VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković govorio o izmještanju deponije

    Stanivuković govorio o izmještanju deponije

    Mještani Ramića su u pravu, a njihove kritike i problemi sa kojima se suočavaju moraju biti ozbiljno shvaćeni i riješeni. Kao Grad, razumijemo njihove zahtjeve i predano radimo na pronalaženju trajnog rješenja za regionalnu deponiju, izjavio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    On je istakao kako je, ipak, važno da javnost zna četiri ključne činjenice koje u ovom trenutku određuju dalje korake.

    -Postoje dvije ili tri potencijalne lokacije za novu deponiju. O jednoj, koja bi mogla biti najprihvatljivija, već se ozbiljno razgovara. Potrebno je konačno riješiti pitanje zemljišta i imovinsko-pravne odnose. Oko zemljišta na kojem se nalazi DEPOT godinama je vođen veliki sudski spor. Jedna etapa tog postupka je okončana, ali odluka još nije konačna. Iako je i rukovodstvo DEPOT-a bilo spremno da učestvuje u rješavanju ovog pitanja, spor u vezi sa zemljištem znatno je usporio cijeli proces i zahtijevao dodatno vrijeme – istakao je on.

    Podsjetio je i na to da ovo nije samo pitanje Banjaluke.

    – Riječ je o regionalnoj deponiji na koju komunalni otpad odlažu Banjaluka, Gradiška, Prnjavor, Laktaši i druge lokalne zajednice. Zbog toga o novoj lokaciji ne može odlučivati samo Banjaluka. Rješenje mora biti zajedničko i usaglašeno sa svim gradovima i opštinama koje koriste deponiju. Kada nastane problem sa odvozom otpada ili funkcionisanjem deponije, od Banjaluke se očekuje da ga riješi, ali odgovornost i odlučivanje moraju biti regionalni. Vlada Republike Srpske mora biti partner u ovom projektu, jer je ovo prije svega njihova nadležnost. Ovo pitanje se tiče najnaseljenijeg dijela Republike Srpske, a izgradnja nove deponije zahtijeva najmanje 30 miliona evra. Zato je neophodno zajedničko učešće Vlade, lokalnih zajednica, evropskih fondova i drugih izvora finansiranja – poručio je gradonačelnik.

    Istakao je i to kako je cilj je da se u narednom periodu okupe predstavnici Vlade Republike Srpske, lokalnih zajednica i DEPOT-a, kako bi se definisali konkretni koraci, odgovornosti i operativni plan.

    –Banjaluka je uvijek bila spremna na saradnju, a da li su i drugi, to nisam siguran. Ali ono što znam jeste da upravo direktor Ratko Jokić kao član stranke koja čini vlast na republičkim nivou treba i mora da učini mnogo više i pozove nadležno ministarstvo da se ozbiljno uhvati u koštac sa ovim problemom. Ali iz iskustva smo vidjeli da je upravo gospodin Jokić najveći “grobar” javnih preduzeća. Trajno rješenje zahtijeva dogovor svih uključenih, riješene imovinsko-pravne odnose i odgovornost svih institucija i lokalnih zajednica koje koriste regionalnu deponiju – poručio je gradonačelnik.

  • Broj naknadnih potresa u Venecueli opao sa 179 na 15 dnevno

    Broj naknadnih potresa u Venecueli opao sa 179 na 15 dnevno

    Seizmička aktivnost u Venecueli značajno je smanjena mjesec dana nakon zemljotresa koji su pogodili zemlju, izjavio je danas generalni sekretar Ujedinjene socijalističke partije Venecuele (PSUV) Diosdado Kabeljo.

    – Počeli smo sa 179 zemljotresa dnevno prvog dana, a danas ih imamo oko 15 – rekao je Kabeljo u emisiji “Kon El Mazo Dando”, prenio je portal “Globo vision”.

    Prema njegovim riječima, do sada su registrovana 1.592 naknadna potresa, čija se učestalost postepeno smanjivala nakon glavnih zemljotresa.

    Kabelo je objasnio da je seizmička aktivnost povezana sa procesima pomjeranja i međusobnog djelovanja tektonskih ploča nakon snažnih potresa.

    Vlasti nastavljaju radove na pomoći i proceni posljedica u pogođenim oblastima, uključujući La Guairu, Karakas, Mirandu, Aragvu, Karabobo, Falkon i Јarakuji, gdje se analiziraju mjere sprovedene tokom prethodnog mjeseca.

  • Rumunska nuklearka Černavoda isključila oba reaktora zbog niskog vodostaja Dunava

    Rumunska nuklearka Černavoda isključila oba reaktora zbog niskog vodostaja Dunava

    Rumunija je prvi put od puštanja u rad nuklearne elektrane Černavoda ostala bez proizvodnje iz oba reaktora, pošto je državni operator Nuklearelektrika odlučio da zbog rekordno niskog vodostaja Dunava kontrolisano zaustavi i drugi blok elektrane.

    Kompanija Nuklearelektrika navela je da je odluka donijeta u skladu sa procedurama predviđenim za ekstremne hidrološke uslove i da je cilj zaštita sistema za hlađenje i očuvanje nuklearne bezbjednosti elektrane.

    Odluka je donijeta nakon što je nekoliko dana ranije iz istog razloga isključen i prvi reaktor, prenijeli su mediji.

    Černavoda raspolaže sa dva CANDU reaktora snage po 706 megavata, koji zajedno obezbjeđuju oko 20 odsto rumunske proizvodnje električne energije.

    Prema podacima Ministarstva energetike Rumunije, gašenje drugog bloka povećaće potrebu zemlje za uvozom električne energije upravo u letnjem periodu kada je potrošnja na visokom nivou.

    Prije isključenja drugog reaktora vršna potrošnja dostizala je oko 7,3 gigavata, dok je proizvodnja u Rumuniji bila oko 4,3 gigavata.

    Rumunska uprava za vode Apele Romane saopštila je da je protok rijeke na ulazu u Rumuniju pao na oko 1.650 kubnih metara u sekundi, dok je višegodišnji prosjek za kraj jula oko 4.750 kubnih metara u sekundi.

    Prognoze pokazuju da bi protok početkom avgusta mogao dodatno da opadne na oko 1.500 kubnih metara u sekundi, veoma blizu istorijskog minimuma iz 1985. godine od 1.400 kubnih metara u sekundi.

    Mediji podsjećaju da se Rumunija istovremeno suočava sa povećanom potrošnjom električne energije zbog toplotnog talasa.

    Situacija u Černavodi ponovo je otvorila pitanje otpornosti nuklearnih elektrana na klimatske promjene.

    Elektrane koje koriste protočni sistem hlađenja zavise od dovoljnog protoka i odgovarajuće temperature riječne vode, pa sve učestalije suše i ekstremni toplotni talasi postaju važan faktor u planiranju rada postojećih i budućih nuklearnih kapaciteta u regionu.

    Bugarska nuklearna elektrana Kozloduj, takođe, koristi Dunav za hlađenje reaktora, baš kao i rumunska Černavoda.

    Ako bi ekstremno nizak protok i visoke temperature potrajali dovoljno dugo, a Kozloduj bi mogao da se suoči sa sličnim izazovima, mada to zavisi od lokalnih hidroloških uslova i tehničkih karakteristika elektrane.

  • Pokušaj ubistva u Zagrebu: Državljanin Srbije napadnut u policijskoj ćeliji

    Pokušaj ubistva u Zagrebu: Državljanin Srbije napadnut u policijskoj ćeliji

    U službenim prostorijama Policijske uprave zagrebačke jutros, 30. maja, spriječen je pokušaj ubistva, nakon što je 22-godišnji muškarac napao 33-godišnjeg državljanina Srbije s kojim je bio smješten u istoj prostoriji za zadržavanje pritvorenih osoba.

    Kako je saopštila zagrebačka policija, incident se dogodio u četvrtak oko 5.55 časova u Ulici Oranički odvojak, na području Črnomerca.

    Prema prvim informacijama, 22-godišnjak je upotrebom fizičke sile pokušao da usmrti 33-godišnjeg državljanina Srbije.

    Napad prekinut dolaskom policije
    Policijski službenici odmah su reagovali, a napadač je prestao s napadom čim su ušli u prostoriju.

    Povrijeđenom muškarcu ukazana je ljekarska pomoć u Kliničkoj bolnici Sveti Duh.

    Za sada nije poznata težina njegovih povreda.

    Policija je pokrenula kriminalističku istragu kako bi utvrdila sve okolnosti ovog događaja.

  • Šeranić: Krećemo u rekonstrukciju Bolnice u Prijedoru

    Šeranić: Krećemo u rekonstrukciju Bolnice u Prijedoru

    Rekonstruišemo i gradimo novu bolnicu u Prijedoru, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Republike Srpske.

    Šeranić je rekao da je Vlada Srpske usvojila informaciju o arhitektonsko-građevinskom projektu modernizacije Bolnice “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, za šta će biti izdvojeno skoro 196 miliona KM sa PDV-om.

    – Informacija je usvojena na osnovu idejnog projekta koji Bolnica Prijedor shodno svojoj nabavci nabavlja od zavoda za izgradnju i dostavlja Ministarstvu, a koje je Ministarstvo razmotrilo. I onda se to upućuje na Vladu, koja je usvojila zaključak kojim ovlašćuje Ministarstvo zdravlja da krene u daljnji postupak po pitanju rekonstrukcije i izgradnja Bolnice u Prijedoru – istakao je Šeranić.

    Radi se o 32.257 kvadratnih metara u okviru kojih će biti dograđen jedan dio na postojeće objekte Bolnice u Prijedoru.

    – Јedan dio će biti dograđen na dio psihijatrije. Pored onih radova koji će se vezati za samu bolnicu uređivaće se i cijela infrastruktura, vanjska od parking mjesta i svih onih logističkih kapaciteta koji su potrebni da ovakav objekat svakako zaživi – poručio je Šeranić.

    Prema njegovim riječima podrazumijeva se da se i sam rekonstrukcijski objekat napravi na način da se napravi i nova organizacija Bolnice.

    – Podrazumijevaju se novi ulazi, novi prilazi… Ova Bolnica je napravljena 1985. godine i posljednjih 40 godina nije bilo nikakvih značajnih ulaganja. Rok završetka samih radova je 48 mjeseci. To je komplekasan projekat, jer će se pacijenti morati izmještati, a potom vraćati u obnovljeni dio – rekao je Šeranić.

  • Košarac: Konakovićevo perfidno nastojanje da rehabilituje propale politike

    Košarac: Konakovićevo perfidno nastojanje da rehabilituje propale politike

    “Međunarodna” konferencija “Položaj konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama BiH”, koju je najavio ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković nije nikakav međunarodni događaj, već prošireni “Krug 99” i pokušaj rehabilitovanja svih njegovih propalih politika – izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    – Riječ je o perfidnom nastojanju da se skrene pažnja na imaginarnu važnost Konakovića, koji je u realnosti potpuno beznačajan na političkoj sceni u BiH. To je njegov politički pamflet u svrhu predizborne kampanje – rekao je Košarac.

    Komentarišući najavljenu konferenciju, čiji je organizator Ministarstvo inostranih poslova, Košarac je ukazao na činjenicu da Konaković želi da mobiliše dio bošnjačke strukture, kako bi sebi dali lažni legitimitet da problematizuju pitanja ravnopravnosti i konstitutivnosti naroda u BiH.

    – Njihova namjera jeste da pokažu kako su tobože Bošnjaci ugroženi i kako bi oni kao, uslovno rečeno većinski narod, trebalo da donose odluke u ime drugih – smatra Košarac.

    Podsjećajući da je Dejtonski sporazum jasno definisao da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, Košarac je upitao da li je namjera Konakovića i ekipe napuštanje dejtonskog koncepta i povratak na period prije Dejtona i ustav tzv. RBiH.

     

    – Neće im proći antidejtonsko djelovanje. Mi nismo naivni. Pri tome, oni u potpunosti ignorišu notornu činjenicu da su druga dva konstitutivna naroda Srbi i Hrvati potpuno nezadovoljni stanjem u BiH – naglasio je Košarac.

    On je ocijenio da je njihova namjera da ovaj predizborni skup održe u Parlamentarnoj skupštini BiH, što predstavlja klasičnu zloupotrebu institucija i službenog položaja.

    – Ko je on i sa kojim pravom i kapacitetom poziva političke stranke da učestvuju u njegovoj predizbornoj papazjaniji – upitao je Košarac.

    Da ironija bude veća, dodao je on, Konaković ni u ovome nije suveren, niti originalan – tezu o proporcionalnoj zastupljenosti zapravno je ukrao od svog bivšeg lidera Bakira Izetbegovića.

    – Mi nećemo učestvovati u političkom potkusurivanju Konakovića i Izetbegovića, niti u ovoj perfidnoj predizbornoj predstavi. Naša poruka je jasna – nema prekrajanja dejtonskog koncepta BiH. Ako to već hoće, Srpska izlazi iz okvira dejtonske BiH – poručio je Košarac.

  • Nove restrikcije u Banjaluci

    Nove restrikcije u Banjaluci

    Zbog problema u vodovodnom sistemu Tunjice i pražnjenja rezervoara usljed prekomjerne potrošnje, u Potkozarju od večeras stupa na snagu novi režim vodosnabdijevanja – dva dana sa vodom, dva dana bez vode.

    Odluku je danas saopštio Stručno-operativni tim u Gradskoj upravi Banjaluka, navodeći da je, uprkos vanrednoj situaciji, sistem ostao bez dovoljne količine vode.

    Prema novom režimu, voda će se naizmjenično isporučivati sa rezervoara Ramići i Prijakovci. Dva dana će biti u funkciji jedan rezervoar, a naredna dva drugi.

    Plan stupa na snagu večeras u 18 časova, kada će biti obustavljena isporuka sa rezervoara Prijakovci. To znači da će naredna dva dana bez vode biti Prijakovci, dio Dragočaja, Mišin Han, Potkozarje, Verići i Piskavica.

    „Sistem nismo u mogućnosti da trenutno osposobimo zbog prevelike potrošnje vode. Pokušaćemo da kontrolisanom isporukom cisterni vode ublažimo ovo stanje i posljedice. Svi oni koji trebaju vodu mogu se obratiti svojoj mjesnoj zajednici koja Civilnoj zaštiti dostavlja spisak i tu isporučujemo vodu. Posebno pozivam poljoprivredne proizvođače da nam se jave“, rekao je Dragan Babić, član Stručno-operativnog tima i šef Odjeljenja za civilnu zaštitu Grada Banjaluka.

    Direktor banjalučkog „Vodovoda“ Radovan Majkić kaže da je osnovni uzrok nestašice vode tehničke prirode.

    „Mi razumijemo njihove probleme i u svakodnevnom smo kontaktu. Opet apelujem na građane da racionalno trošimo vodu., jer su ove godine manje uslišili naše molbe. Povećana je potrošnja, nemamo podatke da li neko, ne daj Bože, otvara neke ventile. Ovaj mjesec je znatno teži od prethodnih, manje je padavina. Vidite i sami da smo grad prekopali da rješavamo sve kvarove, a ovaj problem datira od 2015. godine i očekujemo da će biti riješen u avgustu”, rekao je Majkić.

    On ističe da je za mještane Potkozarja ključno da narednih 15 do 20 dana poštuju smjernice „Vodovoda“, nakon čega bi, završetkom radova na sistemu Tunjice, problem trebalo da bude riješen.

    „Na ovaj sistem isporuke vode nismo se odlučili slučajno. O tome smo i ranije razgovarali na sastancima, a i sami mještani su bili za to, jer je ovo jedini način da svi u tom periodu imaju dobar pritisak i isporuku. Potrebno je više vremena da se rezervoari napune, kako bi i stanovnici viših područja imali uredno vodosnabdijevanje“, naveo je Majkić.

    Dodao je da su za trajno rješavanje problema u banjalučkom „Vodovodu“ potrebni i dodatna finansijska sredstva i više radnika.

    Majkić i Babić upozorili su da i dalje veliki problem predstavljaju takozvani vikendaši.

    „Evo, dođu ljudi vikendom, napune bazen, mijenjaju vodu i isprazne rezervoare. To sve prati Komunalna policija Grada Banjaluka, ali po zakonu tim ljudima ne možete ništa, osim da ih isključite sa vodovodnog sistema, što je preskupo i nije rješenje“, poručili su Majkić i Babić, rekavši da očekuju da će izmjene zakonskih propisa omogućiti efikasnije sankcionisanje takvih slučajeva.

  • Dok su svi gledali šta se dešava, Stevandić je reagovao: Prekinuo obraćanje medijima i pomogao čovjeku koji je izgubio svijest

    Dok su svi gledali šta se dešava, Stevandić je reagovao: Prekinuo obraćanje medijima i pomogao čovjeku koji je izgubio svijest

    Prilikom nedavnog obilježavanja 85. godišnjice ustaškog pokolja Srba u banjalučkim naseljima Prijakovci, Dragočaj i Ramići, jednom od mještana je pozlilo, te je ostao bez svijesti.

    Za starijeg gospodina sve se dobro završilo, a igra sudbine je htjela da se baš u tom trenutku na mjestu zatekne ljekar.

    Tokom nedavnog obilježavanja 85. godišnjice ustaškog pokolja Srba u banjalučkim naseljima Prijakovci, Dragočaj i Ramići, jednom od mještana je pozlilo, nakon čega je ostao bez svijesti.

    Kako piše Tok TV, za starijeg gospodina sve se, srećom, dobro završilo, a igra sudbine je htjela da se baš u tom trenutku na mjestu događaja zatekne ljekar.

    Obilježavanju godišnjice zvanično je prisustvovao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić.

    Prema navodima očevidaca koje prenosi Tok TV, kritična situacija dogodila se upravo u trenutku kada je Stevandić davao izjavu za medije. Čim je vidio šta se desilo, odmah je prekinuo konferenciju za novinare i reagovao kao čovjek i doktor.

    Prišao je muškarcu koji je već ležao na zemlji, ukazao mu prvu pomoć, a kada mu se svijest vratila, držao ga je za ruku i razgovarao sa njim sve dok nije stigla ekipa Hitne medicinske pomoći.

    Ovakva reakcija, ma koliko bila instinktivna za jednog ljekara specijalistu, izazvala je oduševljenje okupljenih, jer je bila potpuno spontana.

    Kako navodi Tok TV, ovaj događaj pokazao je i da se Stevandić u životu zaista drži onoga što je napisao predstavljajući se na društvenim mrežama, gdje je ulogu političara stavio na posljednje mjesto: „Suprug, otac, prijatelj, doktor, političar. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. Uvijek dobre volje i spreman da pomogne. Predsjednik Ujedinjene Srpske“.

    (TokTv)
  • Nasjeli na međunarodnu prevaru: Sa računa Igmana navodnom greškom isplaćeno 780 hiljada evra nepoznatom partneru

    Nasjeli na međunarodnu prevaru: Sa računa Igmana navodnom greškom isplaćeno 780 hiljada evra nepoznatom partneru

    Sa računa kompanije Igman d.d. Konjic nestalo je oko 780.000 evra, a slučaj je prijavljen nadležnim institucijama koje su pokrenule istragu zbog sumnje da je riječ o sofisticiranoj hakerskoj prevari, saznaje Istraga.

    Nestanak novca prijavljen je prošlog petka, kada su o svemu obaviješteni Ministarstvo unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, Tužilaštvo HNK i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

    Prema dosadašnjim saznanjima, sumnja se da je preduzeće postalo žrtva takozvane „business e-mail compromise“ prevare, u kojoj počinioci koriste lažne e-mail adrese kako bi se predstavili kao poslovni partneri. U konkretnom slučaju, novac sa računa Igmana je navodno uplaćen na transakcijski račun koji su dostavili prevaranti koristeći e-mail adresu koja je bila gotovo identična službenoj adresi firme iz Turske sa kojom Igman sarađuje.

    Istražitelji su u međuvremenu uspjeli ući u trag većem dijelu novca. Kako saznaje Istraga, oko 600.000 evra prebačeno je na račun u Holandiji i taj iznos je odmah blokiran, odnosno zamrznut zahvaljujući brzoj reakciji nadležnih institucija i međunarodnoj saradnji. Međutim, preostalih oko 180.000 evra prebačeno je na tri različita računa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za sada nije poznato da li će taj novac biti moguće vratiti, a aktivnosti na njegovom pronalasku i eventualnom blokiranju su u toku.

    Nadležne policijske i pravosudne institucije nastavljaju istragu kako bi utvrdile sve okolnosti pod kojima je došlo do ovog slučaja, identifikovale odgovorne osobe i pokušao osigurati povrat sredstava.

    Kompanija Igman se inače nalazi u jednoj od najtežih poslovnih kriza od svog osnivanja. Fabrika namjenske industrije iz Konjica poslovnu 2025. godinu završila je s gubitkom od 15,3 miliona maraka, što predstavlja jedan od najvećih minusa u njenoj novijoj istoriji.

  • Stevandić: “Oluja” je bila pogrom srpskog naroda pod međunarodnim pokroviteljstvom

    Stevandić: “Oluja” je bila pogrom srpskog naroda pod međunarodnim pokroviteljstvom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da su najtužniji dio istorije čovječanstva zločini nad Srbima tokom akcija “Oluja” 1995. godine, jer je to bio pogrom, protjerivanje i ubijanje srpskog naroda pod međunarodnim pokroviteljstvom NATO-a i velikog dijela Zapadne Evrope.

    “Paralelno s tim su lansirane brojne laži i spinovanja o srpskoj krivici da bi se stvorio alibi za najveći pogrom i etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata”, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da su presudama Haškog tribunala uglavnom Srbi osuđivani za etničko čišćenje, iako je nad njima sprovedeno najveće etničko čišćenje.

    “Zahvaljujući srpskom nacionalnom uzdizanju i svijesti, pogotovo što su radili Srbija i Republika Srpska u posljednjih 12 godina, zajedno smo počeli da obilježavamo te tragične događaje iz naše istorije”, naveo je on.

    Stevandić je naglasio da se počela otkrivati istina šta se dešavalo i raskidati okovi laži, kojima su srpske žrtve dovođene u neravnopravan položaj, te su bile ponižene i zaboravljene.

    “Sada prvi put u bližoj srpskoj istoriji u posljednjih 12 godina pokazujemo pijetet, empatiju, ali i dostojanstvo. Biće još otpora, stereotipa iz devedesetih kada su Srbi nazivani najpogrdnijim imenima i pridjevima da bi se stvorio alibi za zločine nad Srbima, ubijanja i protjerivanja u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu”, naglasio je on.

    Stevandić je naglasio da istina izlazi na vidjelo, te se vraća samopouzdanje i poštovanje u sopstvenom narodu.

    Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

    Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

    Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, poginulo je i nestalo 1.943 ljudi.

    Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.