VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusija predstavila borbene robote koji mogu uništavati tenkove

    Rusija predstavila borbene robote koji mogu uništavati tenkove

    Ruska vojska je tokom vojne vježbe “Zapad” predstavila borbene robote koji mogu uništavati tenkove bez opasnosti po ruske vojnike, javlja Russia Today.

    Roboti su ispalili protivoklopne projektile i koristili montirane bacače planove dok su njihovi operateri bezbrižno sjedili na sigurnoj udaljenosti daleko od bojnog polja. Ove aktivnosti su izvedene u sklopu kolosalnih vojnih vježbi kojima je prisustvovao i ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Tokom demonstracija su između ostalog dva borbena modela demonstrirala svoje mogućnosti i naoružanje te su simulirali paljbu usmjerenu protiv neprijatelja tokom vježbe Zapad-2021.

    Jedan od dva vojna modela je oklopno borbeno vozilo Uran-9 napravljeno poput konvencionalnog tenka, ali se njime može upravljati iz daljine. Može biti naoružano topovima i raketnim sistemima te opremljeno infracrvenim i laserskim senzorima visoke tehnologije kako bi moglo pronaći i pogoditi svoje mete. Prvi primjerci modela Uran-9 su već djelovali tokom rata u Siriji. Ovo borbeno vozilo čak ima i bacače plamena dizajnirane za napad na neprijateljsku pješadiju i čišćenje utvrđenih pozicija.
    Borbeno vozilo Nerekhta je također korišteno tokom pomenutih vježbi. Kreće se pomoću gusjenica, opremljeno je centralnim topom, a dizajnirano je za misije izviđanja u predjelima koji su opasni za vojnike. Ovo vozilo posjeduje i mitraljez, kao i minobacač.

    Putin je zajedno s drugim ruskim zvaničnicima posmatrao vježbu, eksplozije i borbu s komandnog položaja.

    U već tradicionalnoj vježbi Zapad-2021 učestvuju ruski i bjeloruski vojnici, kao i određen broj vojnika iz drugih država. Cilj je unaprijediti borbene sposobnosti i demonstrirati novu tehnologiju.

  • Odmarao dok su talibani ulazili u Kabul: Dominic Raab nije više britanski šef diplomatije

    Odmarao dok su talibani ulazili u Kabul: Dominic Raab nije više britanski šef diplomatije

    Nakon višemjesečnih kritika upućenih različitim članovima njegovog kabineta, britanski premijer Boris Johnson odlučio je smijeniti nekoliko svojih ministara, javlja BBC News.

    Johnson u srijedu je ponovo imenovao ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dominica Raaba za ministra pravosuđa u sklopu velike rekonstrukcije vlade, saopćeno je iz Downing Streeta.

    Raab se suočio s kritikama zbog načina na koji se nosio s afganistanskom krizom. Bio je na odmoru na Kritu dok su talibani pobjedonosno ulazili u Kabul.

    Johnson je za novog ministra vanjskih poslova imenovao dosadašnju ministricu trgovine Liz Truss, dok je Raabu dao i mjesto zamjenika premijera.

    Raab je efektivno bio zamjenik prošle godine, kada je zamijenio Johnsona nakon što je premijer bolovao od COVID-a i bio hospitaliziran.

    Johnsonov ured saopštio je ranije u srijedu da premijer ima namjeru da “imenuje snažan i ujedinjen tim za oporavak države nakon pandemije”.

  • Crna Gora: Popis ipak paralelno s izbornom kampanjom?

    Crna Gora: Popis ipak paralelno s izbornom kampanjom?

    Nakon današnje odluke predsednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspiše izbore u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici za 5. decembar, izvijesno je da će se popis održavati paralelno s izbornom kampanjom, pišu Vijesti.

    Uprkos preporuci Konferencije evropskih statističara da popis stanovništva ne bi trebalo da se poklapa sa izbornim kampanjama, crnogorska Vlada namjerava da ga sprovede do kraja godine, za kad su zakazani lokalni izbori u tri opštine, navodi podgorički dnevnik.

    U preporukama Konferencije piše da je veoma važno da popis bude sproveden u stabilnom političkom i društveno sigurnom okruženju.

    “U vrijeme političke ili vojne nestabilnosti, manje je vjerovatno da će javnost biti voljna da učestvuje u popisu, a bezbjednost popisivača možda ne može biti zagarantovana”, navodi se, između ostalog, u dokumentu.

    U Nacrtu zakona o popisu, koji je od utorka na javnoj raspravi, navodi se da će tačan period njegovog održavanja odrediti Vlada, dodaju Vijesti.

  • Protesti u Sloveniji: Demonstranti bacali baklje na zgradu parlamenta

    Protesti u Sloveniji: Demonstranti bacali baklje na zgradu parlamenta

    Na Trgu Republike u Ljubljani večeras su se okupili demonstranti tražeći promjenu mjera za suzbijanje virusa korona u preporuke, prijevremene izbore i ostavku Vlade.

    Nakon dva sata protesta, oni su zapalili baklje i počeli ih bacati na zgradu parlamenta Slovenije, a policija je uzvratila suzavcem i vodenim topovima.

    Prije protesta, organizatori su pozivali na miran skup, ali se incident dogodio čim je nepoznata osoba bacila bocu na jednog od policajaca koji su čuvali skup.

    Okupljeni su se približili ulazu u zgradu parlamenta, pa je policija pojačala prisustvo ispred Narodne skupštine.

    Policijski helikopter kruži iznad Ljubljane, javio je reporter N1.

    Okupljeni na skupu doveli su u pitanje sve naučne nalaze i nepobitne činjenice o virusu korona i vakcinama.

    Epidemiološka situacija u Sloveniji i dalje se pogoršava.

  • Evropski parlament dao zeleni svijetlo za IPA3 od 14, 2 milijardi evra

    Evropski parlament dao zeleni svijetlo za IPA3 od 14, 2 milijardi evra

    Evropski parlament danas je na plenarnoj sjednici u Strazburu dao “zeleno svijetlo” za novu generaciju pretpristupnog instrumenta finansiranja koji će pomoći zemljama u procesu evrointegracija da se bolje pripreme za ispunjavanje obaveza budućeg članstva u EU.

    Instrument pretpristupne pomoći 2021-2027 (IPA3) vredan je 14,2 milijarde evra, a podržaće sprovođenje reformi vezanih za EU u Srbiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj i na tzv. Kosovu.

    “Opšti cilj IPA3 je da podrži ove zemlje u usvajanju i sprovođenju političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i ekonomskih reformi, neophodnih za usklađivanje sa vrijednostima Unije i za postepeno usklađivanje sa pravilima, standardima i politikama EU”, navodi se u saopštenju EP.

    EP posebno naglašva činjenicu da će u okviru IPA3 postojati klauzula o smanjenju, odnosno obustavi pomoći, ako se ne poštuje vladavina prava u zemljma u procesu evrointegtracija.

    Dodaje se da će Evropski parlament imati povećanu kontrolu kroz definisanje nekih ciljeva instrumenta i tematskih prioriteta.

    “Sa IPA3 i njenim istorijskim budžetom većim od 14 milijardi evra, EU potvrđuje svoju stalnu posvećenost putu ovih zemalja ka evropskim integracijama. Programiranje i upravljanje instrumentom poboljšani su kako bi se olakšalo raspoređivanje ulaganja u neophodne reforme i stvorila mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje infrastrukture i osiguranje bezbjednosti i stabilnosti u regionu”, izjavila je poslanica EP i suizvijestilac za IPA, Željana Zovko.

    Nakon dobijenih saglasnosti od Savjeta EU i EP, uredba EU o Instrumentu pretpristupne pomoći IPA3 biće potpisana i primjenjivaće se retroaktivno od 1. januara 2021. godine.

  • Stevandić tvrdi da je sve namještaljka: Stavio bih ruku u vatru za Zeljkovića

    Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, odbacuje bilo kakvu mogućnost da je njegov kadar, direktor Instituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković, umiješan u neke od neregularnih radnji.

    On je komentarisao akciju policije Republike Srpske prilikom koje je uhapšeno nekoliko osoba zbog višemilionskog kriminala pri kupovini zaštitne opreme.

    Direktor Instituta, Branislav Zeljković, trenutno je u bjekstvu, kako je rekla policija. On je kadar Ujedinjene Srpske, a Stevandić vjeruje da je ovo namještaljka u kojoj neko pokušava praviti simetriju sa kriminalnim nabavkama u Federaciji BiH.

    “On je najbolji i najobrazovaniji kadar. Ima samo pluseve u svom radu. Dolazi iz intelektualnog i univerzitetskog miljea i ovo mu pokušavaju namjestiti. Bilježi samo dobit sa ovom ustanovom i neko mu se sveti“, rekao je Stevandić za BUKU.

    Stevandić navodi da se nije u međuvremenu čuo sa Zeljkovićem koji je juče bio izvan zemlje, ali, kako kaže, očekuje da će se vratiti kad vidi sve ovo.

    “Uvijek ću staviti ruku u vatru za ovakve ljude koji na ovako dobar način vode institucije. Ako se neko sad igra sa nama da bi pravio te simetrije tako što će napasti Zeljkoviće iza kojeg stoji mala partija, grdno se pravario”, dodao je Stevandić.

  • Kalabuhov: Šmit nema neophodan međunarodni pravni legitimitet

    Kalabuhov: Šmit nema neophodan međunarodni pravni legitimitet

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov ponovio je stav Ruske Federacije da Kristijan Šmit nema neophodni međunarodni pravni legitimitet za visokog predstavnika u BiH i da se OHR pretvorio u kočnicu na putu suverenog razvoja BiH, zbog čega bi trebalo da bude zatvoren.

    “Po nama, cijela procedura se, ako bismo je opisivali dvjema riječima, svodi na to da Upravni odbor (Savjeta za provođenje mira) bira visokog predstavnika, a Savjet bezbjednosti UN ga odobrava ili potvrđuje”, istakao je Kalabuhov.

    On je napomenuo da i u rezolucijama Savjeta Evrope iz perioda kada je BiH primana u sastav te međunarodne organizacije, Rezolucija 234 u tački 5 propisuje ovu proceduru imenovanja visokog predstavnika.

    Govoreći o odluci bivšeg visokog predstavnika za BiH Valentina Incka da nametne “zakon o zabrani negiranja genocida”, Kalabuhov je ocijenio da je ova odluka bila pogrešna, ističući da su bonska ovlaštenja zastario mehanizam, instrument koji ne treba da se upotrebljava u suverenoj državi.

    “Nažalost, naši zapadni partneri tumače situaciju u tom smislu da su bonska ovlaštenja univerzalno sredstvo koje može upotrebljavati visoki predstavnik”, rekao je Kalabuhov večeras za ATV.

    Prema njegovim riječima, čak i najslobodnije i najšire tumačenje bonskih ovlaštenja ne dozvoljava da se donose mjere koje se tiču zakonodavstva.

    “To je posao za odgovarajuće institucije BiH i drugi razlog zbog kojeg mi se čini da je odluka Valentina Incka bila pogrešna jeste da ona nije bila motivisana interesima izbalansiranog pristupa, nego nekim drugim interesima, a među njima ja sumnjam i na neke moralne interese samog gospodina Incka”, kaže Kalabuhov.

    Ruski ambasador u BiH je rekao da visoki predstavnik treba da odražava usaglašene stavove konstitutivnih naroda i građana BiH.

    “Način na koji je Incko upotrijebio bonska ovlaštenja je neosnovan i, kako smo već ukazali, doveo je do krize, ne samo u BiH, već i u cijelom balkanskom regionu”, istakao je Kalabuhov.

    On je rekao da glavna uloga visokog predstavnika nije u obezbjeđivanju kretanja BiH ka evropskim institucijama, o čemu Ruska Federacija neprestano govori, već je to zadatak čelnika delegacija EU i odgovarajućih struktura i organa u BiH.

    “Glavni zadatak visokog predstavnika je realizacija Dejtonskog mirovnog sporazuma i, po nama, visoki predstavnik ne treba da obezbijedi ulazak BiH u EU, nego prvenstveno da riješi egzistencijalno pitanje uspostavljanja povjerenja, strpljenja, mira u BiH, na osnovu čega će sami građani BiH određivati svoje spoljnopolitičke prioritete”, istakao je Kalabuhov.

    On je naveo je da se OHR, pa i sama figura visokog predstavnika, pretvorila u kočnicu na putu samostalnog, suverenog razvoja BiH, zbog čega Ruska Federacija zagovara da OHR bude zatvoren i da narodi i građani BiH određuju svoju sudbinu.

  • Stanje EU: Ocjene i prognoze Ursule fon der Lajen

    Stanje EU: Ocjene i prognoze Ursule fon der Lajen

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocjenjuje kao uspjeh to kako se u Evropskoj uniji upravljalo tokom pandemije korone, ali istovremeno poziva i na dodatne napore.

    Sa više od 70 odsto potpuno vakcinisanih među odraslom populacijom, EU je među vodećim regionima u svijetu, uprkos svim kritikama, rekla je Fon der Lajen u svom govoru o stanju Evropske unije u Evropskom parlamentu u Strazburu. Osim toga, naglašava Fon der Lajen, EU je bila jedini region koji je distribuirao više od 700 miliona doza vakcina u više od 130 zemalja svijeta, piše DW.

    Predsjednica Evropske komisije osvrnula se istovremeno i na globalnu neravnotežu kada je riječ o vakcinaciji. Prioritet, kaže, mora biti ubrzanje vakcinacije širom svijeta, jer stepen neravnoteže je očigledan. Njemačka političarka je najavila da će EU do sredine 2022. donirati još 200 miliona doza.

    Pomoć siromašnima u zaštiti klime
    U govoru u Strazburu Fon der Lajen je ujedno pohvalila napore na zaštiti klime i istovremeno pozvala bogate države da učine više kako bi novac za klimatsku politiku bio dostupan i siromašnim zemljama. Velike ekonomske sile obavezale su se da će do 2025. godišnje izdvajati oko 100 milijardi američkih dolara, i EU je to ispunila sa svojih 25 milijardi dolara, rekla je Fon der Lajen. Ostali, međutim, nisu.

    Sto miliona evra za Avganistan
    Predsjednica Evropske komisije osvrnula se i na ulogu EU nakon povratka talibana na vlast u Avganistanu. U tom kontekstu, ona je najavila dodatnih 100 miliona evra humanitarne pomoći za tu zemlju. EU će Avganistance u toj zemlji i regionu i dalje podržavati, jer glad i humanitarna katastrofa moraju da se spriječe.

    Posljedica događaja u Avganistanu je i to što se Fon der Lajen sada u Strazburu založila za formiranje “Evropske odbrambene unije”. Ona je takođe iznijela ideju o zajedničkom “Centru za analizu situacije”, predlaže oslobađanje od PDV-a prilikom kupovine opreme za odbranu koja je razvijena i proizvedena u Evropi i iznosi prijedlog novog evropskog zakona o kibernetičkoj bezbjednosti.

    Zalažući se za formiranje snaga EU za reagovanje u slučaju kriza, o čemu je i ranije bilo riječi, Ursula fon der Lajen ukazuje na osnovno pitanje: “Možete da imate najrazvijenije oružane snage na svijetu, ali čemu one služe ako nikada niste spremni da ih upotrijebite?” Ono što je Evropsku uniju do sada kočilo nije samo nedostatak kapaciteta, već i nedostatak političke volje. “Ako razvijemo tu političku volju, možemo učiniti mnogo toga na nivou EU.”

    Odlučna u sporu s Poljskom
    Ursula fon der Lajen iskazuje odlučnost u sporu oko kontroverznih poljskih reformi pravosuđa.

    “Pravo na nezavisno sudstvo, na jednak tretman pred zakonom – svuda u Evropi ljudima se mora omogućiti da se oslone na ta prava”, rekla je ona pred poslanicima Evropskog parlamenta. Zbog zabrinutosti po pitanju vladavine prava u Poljskoj i Mađarska, Evropska komisija tim zemljama još nije odobrila sredstva iz Fonda za pomoć osnovanom zbog korone.

    Evropska komisija prošle sedmice podnijela je Evropskom sudu pravde zahtjev da se protiv Poljske uvedu i finansijske sankcije, podsjetila je Fon der Lajen. Razlog je prije svega to što Poljska disciplinska komora nastavlja da kažnjava sudije u toj zemlji. Evropski sud pravde izdao je privremeni nalog da to tijelo prestane s radom, ali se Varšava toga ne pridržava. Predsjednica Evropske komisije naglašava da su presude tog suda obavezujuće.

  • Iz Pfizera kažu da zaštita vakcine protiv korone slabi nakon 6 do 8 mjeseci

    Iz Pfizera kažu da zaštita vakcine protiv korone slabi nakon 6 do 8 mjeseci

    Zaštita od Pfizerove vakcine protiv koronavirusa slabi šest do osam mjeseci nakon druge doze, prema podacima objavljenim u srijedu. U međuvremenu, firma pokušava uvjeriti regulatore da odobre davanje i treće doze.

    Uoči ključnog sastanka Savjetodavnog odbora za vakcine američke Uprave za hranu i lijekove u petak, Pfizer je predstavio neovisnu studiju Kaiser Permanente Southern California koja sugerira da učinkovitost vakcine s vremenom prirodno opada “bez obzira na varijantu”, a ne kao posljedica Delta soja.

    Pfizer je predstavio podatke koji pokazuju kako je vakcina postepeno postajala manje učinkovita u intervalima od dva mjeseca. Učinkovitost vakcine pala je za oko šest posto svaka dva mjeseca nakon druge doze, sa 96,2 posto sedmicu nakon vakcinacije na 83,7 posto više nego četiri mjeseca kasnije.

    Firma je također citirala izraelske podatke koji pokazuju da je treća doza, takozvani pojačivač, vratio zaštitu do 95 posto protiv Covid-19, pokazuju dokumenti dostavljeni FDA-i, prenio je Financial Times.

    Savjetodavna komisija sastat će se u petak kako bi odlučila hoće li preporučiti regulatoru da odobri treću dozu BioNTech / Pfizer i za koju populaciju. FDA je već potpisala dodatne doze mRNA vakcine, poput Pfizera, za osobe sa slabim imunološkim sistemom.

    Dokumenti koje je objavila FDA pokazuje da je Pfizer zatražio od regulatora da odobre treću dozu šest mjeseci nakon što ljudi dobiju drugu.

    U zasebnoj procjeni podataka, FDA je rekla da je smanjenje nivoa antitijela među vakcinisanim osobama moglo biti povezano sa skokom broja slučajeva zabilježenim tokom ljeta, kako se proširila varijanta Delta.

    No, dužnosnici su rekli da podaci nisu konačni o tome je li sposobnost vakcine da zaustavi simptomatsku infekciju opala, što je znak unutarnjih trvenja unutar regulatora o tome jesu li potrebni pojačivači.

    “Uopšteno, podaci ukazuju da trenutne vakcine protiv Covid-19 s licencom ili odobrenjem u SAD-u još uvijek pružaju zaštitu od teške bolesti Covid-19 i smrti u Sjedinjenim Državama”, navela je agencija u dokumentu za brifing koji je također objavljen u srijedu.

  • Sve diplomate na Generalnoj skupštini UN-a moraće imati dokaz o vakcinaciji

    Sve diplomate na Generalnoj skupštini UN-a moraće imati dokaz o vakcinaciji

    Sve diplomate koje naredne sedmice budu prisustvovale Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku morat će imati dokaz o vakcinaciji, potvrdile su danas vlasti.

    U saopćenju iz kancelarije gradonačelnika New Yorka navodi se da svi delegati moraju biti vakcinisani da bi ušli u salu za diskusije.

    U New Yorku je od početka sedmice vakcinacija obavezna, neophodan je dokaz o prijemu najmanje jedne doze vakcine za veliki broj aktivnosti u zatvorenom prostoru, uključujući restorane i lokacije za rekreaciju.

    Sala za diskusije UN-a klasifikovana je kao “konvencioni centar” što znači da svi prisutni moraju biti vakcinisani. Iz kancelarije gradonačelnika podsjećaju da je u državi New York obavezno i nošenje maske u javnom prevozu.

    Sjednica Generalne skupštine UN-a počinje 21. septembra i trajat će do 27. septembra.