija to odrađuje, a povećao je sredstva za stručne usluge za 730.000 KM. Stanivuković sprovodi politiku pojedinca, a ne svih građana”, rekao je Mijatović.
Marinko Umičević, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, istakao je da nije korektno od strane gradonačelnika Stanivukovića da oko rebalansa budžeta niko iz većine nije konsultovan.
“Mi možemo da se volimo ili ne volimo, ali moramo svi raditi u interesu građana i dogovarati se, a ne da se donose neke nelogične odluke. Nemamo načelnike odjeljenja i ovdje se ne zna ništa”, naglasio je Umičević.
Albanski premijer Edi Rama ponovo je danas kritikovao Prištinu zbog nepristupanja inicijativi “Otvoreni Balkan” ocjenjujući to kao ishitrenu odluku.
On je u parlamentu naveo da bi Srbija trebalo da se izvini Prištini zbog navodnih ratnih zločina, ali i ocijenio da je dug put do toga i da je važno imati u vidu perspektivu, a ne političke borbe, kako je prenio ABC Albanija.
Kako je rekao, Otvoreni Balkan nije “srpska igra” već “dijete Berlinskog procesa”.
– Zemlje regiona ulaze u nov proces kroz Otvoreni Balkan. Zemlje uče, vježbaju, suočavaju se sa teškoćama tako da kada uđu u EU mogu da izvuku određene zaključke. Ko je ovde izdajica, Srbija koja je najveća i koja će imati koristi? zapitao je i dodao:
– Zainteresovani smo za to koliko će Kosovo dobiti u saradnji sa Albanijom – rekao je Rama i poručio da ako se albanski narod ne predstavi kao narod posvećen miru predodređen je da izgubi.
U posljednja 24 sata u Srpskoj je na korona virus testirano 1.050 osoba, od kojih je 471 pozitivna, dok je, nažalost, 14 osoba preminulo.
Radi se o 239 muškaraca i 232 žene, od kojih su 108 mlađe, 256 srednje i 107 starije životne dobi.Prema mjestu prebivališta, 88 osoba je iz Banjaluke, 44 iz Bijeljine, po 32 iz Laktaša i Nevesinja, 30 iz Prnjavora, 29 iz Trebinja, 27 iz Gradiške, 17 iz Doboja, 16 iz Kozarske Dubice, 14 iz Modriče, 12 iz Teslića, 11 iz Šipova, 10 iz Prijedora, po devet iz Broda, Sokolac i Foče, po osam iz Zvornika i Šamca, po sedam iz Mrkonjić Grada i Ugljevika, po šest iz Kotor Varopša, Petrova i Ribnika, po pet iz Rudog i Čelinca, po četiri iz Dervente i Srebrenice, tri iz Lopara, po svije iz Višegrada, Istočne Ilidže i Stanara i po jedna iz Istočnog Novog Sarajeva, Jezera, Kneževa, Milića, Novog Grada, Novog Goražda i Srpca.
U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 14 smrtnih slučajeva. Radi se o osam muškaraca i šest žena, srednje i starije životne dobi, od kojih je pet osoba iz Banjaluke i po jedna iz Prijedora, Novog Grada, Kozarske Dubice, Trebinja, Broda, Šamca, Ribnika, Bijeljine, Prnjavora.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 71.145 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 4.027 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.
U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 310.670 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 694, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 367, a u ostalim bolnicama 327. Na respiratoru je 57 osoba (36 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 21 u ostalim bolnicama).
U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 6.527 osoba, a nadzor je završen kod 199.722 osobe.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Hrvatska podržava Crnu Goru i da je posjeta njegovog crnogorskog kolege i poruka Beogradu, a Milo Ðukanović da je zvanična Podgorica radila na pitanju autokefalnosti CPC, ali da je, kako je rekao, to dug proces za koji je potrebno vrijeme.
Ðukanović je danas doputovao u dvodnevnu službenu posjetu Zagrebu i Brionima, koja je uslijedila samo desetak dana nakon nemira na Cetinju, kada su njegove pristalice protestovale protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija.
Nakon razgovora sa svojim domaćinom, uslijedilo je zajedničko obraćanje medijima.
Milanović je potvrdio da je poziv Ðukanoviću da dođe u Zagreb uslijedio, kako je naveo, nakon “ovih čudnih i nezgodnih događaja na Cetinju zadnjih dana”.
Dodao je da je do posjete svakako trebalo da dođe, ali da su je ovi događaji u Crnoj Gori ubrzali.
“Htjeli smo dati podršku otvorenoj Crnoj Gori, većinu toga smo razjasnili. Crna Gora je 1997. godine mene navela da se zapitam, možda je to drugačija država.
To je bilo kada je demonstrante na Tuzi, kod Podgorice, gdje žive Albanci, kada je svjetina išla fizički da se obračuna, zaustavila ih je policija”, ispričao je Milanović.
Rekao je da je to bio prvi put na prostorima, kako je naveo, “divljački turbulentne Jugoslavije, da je u tim krajevima policija stala u zaštitu nacionalne manjine koja je bila tretirana kao neprijatelj”.
Od tada je, kaže, Crna Gora drugačija, kandidat za članstvo u EU i otvorila je svoje posljednje poglavlje.
Milanović je danas označio Srbiju “problematičnom”, komentarišući nedavnu posjetu kancelarke Angele Merkel Beogradu, a osvrnuo se i na nekadašnju izjavu pokojnog patrijarha Irineja o ugroženosti Srba u Crnoj Gori.
“Idu da posjećuju onoga ko je problematičan”, rekao je Milanović odgovarajući na novinarska pitanja na zajedničkoj konferenciji za novinare sa crnogorskim kolegom Milom Ðukanovićem.
A o izjavi pokojnog patrijarha Irineja, Milanović je rekao:
“Ona izjava da su prava Srba u Crnoj Gori ugrožena više nego u Pavelićevoj Hrvatskoj… nakon toga može jedino šaka da poleti, ni Slobodan Milošević nije prelazio tu granicu, njegov govor bio je više komitetski, da ne kažem sokratovski”, rekao je Milanović.
Povodom već tada sve češćih napada na Mitropoliju crnogorsko-primorsku SPC u Crnoj Gori, pokojni patrijarh Irinej je u junu 2018. proučio da je položaj Crkve u ovoj državi “gori nego u vrijeme osmanske okupacije, a da je status Srba kao u doba ozloglašene fašističke tvorevine Nezavisne Države Hrvatske”.
Irinej je to rekao komentarišući tada česte negativne poruke crnogorskih zvaničnika upućene Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i prijetnje da bi Crkvi mogla biti oduzeta imovina, što je za patrijarha bilo nezamislivo u 21. vijeku.
“Čitajući nešto o tom pitanju i problemu, uviđam da je to nezamislivo u našem vremenu. Da su to radili Turci ili ustaše u svoje vreme, to bi se moglo razumeti i shvatiti. Ali da se to radi u vremenu mira i slobode, u vremenu kada vladaju principi zakona i zakonitosti, to je apsolutno neprihvatljivo, ne samo za Evropu nego i za Aziju”, kazao je patrijarh tada Irinej i poručio da će SPC i on stati u odbranu Mitropolije.
Ðukanović je rekao da je fokus razgovora s Milanovićem bio na evropskim integracijama, evropskoj budućnosti i podjednako stabilnosti Balkana.
“Zbog toga nas pogađa deficit pažnje iz Evrope na zbivanja u Crnoj Gori”, rekao je Ðukanović i u tom kontekstu istakao da “Rusija na prostoru zapadnog Balkana djeluje radi plasmana geopolitičkih interesa”.
“Poruke koje dobijamo iz Moskve su da naše članstvu u NATO-u nije dobar geopolitički izbor…”, rekao je, između ostalog, Ðukanović.
Na pitanje da li je poziv Ðukanoviću i poruka Beogradu, Milanović je odgovorio potvrdno, ne precizirajući detalje i ponovo se prisjetio nekih događaja iz prošlosti, označivši Berlin i Brisel “nepostojećim” kada je, kako je rekao, bila potrebna podrška Sarajevu, Zagrebu, Beogradu…
“Moja poruka je: bavite se samim sobom. Brisel da, ali u onoj mjeri u kojoj želite biti članica EU”, rekao je Milanović.
Na pitanje zašto se Crna Gora do sada nije bavila pitanjem autokefalnosti CPC, Ðukanović je rekao:
“Bavili smo se pitanjima autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, to je proces koji traži vrijeme i mora se pažljivo voditi. Ima sporiju dinamiku nego što su politički procesi”.
Najavljujući novi scenario za rješenje pitanja crnogorske crkve, Ðukanović je rekao i ovo:
“Želim samo da skrenem pažnju da to nisu pitanja koja se prelamaju preko koljena i ona obavezno završavaju u krvoproliću”.
Salko Tursunović izabran je za predsjednika SO Srebrenica.
Tursunović je izabran sa 15 glasova za.
Podsjećamo, prije nekoliko minuta smijenjen je Ćamil Duraković sa te pozicije.