VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kvadrat sve nedostižniji građanima

    Kvadrat sve nedostižniji građanima

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavilo je snažan rast tokom posljednje tri godine, a prosječne cijene stanova i kuća povećane su u gotovo svim lokalnim zajednicama. Najveća poskupljenja zabilježena su u najvećim urbanim centrima, ali rast nije zaobišao ni druga tržišta širom zemlje.

    Prema podacima iz izvještaja o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu, najveća potražnja bila je za stanovima površine između 40 i 70 kvadratnih metara, dok su najmanje interesovanje kupaca imali veliki stanovi površine veće od 100 kvadrata.

    Najskuplji kvadratni metar u Federaciji BiH zabilježen je u Neumu, ali se uglavnom odnosi na apartmane za odmor. Kada je riječ o stanovima namijenjenim za život, najviše cijene ostvarene su u sarajevskim opštinama Stari Grad i Novo Sarajevo.

    U Neumu su cijene kvadrata bile između 1.530 i 9.000 KM, dok se u Starom Gradu Sarajevo kretala od 1.110 do 7.970 KM. U opštini Centar Sarajevo cijene su dostizale od 1.460 do 7.480 KM po kvadratnom metru, u Tuzli od 280 do 4.950 KM, Zenici od 500 do 5.120 KM, Travniku od 680 do 4.310 KM, a Lukavcu od 430 do 3.400 KM.

    Rast cijena nastavljen je i tokom 2024. i 2025. godine. U 2024. godini povećanje se kretalo između devet i 20 odsto, dok je godinu kasnije dodatni rast zabilježen u većini sredina. Posebno izraženo povećanje bilo je u Mostaru, Zenici i sarajevskoj opštini Ilidža.

    Najskuplji stan prodat u Federaciji BiH prošle godine nalazio se u Starom Gradu Sarajevo. Nekretnina površine 165 kvadratnih metara, u zgradi izgrađenoj 1900. godine, prodata je za 1.315.000 KM.

    Kada je riječ o kućama, rekord je zabilježen u opštini Hadžići, gdje je kuća sa korisnom površinom od 397 kvadratnih metara i parcelom većom od 1.200 kvadrata prodata za 1.962.000 KM.

    Sličan trend zabilježen je i u Republici Srpskoj. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o tržištu nekretnina za 2025. godinu, ukupna vrijednost prometa povećana je za oko 210 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Broj kupoprodajnih ugovora veći je za 2,5 odsto, dok je broj prometovanih nekretnina porastao za 1,1 odsto.

    Najveći broj transakcija u Srpskoj ostvaren je u Banjaluci i Bijeljini, dok se najveći dio prometa odnosio na poljoprivredno zemljište.

    Prosječna cijena stana u Republici Srpskoj tokom 2025. godine iznosila je 2.567,1 KM po kvadratnom metru, što je oko 115 KM više nego godinu ranije. Na prosjek značajno utiču atraktivne turističke lokacije, prije svega Jahorina, gdje je kvadrat dostigao prosječnu cijenu od 4.689 KM.

    Najskuplji stan u Srpskoj prošle godine prodat je upravo na Jahorini. Nekretnina površine 66,8 kvadratnih metara, izgrađena 2024. godine, plaćena je 798.000 KM, odnosno gotovo 12.000 KM po kvadratu.

    Najskuplja kuća u Republici Srpskoj prodata je u Trebinju, u naselju Gradina. Vrijednost ugovora iznosila je 600.000 KM, a kuća površine 316 kvadratnih metara izgrađena je na parceli od 457 kvadrata.

    Ekonomista i finansijski stručnjak Dino Osmanbegović smatra da rast cijena nekretnina sve više udaljava stanove od prosječnih građana, dok istovremeno veliki broj nekretnina ostaje prazan ili se kupuje radi dalje prodaje.

    On navodi da na tržištu postoje dvije dominantne grupe kupaca – oni koji kupuju stanove za život i investitori koji u nekretnine ulažu višak kapitala. Prema njegovim riječima, nekretnine su na Balkanu tradicionalno najpopularniji način ulaganja jer su mogućnosti za druge oblike investiranja ograničene.

    – Trenutno prednost imaju investitori koji novac ulažu u nekretnine, koje su nesrazmjerno poskupjele, posebno starije i one koje nisu renovirane – rekao je Osmanbegović.

    Prema njegovoj ocjeni, teško je odrediti granicu nakon koje su cijene previsoke, ali smatra da bi ozbiljniji pad mogao izazvati jedino veća ekonomska kriza.

    Ističe da mjere poput oslobađanja dijela PDV-a ne mogu značajnije promijeniti stanje na tržištu, jer na cijene utiču širi ekonomski faktori, prije svega velika količina novca koja traži način za ulaganje.

    Kako navodi, upravo građani koji kupuju stanove za vlastite potrebe najviše osjećaju posljedice rasta cijena.

    – Mladom bračnom paru danas često treba između 300.000 i 400.000 KM za kupovinu stana. Ako taj novac nemaju kroz ušteđevinu ili pomoć porodice, jedino rješenje ostaje dugoročno zaduživanje – upozorava Osmanbegović.

    On dodaje da bi eventualna svjetska ekonomska kriza mogla uticati i na tržište nekretnina, kao što se desilo tokom krize 2008. godine, kada je došlo do pada vrijednosti imovine i usporavanja ekonomskog rasta.

    Prema njegovim riječima, eventualni problemi na globalnom nivou, uključujući moguće pucanje investicionih balona poput onih vezanih za tehnološki sektor, mogli bi imati posljedice i na lokalna tržišta.

    – Kada dođe do krize, obično se smanjuje vrijednost imovine, nekretnina i novca, a posljedice se prenose i na svakodnevni život građana – zaključio je Osmanbegović.

  • Hegset: Rat sa Iranom košta 37,5 milijardi dolara, Pentagon traži još 70 milijardi

    Hegset: Rat sa Iranom košta 37,5 milijardi dolara, Pentagon traži još 70 milijardi

    Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je u utorak na saslušanju pred senatorskim odborom da najnovija procjena troškova rata sa Iranom iznosi 37,5 milijardi dolara.

    Nova procjena je oko 12 milijardi dolara veća od iznosa od 25 milijardi koji je Hegset naveo krajem aprila, neposredno prije nego što je predsjednik Donald Tramp dogovorio privremeni prekid vatre sa Iranom.

    Hegset i Trampova administracija sada traže do 70 milijardi dolara hitne vojne potrošnje kako bi pokrili troškove rata i finansirali novo naoružanje i ljudstvo.

    Pentagon posebno traži 46 milijardi dolara za proširenje proizvodnih linija i ubrzanje isporuke tražene municije, uključujući precizne bombe, hipersonične projektile i sisteme za borbu protiv dronova.

    – Ovo je novi zahtjev zasnovan na novim realnostima svijeta sa kojim se suočavamo, uz korak naprijed kako bismo odgovorili tom trenutku – rekao je Hegset.

    Demokrate u Senatu, uz dio republikanaca, dovele su u pitanje potrebu za dodatnim milijardama mimo redovnog odbrambenog budžeta od 1,5 biliona dolara.

    Senatorka Peti Marej, vodeća demokrata u Odboru za aproprijacije, poručila je da administracija pokušava da predstavi zahtjev kao hitan, iako ga vidi kao zaobilaženje uobičajene budžetske procedure.

    S druge strane, ni Hegset nije ostao dužan na prozivke senatora o ratovima koje vodi i u kojima učestvuje američka vojska tokom mandata Donalda Trampa.

    – Cijenim pobjedu u ratu koliko i bilo ko drugi, ali sjedim pred odborom koji želi da razgovara o pobjedi u ratu koji traje već četiri godine i govori o strateškom porazu sukoba koji traje već četiri mjeseca kako bi se spriječilo da Iran dobije nuklearnu bombu – rekao je Hegset.

    Hegset je odgovornost za obim zahtjeva prebacio na prethodnu administraciju Džoa Bajdena i ustvrdio da vojska mora ubrzano da modernizuje kapacitete zbog promjena u ratovanju i šire upotrebe jeftinih dronova.

    Neprijateljstva su obnovljena 8. jula, kada je Tramp proglasio kraj primirja, a prema iranskim vlastima od tada je u američkim udarima u Iranu poginulo najmanje 50 ljudi.

  • Ko u institucijama u BiH koristi vještačku inteligenciju?

    Ko u institucijama u BiH koristi vještačku inteligenciju?

    Iako korištenje vještačke inteligencije (AI) još nije uređeno propisima, radnici dijela institucija na nivou BiH se uveliko oslanjanju na ovaj alat.

    Priznali su to i u institucijama, odakle poručuju da bi trebalo donijeti zakonski okvir koji, između ostalog, reguliše odgovorno korištenje sve popularnijeg ChatGPT-a, kako bi se spriječila zloupotreba i korištenje netačnih i nepouzdanih informacija.

    Albin Muslić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, je u vezi sa korištenjem vještačke inteligencije uputio poslaničko pitanje brojnim institucijama, a stigli su mu i odgovori.

    Šta je pokazala anketa

    Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) kažu da su na vrijeme prepoznali izuzetan značaj koji sa sobom nose globalni tehnološki alati AI i pristupili su stvaranju preduslova za blagovremenu administrativnu pripremu u samoj instituciji. U toku je, kako kažu, finaliziranje internog Pravilnika o korištenju alata AI.

    “Prema rezultatima internog anketiranja, koje je u Agenciji obavljeno prije dva mjeseca, više od 70 odsto zaposlenih izjasnilo se da redovno ili povremeno koristi alate vještačke inteligencije u svom radu”, naveli su iz RAK-a.

    Čak je, kako priznaju nadležni, i u Ministarstvu inostranih poslova (MIP) BiH primjetna upotreba alata zasnovanih na AI.

    “Upotreba nije regulisana nekim normativnim aktom, ali su podaci zaštićeni i normativno uređeni ukoliko uposlenik koristi svoj službeni račun (account) jednako kao kod korištenja službene e-mail adrese, s obzirom na to da smo korisnici ‘Microsoftove’ platforme, kao i sve institucije BiH”, navedeno je u odgovoru.

    Nemaju usvojen akt

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH nema usvojen akt kojim je uređeno korišćenje vještačke inteligencije u radu zaposlenih i pravila kojima bi se pratilo na koji način koriste njene alate.

    “Kroz uspostavljen sistem kontrole akata i hijerarhije u parafiranju prije potpisivanja predsjednika CIK-a prati se i upotreba vještačke inteligencije u pripremi akata, odgovora, analiza, mišljenja itd, te je u nekim predmetima uočeno korišćenje vještačke inteligencije, ali u smislu da državni službenici koristi alate vještačke inteligencije kako bi uštedjeli vrijeme, odnosno brže pretražili, obradili i sistematizovali određene informacije, a nikako da bez ikakve obrade materijal dobijen putem vještačke inteligencije prikažu kao njihov”, rekli su iz CIK BiH.

    Ograničena upotreba

    U Kancelariji za reviziju institucija BiH su jasni: primjetna je, kažu, ograničena upotreba alata zasnovanih na Al, isključivo kao pomoćnog sredstva za unapređenje efikasnosti rada.

    “Al alati ne koriste se za donošenje revizorskih zaključaka, procjena ili odluka, niti mogu zamijeniti profesionalni sud revizora”, rekli su u Kancelariji za reviziju institucija BiH.

    Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika su rekli da njihovi zaposleni svakodnevno koriste alate zasnovane na AI, ali, kako su dodali, upotreba i zaštita podataka pribavljenih putem takvih alata nije regulisana.

    Osnovni alati

    Kod zaposlenih u Institutu za standardizaciju BiH, kako ističu u Institutu, primjetna je upotreba osnovnih alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji kao pomoćno sredstvo u obavljanju osnovnih radnih aktivnosti.

    “Upotreba i zaštita podataka pribavljenih putem tih alata još nije regulisana jer se koriste kao pomoćno sredstvo”, rekli su iz Instituta.

    U Agenciji za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH kažu da kod njih nije primijećena upotreba alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u mjeri koja bi podrazumijevala njihovu sistemsku ili redovnu primjenu.

    Pomoćno sredstvo

    Nisu, dodaju u FIPA, evidentirani slučajevi korištenja sadržaja ili podataka koji nisu nastali u okviru rada Agencije kao osnove za donošenje službenih akata, mišljenja ili odluka. Međutim…

    “Ne može se isključiti mogućnost da pojedini zaposleni povremeno koriste javno dostupne alate zasnovane na vještačkoj inteligenciji kao pomoćno sredstvo za opšte konsultacije i pretragu javno dostupnih informacija”, rekli su iz FIPA.

    U Agenciji za javne nabavke BiH su naveli da su oni prva institucija na nivou BiH koja je uspješno implementirala i pustila u rad vlastiti digitalni alat zasnovan na vještačkoj inteligenciji – interaktivnu Bazu znanja s AI chatbotom za podršku korisnicima sistema javnih nabavki, dostupnu na zvaničnom portalu eNabave.

    “Kada je u pitanju svakodnevni operativni rad zaposlenika unutar Agencije, službena komunikacija, izrada stručnih mišljenja i upravno postupanje obavljaju se isključivo putem zvaničnih, internih informacionih sistema i aplikacija koje garantuju integritet i sigurnost podataka. Upotreba eksternih, javno dostupnih komercijalnih alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u svrhu obrade službenih dokumenata i ličnih podataka nije institucionalno implementirana niti odobrena iz sigurnosnih razloga”, rekli su u Agenciji za javne nabavke BiH.

    Važan korak

    Inače, prije nekoliko mjeseci je u Parlamentarnoj skupštini (PS) BiH organizovan dvodnevni program obuke pod nazivom “Vještačka inteligencija u praksi PS BiH”, a sekretarka Doma naroda PS BiH Gordana Živković izrazila je uvjerenje da program predstavlja važan korak u pripremi PS BiH za izazove i prilike digitalnog doba.

    Ona je navela da PS BiH ima posebno odgovornu ulogu da reguliše i nadgleda primjenu vještačke inteligencije kako bi se ograničile moguće zloupotrebe.

    “Naša dužnost je da je razumijemo, da je pametno koristimo i da je odgovorno reguliramo”, poručila je Živkovićeva.

  • Minić najavio podršku poljoprivrednicima

    Minić najavio podršku poljoprivrednicima

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da će nakon snažnog nevremena u Hercegovini institucije Republike Srpske biti uz svoje poljoprivrednike i pružiti svu neophodnu podršku.

    “Snažno nevrijeme praćeno gradom, koje je danas zahvatilo Hercegovinu, ostavilo je posljedice na pojedinim područjima. Nadležne službe reagovale su odmah, ali je olujni sistem bio izuzetno snažan i kretao se velikom brzinom”, naveo je Minić

    Dodao je da je da je zbog toga “neophodno da nakon obilaska terena i procjene na licu mjesta utvrdimo stvarne razmjere štete i preduzmemo odgovarajuće mjere”.

    Najavio je da će resorna ministarka sutra obići pogođena područja Hercegovine, razgovarati sa poljoprivrednim proizvođačima i nadležnim službama.

  • SAD smanjuju strateške rezerve nafte

    SAD smanjuju strateške rezerve nafte

    Dok vlada povlačenjem miliona barela pokušava da smiri tržište, stručnjaci upozoravaju da Sjedinjene Američke Države postaju sve ranjivije na novu krizu u snabdijevanju.

    Strateške rezerve nafte Sjedinjenih Američkih Država pale su na nivo koji nije zabilježen od 1983. godine, nakon što je administracija odobrila povlačenje miliona barela kako bi stabilizovala tržište usljed sukoba sa Iranom. Ovaj potez izazvao je zabrinutost stručnjaka koji upozoravaju na ranjivost SAD u slučaju budućih poremećaja u snabdijevanju, piše Rojters.

    Zalihe sirove nafte u američkim Strateškim naftnim rezervama (SPR) pale su na najniži nivo od marta 1983. godine, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost zbog energetske bezbjednosti zemlje u jeku pojačanih globalnih tenzija.

    Prema posljednjim podacima Ministarstva energetike, samo prošle sedmice povučeno je oko 5,1 milion barela, čime su se ukupne zalihe smanjile na svega 311,4 miliona barela. Ovako nizak nivo nije zabilježen više od četiri decenije, a posljedica je odluke vlade da interveniše na tržištu kako bi ublažila cjenovne šokove izazvane eskalacijom sukoba na Bliskom istoku.

  • Ispovijest Srbina koji je skoro ispao kroz prozor aviona

    Ispovijest Srbina koji je skoro ispao kroz prozor aviona

    Oglasio se 61-godišnji Srbin Ljubiša Karović, koji je tokom leta iz Soluna za Memingen u Njemačkoj teško povrijeđen nakon što je pukao prozor aviona, usljed čega se našao sa polovinom tijela van kabine, što je izazvalo šok.

    Incident se dogodio u petak ujutro, 10. jula, na letu FR1879 kompanije Ryanair. Nekoliko minuta nakon polijetanja, prema svjedočenjima putnika, začuo se zaglušujući prasak kada se dio motora odvojio i udario u prozor pored kojeg je sjedio 61-godišnji Srbin.

    Udar je razbio prozor, a nagla dekompresija izazvala je da putnik bude povučen ka otvoru, pri čemu su mu glava i ramena izašli van trupa aviona na visini od oko 20.000 stopa. Njegova supruga, zajedno sa drugim putnicima, držala ga je sve dok nisu uspjeli da ga uvuku nazad u unutrašnjost aviona.

     

    “Bio sam sav u krvi, lice i ruke su mi krvarili”

    Gotovo dvije nedjelje kasnije, u intervjuu za njemački list Bild, Ljubiša Karović opisao je dramatične trenutke koje je preživio:

    “Spavao sam. Poslije nekog vremena probudio me je veoma snažan prasak koji je zvučao kao eksplozija bombe. Samo na trenutak sam bio svjestan, a ostatka se ne sjećam. Kada sam ponovo došao sebi, bio sam sav u krvi. Krv mi je tekla niz lice i ruke. Čim zatvorim oči, vraćaju mi se slike svega što sam doživio tokom tih nekoliko minuta. To je noćna mora koju ne mogu da opišem riječima.”

    U nesreći je zadobio opekotine na dijelu desne ruke i na leđima. Takođe, desna strana tijela bila mu je privremeno paralizovana, dok su desno uho i desno oko djelimično oštećeni. Kako navodi, jedno vrijeme nije osjećao ništa.

    “Moj život je potpuno poremećen”

    Prije ovog incidenta, 61-godišnjak je vodio veoma aktivan život, bio je energičan i volio je putovanja avionom. Međutim, sada se sve promijenilo.

    “Sada mi sve smeta. Buka i galama mi smetaju, ne mogu da hodam ulicom, sve mi smeta. Psihički sam dotakao dno. To utiče i na moj posao i na moju porodicu. Šta će sada biti, sve je zavisilo od mene, bio sam ‘motor’ cijele porodice. Moj život je potpuno poremećen. Uopšte ne mogu da se skoncentrišem. Ne uspijevam da usmjerim pažnju ni na šta. To znači da jednostavno više ne funkcionišem kako treba.”

    Kako je naglasio:

    “Ne razmišljam čak ni o tome da ponovo uđem u avion. Svaki put kada čujem avion, obuzme me panika i dobijem temperaturu. Uopšte nisam dobro.”

    Telegraf prenosi da za sada nije poznato da li će ikada moći da se vrati normalnom životu. Još nije jasno da li će morati da bude podvrgnut hirurškom zahvatu ili će zaštitnu kragnu na vratu morati da nosi još duže vrijeme.

    “Zgrabila sam ga za noge”, rekla je njegova supruga.

    Prije nekoliko dana, njegova supruga, Svetlana Grković, koja ga je, zajedno sa drugim putnicima, spasila od sigurne smrti, govorila je za srpsku mrežu Nova o ovom incidentu.

    “Kao da je dio motora otpao i udario u prozor pored kojeg je Ljubiša sjedio. Odmah sam reagovala i zgrabila ga za noge. Pomislila sam: ‘Ako ćemo da umremo, umrijećemo zajedno.’ Bilo je užasno”, rekla je.

    Oko pet minuta se svom snagom držala za muža, dok drugi putnici nisu potrčali u pomoć i uspjeli da ga vuku nazad u kabinu, dok su im maske za kiseonik već spale.

    Svetlana se sjeća da su joj odmah dotrčali muškarac i žena.

    “Došli su da mi pomognu. Sjećam se muškarca i žene. Mnogo nam je pomogao, i meni i Ljubiši”, rekla je, izrazivši želju da ga ponovo sretne kako bi mu se lično zahvalila.

  • Britanija odobrila korišćenje vojnih baza za američke udare protiv Irana

    Britanija odobrila korišćenje vojnih baza za američke udare protiv Irana

    Novi britanski premijer Endi Bernam odobrio je da britanske vojne baze koriste trupe Sjedinjenih Američkih Država za odbrambene udare SAD protiv Irana, čime je nastavio politiku svog prethodnika Kira Starmera, piše danas Blumberg, pozivajući se na izvore.

    Kako su naveli izvori, Bernam će nastaviti politiku prethodne vlade, na čijem je čelu bio Kir Starmer, kada je riječ o odobravanju korišćenja britanskih baza za odbrambene američke udare, što znači da će britanske baze vjerovatno biti korišćene za neke od aktuelnih američkih operacija protiv Irana.

    Starmer je u petak održao sastanak sa visokim ministrima i zvaničnicima na kojem su razgovarali o britanskoj politici nakon nastavka američkih operacija protiv Irana početkom ovog mjeseca, izjavili su izvori upoznati sa ovom temom, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

    Ministri su na tom sastanku odlučili da nastave postojeću politiku prema kojoj baze na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu i RAF Ferford u Glosterširu, u Engleskoj, mogu koristiti američki avioni koji izvršavaju misije usmjerene na suprotstavljanje iranskoj raketnoj prijetnji i djelovanje protiv lokacija koje se koriste za ugrožavanje Ormuskog moreuza.

  • Nakon smjene Sirskog, Zelenski povjerenje ukazao generalu Drapatiju

    Nakon smjene Sirskog, Zelenski povjerenje ukazao generalu Drapatiju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je dosadašnjeg vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine, generala Oleksandra Sirskog, a na njegovo mjesto imenovao general-majora Mihaila Drapatija.

    Odluku o smjeni Sirskog prethodno je objavio ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko na društvenoj mreži Telegram, navodeći da je predsjednik Zelenski razriješio dosadašnjeg komandanta.

    Zelenski je potom u video obraćanju potvrdio da je Drapatiju ponudio funkciju vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine.

    – Odlučio sam da će Mihailo Drapati postati novi vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine – rekao je Zelenski.

    Istovremeno je zahvalio Sirskom na dosadašnjem radu i njegovoj ulozi u odbrani Kijeva, kao i u Harkovskoj i Kurskoj operaciji.

    Smjena Sirskog uslijedila je nakon prošlosedmične rekonstrukcije ukrajinske vlade, tokom koje je Zelenski odlučio da promijeni više ministara, uključujući i ministra odbrane Mihaila Fedorova. Ta odluka izazvala je proteste u više dijelova zemlje.

    Fedorov je nakon ostavke izjavio da je jedan od razloga njegovog odlaska bio dugotrajan sukob sa Sirskim, prenosi Srna.

    Britanski „Gardijan“ ranije je objavio da je odluka o smjeni Sirskog već donesena, ali da tada nije bilo poznato ko će ga naslijediti. List je naveo i da je Zelenski tražio kandidata koji neće predstavljati politički izazov njegovom rukovodstvu.

  • Dijasporu ne zanimaju izbori

    Dijasporu ne zanimaju izbori

    Rok za registraciju birača izvan BiH za opšte izbore koji se održavaju u oktobru istekao je juče, i sudeći po juče objavljenim nepotpunim podacima, za glasanje iz inostranstva prijavio se rekordno mali broj glasača.

    Koliko se birača iz inostranstva prijavilo za glasanje?

    Neposredno pred istek roka, 49.974 osobe iz inostranstva koje imaju državljanstvo BiH otvorile su korisnički nalog za prijavu. Od tog broja njih malo više od 31.000 ispunjava uslove, a ostali su bili u postupku obrade.

    Prijavu za glasanje na ovim izborima imali su pravo podnijeti svi državljani BiH koji žive ili privremeno borave u inostranstvu, a koji žele glasati van Bosne i Hercegovine.

    Nakon isteka roka CIK BiH će izvršiti obradu i potvrdu pristiglih prijava, nakon čega će biti objavljen konačan broj birača registrovanih za glasanje izvan Bosne i Hercegovine na opštim izborima koji se održavaju 4. oktobra ove godine.

    Registrovanim biračima potom će biti dostavljen glasački materijal ili uputstva za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u skladu s odabranim načinom glasanja.

    Kako se ovogodišnje prijave porede sa prethodnim izborima?

    Kada je riječ o ranijim godinama, recimo, za izbore 2018. godine bila su prijavljena 76.682 birača iz inostranstva, a 2020. čak njih 130.000, da bi na izborima 2022. godine bilo prijavljeno 70.000 birača koji su imali pravo glasa van Bosne i Hercegovine.

    Registracija birača za glasanje izvan BiH mala je uprkos tome što je Centralna izborna komisija BiH “realizovala edukacije i informisala birače” izvan Bosne i Hercegovine.

    Članovi CIK-a edukaciju su vršili od 7. juna do 8. jula, a sve su radila četiri tima. Prvi tim, na čijem čelu je bio Vlado Rogić, edukovao je birače u Kanadi i Sjedinjenim Američkim državama, dok je drugi tim, na čijem čelu je bio Ahmet Šantić, edukovao i informisao birače u Velikoj Britaniji.

    Treći tim, kojim je rukovodio Sead Arnautović, član CIK-a, vršio je edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok je četvrti tim na čijem čelu je bio ponovo Rogić, edukovao birače u Hrvatskoj i Sloveniji.

    Zanimljivo, prilikom glasanja o ovoj odluci o edukaciji birača, Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, bila je protiv, ali nije željela javno da saopšti svoje razloge.

    Zašto analitičari očekuju nastavak pada interesa?

    “Mislim da se, prije svega, radi o tome da naši ljudi koji žive u inostranstvu polako dižu ruke od Bosne i Hercegovine. Ovo je sasvim prirodan i očekivan proces i mislim da će na svim sljedećim izborima biti sve manje glasača iz inostranstva. Mnogi od tih ljudi godinama pa i decenijama živi u drugim zemljama i polako gube interesovanje za Bosnu. Ko ne vidi svoju budućnost u Bosni, sigurno će taj izborni dan provesti na produktivniji način, a ne gubeći vrijeme na odlazak u ambasadu, konzulat ili poštu da bi glasao”, rekao je za “Nezavisne” Velizar Antić, politički analitičar.

    Kako funkcioniše registracija birača izvan BiH?

    Centralna izborna komisija BiH još ranije usvojila je odluku o zaključivanju centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 6. maja, 2026. godine u 24 časa, prema kojoj je u Centralni birački spisak upisano 3.414.364 birača.

    Kada je riječ o biračkom spisku, svaki punoljetni državljanin BiH vađenjem lične karte upisuje se u Centralni birački spisak. Državljani BiH koji su u inostranstvu, ukoliko su se planirali prijaviti za glasanje iz inostranstva, bili su dužni podnijeti prijavu za glasanje izvan BiH na zvaničnoj internet stranici CIK-a putem portala “e-izbori”. Uvođenjem tog portala značajno se smanjio broj manipulacija sa glasovima iz inostranstva, a dokaz tome je, recimo, da je za lokalne izbore bilo prijavljeno čak 130.000 birača, a samo dvije godine kasnije malo manje od 70.000.

  • Petković u Palama: Rad na terenu je garancija rasta Ujedinjene Srpske

    Petković u Palama: Rad na terenu je garancija rasta Ujedinjene Srpske

    Potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković održao je danas sastanak sa rukovodstvom Izborne jedinice 8, te sa članovima i rukovodstvom Opštinskog odbora US Pale.

    Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji, daljem jačanju stranačke organizacije i pripremama za predstojeći period.

    Istaknuto je da Opštinski odbor Ujedinjene Srpske Pale predstavlja jedan od najorganizovanijih odbora u okviru Izborne jedinice 8, te da će zajedničkim radom, odgovornim pristupom i jedinstvom biti nastavljeno dodatno jačanje stranke i njenog političkog uticaja.

    Petković je naglasio da su snažna organizacija na terenu, neposredan kontakt sa građanima i prepoznavanje njihovih potreba, temelj uspješnog političkog djelovanja. Izraženo je uvjerenje da će Ujedinjena Srpska, zahvaljujući posvećenom radu svojih članova i rukovodstva, nastaviti da bilježi rast podrške i ostvaruje značajne rezultate u narednom periodu.