VRBAS Media

Autor: INFO

  • Papirne knjižice još ne idu na otpad

    Papirne knjižice još ne idu na otpad

    Elektronsku karticu, koja će u dogledno vrijeme zamijeniti staru zdravstvenu knjižicu, do sada je preuzelo 385.167 osiguranika, a kada ovaj sistem u potpunosti zaživi, podaci iz kartona pacijenta biće dostupni ljekarima u svim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj.

    Kako navode u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, za sada nije određen rok za preuzimanje kartica te su i dalje u upotrebi stare zdravstvene knjižice.

    • Javnost ćemo blagovremeno obavijestiti kada će dosadašnje knjižice u potpunosti prestati da se koriste. Dakle, još se uporedo može koristiti stara zdravstvena knjižica, ali i elektronska kartica, a budući da je i dalje na snazi vanredna situacija, knjižice se i dalje ne ovjeravaju – ističu u Fondu zdravstva i napominju da je za oko dva mjeseca, otkako je počela intenzivnija podjela elektronskih kartica, osiguranicima uručena polovina ukupno odštampanih kartica.

    Kartice su, kako pojašnjavaju u Fondu zdravstva, izrađene na osnovu evidencije u timovima porodične medicine.

    • U slučaju da za nekog osiguranika kartica nije izrađena, kao i za novorođenčad ili u slučaju promjene ličnih podataka, podnosi se zahtjev za izradu nove elektronske kartice koji je dostupan na sajtu FZO – naveli su u Fondu zdravstva. Osim kartica, dodaju, Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) podrazumijeva i upotrebu elektronskog kartona, uputnice i recepta. Ovaj sistem podrazumijeva potpunu informacionu uvezanost svih ustanova zdravstvenog sistema Srpske.
    • Projektom se povezuju zdravstvene ustanove različitih nivoa u jedinstven sistem, koji će omogućiti razmjenu medicinskih podataka pacijenata uz formiranje jedinstvenog elektronskog zdravstvenog kartona – naveli su u Fondu zdravstva.

    U bijeljinskom Domu zdravlja očekuju da će početkom naredne godine svi njihovi pacijenti imati elektronsku zdravstvenu knjižicu.

    • Prednost je u tome što će pacijenti u svojoj elektronskoj kartici imati potpun zapis svega što se nalazi u njihovom kartonu. Samim tim biće lakše ukoliko nema njihovog porodičnog ljekara ili ako se zadese na nekom drugom mjestu, a potrebno im je liječenje. Elektronska kartica neće se ovjeravati i imaće sve podatke na jednom mjestu – rekla je za “Glas Srpske” specijalista porodične medicine u toj zdravstvenoj ustanovi Bojana Paleksić Dokić. Dodala je da vjeruje da će veoma brzo pacijenti u apoteku po recept takođe ići bez papirnih recepata.

    Bržem i jednostavnijem procesu rada nadaju se i u Domu zdravlja “Sveti Pantelejmon” u Kotor Varošu.

    • I dalje radimo po starom iako smo svu potrebnu opremu instalirali. Nisu još svi pacijenti preuzeli elektronske kartice, ali očekujem da će sve ići mnogo brže kada sistem zaživi. Uglavnom, mi smo spremni – rekao je direktor te zdravstvene ustanove Vladimir Bibić.

    Neosigurani

    Građani koji nemaju zdravstveno osiguranje trebalo bi da se jave u nadležne poslovnice Fonda zdravstva kako bi regulisali svoj status.

    • Iako se trenutno finansiraju zdravstvene usluge za sve građane, po ukidanju vanredne situacije izazvane pandemijom virusa korona ukinuće se i pravo korišćenja zdravstvene zaštite za neosigurane. Cilj je da svakog građanina prijavimo na jednu od zakonom predviđenih mogućnosti kako niko po ukidanju vanredne situacije ne bi ostao bez osiguranja – pojasnili su u Fondu zdravstva.
  • Bijela kuća: Razgovori o nastavku komunikacije Bajdena i Sija

    Bijela kuća: Razgovori o nastavku komunikacije Bajdena i Sija

    Bijela kuća je danas potvrdila da su u toku razgovori sa Kinom o daljim koracima američkog predsjednika Džozefa Bajdena i kineskog predsjednika Si Ðinpinga u nastavku njihove komunikacije.

    Bajden je utorak demantovao medijski izveštaj da je kineski predsjednik odbio njegovu ponudu za sastanak tokom telefonskog razgovora koji su dva lidera imali prošle nedjelje, prenosi Rojters.

    Portparolka Bijele kuće Džen Psaki saopštila je da su dvojica predsjednika razgovarala o tome kako da nastave komunikaciju i da se neprestano razgovara sa kineskim liderima o tome šta bi trebalo da bude sljedeći korak u vezi sa angažovanjem na najvišem nivou rukovdstava dvije zemlje.

  • Kurc: Pandemija prošla, izuzev za nevakcinisane

    Kurc: Pandemija prošla, izuzev za nevakcinisane

    Pandemija za vakcinisane je prošla, ali imamo sada pandemiju nevakcinisanih, istakao je austrijski kancelar Sebastijan Kurc.

    Vakcinisani su bezbjedni, i mogu živeti život normalno, ali nevakcinisani su nebezbijedni i moraju imati negativne testove i FFP2 maske za restorane, trgovinu, javni prevoz, ukazao je Kurc za dnevnik “Kronen cajtung”.

    On je istakao da su mnogi vakcinisani i ne moraju da se bave mjerama, ali i dalje ima 30 odsto građana koji se nisu vakcinisali i nisu zaštićeni, pa moraju znati da će se u nekom trenutku zaraziti koronom.

    “Upravo zbog nevakcinisanih je i dalje potreban minimum mjera. Draže mi je da imamo sve otvoreno za 70 odsto stanovništva, nego da sve zatvorimo”, objasnio je Kurc.

    Takođe on je kritikovao Slobodarsku partiju Austrije (FPO) zbog širenja straha i vođenja kampanje protiv vakcinacije.

    “Nisam srećan zbog toga, jer u najgorem slučaju radi se o životu i smrti. Pa bih želio ozbiljniji pristup od te stranke”, naglasio je on.

  • Ni jak udarac inspekcija nije ugrozio crno tržište cigareta

    Ni jak udarac inspekcija nije ugrozio crno tržište cigareta

    Iako su institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona ove godine u odnosu na prošlu ostvarile višestruko veće zapljene cigareta i duvana, a što je donekle zaustavilo pad legalnog tržišta, procjenjuje se da smo i dalje evropski lideri kada je u pitanju crno tržište ovim proizvodima.

    “Nezavisnim novinama” je u institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Granične policije (GP) BiH potvrđeno da su 2021. na ovom polju ostvarili mnogo bolje rezultate nego 2020.

    Recimo, iz SIPA su nam kazali da su u toku 2020. otkrili i privremeno oduzeli 28.174 kutije cigareta bez akciznih markica, 32.400 ručno punjenih cigareta, 727 kg rezanog duvana i 420 kg duvana u listu.

    REZULTATI: Od januara do jula ove godine, SIPA je otkrila i privremeno oduzela 548.850 kutija cigareta bez akciznih markica, 133.284 ručno punjene cigarete i 717 kg rezanog duvana.

    “SIPA ima izuzetno dobru saradnju sa svim policijskim organima u BiH, UIO BiH i drugim nadležnim organima, jer samo na taj način možemo odgovoriti svim bezbjednosnim izazovima, a između ostalog i borbi protiv pojedinaca i organizovanih grupa koje se bave krijumčarenjem akcizne robe. Prema raspoloživim saznanjima, intenziviranje tih aktivnosti u posljednje vrijeme je imalo uticaja na poboljšanje stanja u ovoj oblasti”, naveli su iz SIPA.

    GP BiH je u sedam mjeseci 2020. godine ukupno zaplijenila i privremeno oduzela 73.685 kutija cigareta bez akcizne markice ukupne procijenjene vrijednosti oko 350.000 KM i 360 kg rezanog duvana ukupne vrijednosti 10.827 KM.

    “U sedam mjeseci 2021. godine, GP BiH ukupno je zaplijenila i privremeno oduzela 129.180 kutija cigareta bez trošarinske markice ukupne procijenjene vrijednosti 657.910 KM i 215 kg rezanog duhana ukupne vrijednosti 42.530 KM”, kaže za “Nezavisne novine” Franka Vican, portparol GP BiH.

    MILIONI: UIO BiH je u sedam mjeseci ove godine oduzela duvana i cigareta namijenjenih crnom tržištu BiH u vrijednosti od 4.431.938 KM.

    “Evidentno je da su rezultati ostvareni u sedam mjeseci 2021. godine daleko veći u odnosu na cijelu 2020. godinu (2.477.696 KM), kao i na prethodne godine, što je rezultat intenziviranja aktivnosti na suzbijanju nelegalnog prometovanja ove robe”, rekli su nam iz UIO BiH.

    Tvrde da su pojačane aktivnosti službenika UIO i broj izvedenih akcija svakako doprinijeli smanjenju prodaje duvana i cigareta na crnom tržištu u BiH.

    “Najveća količina cigareta koje se pokušavaju prokrijumčariti i prodavati na crnom tržištu u BiH dolazi iz susjedne Crne Gore. Tome u prilog govore i činjenice da je najveća količina ove oduzete akcizne robe zaustavljena upravo u pokušaju ulaska iz Crne Gore u BiH”, naglašavaju iz UIO BiH.

    Dakle, Crnu Goru i ostale zemlje regije ne treba posmatrati pojedinačno jer su po pitanju crnog tržišta cigareta i te kako povezane. Treba napomenuti da je Crna Gora recentno krenula u obračun sa crnim tržištem. U julu ove godine Vlada Crne Gore najavila je kraj šverca cigareta preko Luke Bar.

    Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, objavio je da je Vlada usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luka Bar, čime je zadat snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke.

    “Nakon 30 godina, došao kraj švercu cigareta”, naveo je Abazović na Twitteru.

    Ovo nije jedina aktivnost koju je Vlada Crne Gore preduzela, ali je svakako najznačajnija i uveliko utiče na stanje crnog tržišta u BiH, odnosno na neko vrijeme će uticati na dostupnost nelegalnih proizvoda u BiH.

    PROBLEM: Zasad nije poznato da li će i kada će vlasti u BiH napraviti slične poteze, s ciljem očuvanja legalnog tržišta, ali se zna da je crno tržište cigareta u BiH postalo jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji.

    Naime, procjenjuje se da više od 50 odsto tržišta čini crno tržište, te da je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM, kao i da se na nivou cijele države godišnje gubi više od milijardu KM budžetskih sredstava.

    Prema procjenama, šverceri godišnje zarade 400 miliona KM, što ode za razne kriminalne aktivnosti.

    Uzrok eksplozije crnog tržišta su, podsjetimo, previsoki državni nameti koji čine više od 90 odsto udjela u cijeni cigareta i zbog kojih su cigarete u BiH najskuplje u odnosu na standard u cijeloj Evropi.

    Naime, akciza u BiH na cigarete je veća nego što to zahtijeva EU (90,5 evra za 1.000 cigareta), a životni standard je daleko ispod evropskog. Recimo, od cijene cigareta od pet maraka, država uzme gotovo 4,5 KM. Takva situacija je odlična prilika za švercere koji ne plaćaju namete, a cijelu zaradu stavljaju u vlastiti džep.

    Admir Čavačić, ekonomski analitičar, ističe da mjere nadležnih institucija poput UIO BiH predstavljaju samo kratkoročne modele rješavanja problema crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda u BiH. Prema njegovim riječima, dugoročno dolazi do prilagođavanja crnog tržišta, tako da se minimiziraju učinci mjera.

    KONTROLE: Pored mjera koje sprovode nadležne institucije, naglašava, potrebno je da donosioci odluka konačno revidiraju akciznu politiku.

    “U ovom trenutku jedini dugoročno ispravan način rješavanja ovog problema se odnosi na adekvatnije modeliranje akcizne politike. Postojeća akcizna politika daje poticaja za prelazak distributera na crno tržište, kao i promjenu obrazaca ponašanja potrošača. Moramo mijenjati akciznu politiku i to u pravcu smanjivanja ukupnih fiskalnih obaveza. Na dugi rok ovo je jedino valjano rješenje”, naglasio je Čavalić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    I Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da naše vlasti moraju da shvate da su akcizne stope podigle previše, a uporedo s tim je rastao i šverc.

    “Oni da spuste stope akciza i poreza, mnogo bi manje bilo sive ekonomije”, rekao je Smailbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Baradar: Nisam mrtav, nema svađa među liderima talibana

    Baradar: Nisam mrtav, nema svađa među liderima talibana

    Šef političke kancelarije talibanskog pokreta i zamjenik premijera privremene vlade Avganistana, mula Abdul Gani Baradar odbacio je danas izvještaje o njegovoj smrti i nesuglasicama među talibanskim liderima.

    “Nema nikakvih svađa među liderima Islamskog emirata Avganistana. Imamo takav respekt među sobom da rijetko koja porodica može da se pohvali time. Pozivamo naš narod da ne budu obmanjeni netačnim izvještajima u nekim medijima i tražimo od novinara da prekinu sa širenjem dezinformacija”, izjavio je Baradar, koji se trenutno nalazi u Kandaharu, prenijela je agencija TAS S.

    Nekoliko lokalnih i stranih medija izvijestili su o tome da je Baradar imao sukob sa Halilom ur-Rahmanom Hakanijem, ministrom za izbjeglice, oko sastava privremene vlade.

    Mediji su naveli da je Baradar tražio inkluzivnu vladu koja bi ukjučila i predstavnike raznih etničkih i religioznih grupa, kao i žena.

    Baradar nije bio dio talibanske delegacije koja se 12. septembra sastala sa viceperemijerom Katara i ministrom spoljnih poslova, šeikom Muhamedom bin Abdulrahmanom al-Tanijem.

    Mediji tvrde da je Baradar otišao u Kandahar nakon što je imao svađu sa ostalim talibanskim liderima, štaviše, pisalo se da je imao zdravstvene probleme i da je vjerovatno mrtav.

    “Nisam znao da je katarski ministar posjetio Kabul. Da sam znao ranije, susreo bih se sa njim. Išao sam na put u tom trentuku i nisam mogao da prekidam put kako bih negirao glasine, posebno o mom zdravlju”, dodao je Baradar.

  • Biden povećava poreze za kompanije i bogate

    Biden povećava poreze za kompanije i bogate

    Odbor Zastupničkog doma Kongresa SAD-a prihvatio je prijedloge zakona o povećanju poreza za kompanije i bogate kako bi se pomoglo u financiranju budžetskih planova predsjednika Joea Bidena vrijednog 3.500 milijardi dolara.

    Odbor Zastupničkog doma koji je zadužen za razmatranje budžeta, a u kojemu zastupnici demokrata imaju većinu, odobrio je većinom glasova dijelove prijedloga budžetskih zakona koji se odnose na poreze.

    Porez na dobit kompanijama povećan s 21 na 26,5 posto To uključuje podizanje najviše stope poreza na dohodak s 37 na 39,6 posto i najveće stope poreza na dobit kompanija s 21 na 26,5 posto.

    Prema planu, povećala bi se stopa poreza na kapitalnu dobit s 20 na 25 posto za Amerikance s oporezivim prihodom iznad 400.000 dolara i dodao prirez od 3 posto na prihode veće od 5 miliona dolara.

    Mišljenje odbora predstavlja preporuku čelnicima Zastupničkog doma i Senata dok će se u sljedećim sedmicama raditi na konačnim verzijama zakona o porezima i potrošnji.

  • Kakve poruke šalje Šmit: Rado će da pomogne, ali odgovornost je na političarima

    Kakve poruke šalje Šmit: Rado će da pomogne, ali odgovornost je na političarima

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit dao je prvi televizijski intervju od njegovog dolaska u BiH i tom prilikom je govorio o političkim odnosima unutar BiH, krizi, dogovorima, uticaju međunarodne zajednice, kao i drugim aktuelnim temama.

    Ja sam naučio kada se sjedi za stolom i nastoje se pomiriti različiti interesi, da se ne smije ustati i otići od stola zato što se nije postiglo stopostotno rješenje i stopostotni dogovor, već se zapravo mora sjesti i naći zajedničko rješenje, ali to i jeste uloga politike. EU i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći, međutim, odgovornost za ovo leži kod odabranih predstavnika, različitih stranaka i naroda u BiH – rekao je Šmit između ostalog tokom intervjua za BHRT.

    Šmit je očigledno ostavio domaćim političarima prostora da se dogovore i sami pokušaju da premoste trenutnu krizu. Iz njegovih izjava jasno je da je Šmit veoma dobro upoznat sa situacijom u BiH i da zna gdje je došao.

    Politikolog Velizar Antić kaže da je Šmitu jasno i da su se političari odnarodili i da su u prvi plan stavili svoje lične interese i interese svojih političkih partija, a da su im interesi naroda na trećem mjestu.

    Svoju poziciju jako dobro koriste za svoje interese i manipulišu osjećanjima naroda. Takođe, Šmit je svjestan moći međunarodne zajednice i onih koji su ga poslali. Pokušaće da bude medijator i neko ko rukovodi procesom razgovora među političkim elitama, a ne kao neko ko nameće rješenja i zakone – ocijenio je Antić za Srpskainfo.

    Dodaje da upravo zbog toga Šmit i izbjegava da spominje Bonska ovlašćenja, jer zna da bi njihovo eventualno korišćenje samo produbilo krizu u kojoj se nalazimo.

    – Osnovu svoje moći crpi iz autoriteta koji mu daju Njemačka i EU. A znamo da većina naroda, i barem deklarativno sve političke partije u BiH, žele da idemo u ovom smijeru. I sa pozicija tog autoriteta će se i postaviti u budućim razgovorima u zemlji – zaključio je Antić.

    Podsjećamo da je Šmit rekao i da su ljudi u BiH dosta propatili, te da je jedna od njegovih težnji da mladi ljudi konačno kažu “bolje nam je, naš život ovdje je bolji”.

  • Diplomatija savijena na tri trećine: Zvaničnici skandalima vode BiH u dublje sukobe

    Diplomatija savijena na tri trećine: Zvaničnici skandalima vode BiH u dublje sukobe

    „Nestručnost, veliki skandal i nepoznavanje diplomatskih protokola.“ Ovako su mnogi okarakterisali ponašanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je putem posrednika pozvao ambasadora Srbije da dođe na hitan sastanak, nakon što je uhapšen bivši visokopozicionirani službenik FUP Edin Vranj.

    Kako je ambasador Srbije Aleksandar Đorđević obrazložio, dobio je poziv telefonom sa zahtjevom da dođe kod Komšića na razgovor.

    – Nakon što sam rekao da nisam u mogućnosti da pristupim na tako iznenadan poziv na sastanak, poziv je ponovio šef kabineta Komšića, uz napomenu da može biti vrlo neprijatno, jer me poziva predsjednik, a ja neću da dođem, te da će mediji o tome pisati. Naravno, tema nije pominjana već sam samo pozvan da “pređem na kaficu” – rekao je Đorđević.

    Napominje da je način opštenja u diplomatskim krugovima vrlo precizan, te da protokol Ministarstva inostranih poslova BiH odlično poznaje i profesionalno sprovodi.


    – U skladu s tim molio bih da se zaposleni iz kabineta Željka Komšića, ukoliko iste ne poznaju, obrate nadležnim službama Ministarstva inostranih posolova, pa neka s njima razriješe svoje nedoumice, a ne preko medija, jer neću dozvoliti da moju državu i mene lično bilo koji politički činilac zloupotrebljava u svoje lične političke svrhe, kršeći pri tom sve kodifikovane uzanse koje regulišu diplomatski status – poručio je Đorđević.

    Političari iz Republike Srpske su odmah ovakav Komšićev nastup prema ambasadoru Srbije nazvali nediplomatskim, kazavši da takvim potezima bruka BiH. Slični komentari stizali su i kada je kolutao očima dok je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik govorio u Sarajevu nakon sastanka s turskim predsjednikom.

    Koliko domaći političari poznaju diplomatske protokole i da li diplomatija BiH uopšte postoji?

    „Diplomatija BiH ne postoji“, odgovara bivši ambasador BiH u Briselu i dugogodišnji počasni konzul Ukrajine u Austriji, Draško Aćimović.

    – Visoki politički dužnosnici mogu pozvati strane diplomate na privatne aktivnosti (ručak, večera i slično), ali to mora biti striktno naznačeno u pozivnom pismu. Razgovori vezani za politiku u okviru tih sastanaka se ne smatraju zvaničnim i ne mogu biti upotrijebljeni u te svrhe – rekao je Aćimović za Srpskainfo.

    Kaže da je pojam države za tri člana Predsjedništva različit i da svako od njih smatra da ne postoji zajednički državni interes.

    – Ne radi se na unapređenju odnosa BiH kao države s drugim zemljama, već samo entitetski. Ambasadori i konzuli, kao i ostali diplomatski kadar, kod nas se bira od strane političkih vođa iz njihovog naroda – navodi Aćimović.

    On ističe da BiH nema diplomatsku akademiju, pa čak ni zakon o spoljnim poslovima. Tako da je, objašnjava, bespredmetno govoriti o vještinama diplomatskog pregovaranja.


    – Vidljivo je da BiH nema diplomatiju i da su svakodnevni skandali diplomatske prirode samo u cilju političke igre i donose ogromnu štetu svim građanima, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje – jasan je Aćimović.

    Podsjeća da riječ diplomatija potiče od grčke riječi diploma ili “savijen na pola”.

    – Diplomatija u BiH je definitivno, u prevodu, “savijena na tri trećine” – zaključuje Aćimović.

    Jedna od onih koja prednjači u takvoj vrsti skandala je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković, koja je u više navrata svojim potezima izazvala bijes javnosti, posebno iz Srpske. Podsjećamo samo da je Turkovićeva pomoć FBiH od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vidu vakcina vidjela kao zavjeru ili kada je namjeravala da u sjedištu UN u Njujorku organizuje izložbu posvećenu Srebrenici. Posljednje što je izjavila, a što je izazvalo veliko negodovanje, jeste da se usprotivila najavi Srbije i Srpske o gradnji „svesrpskog svetilišta“ u Donjoj Gradini.

    Sve ovo nam je, kaže Aćimović, jasan signal da ovako više ne može dalje i da se mora promijeniti sistem koji ne funkcioniše.

    – Ako se vratimo na srž diplomatije, ona je s posljednjim postupcima članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH postala ne samo bespredmetna, već i opasna, a opasna diplomatija je put u sve dublje sukobe – upozorava Aćimović.

    Ističe koliko je unutrašnja diplomatija važna i dodaje da domaći političari treba nešto da nauče na greškama iz prošlosti.

    – Predstavnici vlasti vode u ovom momentu zemlju u vrlo opasnom pravcu. Bilo bi dobro da svi oni pogledaju dokumentarni film o tome kako su se ponašali predstavnici vlasti prilikom raspada Jugoslavije i da ne ponove greške koje su se tada mogle izbjeći. Ne bi bilo tragedije da je bilo kompromisa i pravilne unutrašnje diplomatije između političara tog vremena – uvjeren je Aćimović.

    Sličnog je stava i bivši član Predsjedništva BiH i bivši ministar inostranih poslova Mladen Ivanić, koji kaže da je, kako vrijeme prolazi, diplomatija u BiH sve lošija.

    – Sve više je podijeljena. Diplomate su sve više u funkciji trenutnih nacionalnih elita i sve manje u funkciji nekog zajedničkog kompromisnog pristupa. Svi ovi potezi, diplomatski skandali koji se događaju, opšta su blamaža diplomatije u BiH. Mislim da je to trend koji će se nastaviti – kaže Ivanić za Srpskainfo.

    Objašnjava da diplomatija stvara opšti imidž jedne zemlje van njenih granica.

    – Imamo sve ove diplomatske skandale i očigledno da se to uklapa u opšti imidž koji BiH ima. Kada imate jedan takav imidž kakav ima BiH, onda imate i to da ključni ljudi svijeta bježe od toga da dođu ovdje, jer samo mogu biti izloženi nekim skandalima, tipa posjete Lavrova. Niko ozbiljan u BiH nije dolazio, niti će dolaziti ako se ovakvo stanje nastavi – kazao je Ivanić.

    Dodaje da kada ljudi vide skandale naravno da niko neće uložiti kapital u zemlju u kojoj je sve nepredvidivo i sve moguće.

    – Ovdje nema nikakvog usklađenog pristupa, sve su to pojedinačne aktivnosti ljudi. Nema tu neke strategije – zaključio je Ivanić.

  • Milo ima novi plan da neutrališe Srbiju?

    Milo ima novi plan da neutrališe Srbiju?

    Posle “kosovske stvari” u Srbiji, dve decenije kasnije na red bi mogla da dođe Crna Gora u kojoj bi SAD malo da “operišu” da smire tenzije, pišu mediji.

    Da li će se to zaista i desiti, za sada je nepoznanica, ali se ovih dana čuju predlozi upravo za to – da se Amerika više angažuje u Crnoj Gori. Oni, kako piše Blic, stižu od bivših američkih diplomata koje, osim te ideje, upozoravaju i na “srpski nacionalizam u zemlji”, ali i na pokušaje Moskve da ga “iskoriste za destabilizaciju Balkana”.

    Prema pisanju Blica, ideja za “mešanje” SAD došla je bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u Kurta Volkera i Danijela Frida, bivšeg pomoćnika državnog sekretara SAD, ali za sada niko nemože da tvrdi da li su oni tu ideju izneli kao svoju, ili su pak samo “probni balon”, pa kako prođe.

    Imajući u vidu šta se sve dešava proteklih godinu dana u Crnoj Gori, a naročito poslednjih desetak dana sa kulminacijom oko ustoličenja mitropolita Joanikija, i upiranjem prsta na Srbiju i SPC kao krivce za nedeljne nemire, sasvim je legitimno upitati se da li je sve ovo deo nekog većeg plana čiji bi glavni “igrač” mogla da postane Amerika, navodi Blic.

    Kurt Volker kaže da je bio razočaran prizorima sa Cetinja, i dodaje da bi “srpske vlasti i Srpska pravoslavna crkva trebalo da obraćaju malo više pažnje na raspoloženje u Crnoj Gori”. Međutim, to je samo deo njegove priče, u okviru koje govori i o putu ka Srbiji i Rusiji i “mračnom, balkanskom srpskom nacionalizmu”.

    “Da, naravno, crnogorski narod je bio umoran posle 30 godina iste stranke na vlasti. Međutim, to ne znači da je birao put daleko od Evrope i NATO, a u korist Rusije i Srbije”, rekao Volker za “Glas Amerike”, koji je trenutno saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike i bivši specijalni izaslanik za Urajinu u vreme Trampove administracije.

    Kaže i da Crna Gora ima “multietnički i multikonfesionalni karakter”, i da se nada da to “neće biti izgubljeno zbog pritiska srpskog nacionalizma i suprostavljanja Crnogoraca tome da bi održali svoju nezavisnost”.

    Danijel Frid, sada saradnik američkog Atlantskog saveta, pak upozorava na političku agendu Moskve koja, kako ocenjuje, “priželjkuje podele i konflikt i koristi srpski nacionalizam da destabilizije Balkan i spreči ga da se pridruži Evropi”.

    “Žele da zemlje budu u haosu, siromašne i van Evrope, kako bi Moskva mogla lakše da ih kontroliše. To su metode Kremlja pod Vladimirom Putinom. Izazov za Srbiju je da odluči šta želi da bude: instrument imperijalističih ambicija Rusije ili zemlja koja je deo Evrope”, ocenio je on.

    Da li je to realno?
    Ovo su razlozi zbog kojih njih dvojica smatraju da dešavanja u Crnoj Gori iziskuju da se Amerika više angažuje i nepristrasno uključi u dijalog o budućnosti Crne Gore. Apostofiraju i bojazan od toga što su “Vlada Srbije i SPC povezane sa svojim ruskim kolegama – vladom predsednika Vladimira Putina i Ruskom pravoslavnom crkvom”.

    Međutim, koliko je realno američko angažovanje u SAD? Sagovornici Blica kažu da je malo verovatno, a ove sporadične ideje vide i kao trzaje crnogorskog predsednika da pokuša da povrati izgubljenu vlast.

    “Čini mi se da će SAD izbegavati bilo kakvo mešanje, i to se poklapa i sa Bajdenovom najavom da će se takve stvari ubuduće raditi. Situacija u Crnoj Gori nije ni trenutno takva, niti je strašno eskalirala da bi se uključivale SAD ili neko drugi”, kaže direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, koji dodaje da Amerika nema razloga za to.

    Dodaje da Crna Gora ima maltene veće probleme sa svojom vladajućom većinom nego sa DPS Mila Đukanovića, i ističe da ni crnogorskoj ni vlasti ni opoziciji novi izbori nisu u interesu.

    Da crnogorski predsednik pokušava da napravi “kopču” sa Bajdenom, smatra i sociolog politike iz Crne Gore Srđan Vukadinović. Jer, kako kaže, da je Tramp u pitanju, to se ne bi desilo, “jer ga je njegova administracija pustila niz vodu”.

    “Sada, sa novom administracijom, on je video šansu da nešto pokuša, možda izdejstvuje izbore, i tako povrati deo vlasti koju je imao, što je malo verovatno. Prvi kontakti koje je imao po izboru nove administracije bili su upereni ka Bajdenu. On pokušava da spasi sebe, vrati ako je moguće ono što je bilo”, priča Vukadinović.

    Dodaje da sve i da dođe do izbora u Crnoj Gori, niko za njih nije spreman. Kaže da SAD imaju interes jedino zbog NATO da se eventualno umešaju, ali s obzirom da u Crnoj Gori nema ozbiljnih sukoba poput onih devedesetih godina, “jednostavno nemaju računicu”.

    “Nema sile koja bi podržala sukobe, nema eskalacije, sporadično se desi ponešto, ali ne tako veliko da bi se razmatralo bilo kakvo strano uključivanje. Ako bi recimo Rusija stigla do Jadrana, to bi verovatno značilo angažovanje, ali pošto to nije slučaj, a Crna Gora je i članica NATO, onda ni te bojazni nema”, zaključije Vukadinović.

  • “Euros osiguranje” odgovorilo: Tužićemo Stanivukovića zbog klevete i neistina

    Iz Akcionarskog društva za osiguranje “Euros osiguranje” Banjaluka reagovali su na optužbe gradonačelnika Draška Stanivukovića koje je na njihov račun iznio tokom predstavljanja izvještaja Tima za reviziju u nedjelju ispred zgrade RTRS-a.

    Navode da nije tačno da je “Euros osiguranje” a.d. osnovano od strane dva fizička lica, već da je osnovano od strane devet osnivača i započelo je svoju poslovnu aktivnost u januaru 2016. godine po dobijanju dozvole Agencije za osiguranje Republike Srpske i isključivo se bavi osiguranjima od odgovornosti, osiguranjem kredita i garancija.

    “Nije tačna izjava gradonačelnika da ‘Euros osiguranje’ radi sa ‘Vodovodom’, odnosno da imamo bilo kakav ugovor sa ‘Vodovodom’ a.d. Banjaluka u pogledu pružanja usluga osiguranja. Jedinu poslovnu saradnju i transakcije sa ‘Vodovodom’ ostvarujemo po osnovu ugovora o vodosnabdijevanju. Nije tačno insinuiranje od strane gradonačelnika da je ‘Euros osiguranje’ a.d. Banjaluka, kao privilegovana firma, učestvovala u nečasnim i kriminalnim radnjama.

    Naime, gradonačelnik je u svom javnom nastupu insinuirao da ‘Euros osiguranje’ a.d. iz poslova sa Gradom Banjaluka i drugim pravnim licima i ustanovama za koje je Grad osnivač ili suvlasnik, nezakonito stekao enormnu dobit”, navode iz ovog akcionarskog društva.

    Ističu da je “Euros osiguranje” a.d. od dana osnivanja do danas (period od 2016. Do 2021. godine) zaključilo više od 185.000 ugovora o osiguranju od autoodgovornosti – polisa AO. Od navedenog broja sa JU SC “Borik” zaključeno je 13 polisa AO, dok je sa Gradom Banjaluka zaključeno 35 polisa AO od čega niti jedna nakon 10.01.2017 godine.

    Napominju da sa “Eko Toplanom” a.d., “Toplanom” a.d., “Vodovod” a.d. i drugim pravnim licima i ustanovama za koje je Grad Banjaluka osnivač ili suvlasnik, Društvo nije imalo zaključenih polisa osiguranja.

    “Podatak da premija osiguranja zaključena sa gore navedenim pravnim licima i ustanovama čini 0,2 promila od ukupne premije – portfelja Društva govori sam za sebe. Neugodno smo iznenađeni iznesenim tvrdnjama od strane Gradonačelnika pogotovo zbog činjenice da je on višegodišnji osiguranik našeg Društva”, poručuju iz “Euros osiguranja”. Navode da nije tačno da su po bilo kom osnovu privilegovana firma, jer učestvuju na slobodnom tržišu u konkurenciji sa 24 osiguravajuća društva koja posluju na teritoriji Republike Srpske. U svom portfelju “Euros osiguranje” a.d ima minimalni udio (manje od 1 odsto) polisa osiguranja zaključenih sa entitetskim instutucijama, lokalnim samoupravama, javnim preduzećima i ustanovama.

    Vezane vijesti:
    Amidžić o optužbama Stanivukovića: Kleveće i laže, javno sudi i presuđuje
    “Bezočno laže i truje neistinama”: Ministarstvo reagovalo na navode gradonačelnika Banjaluke
    Gradonačelnik Banjaluke predstavio izvještaj Tima za reviziju: Pozivam MUP da se bavi ovim
    “Nije tačno da je ‘Euros osiguranje’ a.d dobit iz poslovanja ostvarilo kao rezultat bilo čijeg pogodovanja ili nezakonitog uticaja. Ostvarena dobit je rezultat isključivo zakonitih aktivnosti i postupanja u skladu sa poslovim običajima i praksom na slobodnom tržištu. ‘Euros osiguranje’ u svom poslovanju redovno izmiruje sve obaveze, poreze, naknade i doprinose. Nije tačno da insinuacije i paušalne ocjene koje je gradonačelnik iznio u svom nastupu, predstavljaju bilo kakve dokaze o počinjenim nezakonitostima i kriminalu”, navode u ovom Društvu.

    Dodaju da je gradonačelnik javnim nastupom nanio štetu poslovanju i poslovnom ugledu Društva.

    “Gradonačelnik Stanivuković će imati priliku da prezentuje sve dokaze, za iznesene tvrdnje, u postupcima koje ćemo pokrenuti pred sudovima radi zaštite poslovanja i poslovnog ugleda Društva. ‘Euros osiguranje’ a.d. kategorično odbacuje kao neistinite i natačne sve navode kojima se nameću bilo kakve nezakonite radnje jer su to maliciozne, klevetničke i neistinite tvrdnje”, ističu u “Euros osiguranju”.