Elektroprivreda Republike Srpske analiziraće potrošnju električne energije u domaćinstvima, nakon čega bi mogao biti predložen drugačiji obračun za potrošače koji prelaze određeni prag potrošnje. Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić poručio je da se eventualne promjene ne očekuju prije marta naredne godine, dok se energetski sektor suočava sa rastom troškova proizvodnje i problemima u radu termoelektrana.
Đokić je pojasnio da je direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“ Luka Petrović ranije ukazao na mogućnost uvođenja različitih cijena za domaćinstva koja troše veće količine struje, posebno u slučajevima kada se električna energija koristi za grijanje. Konkretan model još nije utvrđen, a prvo je potrebno analizirati potrošnju domaćinstava, pišu Nezavisne.
„Ako bi Republika Srpska imala istu cijenu električne energije kao Federacija BiH, prihodi Elektroprivrede Republike Srpske bili bi veći za 120 miliona KM“, rekao je Đokić.
Prema njegovim procjenama, kada bi cijena struje u Srpskoj bila na nivou cijene u Srbiji, prihodi Elektroprivrede bili bi veći za 250 miliona KM, dok bi izjednačavanje sa cijenom u Hrvatskoj donijelo dodatnih 500 miliona KM.
Ministar je upozorio da se termoelektrane u Republici Srpskoj suočavaju sa ozbiljnim finansijskim izazovima zbog visokih troškova proizvodnje i niske prodajne cijene električne energije.
„Interes Republike Srpske nije da ugasimo naše termoelektrane, već da one postoje i rade“, naglasio je Đokić, ističući da je očuvanje domaćih proizvodnih kapaciteta važno za stabilnost energetskog sistema.
Govoreći o proizvodnji i izvozu električne energije, naveo je da Srpska može ostvarivati viškove u godinama sa povoljnim hidrološkim prilikama, dok su u sušnim periodima mogućnosti proizvodnje ograničene. Kada termoelektrane i hidroelektrane rade optimalno, mogu proizvesti oko 35 odsto više električne energije nego što je potrebno domaćinstvima i privredi.
Đokić je najavio i nastavak aktivnosti na konsolidaciji rada dvije termoelektrane, uz očekivanje da će povoljnije hidrološke prilike olakšati proizvodnju.
Kao važne dugoročne projekte naveo je hidroelektrane „Dabar“ i „Bistrica“, koje su u završnim fazama izgradnje. Prva hidroelektrana „Bistrica“, instalisane snage 36 megavata, trebalo bi da bude završena u prvoj polovini naredne godine, dok se priključenje hidroelektrane „Dabar“, instalisane snage 159 megavata, na mrežu očekuje 2028. godine.
Prema Đokićevim riječima, ovi projekti trebalo bi da doprinesu stabilnosti i većoj proizvodnji električne energije u Republici Srpskoj.
Ipak, za domaćinstva ostaje otvoreno pitanje na koji način bi eventualni novi tarifni model bio primijenjen, koliki bi bio prag potrošnje i koliko bi iznosila viša cijena. Konačna odluka zavisiće od rezultata analize i daljih postupaka nadležnih institucija.
Komentariši