VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Uz nastavak mjera podrške plata u Srpskoj bi do kraja godine mogla biti 2.500 KM

    Dodik: Uz nastavak mjera podrške plata u Srpskoj bi do kraja godine mogla biti 2.500 KM

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da u Republici Srpskoj naglasak treba da bude na investicijama i rastu plata, ističući da bi prosječna plata mogla dostići 2.500 KM do kraja godine, uz nastavak mjera podrške.

    Govoreći o ekonomiji, Dodik je naglasio da je Republika Srpska stabilna i da je u ovom trenutku u Srpskoj više od tri milijarde KM ugovorenih investicija, navodeći projekte iz oblasti energetike, saobraćaja i zdravstva.

    On je rekao da se penzije i plate u Republici Srpskoj redovno isplaćuju, te da je minimalna plata policiji, koja iznosi 1.200 KM, veća nego u Srbiji i FBiH.

    Dodik je naveo da se penzije redovno isplaćuju sa nivelacijama na početku godine, kao što je bio slučaj ove godine, te da će se pokušati još nešto uraditi, bar jednokratno, po tom pitanju.

    Govoreći o rastu cijena nekretnina i visini sindikalne potrošačke korpe, Dodik je istakao je da 85 odsto stanovništva posjeduje nekretnine, ali i da je potrebno više ulagati u realni sektor.

    – Ovdje nema nijedan metar kvadratni da nije kupljen. Imamo 402.000 domaćinstava u Republici Srpskoj. Primjetno je da je značajno otišla cijena imovine. U Srpskoj 85 odsto stanovništva su vlasnici kuća i stanova – izjavio je Dodik za portal “Banjaluka.net”.

    On je rekao da u Americi stanove i kuće ima 13 odsto stanovništva.

    – Umjesto da naš dohodak usmjerimo u realnu proizvodnju i dignemo standard, mi to guramo u nekretnine – naveo je Dodik.

    Govoreći o ranije najavljenom Fondu dječje štednje, Dodik je rekao da je to ozbiljna reforma koja zahtijeva detaljnu pravnu i finansijsku razradu.

    Lider SNSD-a posebno je istakao značaj fonda “Duša djece” i Roditeljske kuće u Banjaluci kao primjera konkretne pomoći porodicama djece na liječenju.

    Dodik je rekao da, uprkos godinama, nema namjeru da se povuče iz politike, ističući da će tu biti u nekom obliku dok god narod to bude htio.

    – Kao većinski izabrani nekoliko desetina puta od naroda imam dužnost da to vraćam narodu. Imam dužnost da bdim nad sudbinom tog naroda – istakao je Dodik.

    On je rekao da tačno zna pokvarene namjere političkog Sarajeva, koje je instaliralo sudove i sada su još malo mirni.

    – Misle da su oko mene pretjerali, pa će kad se malo smiri naći nekog sljedećeg i tako degradirati Republiku Srpsku – rekao je Dodik i dodao da mu je cilj da iza sebe ostavi tim mlađih ljudi koji će nastaviti da vode Republiku Srpsku.

  • Zakazano novo suđenje Aleksandru Džombiću

    Zakazano novo suđenje Aleksandru Džombiću

    Banjalučki Okružni sud zakazao je ponovljeno suđenje Aleksandru Džombiću, bivšem premijeru Republike Srpske, koji je optužen zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja.

    Ročište je zakazano za 26. februar sa početkom u devet časova, u Okružnom sudu u Banjaluci.

    Kako smo pisali, Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je oslobađajuću presudu Džombiću, bivšem predsjedniku Vlade RS, za zloupotrebu službenog položaja pri dodjeli kredita Investiciono-razvojne banke RS (IRB RS) od 19,4 miliona maraka firmi “Energoliniji”.

    Za šta ga tereti optužnica?
    Optužnicu protiv Džombića, Republičko tužilaštvo je podiglo 31. decembra 2021. godine, a ona je izmijenjena po okončanju dokaznog postupka.

    Džombića optužnicom terete da je bio svjestan da sporni kredit od 19,4 miliona KM odobren “Energoliniji” neće moći biti vraćen zbog nesposobnosti firme.

    Takođe i da je zvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića, kako bi ga ubijedio da treba da prihvati zahtjev za kredit “Energoliniji”.

    Pavlović je to odbio i dao ostavku, a nakon toga je pomenuto preduzeće ponovo podnijela zahtjev za kredit od 19,4 miliona, a Džombić je 16. februara 2012. godine potpisao odluku o odobravanju kredita.

    Među svjedocima bio i Milorad Dodik
    Suđenje je počelo u banjalučkom Okružnom sudu 17. marta 2022. godine.

    Među saslušanim svjedocima tokom ovog procesa u banjalučkom Okružnom sudu bili su tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te ministar energetike i rudarstva RS i lider Socijalističke partije Petar Đokić.

    Džombić je 2023. u banjalučkom Okružnom sudu bio oslobođen optužbe, međutim nakon odluke Vrhovnog suda RS očekuje ga novo suđenje koje počinje naredne sedmice.

  • Stanivuković: Umjesto za 15, ponudio povećanje plate vaspitačima za 16,6 odsto

    Stanivuković: Umjesto za 15, ponudio povećanje plate vaspitačima za 16,6 odsto

    Grad je u ovom momentu u mogućnosti da isplati povećanje plate radnicima Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje za 16,6 odsto, poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković u obraćanju na početku današnje vanredne sjednice Skupštine Grada, koja je posvećena situaciji u banjalučkim vrtićima.

    Ujedno je obraložio da se, kako je rekao, na taj način čuva socijalni mir.

    “Poštujemo zahtjev za povećanjem, molimo da budete razumni i povećanje od 16,6 je maksimalno što možemo sada. Ukoliko se poveća bilo koja prihodovna strana, spreman sam da razgovaramo”, naveo je Stanivuković.

    Jučerašnja redovna sjednica gradske skupštine protekla je upravo u znaku vrtića, odnosno njihovim zahtjevima za isplatu plata vaspitačima i najavama da će od ponedjeljka stupiti u štrajk.

    Gradska uprava do sada je insistirala na povećanju plate od 15 odsto, dok su direktor i sindikalci Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje tvrdili da je već ranije dogovoreno da se plata

  • Saudijska Arabija blizu obogaćivanja uranijuma uz podršku SAD-a

    Saudijska Arabija blizu obogaćivanja uranijuma uz podršku SAD-a

    Saudijska Arabija bi, prema kongresnim dokumentima i jednoj organizaciji za kontrolu naoružanja, mogla dobiti neki oblik obogaćivanja uranijuma na teritoriji kraljevine u okviru predloženog nuklearnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Kako piše AP, to podiže zabrinutost zbog širenja nuklearnog oružja u trenutku dok traje atomski zastoj između Irana i Amerike.

    I sadašnji predsjednik SAD-a Donald Tramp i bivši predsjednik Džo Bajden pokušali su postići nuklearni sporazum sa kraljevinom koji bi omogućio dijeljenje američke tehnologije. Stručnjaci za neširenje nuklearnog oružja upozoravaju da bi svako pokretanje centrifuga za obogaćivanje uranijuma unutar Saudijske Arabije moglo otvoriti vrata mogućem vojnom nuklearnom programu kraljevine, na šta je njen asertivni prijestolonasljednik već nagovijestio da bi mogao krenuti ukoliko Teheran dođe do atomske bombe.

    Saudijska Arabija i nuklearno naoružani Pakistan već su prošle godine potpisali pakt o međusobnoj odbrani, nakon što je Izrael izveo napad na Katar ciljajući zvaničnike Hamasa. Pakistanski ministar odbrane tada je rekao da će njegovoj zemlji nuklearni program „biti stavljen na raspolaganje“ Saudijskoj Arabiji ako bude potrebno, što je shvaćeno kao upozorenje Izraelu, za kojeg se dugo vjeruje da je jedina nuklearno naoružana država na Bliskom istoku.

    „Nuklearna saradnja može biti pozitivan mehanizam za očuvanje normi neširenja i povećanje transparentnosti, ali đavo se krije u detaljima“, napisala je Kelsi Davenport, direktorica politike neširenja nuklearnog oružja pri vašingtonskom Arms Control Associationu.

    Dokumenti podižu „zabrinutost da Trampova administracija nije pažljivo razmotrila rizike širenja koje nosi njen predloženi sporazum o nuklearnoj saradnji sa Saudijskom Arabijom niti presedan koji bi ovaj sporazum mogao postaviti“.

    Saudijska Arabija u petak nije odmah odgovorila na upite Asošijeted presa.

    Kongresni dokument, u koji je uvid imala i agencija AP, pokazuje da Trampova administracija nastoji zaključiti 20 nuklearnih poslovnih dogovora sa državama širom svijeta, uključujući Saudijsku Arabiju. Dodaje se da bi dogovor sa Saudijcima mogao vrijediti milijarde dolara.

    U dokumentu se navodi da bi postizanje sporazuma sa kraljevinom „napredovalo nacionalne bezbjednosne interese Sjedinjenih Država, raskidajući sa neuspješnim politikama nečinjenja i neodlučnosti koje su naši konkurenti iskoristili kako bi doveli u nepovoljan položaj američku industriju i umanjili globalni ugled Sjedinjenih Država u ovom ključnom sektoru“. Kina, Francuska, Rusija i Južna Koreja su među vodećim državama koje u inostranstvo prodaju tehnologiju za nuklearne elektrane.

    Prema nacrtu sporazuma, SAD i Saudijska Arabija bi sklopile sporazume o zaštitnim mjerama sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, nuklearnim nadzornim tijelom Ujedinjenih nacija. To bi uključivalo nadzor nad „najosjetljivijim područjima potencijalne nuklearne saradnje u pogledu širenja“, navodi se. Kao potencijalna područja navedeni su obogaćivanje, proizvodnja goriva i reprocesiranje.

    Međunarodna agencija za atomsku energiju sa sjedištem u Beču nije odmah odgovorila na upite. Saudijska Arabija je članica te agencije, koja promoviše mirnodopsko korišćenje nuklearne energije, ali i inspekcijama provjerava da države ne razvijaju tajne programe nuklearnog naoružanja.

    „To sugeriše da će, kada bilateralni sporazum o zaštitnim mjerama stupi na snagu, to otvoriti vrata Saudijskoj Arabiji da stekne tehnologiju ili kapacitete za obogaćivanje uranijuma – moguće čak i od Sjedinjenih Država“, napisala je Davenport. „Čak i uz ograničenja i restrikcije, čini se vjerovatnim da će Saudijska Arabija imati put do neke vrste obogaćivanja uranijuma ili pristupa znanju o obogaćivanju.“

    Obogaćivanje nije automatski put do nuklearnog oružja – država mora savladati i druge korake, uključujući, na primjer, upotrebu sinhronizovanih jakih eksploziva. Ali ono otvara vrata ka militarizaciji, što je i podstaklo zabrinutost Zapada zbog iranskog programa.

    Ujedinjeni Arapski Emirati, susjed Saudijske Arabije, potpisali su takozvani „123 sporazum“ sa SAD-om za izgradnju svoje nuklearne elektrane Barakah uz pomoć Južne Koreje. Međutim, UAE to nisu učinili tražeći pravo na obogaćivanje, što stručnjaci za neširenje nuklearnog oružja ističu kao „zlatni standard“ za države koje žele nuklearnu energiju.

    Pritisak da se postigne saudijsko-američki dogovor dolazi u trenutku kada Tramp prijeti vojnom akcijom protiv Irana ako Teheran ne pristane na sporazum o svom nuklearnom programu. Trampova vojna prijetnja uslijedila je nakon masovnih protesta širom Irana, na koje je teokratska vlast odgovorila krvavim gušenjem demonstracija u kojem su ubijene hiljade ljudi, a desetine hiljada su, prema izvještajima, pritvorene.

    Iran u svom slučaju dugo insistira da je njegov program obogaćivanja uranijuma isključivo mirnodopski. Ipak, Zapad i IAEA tvrde da je Iran do 2003. godine imao organizovani vojni nuklearni program. Teheran je takođe obogaćivao uranijum do čistoće od 60 odsto, što je kratak, tehnički korak do 90 odsto, koliko je potrebno za oružje – čime je postao jedina država na svijetu koja to čini bez deklarisanog programa nuklearnog naoružanja.

    Iranski diplomati dugo su se pozivali na izjave 86-godišnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija kao na obavezujuću fetvu, odnosno vjerski edikt, da Iran neće graditi atomsku bombu. Međutim, iranski zvaničnici sve češće javno prijete da bi mogli posegnuti za bombom kako se tenzije sa SAD-om pojačavaju.

    Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, de fakto vladar kraljevine, ranije je poručio da će, ako Iran dođe do bombe, „i mi morati nabaviti jednu“.

  • Vlada Srpske usmjerila milione za razvoj poljoprivrede i sela

    Vlada Srpske usmjerila milione za razvoj poljoprivrede i sela

    Vlada Republike Srpske na današnjoj 5. sjednici donijela je niz odluka i informacija koje imaju za cilj podsticanje razvoja poljoprivrede, malih i srednjih preduzeća, zdravstvenog sistema, regionalne infrastrukture i kulture, obezbjeđujući finansijsku podršku i stvaranje uslova za dugoročan rast i konkurentnost.

    Za razvoj poljoprivrede i sela u 2026. godini predviđena su sredstva u iznosu od 180 miliona KM, koja će biti usmjerena na tekuću proizvodnju, dugoročna ulaganja i sistemske mjere. Poljoprivrednici će, između ostalog, imati pravo na regresirano dizel gorivo, investicije u mehanizaciju, skladištenje i preradu, kao i podršku zdravstvenoj zaštiti životinja i biljaka.

    Mala i srednja preduzeća dobijaju 2,5 miliona KM za digitalizaciju, nabavku opreme i očuvanje tradicionalnih zanata, uz podršku novim i tekućim ulaganjima.

    Zdravstveni sistem biće ojačan dodatnim kreditom od 45 miliona evra kod Svjetske banke za rekonstrukciju, izgradnju i opremanje psihijatrijskih ustanova, nabavku medicinske opreme i sanitetskih vozila, kao i nastavak digitalizacije.

    U oblasti infrastrukture i zaštite od poplava, Vlada je odobrila nastavak Programa integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine sa investicionim okvirom od oko 332 miliona USD i izdvojila 2,34 miliona KM za idejno rješenje zaštite Doboja od poplava.

    Kulturni razvoj podržan je kroz projekat „Reci naglas“ u saradnji sa JU Gradsko pozorište „Semberija“ iz Bijeljine, sa finansijskom podrškom od 50.000 KM za afirmaciju domaćih dramskih autora i razvoj pozorišne scene u Republici Srpskoj.

  • Kojim državljanima BiH je blokirana imovina zbog veza sa terorizmom

    Kojim državljanima BiH je blokirana imovina zbog veza sa terorizmom

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine zamrznuo je imovinu 11 državljana BiH koji se dovode u vezu terorizmom, a među njima je i Nusret Imamović iz Gornje Maoče koji se prije 13 godina priključio terorističkoj grupi “Islamska država”.

    Imamovićeva trenutna lokacija je nepoznata, a njegovo ime našlo se i na globalnoj listi Stejt departmenta najtraženijih terorista na svijetu.

    Na listi su:
    Emir Husein Ćelam

    Đevad Grabus

    Hariz Omer Mešanović

    Meho Hariz Mešanović

    Edin Fikret Zukić

    Sena Osman Hamzabegović

    Muradif Ševko Hamzabegović

    Nusret Sulejman Imamović

    Adem Hariz Mešanović

    Aleksandar Jovan Ružić

    Na listi 11 državljana BiH kojima je zamrznuta imovina je i Emir Ćelam koji se povezuje sa terorističkom grupom “Islamska država” za kojim je prije osam godina na zahtjev institucija BiH raspisana crvena Interpolova potjernica, kao i Jasmin Grabus za kojeg su pojedini mediji u regionu izvještavali da je poginuo u Siriji.

    Na listi su i Muradif Hamzabegović, Azur Karasuljići, Hariz Mešanović, Adem Mešanović, Meho Mešanović, Aleksandar Ružić, Edin Zukić i Sena Hamzabegović.

    Riječ je o licima koja su se priključila paravojnim formacijama i za kojima su zbog učešća na stranim ratištima raspisane potjernice.

    Obrazloženje
    Obrazloženje odluke o zamrzavanju imovine isto je za sve, a u njemu piše:

    Ova odluka donosi se radi sprovođenja obaveza Bosne i Hercegovine iz Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001), u skladu sa Zakonom o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog sprovođenja mandata Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju te drugih međunarodnih restriktivnih mjera, kao i Odluci o načinu sprovođenja ciljanih finansijskih sankcija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija povezanih sa finansiranjem terorizma i finansiranjem širenja oružja za masovno uništenje.

    (2) Na osnovu informacija i dokumentacije nadležnih tijela Bosne i Hercegovine, prikupljenih u okviru njihovih zakonskih nadležnosti, postoji osnov sumnje da lice iz člana 1. ove odluke ispunjava kriterijume za uvrštavanje u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001).

    (3) Ova odluka navodi osnov za uvrštavanje u sažetom obliku, bez iznošenja operativnih podataka i podataka o izvorima, radi zaštite bezbjednosnih interesa i tekućih postupaka, dok se potpuna dokumentacija nalazi u spisima nadležnih tijela.

    (4) Primjena mjera iz ove odluke ima preventivni karakter i ne prejudicira krivičnu odgovornost niti ishod bilo kojeg postupka koji se vodi ili se može voditi pred nadležnim tijelima, prenosi Glas Srpske.

  • Stevandić: Kultura Srba nadilazi granice i vrijeme

    Stevandić: Kultura Srba nadilazi granice i vrijeme

    „Srbi nemaju duboke države. Njihova duboka država je kultura. To je onaj dio svijesti ili vlasništva našeg naroda koji ne može biti zaustavljen na granici, ne možete mu tražiti pasoš. Ako ima neke armature i neke zidove, oni mogu biti da se ne mogu srušiti, ali se kroz njih uvijek može lako proći“, poručio je večeras u Banskom dvoru u Banjaluci predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić na otvaranju izložbe „Kultura Srba u Sarajevu 1468–1941.“

    Stevandić je istakao da su srpski narod i njegova kultura među rijetkim narodima svijeta koji mogu da kažu da imaju imperiju svoje kulture, čije sunce nikad ne zalazi.

    „I imaju imperije koje su se, da kažemo, nazivale imperijama po kulturi i govorile da u njihovom carstvu nikad ne zalazi sunce. A kao što znate, ta carstva su ugašena. Mi, od tih 200 naroda, manje od 10 može da kaže da ima imperiju svoje kulture i da sunce u njihovoj kulturi nikad ne zalazi“, poručio je Stevandić.

    On je je naglasio da se srpska kultura propovijeda i ispovijeda najčešće u crkvama, bez obzira na lokaciju:

    „Mi tu kulturu propovijedamo i ispovijedamo najčešće u našim crkvama, za koje nije bitno jesu li u Liberci u Svetog Save, ili u Beogradu Svetog Save, ili u Kanberi, u Južnoafričkoj Republici ili u Sidneju. U našoj kulturi nikad sunce ne zalazi i zato je ona tako moćna i velika. I svašta su nam radili sa narodom i državom, ali kultura je opstala. Ona se ne može uništiti.“ dodaje Stevandić.

    Predsjednik parlamenta Srpske dodao da kultura nije ograničena nacionalnom pripadnošću.

    „Bilo da se krstimo u crkvi Svetog Spiridona u Trstu ili u Staroj crkvi u Sarajevu, svuda je ta kultura ista, neograničena i, naravno, dostupna svakom čovjeku koji ne mora da bude Srbin da bi je upražnjavao.“ rekao je Stevandić

    Govoreći o istorijskim doprinosima, Stevandić je  podsjetio na srpske prosvjetitelje i arhitekte.

     „Želeći da nastavimo sa onim što je zaista započeto prije nekih desetak godina — a ovi brojni dolasci u Republiku Srpsku ovog trojstva koje sam pomenuo govore o tome — mi smo kao u doba Kraljevine Jugoslavije. Vi znate da je ovaj grad projektovala Jelena Bončić, Srpkinja iz Niša koja je bila i prvi ženski član arhitektonske komore u Njemačkoj, a da nju doveo Tisa Milosavljević, takođe Nišlija. Tako da su i u Sarajevu mnogi srpski prosvjetitelji i književnici nalazili način da i u to vrijeme ispoljavaju svoje kulturne, istorijske i druge domete. Tako da smo mi zaista narod koji je isprepleten kulturom koja je mnogo jača od bilo kakvih administrativnih ili državnih granica“ rekao je Stevandić

    Predsjednik Narodne skupštine istakao je važnost uključivanja mlađih generacija u očuvanje kulturnog nasljeđa: „I radujemo se tome, družimo se i dalje. I naravno, što ta kultura bude bliža onim najmlađima… Jer, ako bi našem narodu trebalo da damo prigovor, to je da vrlo kasno saznajemo veličinu svoje kulture. Ja sam jedan od onih koji je tek poslije tridesete saznao podatke za koje danas svu svoju djecu upregnem da nauče prije dvadesete.“

    Na kraju, Stevandić je naglasio značaj zajedništva: „Ostanimo zajedno, jer zajedništvo je najljepša srpska riječ — i u porodici, i u društvu, i u državi, i u narodu.“ zaključio je Stevandić.

  • Više od 1.000 Kenijaca regrutovano da se bori za Rusiju u Ukrajini

    Više od 1.000 Kenijaca regrutovano da se bori za Rusiju u Ukrajini

    Više od 1.000 Kenijaca je regrutovano da se bori za Rusiju u ratu sa Ukrajinom, navodi se u obavještajnom izvještaju podnijetom kenijskom parlamentu, prenio je danas Gardijan.

    Većinski lider kenijske nacionalne skupštine, Kimani Ičungvah, rekao je da “agencije za regrutovanje i pojedinci u Keniji“ nastavljaju da šalju kenijske državljane da se bore u sukobu, dok je poslanicima čitao rezime istrage kenijske Nacionalne obavještajne službe, naveo je list.

    Brojka od više od 1.000 pojedinaca je značajno povećanje u odnosu na cifru koja je objavljena u saopštenju kenijskog ministarstva spoljnih poslova u novembru prošle godine, a u kojem je navedeno da je više od 200 Kenijaca otišlo da se bori u ratu.

    Kako navodi britanski list, sve veći broj ljudi iz afričkih zemalja, uključujući Keniju, Ugandu i Južnu Afriku, regrutovan je na ukrajinski front.

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine, Andrij Sibiha, rekao je u novembru da se više od 1.400 ljudi iz 36 afričkih zemalja bori za Rusiju u Ukrajini.

    Kako se navodi u obavještajnom izvještaju, Ičungvah je rekao da agencije za zapošljavanje ciljaju bivše vojno osoblje i policajce i civile “koji traže mogućnosti za posao u inostranstvu“.

    Ruska ambasada u Keniji danas je negirala da je bila umešana u regrutovanje Kenijaca za borbu u Ukrajini, opisujući optužbe kao deo “opasne i obmanjujuće propagandne kampanje“.

  • Izložba o kulturnom nasljeđu Srba u Sarajevu otvorena u Banjaluci

    Izložba o kulturnom nasljeđu Srba u Sarajevu otvorena u Banjaluci

    Večeras je u Banjaluci otvorena izložba „Kultura Srba u Sarajevu 1468–1941.“ povodom Sretenja – Dana državnosti Republike Srpske i Srbije.

    Izložbu su otvorili ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović i ministar kulture Srbije Nikola Selaković. Među prisutnima bili su i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, pomoćnik ministra za kulturu Srpske Tanja Đaković, generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić, te predstavnici arhiva Republike Srpske, Srbije i BiH.

    Stevandić je rekao da Srbi nemaju duboku državu, već da je njihova jedina duboka država kultura. „To je onaj dio svijesti našeg naroda koji ne može da se zaustavi na granici. Od 200 naroda, manje od 10 može da kaže da ima imperiju svoje kulture u kojoj sunce nikad ne zalazi. Mi smo među njima. Svašta su nam radili sa narodom i državom, ali kultura je opstala, bilo da se krstimo u crkvi Svetog Spiridona u Trstu ili u Staroj crkvi u Sarajevu, svuda je ta kultura ista, neograničena. Ako bismo našem narodu davali primjedbu, to je da vrlo kasno saznajemo veličinu svoje kulture“, poručio je Stevandić.

    On je dodao da ostanemo zajedno, jer je zajedništvo „najljepša srpska riječ – u porodici, u društvu, u državi i u narodu“.

    Ministar Golubović istakao je da izložba obuhvata period od pet vijekova i predstavlja značajno kulturno nasljeđe Srba iz Sarajeva. „Bitnost ove izložbe je ono što ostavljamo budućim generacijama kao kulturno nasljeđe Srba i kompletnog stvaralaštva koje obuhvata taj period“, rekao je Golubović.

    Ministar Selaković dodao je da izložba prati period od polovine 15. do polovine 20. vijeka i da pokazuje koliko je srpski narod u Sarajevu ostavio trajna kulturna i istorijska svjedočanstva. „Ovakva izložba izuzetno je važna u vremenu kada su Srbe u Sarajevu pokušali da izbrišu sa lica zemlje, kada su negirani u svakom mogućem smislu, ali ova izložba pokazuje koliko je to nemoguće učiniti“, naglasio je Selaković.

    On je podsjetio da se kroz izložbu vidi doprinos velikih srpskih zadužbinara, umjetnika i književnika, te strateška saradnja dva ministarstva. Selaković je naglasio da Državni arhiv Srbije više od deceniju sakuplja i predstavlja građu značajnu za kulturu Srba van teritorije Srbije, uključujući trilogiju o kulturi Srba u Dubrovniku, Trstu i Sarajevu.

  • Rubio poručio da nema plana B za Gazu

    Rubio poručio da nema plana B za Gazu

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da ne postoji alternativni plan za Gazu osim njene obnove i uspostavljanja trajnog mira, ocjenivši da bi “plan B” značio povratak ratu, što, kako je naveo, niko ne želi.

    U obraćanju na prvom sastanku Odbora za mir u Vašingtonu, Rubio je istakao da je formiranje Odbora omogućeno zahvaljujući, kako je rekao, spremnosti predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da “razmišlja van ustaljenih okvira” i iskoristi ovlašćenja svoje funkcije, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

    “Ovo je bila jedinstvena kriza u Gazi, koju postojeće međuna

    On je zahvalio specijalnom izaslaniku američkog predsjednika Stivu Vitkofu i Trampovom zetu Džaredu Kušneru na, kako je naveo, velikom doprinosu u organizovanju inicijative, ističući da su uložili brojne sate rada i putovali širom sveta kako bi omogućili postizanje dogovora pod vođstvom predsednika Trampa.

    “Pred nama je dug put i mnogo posla. Biće potreban doprinos svake države koja je danas predstavljena. Moramo ovo da uradimo kako treba. Ne postoji plan B za Gazu. Plan B je povratak ratu, a to niko ovde ne želi”, poručio je Rubio.

    Prema njegovim riječima, jedini put napred jeste obnova Gaze na način koji će omogućiti trajni i održivi mir, u kojem će svi moći da žive jedni pored drugih bez straha od novog sukoba, stradanja i razaranja.

    rodne institucije nisu mogle da reše. Bio je potreban specifičan pristup i partnerstvo svih država koje su danas ovde, uključujući i one sa statusom posmatrača”, rekao je Rubio.