Ilegalno tržište duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini bilježi pad, ali i dalje predstavlja ozbiljan problem za javne finansije. Prema istraživanju IPSOS-a, udio neoporezovanih duvanskih proizvoda u ukupnoj potrošnji smanjen je sa 33 odsto u 2025. na 26 odsto u 2026. godini, dok se godišnji gubitak budžetskih prihoda procjenjuje na oko 419 miliona KM.
Iako rezultati ukazuju na napredak u suzbijanju ilegalne trgovine, više od četvrtine ukupne potrošnje duvanskih proizvoda i dalje dolazi iz neoporezovanih izvora. Iskustva drugih zemalja pokazuju da se crno tržište teško suzbija kada se jednom uspostave stabilni kanali krijumčarenja i distribucije, pišu Nezavisne.
Prema dostupnim podacima, ilegalne cigarete čine oko tri odsto ukupne potrošnje cigareta u BiH. Mnogo veći izazov predstavlja rezani duvan, koji se najčešće prodaje na pijacama, ali i putem neformalnih prodajnih mreža, društvenih mreža i internet-platformi.
Problem nije ograničen samo na domaće tržište. Izvještaj konsultantske kuće Oxford Economics, objavljen u septembru ove godine, analizirao je ilegalnu trgovinu cigaretama u devet država, među kojima su Francuska, Brazil, Australija i Ukrajina. Procjene pokazuju da oko 13 odsto cigareta koje se konzumiraju širom svijeta potiče iz ilegalnih izvora, što predstavlja približno 370 milijardi cigareta godišnje.
Jedan od ključnih faktora koji utiču na širenje crnog tržišta jeste razlika u cijeni legalnih i ilegalnih proizvoda. U analiziranim zemljama legalne cigarete bile su između 1,5 i 3,5 puta skuplje od ilegalnih, dok su porezi u prosjeku činili oko 77 odsto maloprodajne cijene legalnih cigareta.
Istraživanje ukazuje na povezanost rasta cijena legalnih cigareta i povećanja udjela ilegalnog tržišta. Ipak, sama korelacija ne dokazuje da je poresko opterećenje jedini uzrok širenja nelegalne trgovine. Na njenu rasprostranjenost utiču i organizovani kriminal, korupcija, efikasnost policije i drugih nadležnih institucija, geografski položaj te spremnost potrošača da kupuju proizvode nepoznatog porijekla.
Primjeri Francuske i Nizozemske pokazuju koliko problem može postati izražen. U Francuskoj je tokom 2025. godine 54 odsto konzumiranih cigareta bilo bez plaćene domaće akcize, dok je u Nizozemskoj udio takvih cigareta porastao sa šest odsto u 2015. na 45 odsto u 2025. godini.
Izvještaj Oxford Economicsa ukazuje i na značaj stabilne poreske politike. Iskustva Brazila i Malezije pokazuju da su periodi stabilnijih akciza bili povezani sa smanjenjem udjela ilegalnog tržišta nakon prethodnog rasta. Međutim, poreska politika sama po sebi ne može riješiti problem bez efikasnog nadzora i suzbijanja krijumčarskih mreža.
Posebno upozorenje odnosi se na činjenicu da se ilegalni kanali distribucije vremenom učvršćuju, zbog čega njihovo razbijanje postaje sve složenije i skuplje. Prema izvještaju, nakon što se crno tržište duboko ukorijeni, povratak na raniji nivo može zahtijevati i do osam godina intenzivnih mjera.
Za BiH to znači da dosadašnji pad ilegalne potrošnje ne uklanja potrebu za daljim djelovanjem. Gubitak procijenjenih 419 miliona KM godišnje ukazuje na obim finansijskih posljedica, dok suzbijanje nelegalne prodaje zahtijeva koordinaciju poreskih organa, policije, pravosuđa i drugih institucija, uz istovremeno praćenje načina na koje se ilegalni proizvodi plasiraju na tržište.
Komentariši