Autor: INFO

  • O Ukrajini se odlučuje bez Ukrajinaca

    O Ukrajini se odlučuje bez Ukrajinaca

    Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da se sljedećeg mjeseca sastane s američkim predsjednikom Donaldom Trampom i kineskim liderom Si Đinpingom kako bi pregovarali o okončanju rata u Ukrajini, i to pod uslovima koji bi išli u korist Moskve, objavio je u nedjelju The Wall Street Journal pozivajući se na upućene izvore. Na tom sastanku ne bi bio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, što otvara strah da bi lideri SAD-a, Rusije i Kine mogli odlučivati o budućnosti Ukrajine bez Kijeva. Bez stola bi ostali i evropski lideri. Kremlj je predložio da se trojni razgovori održe uz samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), zakazan za 18. i 19. novembar u Šenzenu.

    Prema bivšem ruskom obavještajcu upoznatom sa slučajem, Putin je ideju iznio u telefonskom razgovoru s Trampom 9. oktobra, u kojem je dogovoren i posao s dizelom između dvije zemlje. Tim dogovorom SAD kupuju ruski dizel i pomažu njegovu prodaju na svjetskom tržištu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da se razgovara o mogućem sastanku, dok je visoki američki zvaničnik rekao da Tramp na samit nije pristao. Isti zvaničnik dodao je da bi Tramp ipak mogao biti otvoren za tu ideju. Samit nije najavljen i nije jasno hoće li Tramp prihvatiti prijedlog ili će insistirati da Ukrajina učestvuje u pregovorima o vlastitoj budućnosti.

    Prijedlog dolazi u trenutku otopljavanja odnosa Vašingtona i Moskve. Osim dogovora o dizelu, Tramp je u petak potpisao izvršnu naredbu kojom ukida ključne sankcije Rusiji. On je u nedjelju branio svoju odluku, upozoravajući da bi nove sankcije mogle udaljiti Putina od mirovnih pregovora. Kijev je reagovao oštro. Zelenski je za Axios rekao da Trampova odluka da jednostrano ukine sankcije i dozvoli izvoz ruskog dizela „nije fer i nije poštena“. Ocijenio je da sve to izgleda kao rođendanski poklon Putinu, jer dodatni novac odlazi u rat. Tramp je 10. oktobra poručio da bi Ukrajina trebala promijeniti lidera, uz riječi da predlaže „novog lidera koji može postići dogovor“. Istog dana Zelenski je poručio da se Rusija za ukidanje sankcija „zahvalila“ s pet navođenih bombi na stambene zgrade u Zaporožju, u napadu u kojem je ubijeno 20 ljudi, među njima troje djece.

    Šta bi Moskva tražila za stolom u Šenzenu, nije tajna. Putin je u telefonskom razgovoru s Trampom prošle sedmice zahtijevao da Kijev preda punu kontrolu nad Donjeckom kao uslov za kraj rata. Peskov je krajem juna kazao da se ruski uslovi nisu promijenili od 2024., a uključuju povlačenje ukrajinskih snaga iz cijelih Donjecke, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti, uključujući područja koja Rusija nikad nije kontrolisala, te odricanje Ukrajine od NATO-a. Prema procjeni američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) od 16. oktobra, ukrajinske snage i dalje drže 5.530 kvadratnih kilometara, odnosno 20,4 posto Donjecke oblasti, te 24,6 posto Zaporiške oblasti. Putin tvrdi da Ukrajina drži tek nešto više od 10 posto Donjecke i 16,5 posto Zaporiške oblasti. Ruski predsjednik je istog dana odbacio mogućnost bilo kakvih ruskih teritorijalnih ustupaka u eventualnim mirovnim pregovorima. Rusija trenutno kontroliše oko 20 posto ukrajinske teritorije. Samit bi Siju dao priliku da Kinu predstavi kao ključnog igrača u pregovorima Vašingtona i Moskve. Tramp je u četvrtak za Newsmax rekao da Vašington s Moskvom i Pekingom razgovara o denuklearizaciji, piše Klix.

  • Šta je najvažnije uraditi prije dolaska zime da se sačuva rod

    Šta je najvažnije uraditi prije dolaska zime da se sačuva rod

    Iako je berba većine voćnih kultura završena, za voćare nema mnogo odmora. Jesen je važan period za pripremu voćnjaka za zimu, jer poslovi koji se sada obave mogu značajno da utiču na zdravlje stabala i rod u narednoj godini. Uklanjanje opalog lišća i trulih plodova, jesenja zaštita, prihrana i priprema mladih sadnica za niske temperature samo su neki od poslova koje ne bi trebalo zanemariti. Šta je najvažnije uraditi prije dolaska zime, koje greške voćari najčešće prave i kako sačuvati voćnjak do početka nove vegetacione sezone? Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović rekao je u našem Jutarnjem programu da je ova godina bila jako specifična.

    „Imali smo jako tešku godinu. Visoke su temperature i prisutna je suša. Zbog defolacije lista imaćemo problema i u narednoj godini sa formiranjem cvjetnih pupova“, naveo je Dojčinović. Ističe da je bio i veliki nedostatak vode. „Sve se vidi na plodovima. Ostali su jako sitni i lošeg kvaliteta. Ko nije imao sistem za navodnjavanje imaće problema sa plodovima, a da ne kažem kako ćemo proći naredne godine. Najbolje je prošla trešnja i breskva, ali tu su u pitanju male površine“, kaže Dojčinović. Naveo je da je šljiva imala dobar rod i kvalitet, a i velika je potražnja. „Krenula je defolacija lista i možemo krenuti u rezidbu, kako bi u narednoj sezoni neke stvari išle brže. Već od novembra se može raditi rezidba. Sada smo krenuli u tretmane kako bi uništili potencijal voćnog sipca. Možda ga i ne bude, ali moramo to uraditi, moramo i stimulansne davati da bi pup naredne godine bio bolji“, jasan je Dojčinović, prenosi RTRS.

  • Hoće li u ovom mandatu Predsjedništva BiH biti manje trzavica nego što je bilo u prethodnim godinama

    Hoće li u ovom mandatu Predsjedništva BiH biti manje trzavica nego što je bilo u prethodnim godinama

    Željka Cvijanović, Darijana Filipović i Denis Bećirović će, po svemu sudeći, biti prvi političari koji će preuzeti svoje mandate osvojene na opštim izborima u BiH, a dosadašnji signali ukazuju na to da bi u naredne četiri godine, u Predsjedništvu BiH, moglo biti manje trzavica nego u prethodnim godinama. Kako sada stvari stoje, konstituisanjem ove institucije zvanično će početi popunjavanje pozicija, o čemu su nedavno pričala i stranačka rukovodstva SNSD-a, kojem pripada Cvijanovićeva, i HDZ BiH, čiji politički dres nosi Filipovićeva. Kada se potvrde rezultati izbora, Predsjedništvo BiH treba da se konstituiše u roku od 15 dana, a u Banjaluci je nedavno dogovoreno da prvo na redu bude upravo taj nivo vlasti. „Da se u Predsjedništvu napravi normalan sistem rada, a ne po onome kako su to do sada radili i uživali u tome, seirili danima i noćima. Čak im je bilo najvažnije u predizbornoj kampanji da li će biti 2:1, da li će oni to zadržati ili ne. Evo, ja izjavljujem i Dragan (Čović, predsjednik HDZ-a) mislim da dijeli moje mišljenje, nama ne treba ta priča, nama trebaju odluke. Odluke koje uvažavaju prije svega konstitutivnost naroda“, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Cvijanovićeva, koja je prema preliminarnim rezultatima izbora osvojila drugi mandat na funkciji srpskog člana Predsjedništva BiH, rekla je da ne želi da prejudicira kako će izgledati budući rad te zajedničke institucije, ali da je moguće da bude manje trzavica nego ranije. „Ne vjerujem da će iko od članova Predsjedništva BiH odstupati od svojih elementarnih stavova, ali politika Srpske će i dalje biti odbrana njenih nadležnosti“, rekla je Cvijanovićeva prije nekoliko dana. Filipovićeva, novoizabrani član Predsjedništva BiH, požurila je i čim su izbori završeni, obratila se budućim kolegama u Predsjedništvu BiH. Njene poruke su takođe ohrabrujuće. Čestitala je Bećiroviću i Cvijanovićevoj i rekla da podjela ne smije biti. „Pred nama su četiri godine u kojima ne moramo o svemu misliti jednako, ali moramo pronaći ono što nam je zajedničko i preuzeti odgovornost za zemlju kojoj služimo. Predsjedništvo ne smije biti izvor novih podjela i nestabilnosti. Dobili smo mogućnost pokazati kako BiH može biti zemlja funkcionalnih institucija, mira, evropske budućnosti i ljudi koji nisu isti, ali vrijede jednako“, rekla je Filipovićeva.

    Uz Cvijanovićevu, novi mandat osvojio je i Bećirović, koji se, u dosadašnjim izjavama, nije previše bavio analizama o saradnji sa dvije koleginice. Nakon što je pobijedio, poručio je da BiH ima potencijal postati „balkanska Švicarska“, a poruku je, umjesto političkim akterima u BiH, poslao komšijama. „Pozivam Beograd i Zagreb da se prema BiH odnose s uvažavanjem, onako kako se Pariz, Berlin i Rim odnose prema Švicarskoj. To je jedina formula mira i stabilnosti u regiji. Mirna BiH znači mirnu jugoistočnu Evropu, a mirna jugoistočna Evropa znači mirnu cijelu Evropu“, rekao je Bećirović. Novinar Zoran Krešić očekuje da će u novom mandatu u Predsjedništvu BiH biti manje trzavica i da ćemo konačno imati manje „patriotskih“ nadmetanja, a više stvarnog dogovora i konkretnih rezultata za sve u BiH. „Volio bih da Predsjedništvo češće djeluje kao tim, da bude 3:0 za sve u BiH, a ne da stalno gledamo preglasavanja i odnos 2:1. U stilu Patriots 2 : 1 Separatist. Kao da je u pitanju neki žešći obračun“, kaže Krešić. Prema njegovim riječima, dolazak Darijane Filipović, kao legitimne predstavnice Hrvata, će tome sigurno doprinijeti. „Njena politička strpljivost i inkluzivnost, vjerujem, pomoći će u izgradnji drugačijih odnosa. U suštini, ulazak legitimnog predstavnika Hrvata uz Željku Cvijanović kao legitimnu predstavnicu Srba i Denisa Bećirovića kao legitimnog predstavnika Bošnjaka izbalansiraće odnose u toj instituciji“, naveo je Krešić, prenose Nezavisne.

  • Podaci Inspektorata Republike Srpske za devet mjeseci pokazuju osam smrtnih i 78 težih povreda na radu

    Podaci Inspektorata Republike Srpske za devet mjeseci pokazuju osam smrtnih i 78 težih povreda na radu

    Za devet mjeseci u Republici Srpskoj poginulo je osam radnika, dok je 78 teže povrijeđeno, pokazuju podaci Inspektorata Republike Srpske. Kako ističu iz ove institucije, od januara do septembra u oblasti zaštite na radu izvršeno je 1.200 inspekcijskih kontrola, od čega je 460 bilo sa utvrđenim propustima. „Inspektori u ovim slučajevima izriču mjere u zavisnosti od vrste nepravilnosti. Nekada su to manji administrativni propusti u smislu vođenja različitih evidencija, a nekada nepravilnosti kao što je obuka radnika za bezbjedan rad čija osnovna svrha i jeste upravo prevencija. U cilju otklanjanja nepravilnosti, poslodavcima je izrečeno 255 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u iznosu od 263.000 KM“, navode oni.

    Prema podacima Inspektorata Srpske, u 2025. godini dogodilo se 88 težih i 11 smrtnih povreda na radu. „U 2024. godini inspekciji rada prijavljeno je 97 težih i 10 smrtnih povreda na radu“, podsjećaju oni. Kako dodaju, kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu. „Povrede se događaju i u ostalim djelatnostima, kao što su trgovina, turizam, kultura, prosvjeta, komunalne djelatnosti i drugo, u kojima povrede u poređenju sa prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta“, navode oni. Jedan od posljednjih slučajeva pogibije radnika jeste kada je 22. septembra u Novom Gradu stradao radnik „Elektrodistribucije“ Novi Grad. On je, kako su tada saznale Nezavisne novine, poginuo usljed strujnog udara prilikom izvođenja radova na električnom stubu.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, istakla je ranije da se treba povesti više računa o bezbjednosti radnika. „To podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste“, kaže Vrabičićeva. Dodala je da inspekcija ne bi trebalo da dozvoli da, ukoliko objekat nije siguran, radnici odu na objekat, odnosno da pusti da se obavljaju poslovi. Kako dodaje, pored pada radnika sa skele ili slično, postoji i rad na visokim i niskim temperaturama, a koji je, kako kaže Vrabičićeva, potrebno dodatno obezbijediti. Dodala je da se na građevinskim objektima može vidjeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita. „Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora u vezi sa zaštitom na radu“, rekla je Vrabičićeva. Prema njenim riječima, praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat, prenose Nezavisne.

  • Stvarna politička moć u Bosni i Hercegovini koncentrisana u rukama oko tri hiljade uticajnih ljudi

    Stvarna politička moć u Bosni i Hercegovini koncentrisana u rukama oko tri hiljade uticajnih ljudi

    U svakoj zemlji, bilo da se smatra demokratskom ili autoritarnom, postoji grupa ljudi za koje se osnovano može reći da imaju ključni uticaj na događaje i procese u društvu. Iako je nemoguće napraviti precizan spisak koji bi na naučno utemeljen način mogao pokazati koliko uticajnih ljudi postoji u BiH, može se napraviti gruba procjena koja bi dala predstavu o tome koliko ljudi u BiH stvarno utiče na društvene prilike i svakodnevicu miliona građana. Kako bismo pokušali doći do okvirne cifre, izdvojili smo tri osnovne kategorije. Prvu čine političke stranke i njihovi organi, drugu javna preduzeća i organizacije od javnog interesa koje se barem djelimično finansiraju iz budžeta, a treću privatni biznis, nevladine organizacije i novinari koji svojim javnim angažovanjem ili djelovanjem mogu suštinski uticati na donošenje odluka i ključne društvene procese.

    Kada je riječ o političkim strankama, u BiH postoji dvadesetak velikih političkih organizacija koje imaju predstavnike u državnim, entitetskim i kantonalnim organima. Iako stranački organi ne funkcionišu na identičan način, može se reći da u svakoj stranci postoji pedesetak ljudi koji zauzimaju ključne pozicije i imaju značajno prisustvo u javnom i političkom životu. Na primjer, u najužem rukovodstvu obično se nalazi pet do deset ljudi. Kada se tome dodaju premijeri i ministri u vladama, kao i regionalni funkcioneri koji imaju uticaj u većim sredinama u BiH, može se doći do ove okvirne cifre. To bi značilo da u BiH ima oko hiljadu ljudi koji kroz stranačke funkcije imaju direktan pristup javnim institucijama ili preko stranačkih organa mogu na njih uticati.

    Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda iz 2019. godine o javnim preduzećima u BiH, navedeno je da u zemlji postoji između 200 i 300 kompanija, poput elektroprivrednih preduzeća, vodovodnih sistema, putarskih kompanija i sličnih javnih preduzeća na svim nivoima vlasti, od državnog do opštinskog, čije kadrove određuju političke stranke i njihovi saveznici. Ako bismo uzeli okvirnu procjenu da u svakoj od njih postoji između pet i deset ljudi koji donose ključne odluke, dolazimo do dodatnih hiljadu do tri hiljade ljudi koji imaju značajan uticaj na političke i društvene procese. Treća kategorija najteža je za procjenu jer je veoma teško definisati koje organizacije, mediji i privatne kompanije mogu u dovoljnoj mjeri uticati na politiku da bi se moglo smatrati da imaju suštinski uticaj. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji postoji oko 400 preduzeća s više od 250 zaposlenih i nešto manje od 200 s godišnjim prihodom većim od sto miliona maraka. Međutim, ovdje su uključena i javna i privatna preduzeća, pa iz ove grupe treba izdvojiti preduzeća koja smo već nabrojali, a koja stranke direktno kontrolišu. Važno je takođe naglasiti da se predstavnici privrednih komora u BiH obično žale da nemaju dovoljan uticaj na ono što se dešava u zemlji i često ističu da odluke koje vlasti donose imaju štetan uticaj na njihovo poslovanje, kao, na primjer, kada se povećavaju minimalne plate bez uzimanja u obzir mišljenja ljudi iz privrede. Zato bi se moglo zaključiti da je relativno mali broj ljudi u ovoj grupi koji imaju moć da zaustave određene javne politike ili utiču na usvajanje nekih mjera, za razliku od ekonomski razvijenijih zemalja, u kojima se interesima privrede i privrednika pridaje veći značaj.

    Još je teže doći do broja ljudi iz nevladinog sektora čiji angažman može dovesti do krupnih promjena. Proteklih godina imali smo primjere pokreta poput „Pravde za Davida“ i „Pravde za Dženana“, koji, uprkos podršci stotina hiljada građana, nisu uspjeli značajnije uticati na političke procese. Među organizacijama koje imaju značajan uticaj na društvo vjerovatno su najuticajnije vjerske organizacije, sportska udruženja i organizacije vojnih veterana. Međutim, u BiH se često pokazalo da je uticaj obrnut – da politika kroz odluke o dodjeli novca iz budžeta može barem u nekima od njih postaviti kadrove koji će joj biti lojalni i neće samostalno kreirati javne politike, već će biti apologete aktuelne vlasti koja pomaže njihovo finansiranje. Iz svega se može zaključiti da su u BiH ipak i dalje najvažniji čelni predstavnici političkih stranaka i javnih preduzeća, posebno onih koja zapošljavaju veliki broj ljudi i na taj način mogu uticati i na izbore. Iz toga proizlazi gruba procjena da u zemlji postoji oko tri hiljade ljudi koji imaju presudan uticaj na odluke koje se tiču približno tri miliona građana, od kojih većina uglavnom prihvata ono što politika odluči, čak i kada se radi o odlukama koje joj direktno idu na štetu, prenose Nezavisne.

  • Ponovljeno glasanje u Bukviku ispravilo dio greške, ali Milić upozorava na narušen integritet rezultata

    Ponovljeno glasanje u Bukviku ispravilo dio greške, ali Milić upozorava na narušen integritet rezultata

    Ponovljenim glasanjem u Bukviku djelimično je ispravljena greška Centralne izborne komisije (CIK) BiH, ali je ozbiljno narušen integritet izbornog procesa i izbornih rezultata, izjavio je gradonačelnik Brčkog Siniša Milić i zatražio utvrđivanje odgovornosti za propust CIK-a. Mora se utvrditi odgovornost da se nešto slično ne bi ponovilo u budućnosti i na ozbiljnijem uzorku, koji bi mogao drastično mijenjati izborne rezultate, istakao je Milić. Prema njegovim riječima, propust CIK-a BiH, koji nije dostavio odgovarajući izborni materijal na biračko mjesto u Bukviku 4. oktobra, zato se ne smije smatrati „samo“ tehničkom greškom, jer kako je naveo, to nije opravdanje.

    „Dobro je da se radi o jednom glasačkom mjestu i manjem broju glasača, ali je i to otvorilo prostor za razne kalkulacije i sumnje“, naveo je Milić, koji je kandidat SNSD za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Izbornoj jedinici dva. On je upitao kako objasniti eventualnu drastičnu razliku u izlaznosti i rezultatima na biračkim mjestima, gdje se izbori ponove u odnosu na ostala mjesta. „Definitivno, nije isto kada se glasa istovremeno i onda kada se glasa pošto su već poznati rezultati na svim drugim mjestima“, zaključio je Milić, piše SrpskaInfo.

  • Obračuni unutar SDS poprimaju razmjere otvorenog rata

    Obračuni unutar SDS poprimaju razmjere otvorenog rata

    Prljav veš je isplivao, optužbe pljušte sa svih strana, a obračun unutar Srpske demokratske stranke sve više poprima razmjere otvorenog rata. Umjesto da izborni poraz bude alarm za ozbiljno preispitivanje, konsolidaciju i pokušaj povratka povjerenja birača, SDS se pretvara u stranačko poprište na kojem se računi ispostavljaju javno, preko medija, uz međusobne optužbe, zahtjeve za isključivanje i sve glasnije najave „pročišćavanja“ sopstvenih redova. Dok član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga poručuje da su „Ljubiša Petrović i njemu slični završili sa Srpskom demokratskom strankom“, njegova stranačka koleginica Aleksandra Pandurević najavljuje obračun sa „ljudima nasilničkog ponašanja“, uz poruku da će sudovi reći svoje. Tako su unutrašnje podjele, koje su dugo tinjale, prerasle u otvoreni sukob u kojem više nema mnogo prostora za prikrivanje nezadovoljstva, a sve je manje naznaka da bi se stranački spor mogao završiti bez ozbiljnih posljedica.

    Problem je u tome što SDS u ovaj obračun ne ulazi sa pozicije političke snage, već u trenutku kada se suočava sa izbornim neuspjehom, padom uticaja i sve ozbiljnijim pitanjem kako da ponovo postane relevantna opoziciona snaga. Umjesto odgovora na pitanje zašto gubi podršku birača, stranka se sve dublje uvlači u sukobe koji prijete da zasjene i ono malo prostora za politički oporavak. Predsjedniku stranke Branku Blanuši na teret se stavlja mnogo toga – od dva izborna poraza, preko tajnog sastanka sa liderom SNSD Miloradom Dodikom, pa sve do isključenja gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića iz stranke. Upravo ta odluka izazvala je revolt dijela članstva, a nezadovoljstvo je otišlo toliko daleko da su najavljeni i protesti. Pojedini članovi i simpatizeri SDS čak dovode u vezu sastanak Blanuše i Dodika sa isključenjem Petrovića, dodatno raspirujući sumnje i nepovjerenje unutar stranke.

    Svaka nova izjava produbljuje jaz, svaka nova optužba otvara dodatno pitanje, a najave obračuna i „pročišćavanja“ samo pojačavaju utisak da je stranka došla do tačke na kojoj više nije riječ samo o različitim mišljenjima, već o borbi za prevlast i budući pravac djelovanja. Hoće li SDS uspjeti da zaustavi unutrašnji obračun ili će sukobi koji iz dana u dan postaju sve žešći završiti cijepanjem stranke? Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da su pukotine u SDS sve dublje, a da je pročišćavanje sopstvenih redova postala omiljena politička disciplina. „Sukobi između pojedinih struja i pojedinaca su postali javni i sav prljav veš je odavno već isplivao u medijima. Pročišćavanje sopstvenih redova postala je omiljena politička disciplina, što u redovima javne uprave, što je ostajalo mrtvo slovo na papiru i novinska crtica, što unutar opozicionog SDS, koji se godinama kruni da bi poslije ‘pročišćavanja’ ostajalo sve manje od ove stranke. Istinskog pročišćavanja nismo vidjeli ni na jednoj strani i sad smo došli u situaciju kad su kosturi počeli ispadati iz ormara“, kaže Topićeva. Ona ističe da su dosadašnji udari na SDS dolazili iz redova vladajućih, dok su posljednji stigli iz drugih opozicionih partija ili iz samih stranačkih redova. „Gotovo više niko ne spominje velikodušnu ponudu Draška Stanivukovića da se SDS utopi u njegov Pokret. I gotovo da su bili na korak da to učine. Ne znam šta će biti sa SDS, biti u opoziciji mnogim njihovim članovima nije atraktivno i sasvim sigurno je da će se ‘snaći’ na drugom mjestu. Neki članovi će otići svojim putem, ono što ostane ostaće tapkati samozadovoljno u sopstvenoj bitnosti, prema vani će biti stvoren privid o uspješnom provjetravanju“, smatra Topićeva. Prema njenim riječima, sukobi su sada vidljivi golim okom, dok su samozavaravanje i izostanak kritičke samorefleksije velika prepreka objektivnoj analizi stanja u stranci u izbornoj godini. „Nije dovoljno analizirati samo izborni rezultat, problemi su se gomilali uslijed brojnih uticaja izvana tokom cijele godine“, rekla je ona.

    Politički analitičar Radomir Nešković kaže da je sukob u SDS redovno stanje. „Nekad tinja, nekad eskalira. Ne znam da li će doći do cijepanja stranke, ali nije teško zaključiti, prema izjavama njihovog rukovodstva, da oni nisu spremni da analiziraju uzroke, niti da ih otklone. Ne može ekipa koja je izgubila izbore biti nova snaga koje će organizovati izbore u stranci, niti može preporoditi stranku. To moraju da urade neki novi ljudi. Neki novi ljudi moraju da naprave stranku na novim temeljima“, rekao je Nešković, koji smatra da će problemi potrajati, što će dovesti do smanjenja uticaja SDS i gubljenja birača. On smatra da su najave „pročišćavanja“ stranačkih redova demagoška parola, koja ne nudi rješenje za nagomilane probleme. „To je demagoška parola. Šta znači pročišćavanje? Nije stranka odvod koji treba pročistiti. Treba analizirati određene elemente, otkloniti ono što je prouzrokovalo probleme i izgraditi organizaciju. Kakvo pročišćavanje“, poručuje Nešković, piše SrpskaInfo.

  • Broj automobila u Srpskoj prešao granicu od 500.000

    Broj automobila u Srpskoj prešao granicu od 500.000

    Broj stanovnika u Republici Srpskoj iz godine u godinu se smanjuje, ali broj automobila i drugih registrovanih vozila ide u potpuno suprotnom smjeru. Dok je procijenjeni broj stanovnika u Republici Srpskoj sa 1.128.309 u 2021. godini pao na 1.105.469 u 2025. godini, broj registrovanih vozila je u istom periodu porastao sa 437.461 na čak 508.663. Drugim riječima, za samo četiri godine broj stanovnika smanjen je za 22.840, dok je broj registrovanih vozila povećan za 71.202. To znači da je broj vozila u ovom periodu porastao za oko 16 odsto, dok je procijenjeni broj stanovnika smanjen za oko 2 odsto.

    Još zanimljivija slika dobija se kada se broj vozila uporedi sa brojem stanovnika. U 2021. godini na 1.000 stanovnika dolazilo je oko 388 registrovanih vozila. Godinu kasnije taj broj je porastao na oko 404, u 2023. na 422, a u 2024. na 442 vozila. Prošle godine taj odnos je dostigao oko 460 registrovanih vozila na 1.000 stanovnika. Najveći dio registrovanih vozila čine, očekivano, putnički automobili. Njih je 2021. godine bilo 374.024, dok je 2025. broj porastao na 432.021. To znači da je za četiri godine broj registrovanih putničkih automobila povećan za gotovo 58.000. U 2025. godini putnički automobili činili su oko 85 odsto svih registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u Republici Srpskoj.

    Pored njih, prošle godine registrovano je i 45.395 teretnih vozila, 23.060 priključnih vozila, 8.177 ostalih vozila i 1.560 autobusa, dok je broj motocikala, tricikala i četvorocikala iznosio 13.098. Trend je, kada se pogledaju podaci Republičkog zavoda za statistiku, jasan. Republika Srpska ima manje ljudi, ali sve više automobila. Pitanje je kolik

  • Avion iz Tel Aviva prinudno sletio u Bugarsku nakon dojave o bombi

    Avion iz Tel Aviva prinudno sletio u Bugarsku nakon dojave o bombi

    Avion koji je poletio iz Tel Aviva prinudno je sletio u Bugarsku nakon dojave o bombi, objavljeno je danas na sajtu FlightRadar24. Avion tipa A320, koji je letio iz Tel Aviva za Beč, preusmjeren je i sletio je u Sofiju zbog onoga što je bugarsko Ministarstvo saobraćaja i komunikacija opisalo kao „signal o prijetnji bombom“. Prema informacijama sa sajta FlightRadar24, ovaj avion kompanije Austrijan Erlajns pod oznakom OS82 preusmjeren je za Sofiju, gdje je sletio u nedjelju u 20.42 časa po srednjevropskom vremenu.

    „Možemo da potvrdimo da je upućena prijetnja letu OS82 na liniji Tel Aviv – Beč, zbog čega je bilo neophodno međuslijetanje u Sofiju (SOF)“, saopštila je kompanija Austrijan Erlajns. U avionu se nalazio 51 putnik i šest članova posade, a nakon što se završi pregled aviona, putnici će biti preusmjereni na prvi sljedeći alternativni let. Bugarsko ministarstvo je ranije saopštilo da je, u skladu sa procedurama, lovac bugarskog ratnog vazduhoplovstva poletio i pratio avion sve dok nije sletio na aerodrom u Sofiji, i potvrdilo da je formiran radni štab i da je istraga u toku, prenosi RTRS.

  • Proširenje parking zone na zahtjev građana, poručuju iz gradske uprave

    Proširenje parking zone na zahtjev građana, poručuju iz gradske uprave

    Gradska uprava Banjaluka prvi put se oglasila povodom reakcija koje je izazvalo proširenje zone naplate parkinga na još 38 ulica, uglavnom u stambenim naseljima u kojima se parkiranje do sada nije naplaćivalo. Iz Grada tvrde da je potez napravljen na zahtjev građana koji žele više reda na parkiralištima, te poručuju da naplata neće početi dok ne budu ispunjeni svi potrebni uslovi. „Zaprimljen je veći broj zahtjeva građana koji su ukazivali na potrebu da se na ovim lokacijama uvede više reda u korišćenju i zauzimanju parking-prostora, kako bi stanari lakše mogli da pronađu slobodno parking-mjesto u blizini svojih stambenih objekata“, naveli su iz Odjeljenja za komunalnu policiju.

    Ovo je prvi zvanični odgovor Gradske uprave nakon što je objavljeno da je novim pravilnikom područje naplate prošireno za više od 30 odsto, što je otvorilo pitanja o razlozima za uvođenje naplate u novim ulicama, ali i o tome da li je gradonačelnik imao ovlašćenja da to uradi. Iz Gradske uprave ističu da je proširenje sprovedeno na osnovu Odluke o upravljanju javnim prostorom za parkiranje vozila, koju je Skupština grada usvojila u avgustu. Objašnjavaju da se tom odlukom uređuju nadležnosti i procedure za organizaciju javnih parkirališta, uključujući i uvođenje naplate na novim lokacijama. „Uvrštavanjem ulica u Pravilnik stvoren je samo pravni osnov za naplatu, dok samo uvođenje naplate podrazumijeva i nabavku potrebne opreme, uključujući parking-automate i saobraćajnu signalizaciju“, navode iz Odjeljenja za komunalnu policiju. Dodaju da će se naplata uvoditi planiranom dinamikom, kada budu ispunjeni svi propisani tehnički uslovi, uz uvažavanje mišljenja i stavova predstavnika stanara i zajednica etažnih vlasnika. Građani će, poručuju, o početku naplate biti blagovremeno obaviješteni.

    Jedno od pitanja koje se otvorilo nakon objavljivanja novog pravilnika jeste da li gradonačelnik Draško Stanivuković može samostalno proširivati zone naplate ili je za takve odluke neophodna Skupština grada. Iz Gradske uprave tvrde da je Skupština u avgustu utvrdila pravni okvir za uređenje ove oblasti, dok pravilnik donosi gradonačelnik na prijedlog nadležnog odjeljenja. „Cijene parkiranja su utvrđene cjenovnikom koji je usvojila Skupština grada, dok je u nadležnosti gradonačelnika da obezbijedi primjenu usvojenih akata, u skladu sa propisanim uslovima, tarifnim zonama i načinom naplate“, naveli su iz Grada. Dakle, stav Gradske uprave je da proširenje naplate nije samostalno određivanje novih pravila mimo Skupštine, već postupak za koji je pravni osnov utvrđen odlukama gradskih odbornika. Pitanje zakonitosti konkretnog pravilnika, međutim, zavisi od njegovog sadržaja i usklađenosti sa važećim propisima.

    Za građane koji žive u ulicama obuhvaćenim proširenjem ostaje važno pitanje kada će naplata početi i pod kojim uslovima će moći da koriste parking u blizini svojih domova. Grad navodi da će se uvođenje naplate odvijati postepeno, nakon nabavke opreme i postavljanja signalizacije, uz konsultacije sa predstavnicima stanara. Istovremeno, ostaje da se vidi hoće li novi sistem zaista olakšati pronalaženje slobodnog parking mjesta ili će građanima koji su do sada parkirali besplatno donijeti dodatni trošak bez povećanja broja raspoloživih mjesta. Gradska uprava, za sada, poručuje da je cilj više reda i lakši pristup parkingu, a da će naplata početi tek kada za to budu ispunjeni propisani uslovi, piše BL Portal.